AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 05.12.2025.

UKRAJINSKI DRONOVI GAĐALI URBANO SREDIŠTE GRADA U ČEČENIJI

IZ OSVETE NAPAD NA RUSKI TERITORIJ

Teško je biti objektivan putem medijskih objava u kontekstu ukrajinsko -ruskog rata. Predsjednik Ukrajine Zelenski daje izjave i tako događanja čini vidljivijima, kako ruska vojska napada ukrajinski teritorij i tijekom pregovora o miru koje vode američki i ukrajinski dužnosnici. No ukrajinska vojska čini isto. Ne samo da se brani, već prema informaciji koja slijedi ukrajinska vojska dronovima je napala hotel u Čečenskoj Republici, te još dva manja grada.
Nije ugodno nakon takvih odluka i poteza Zelenskog čuti njegovo neprestano zahtijevanje pravednog mira, to se odnosi na ukrajinski teritorij što odgađa postignuće mira.
U Zelenskom kao državniku, nema dovoljno pravednosti. U svojim neracionalnim odlukama postati će isti kao i Putin – s činjenicama da je i Ukrajinska vojska napadala na teritorij Rusije. Ovo Zelenskom nije prvi izlet napada na Ruski teritorij. I rat ima svoja pravila. m.zouhar zec

Eksplozija je u ranim jutarnjim satima u petak potresla jednu od kula u kompleksu nebodera Grozny City u ruskoj regiji Čečeniji, prema navodima medija, piše Anadolija 5. prosinca.
Ruski TV kanal RT objavio je da je kompleks Grozny City, luksuzni hotel s pet zvjezdica i poslovni centar u čečenskoj prijestolnici, pogođen ukrajinskim dronovima.
Da bude jasnije Čečenska Republika je u sastavu Rusije, a glavni grad Grozni ima oko 200.000 stanovnika. (mzz)

Fotografije i snimci koji kruže internetom prikazuju vidljiva oštećenja fasade jedne kule i požare u njenoj unutrašnjosti. Regionalne vlasti još se nisu oglasile o incidentu.
Ruska Federalna agencija za zračni transport Rosaviacija priopćila je da je Aerodrom Grozni obustavio letove oko 6.00 po moskovskom vremenu (03.00 GMT).
Ukupno jedanaest aerodroma privremeno je zaustavilo operacije tokom noći i jutra, uključujući i nekoliko u području ruskog Kavkaza. Rusko Ministarstvo odbrane navelo je da je Kijev tokom noći pokrenuo još jedan široko rasprostranjen napad dronovima na više ruskih regija, te da je uništen 41 dron.
Vlasti u Krasnodarskoj regiji izvijestile su da je napadnuta i luka Temrjuk, pri čemu su eksplozije pogodile naftne rezervoare.
Regionalni ured ruskog Ministarstva za vanredne situacije potvrdio je incident, navodeći da vatrogasci i dalje gase požar. Također, dronovi su napali i rafineriju nafte u gradu Sizranj u Samarskoj regiji, u Rusiji, smješten na desnoj obali rijeke Volge.
Ukrajina se zasad nije oglasila o ruskim tvrdnjama, a nezavisna potvrda informacija ostaje otežana zbog aktivnog sukoba. ( Agencija Anadolija, mzz)

U INDIJI INFLACIJU DRŽE POD KONTROLOM

U HRVATSKOJ INFLACIJU GENERIRA POTROŠNJA

Kako dužnosnici središnje indijske banke reguliraju inflaciji u zemlji sa 1,43 milijarde stanovnika?
U Hrvatskoj je inflacija građanima predstavljena kao normalna pojava, kao nešto bez čega se ne može u financijskim tokovima, ako je povećana potrošnja. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić o inflaciji javno govori rijetko, iako inflacija polako ali sigurno raste. Hrvatski građani malo ili nimalo znaju o instrumentima, kako smanjiti inflaciju. Ministra financija dr. Primorca o inflaciji nitko ništa ne pita.
Ministar gospodarstva Šušnjar je inflaciju predstavio kao nešto što ide s potrošnjom: "Imamo 31 mjesec zaredom povećanu potrošnju. Dobrim dijelom ta potrošnja generira inflaciju. Potrošnja dolazi od gospodarskog rasta, povećanja svih primanja svih građana u Republici Hrvatskoj, koja su povećana politikama Vlade", rekao je ministar gospodarstva piše Hina 2. prosinca.

Koliko posto bi, prema takvoj politici poimanja inflacije, inflacija mogla biti u Indiji, s obzirom na broj stanovnika i njihovu potrošnju? Iz te pozicije u Hrvatskoj aktualna politika ne pridaje dovoljnu važnost rastu inflacije.
Zašto u Hrvatskoj inflacija nije regulirana nikakvim instrumentima? Da se bar pokušava regulirati bilo bi to javnosti komunicirano. Inflacija raste, a s njom i ukupni troškovi života na svim područjima, graditeljstvu i svakoj industriji.
Prema prvoj procjeni koju je 2. prosinca objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u studenom u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena iznosila je 4,3 posto, a u odnosu na listopad 0,3 posto.
Veću međugodišnju stopu inflacije od Hrvatske u studenom imala je samo Estonija sa 4,7 posto.
Margareta Zouhar Zec

Kako se s inflacijom nosi indijska Središnja banka i kako o njoj govori guverner Središnje banke Indije ? Prenosim tekst koji je objavio NDTV WORLD 5. prosinca 2025. pod naslovom „ RBI smanjuje repo stopu za 25 baznih bodova na 5,25%, krediti će postati jeftiniji“

„ Rezervna banka Indije (RBI) smanjila je svoju repo kamatnu stopu za 25 baznih bodova s 5,5% na 5,25%, objavio je guverner središnje banke Sanjay Malhotra, usredotočujući se na mjere za poticanje rasta i odbacujući zabrinutost zbog pada indijskog rupija.
Odluka je donesena nakon trodnevnog sastanka Odbora za monetarnu politiku (MPC) RBI-a, koji se održava svaka dva mjeseca kako bi se odlučilo o strategiji Središnje banke, a uspoređivana je rekordno niska inflacija s padom rupija koja je jučer, 4. prosinca, dosegla najnižu razinu.
MPC je ranije u lipnju smanjio ključnu kamatnu stopu sa 6% na 5,5% s obzirom na ublažavanje inflacije. Očekuje se da će smanjenje repo stope rezultirati jeftinijim stambenim i automobilskim kreditima za građanstvo.

Inflacija i rast
RBI očekuje da će inflacija u maloprodaji biti blaža od ranije projekcije, s temeljnim inflacijskim pritiscima nižim od glavnih procjena. Inflacija indeksa potrošačkih cijena (CPI), ili inflacija u maloprodaji, projicirana je na 2% za fiskalnu godinu 2025.-2026.
Za prvo tromjesečje fiskalne godine 2026.-2027. predviđa se inflacija od 3,9%, što je niže od prethodne procjene od 4,5%, a očekuje se da će porast cijena plemenitih metala doprinijeti indeksu potrošačkih cijena. Rizici za prognoze inflacije su ravnomjerno uravnoteženi, rekao je guverner Središnje banke Sanjay Malhotra.
RBI je također oštro povisio prognozu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za tekuću financijsku godinu na 7,3% s ranije procjene od 6,8%. Prognoza BDP-a za tekuće tromjesečje (3. tromjesečje, listopad-prosinac) također je viša na 6,7% od ranijih 6,4%.
U posljednjem tromjesečju zabilježen je najviši rast BDP-a u šest tromjesečja od 8,2%.
Ravnoteža rasta i inflacije i dalje pruža prostor za politiku, rekao je guverner Malhotra.

Važne odluke
Osim repo stope, MPC je također prilagodio stalnu depozitnu liniju (SDF) na 5% i marginalnu stalnu liniju (MSF) na 5,5%.
Također je donesena odluka o provođenju deviznih swapova i kupnji obveznica u vrijednosti od 100.000 rupija putem aukcija operacija na otvorenom tržištu (OMO), u nadi da će to olakšati monetarnu transmisiju i osigurati dovoljnu likvidnost.

Završetak 2025.
U posljednjem mjesecu 2025., guverner Središnje banke Malhotra je rekao da je godina zabilježila snažan rast i blagu inflaciju unatoč kontinuiranim izazovima koji proizlaze iz geopolitičkih i trgovinskih neizvjesnosti. Stav RBI-a ostaje neutralan i u Novu godinu ulazi s novom nadom, snagom i odlučnošću, rekao je, dodajući da financijski parametri banke ostaju robusni, pri čemu bankarski krediti bilježe porast, a kreditiranje stanovništva podržava rast. Izvor: NDTV WORLD, mzz

četvrtak, 04.12.2025.

BUGARI MASOVNO NEZADOVOLJNI PRORAČUNOM VLADE ZA 2026.

ODRŽALI PROSVJEDE DILJEM BUGARSKE

Bugarska vlada izjavila je da će povući svoj kontroverzni proračunski plan za 2026. godinu nakon što su 1. prosinca navečer u bugarskom glavnom gradu Sofiji i gradovima diljem zemlje održani masovni prosvjedi tisuća građana protiv proračuna. Osim toga Vlada su pozivali na ostavku, piše bbc.com 2. prosinca.

Vladu trenutno vodi premijer Rosen Željazkov, (57) koji je u siječnju 2025. formirao manjinsku koaliciju nakon što je stranka desnog centra Gerb pobijedila na izborima u listopadu 2024. bez jasne većine.
Nakon sličnih prosvjeda , manjinska vlada Rosena Željazkova obećala je 28. studenog da će ponovno podnijeti parlamentu plan potrošnje za 2026. godinu, s ciljem da se omogući više vremena za konzultacije s oporbenim strankama, sindikatima i poslodavcima. Parlamentarni odbor usvojio je plan proračuna u prvom čitanju 18. studenog.
Bugarska oporbena stranka pozvala je Vladu na ostavku, rekavši da odustajanje od nacrta proračuna nije dovoljno, prema lokalnim medijima , piše bbc.com news 2. prosinca.

GRAĐANI SE USPROTIVILI NACRTU PRORAČUNA
Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su kako bi se usprotivili nacrtu proračuna, za koji su rekli da pokušava prikriti raširenu korupciju u Bugarskoj vladi.
Sukobi s policijom izbili su kada su maskirani prosvjednici napali urede vladajuće konzervativne stranke Gerb i stranke DPS u Sofiji.
Vlada je izjavila da će odustati od proračunskog plana, kojim bi također povećala poreze. To dolazi nakon sličnih prosvjeda koji su izbili prošlog tjedna, kada je početni plan podnesen parlamentu.
Proračun za sljedeću godinu bit će prvi proračun Bugarske u eurima, budući da će se 1. siječnja 2026. Bugarska pridružuje eurozoni.
Javno mišljenje o usvajanju eura je podijeljeno, a boje se da bi to moglo dovesti do nagle inflacije u jednoj od najsiromašnijih zemalja EU.
Prosvjedi protiv korupcije u vlasti česti su u Bugarskoj, kojom od 2020. godine upravljaju kratkotrajne vlade, nakon što su prosvjedi izazvali kraj još jedne koalicije predvođene strankom Gerb.
Smatra se da je skup 1. prosinca bio najveći u glavnom gradu Bugarske posljednjih godina, a prosvjednici su ispunili ogroman trg ispred parlamenta noseći transparente na kojima se poziva na promjenu vodstva.

PROSVJEDI I U VEĆIM GRADOVIMA BUGARSKE
Značajni prosvjedi održani su i u gradovima Plovdivu koji ima 320. 000 stanovnika , u Varni gradu na Crnom moru koji ima 340.000 tisuća stanovnika, Burgasu gradu sa 220. 000 tisuća stanovnika Blagoevgradu sa 76.000 stanovnika i drugim gradovima Bugarske.
Kritičari proračunskog plana rekli su da prosvjeduju protiv povećanja doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dividende radi financiranja veće potrošnje, kao i protiv korupcije u državi.
„Ovdje smo kako bismo prosvjedovali za našu budućnost. Želimo biti europska zemlja, a ne ona kojom vlada korupcija i mafija“, rekla je za novinsku agenciju AFP 21-godišnja studentica Ventsislava Vasileva.
Bugarska je članica Europske unije od 1. siječnja 2007.
Više od 70 ljudi uhićeno je nakon što su maskirani prosvjednici napali urede političkih stranaka, prema riječima šefa unutarnjih poslova Sofije Ljubomira Nikolova.
Bugarski predsjednik Rumen Radev (62) pozvao je na prekid nasilja, koje je odbacio kao "provokaciju mafije", te pozvao sve da poštuju zakon.Kao predsjednik Bugarske Rumen Radev ima uglavnom ceremonijalnu ulogu.(BBC,mzz)

srijeda, 03.12.2025.

EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA NE SLAŽE SE S REPARACIJOM RUSKE IMOVINE

MOŽE LI 26 ZEMALJA EU OSIGURATI
ZA UKRAJINSKI RAT 45 MILIJARDI EURA ZA 2026?

Belgijski premijer Bart De Wever nepokolobljiv je u svojoj odluci u kojoj se protivi prijedlogu Europske unije da se iskoristi imobilizirana ruska imovina i da se Ukrajini iz te imovine odobri reparacijski zajam. Belgijski premijer tu ideju nazvao je - fundamentalno pogrešnom, a Ursula von der Leyen je o toj mogućnosti govorila više puta, na način kao da je to dobra i provediva ideja.
Belgija u kojoj je sjedište Eurocleara, centralno mjesto gdje su pohranjeni vrijednosni ruski papiri, se boji da bi bila prva u redu za pravnu odmazdu Rusije i da bi bila odgovorna ne samo za cijeli zajam već i za potencijalnu štetu koja proizlazi iz pravnih izazova, temu koju De Weves naglašava. Umjesto korištenja ruske imovine, Belgijski premijer Bart De Wever kaže da EU bi trebala zajednički posuditi 45 milijardi eura na tržištima kako bi pokrila financijske i vojne potrebe Kijeva za sljedeću 2026. godinu. 45 milijardi za Ukrajinu za 2026.?– Da li je ljubav 26 zemalja članica EU, jer Mađarski premijer Orban jasno je dao do znanja da ne pomaže niti će financijski pomagati Ukrajini u ratu protiv Rusije, dovoljno velika da skupi 45 milijardi eura?
Ukrajina i Zelenski postaju golem teret Europskoj uniji. Orban je pravovremeno zaključio kamo vodi zajednička ljubav EU prema ratu u Ukrajini u kome tri godine nije bilo pregovora o miru s Rusijom.
Europska središnja banka također smatra da nije moguće da Ukrajina koristi novac iz reparacije, o čemu piše euronews.
M. Zouhar Zec


Euronews. com 2. prosinca piše da je Europska središnja banka odbila osigurati hitnu likvidnost za zajam za reparacije za Ukrajinu, upozoravajući da bi to prekršilo osnivačke ugovore Europske unije i potkopalo vrlo cijenjenu neovisnost banke. Vijest, koju je prvi objavio Financial Times, predstavlja novi udarac smjelom planu korištenja zaplijenjene ruske imovine za potporu zemlji koju je napala i uništila. „Takav prijedlog se ne razmatra jer bi vjerojatno prekršio ugovorno pravo EU-a kojim se zabranjuje monetarno financiranje“, rekao je glasnogovornik Europske središnje banke u izjavi.

ŠTO BI BILO – KADA BI BILO

Zajam za reparacije jedna je od tri opcije koje je predstavila Europska komisija za zadovoljavanje financijskih i vojnih potreba Ukrajine za sljedeće dvije godine.
Prema toj shemi, Komisija bi usmjerila imobiliziranu imovinu Ruske središnje banke Ukrajini kao kreditnu liniju s nultom kamatnom stopom .
Kijev bi bio zamoljen da vrati zajam samo ako Moskva pristane nadoknaditi štetu uzrokovanu njezinim agresivnim ratom – što je gotovo nezamisliv scenarij, piše euronews i nastavlja. Većina imovine, oko 185 milijardi eura, nalazi se u Euroclearu, središnjem depozitoriju vrijednosnih papira u Belgiji. Države članice morale bi dati obvezujuća jamstva kako bi osigurale da Euroclear ima dovoljno likvidnosti za podmirivanje duga prema Ruskoj središnjoj banci u bilo kojoj danoj okolnosti - na primjer, ako se sankcije prijevremeno ukinu.

NEGATIVAN ODGOVOR OD ESB

Kako bi ojačala prijedlog, koji nema presedana u modernoj povijesti, Komisija je neformalno pitala Europsku središnju banku bi li bila voljna ubrizgati likvidnost ako se jamstva iznenada aktiviraju, a države članice ne uspiju prikupiti potrebna sredstva.Banka je izjavila da bi takva zaštitna mjera predstavljala subvencioniranje javne potrošnje, što je strogo zabranjeno prema pravilima EU, te je odbila preuzeti obvezu.
U utorak poslijepodne ,2. prosinca, Komisija je potvrdila da je podnijela zahtjev i rekla da će tražiti "alternativna rješenja" za zaštitu Eurocleara.
„Nužno je da EU, njezine države članice i privatna tijela uvijek mogu ispuniti svoje međunarodne obveze“, rekla je Paula Pinho, glavna glasnogovornica Komisije.
"Znamo da je ovo apsolutno bitan dio razgovora."
Vijest dolazi u trenutku kada se Komisija priprema objaviti pravne tekstove kako bi zajam za reparacije postao stvarnost i Kijevu pružila novu pomoć početkom sljedeće godine.
Prezentacija bi se mogla održati već 3. prosinca. Čelnici EU-a trebali bi donijeti odluku o tome kako podržati Ukrajinu kada se ponovno sastanu 18. prosinca.
Glasnogovornica Pinho je rekla da bi se zajam za reparacije mogao "kombinirati" s jednom od druge dvije opcije koje je predložila predsjednica Ursula von der Leyen: bilateralni doprinosi ili zajednički dug EU-a. Obje su naišle na rezerve velike većine država članica.
„Od početka smo pokazali fleksibilnost u pogledu pronalaženja rješenja za postizanje krajnjeg cilja, a to je zadovoljavanje financijskih potreba Ukrajine za 2026. i 2027. godinu“, rekao je Pinho novinarima.
Izjava ESB-a vjerojatno će potaknuti vladu Belgije, čuvaricu ruske imovine, koja se od samog početka žestoko opirala reparacijskom zajmu.
Prošli tjedan, belgijski premijer Bart De Wever poslao je oštro pismo von der Leyen, kritizirajući prijedlog kao fundamentalno pogrešan i pun "višestrukih opasnosti".
„Nikada neću obvezati Belgiju da sama podnosi rizike i izloženosti koje bi proizašle iz opcije zajma za reparacije“, napisao je De Wever. ( Izvor euronews.com, mzz)

PALESTINSKI SINDIKAT NOVINARA TRAŽI OSNIVANJE MEĐUNARODNE KOMISIJE ZA ZLOČINE NAD NOVINARIMA

USPRKOS SPORAZUMU O PREKIDU VATRE IZRAEL UBIJA NOVINARE

Vladin ured za medije u Gazi objavio je 2. prosinca da je broj palestinskih novinara ubijenih u izraelskoj okupaciji od početka genocidnog rata u Pojasu Gaze porastao na 257, nakon ubojstva fotoreportera Mahmouda Wadija 1. prosinca , koji je radio za razne lokalne i međunarodne medijske organizacije. Ured je osudio politiku ciljanih ubojstava i sustavnih atentata koje izraelska okupacija provodi protiv palestinskih novinara . Pozvao je Međunarodnu federaciju novinara, Federaciju arapskih novinara i sva novinska tijela diljem svijeta da osude ove kontinuirane zločine protiv medijskih radnika u opkoljenom Pojasu, piše Al Mayadeen arapski neovisni medijski internetski portal 2. prosinca
U izjavi se izraelska okupacija, administracija Sjedinjenih Država i druge države uključene u genocid, posebno Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Francuska, smatraju u potpunosti odgovornima za ono što je opisano kao "gnusni i barbarski zločini" počinjeni nad novinarima i civilima u Gazi.
Ured za medije pozvao je međunarodnu zajednicu i relevantne globalne organizacije da osude ta kršenja zakona, zatraže odgovornost pred međunarodnim sudovima i izvrše pritisak za hitan prekid genocidnog rata u Gazi. Ponovno je naglasio hitnu potrebu zaštite novinara i prekida kontinuiranog ciljanja i ubijanja medijskih djelatnika u Pojasu.

KAMPANJA NAPADA NA MEDIJSKU INFRASTRUKTURU U GAZI

Izvješće iz studenog otkrilo je da su 44 palestinska novinara ubijena u šatorima za raseljene osobe u Pojasu Gaze. Više od 270 medijskih djelatnika su izraelske okupacijske snage ubile od listopada 2023. Prema novom izvješću Odbora za slobode Palestinskog sindikata novinara, mnogi novinari su se skrivali u blizini bolnica i objekata pod upravom Ujedinjenih naroda kada su izraelske okupacijske snage pokrenule zračne napade ili otvorile snajpersku vatru izravno na šatore za raseljene.
Izvješće je ukazalo na sustavnu kampanju usmjerenu na medijsku infrastrukturu Gaze, navodeći uništavanje redakcija i namjerno ubijanje novinara u njihovim domovima, na radnim mjestima i u privremenim skloništima.
PALESTINSKI SINDIKAT NOVINARA TRAŽI OSNIVANJE MEĐUNARODNE KOMISIJE ZA ZLOČINE NAD NOVINARIMA

NAPAD NA NOVINARE JE RATNI ZLOČIN

Palestinski sindikat novinara je naglasio da napad na novinare predstavlja ratni zločin prema članku 79. Prvog dodatnog protokola Ženevskim konvencijama, koji jamči civilnu zaštitu medijskim radnicima. Nadalje je napomenuo da napadi na šatore za raseljene u blizini bolnica i škola predstavljaju ozbiljno kršenje zaštite dodijeljene humanitarnim zonama. Istražitelji su potvrdili da nije otkrivena nikakva vojna aktivnost u ili oko ciljanih šatora, opovrgavajući izraelske tvrdnje o slučajnim napadima. Grupa je tvrdila da upotreba preciznog oružja u gusto naseljenim civilnim zonama „odražava proračunatu namjeru ne samo da se uzrokuje smrt, već i da se ušutkaju svjedoci i ometa dokumentiranje događaja“.

Palestinski novinarski sindikat pozvao je na osnivanje neovisne međunarodne komisije za istragu napada na novinare i pozvao na aktiviranje mehanizama Međunarodnog kaznenog suda za utvrđivanje odgovornosti za ratne zločine nad novinarima.
Također je apelirao na suradnju s UNESCO-m i Međunarodnom federacijom novinara kako bi se uspostavili sigurni koridori i zaštićene zone za raseljene medijske radnike, uz održavanje sveobuhvatne pravne arhive za podršku budućim sudskim postupcima.(Al Mayadeen, mzz)

utorak, 02.12.2025.

ASSOCIATED PRESS O PROSVJEDU PROTIV FAŠIZMA U HRVATSKOJ

ZAŠTO HRVATSKA IZVRŠNA VLAST DOZVOLJAVA ŠIRENJE EKSTREMIZMA ?

Američka novinska agencija Associated Press sa sjedištem u New Yorku, osnovana 1848. koja ima dopisnika u Hrvatskoj, i u stotinjak zemalja diljem svijeta ,izvijestila je o događaju antifašističkog marša građana u Hrvatskoj, 1. prosinca, s fokusom na Zagreb, ali je dat pregled upečatljivih događaja koji su prethodili protestima u Zagrebu, Rijeci, Puli i Zadru.

Fašizam nije tema koja 2025. treba dominirati u Hrvatskoj javnosti i medijima. Kome treba fašizam? Možda odgovara određenom broju političara iz nekih oporbenih stranaka, koji imaju saborski imunitet koji su temu fašizma nametnuli na prvoj jesenskoj sjednici u Hrvatskom Saboru 15. rujna 2025. Bilo je zapanjujuće slušati tvrdnje nekolicine političarki da se fašizam pojavio sa Perkovićevim koncertom na hipodromu u Zagrebu. Na koncertu koji je prošao bez ikakvih nereda, 500 tisuća ljudi došlo je slušati Tompsonove autorske pjesme koje govore o ljubavi, Bogu, domovini, sreći, tuzi, slobodi, ljubavi prema domovini , povijesti, ljepoti Domovine. Propagirati fašizam niotkud, već samo radi unošenja nemira, zbog čega su se u listopadu i studenom pojavili i mladići u crnoj odjeći i zamaskirana lica u Splitu i Zagrebu. Zar je to moguće? Građane Hrvatske će zastrašivati grupe ljudi obučene u crno i zamaskiranih lica? Što radi policija? Promatra, zajedno sa ministrom i ukupnom policijskom Upravom. I onda privede dvojicu, umjesto sve njih. Neredi i ekstremisti u Hrvatskoj ne trebaju imati mjesta.

EKSTREMIZAM SASJEĆI U KORIJENU

Ekstremiste i ideje fašizma, zajedno s političarima promotorima te ideje, treba sasjeći u korijenu. Tako da političarkama skine imunitet i periodično ih privodi na policijsko ispitivanje njihovih huškačkih ideja, a nakon nekoliko ispitivanja udalji ih trajno iz Sabora RH .
Parole i natpisi koje su nosili ljudi u povorci u Zagrebu su štetni za ukupno društvo, za sliku u svijetu o Hrvatskoj, za hrvatsku ekonomiju, turizam, uopće za mir sve manje hrvatske populacije. Ekstremističke egzibicije ne mogu se usporediti sa demokracijom niti ih demokracija treba podnositi. Ni slučajno. Demokracija nije uređenje koja podnosi baš sve. Ekstremizmu u demokraciji nema mjesta. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.
Glasaći, njih 94,17 % glasalo je za samostalnost Hrvatske, dok je njih 5,38 % glasovalo za ostanak Hrvatske u Jugoslaviji. I tih 5 posto nikome ne smije nametati fašizam, protestirati na način da žele federaciju, kako su to činili 1. prosinca, a bilo je i drugih nemilih protestnih natpisa, unositi nemir u hrvatsku populaciju. Ako nisu zadovoljni sa političkim uređenjem države Hrvatske, neka izvole živjeti tamo gdje će im političko uređenje više odgovarati, duši, emocijama te osjećaju slobode i sigurnosti.
Margareta Zouhar Zec


Prenosim tekst Associated pressa objavljen 1. prosinca pod naslovom „Tisuće ljudi prosvjeduju protiv porasta krajnje desnice u Hrvatskoj nakon incidenata“

„Tisuće ljudi pridružilo se u nedjelju prosvjednim marševima u Hrvatskoj protiv rastuće krajnje desnice nakon niza incidenata koji su potaknuli etničke i političke napetosti u toj zemlji Europske unije.
Okupljanja pod nazivom "Ujedinjeni protiv fašizma" organizirana su u četiri veća grada, uključujući glavni grad Zagreb. Okupljeni su skandirali "svi smo antifašisti!" obećavajući da će se suprotstaviti onome što su opisali kao pokušaj desničarskih skupina da šire strah i ušutkaju protivnike.
Prosvjednici su također zahtijevali da vlasti obuzdaju ekstremno desničarske skupine i njihovu čestu upotrebu profašističkih simbola povezanih s hrvatskom pronacističkom marionetskom državom iz Drugog svjetskog rata, koja je vodila koncentracijske logore u kojima su pogubljeni deseci tisuća etničkih Srba, Židova, Roma i antifašističkih Hrvata.
U protestnoj deklaraciji je navedeno da „nećemo pristati na tretiranje nacionalnih manjina kao provokacije i na ideju patriotizma koja svoje simbole crpi iz najmračnije epizode naše povijesti“.

„Sve što se događa oko nas je vrlo opasno“, rekla je novinarka Maja Sever sudionicima zagrebačkog skupa. „Pokazali ste da nećete šutjeti, već da ćemo se boriti za demokratsko društvo.“
Grupe mladića u crnoj odjeći pojavile su se na protuokupljanjima u sjeverozapadnom lučkom gradu Rijeci i središnjem obalnom gradu Zadru, gdje su uzvikivali uvrede te bacali petarde i crvenu boju na prosvjednike, prema izvješću javne televizije HRT.
Ekstremistički incidenti u studenom bili su usmjereni na kulturne događaje etničkih Srba u glavnom gradu Zagrebu i obalnom gradu Splitu, što je izazvalo strah od etničkog nasilja desetljećima nakon srpsko-hrvatskog rata 1991.-95.
Ekstremisti su se također okrenuli protiv liberalnih skupina ili političara, kao i stranih radnika u Hrvatskoj. Često koriste pozdrav "Za domovinu — Spremni!" ustaškog režima iz nacističkog doba koji je vladao Hrvatskom tijekom Drugog svjetskog rata.
„Imamo skupine koje bacaju dimne bombe i petarde te prijete nasiljem, podižu desnu ruku u zrak i viču 'Za domovinu — Spremni'“, rekla je za HRT Iva Davorija, organizatorica marša u Zadru. „Oni to rade slobodno.“

Naginjanje Hrvatske udesno započelo je nakon što su vladajući konzervativci premijera Andreja Plenkovića formirali koaliciju s krajnje desnom strankom nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora, ostavljajući etnički srpsku stranku izvan vlade prvi put nakon godina.
Trend je, međutim, kulminirao masovnim koncertom u srpnju desničarskog pjevača čija je upotreba slogana iz Drugog svjetskog rata u jednoj od njegovih najpopularnijih pjesama godinama izvor kontroverzi i podjela. Pjevač Marko Perković - čije je umjetničko ime Thompson po mitraljezu proizvedenom u SAD-u - zabranjen je u nekim europskim gradovima, ali je i dalje izuzetno popularan u Hrvatskoj.
Premijer Plenković negirao je da je ignorirao porast krajnje desničarskog ekstremizma i neofašističkog govora mržnje. On je, pak, optužio svoje ljevičarske protivnike da preuveličavaju problem i time produbljuju podjele.
Hrvatska je bila dio komunističke Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. No, federacija se raspala u nizu nacionalističkih ratova 1990-ih. U Hrvatskoj su se manjinski Srbi pobunili protiv podjele i preuzeli kontrolu nad dijelovima hrvatskog teritorija s ciljem pridruživanja Srbiji. U sukobu je poginulo više od 10.000 ljudi.
Hrvatska se pridružila EU 2013. godine nakon što je četiri godine ranije postala članica NATO-a.“( Izvor: /apnews.com/ mzz)

ponedjeljak, 01.12.2025.

KONTRAVERZNI AMERIKANAC DONALD TRUMP

POMILOVAO OSUĐENOG NA 45 GODINA ZATVORA ZBOG KOKAINA

Američki predsjednik Donald Trump pomilovao je bivšeg predsjednika Hondurasa Juana Orlanda Hernandeza ( 57) kojeg je 2024. godine američki savezni sud proglasio krivim za pomaganje u krijumčarenju stotina tona kokaina u SAD.
Odvjetnik, bivši političar i osuđeni trgovac drogom koji je dva uzastopna mandata, od 27. siječnja 2014. do 27. siječnja 2022., obnašao dužnost 38. predsjednika Hondurasa , izručen je SAD-u 2022. i osuđen je na 45 godina zatvora zbog zavjere koja je uključivala trgovinu oružjem i drogom, prema pisanju The New York Timesa . Trump je šokantnu objavu dao 30. studenog 2025. u objavi na društvenim mrežama u kojoj podržava kandidata Hernandezove desničarske stranke, Nasryja Asfuru, za predsjednika Hondurasa. Pozivajući se na "mnoge ljude koje iznimno poštujem", Trump je opravdao pomilovanje tvrdeći da je Hernandez bio "vrlo oštro i nepravedno tretiran".

Politički analitičari kažu da je tajming značajan jer dolazi samo nekoliko dana prije predsjedničkih izbora u Hondurasu, a pomilovanje u biti pomaže konzervativnom kandidatu.
Prema tužiteljstvu, Hernandez je godinama dopuštao da cigle kokaina iz Venezuele prolaze kroz Honduras na putu za Sjedinjene Države.

I američki i honduraški dužnosnici bili su iznenađeni predsjednikovom odlukom da ga pomiluje. Navodeći Hernandezovu zlouporabu ovlasti, veze s trgovcima drogom i "nezamislivo uništenje" koje je prouzročio kokain, tužitelji su zatražili od suca da osigura da 57-godišnjak umre u zatvoru.
Senator iz Virginije Tim Kaine opisao je pomilovanje kao "nesavjesno" i tvrdio da su Trumpovi postupci dodatni dokaz "lažne naracije" koja okružuje njegov pristup borbi protiv ilegalnih narkotika, prema The Postu. ( Izvor ndtv world, mzz)

TRUMP BORBU USMJERUJE PROTIV TRGOVACA DROGOM

MADURO VJERUJE DA TRUMP ŽELI DOĆI DO VENECULSKE NAFTE

Venecuela je 30. studenog zatražila podršku OPEC-a, organizacija zemalja izvoznica nafte čija je i Venezuela članica, da zajedno rade protiv američke "agresije", osuđujući prijetnju SAD-a da će "zauzeti" ogromne naftne rezerve zemlje putem "vojne sile", piše Anadolija.

Naime nafta čini otprilike 25% BDP-a Venezuele i približno 95% njezinih izvoznih prihoda, što gospodarstvo zemlje čini ovisnim o naftnom sektoru. Iako su prihodi od nafte ključni, gospodarstvo je posljednjih godina patilo od niskih cijena nafte i pada proizvodnje. Oko 25% bruto domaćeg proizvoda zemlje dolazi od nafte. (mzz)

U pismu generalnom sekretaru OPEC-a Haithamu Al Ghaisu i zemljama članicama, koje je venecuelski ministar vanjskih poslova Yvan Gil podijelio na Telegramu, predsjednik Nicolas Maduro izjavio je da će njegova zemlja "ostati čvrsta" u odbrani svojih prirodnih energetskih resursa. Maduro je objavio pismo nakon što je američki predsjednik Donald Trump 29. studenog upozorio da će zračni prostor Venezuele biti "potpuno zatvoren", dok je Caracas zahtijevao "bezuslovno poštovanje".

Venecuelanski predsjednik rekao je da njegova zemlja osuđuje mehanizam putem kojeg SAD namjerava preuzeti venecuelske naftne rezerve korištenjem "smrtonosne vojne sile" protiv njene teritorije, naroda i institucija. Predsjednik Nikolas Maduro je upozorio da namjera SAD-a krši odredbe koje reguliraju mirnu koegzistenciju među narodima i ugrožava stabilnost venecuelske proizvodnje nafte i međunarodnog tržišta.
Rekao je da je svijet "dobro svjestan" štetnih posljedica nastalih u drugim zemljama proizvođačima nafte nakon "vojnih intervencija Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika".
Venecuela neće "podlijegati nikakvoj vrsti ucjene ili prijetnje", naglasio je predsjednik Maduro.
Izrazio je nadu da će OPEC i zemlje članice surađivati kako bi okončale "agresiju", upozoravajući da ona "ozbiljno" prijeti ravnoteži međunarodnog energetskog tržišta i za proizvođače i za potrošače.

TRGOVCI DROGOM U PRVOM SU PLANU. O NAFTI NI RIJEČI !

Pismo je stiglo usred višemjesečnog širenja američkih vojnih operacija širom Latinske Amerike, raspoređujući marince, ratne brodove, borbene i bombarderske avione, podmornice i dronove usred spekulacija da bi Washington mogao pokrenuti napad na Venecuelu.

Američki predsjednik Donald Trump je 27. studenog najavio da će SAD "vrlo brzo" poduzeti mjere protiv venecuelskih trgovaca drogom na kopnu, nakon 21 vojnog napada na moru u kojima su od rujna ove godine ubijene najmanje 83 osobe, piše agencija Anadolija. (mzz)

EUROPSKI GRAĐANI NE ODUSTAJU OD SUSPENZIJE SPORAZUMA O PRIDRUŽIVANJU S IZRAELOM

MILIJUN POTPISA IZ NAJMANJE SEDAM DRŽAVA EU

Europska komisija je 25. studenog registrirala europsku građansku inicijativu pod nazivom „Zahtjev za potpunu suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela s obzirom na kršenja ljudskih prava u Izraelu”.
Poznato je da je država Izrael u ratu protiv Palestinaca bila sklona vrlo lakoj razini ubijanja i ranjavanja civila, jednako tako i djece, preseljavanju stanovništva velikih razmjera, uništavanju bolnica i medicinskih ustanova u Gazi, škola, fakulteta džamija, crkava, infrastrukture svake vrste. Izrael je uveo blokadu humanitarne pomoći koja je smatrana izgladnjivanjem kao metodom ratovanja . U prilog tome je podatak da je 14. kolovoza, stotinjak humanitarnih skupina optužilo Izrael da sprečava ulazak humanitarne pomoći, hrane, vode, lijekova i svih ostalih potrepština koja se gomilala na granicama Gaze. Ubijeno je u dvogodišnjem ratu Izraela i Hamasa više od 70.000 ljudi, većinom žena i djece, a povrijeđeno preko 170.000 osoba.

IZRAEL I NAKON SPORAZUMA O PRIMIRJU UBIJA CIVILE

Iako je sporazum o prekidu rata Izraela protiv Hamasa, posredovanjem Turske, Egipta i Katara, uz glavnu podršku SAD-a, stupio je na snagu 10. listopada 2025. Izrael se i dalje potpuno ne pridržava primirja, već i dalje pod raznim izgovorima ubija Palestince. U periodu od početka primirja više od 300 Palestinaca je ubijeno, a ranjeno njih više od 900.
Brojni građani Europe, a zajedno s njima i neki političari zahtijevaju od Europske komisije da suspendira sporazum o pridruživanju između Izraela i Europske Unije kao svojevrsnu kaznu Izraelu jer svojim načinom djelovanja u ratu Izrael krši više pravila i obveza prema međunarodnom pravu i ne sprječava zločin genocida kako je to naredio Izraelu Međunarodni kazneni sud u siječnju 2024.

SPORAZUM S IZRAELOM OD 1995.

Ipak, Europska unija još uvijek nije suspendirala Sporazum o pridruživanju s Izraelom, koji je temelj bilateralne trgovinske, gospodarske i političke suradnje sa Izraelom. S više od 34% izraelskog uvoza koji dolazi iz EU-a i 28,8% izraelskog izvoza koji odlazi u EU, Izrael je važan trgovački partner Europskoj uniji. Ukupna trgovina robom između EU-a i Izraela iznosila je 42,6 milijardi eura u 2024. godini.
Sporazum o pridruživanju s Izraelom EU je sklopila 1995., s ciljem olakšavanja i povećanja trgovine, pružanja okvira za bilateralni politički dijalog te poticanja znanstvene, tehnološke i kulturne suradnje. Osim toga Izrael se 2021. pridružio programu Horizont Europa, glavnom programu EU-a za financiranje istraživanja i inovacija. Dobio je 1,11 milijardi eura iz fonda EU-a Horizon Europa za tvrtke, sveučilišta i javna tijela. Među 921 projektom s 231 izraelskim primateljem nalaze se tvrtke koje su blisko povezane i s izraelskom vojskom.Ove informacije zbog kojih je Europskoj uniji teško anulirati Sporazum s Izraelom široka javnost i nezna u detalje. Ali europski građani rukovode se stajalištem da se politički ne može tolerirati Sporazum koji i financira državu koja čini zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Zato je Inicijativa pozvala Europsku Komisiju da Vijeću podnese prijedlog za potpunu suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela.

KOMPROMIS EUROPSKE KOMISIJE

No Europska komisija je to odlučila urediti na način da je registrirala europsku građansku inicijativu pod nazivom „Zahtjev za potpunu suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela s obzirom na kršenja ljudskih prava u Izraelu”.
Sada je u roku od šest mjeseci potrebno da se Europska građanska inicijativa organizira, te u roku od 12 mjeseci prikupi i preda Europskoj komisiji najmanje milijun potpisa potpore „Zahtjeva za potpunu suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela s obzirom na kršenja ljudskih prava u Izraelu”., pri čemu je potrebno da potpisi Zahtijeva budu iz najmanje sedam država članica EU. Nakon toga Komisija mora reagirati i odlučiti koje će mjere poduzeti kao odgovor na inicijativu za koju se građani zalažu, te mora obrazložiti svoju odluku.
Europska građanska inicijativa uvedena je Ugovorom iz Lisabona kao alat za utvrđivanje programa u rukama građana. Službeno je pokrenuta u travnju 2012.
Margareta Zouhar Zec

nedjelja, 30.11.2025.

BESPILOTNA LETJELICA SA SPOSOBNOŠĆU ZRAČNE BORBE

BAYKAR IZRASTAO U GLOBALNOG IZVOZNOG LIDERA

Prema priopćenju turske obrambene kompanije Baykar objavljenom 30. studenog, prvi turski borbeni bespilotni avion Bayraktar KIZILELMA je lansirao domaću raketu zrak-zrak GOKDOGAN, pogodivši brzi mlazni cilj izuzetno precizno. Raketu je ispalio potkrilni lanser bespilotnog borbenog aviona nakon što je meta otkrivena i praćena putem ASELSAN-ovog MURAD AESA radara. Prvi put u povijesti turskog zrakoplovstva da je nacionalni avion ispalio domaću raketu zrak-zrak na zračni cilj, pri čemu je i projektil i radar koji ga je navodio u potpunosti nacionalne proizvodnje, piše Anadolija.

Uspješan pogodak učvrstio je status KIZILELME kao prve i jedine bespilotne letjelice na svijetu s potvrđenim sposobnostima zračne borbe.
Test je uključio i pet borbenih aviona F-16 sa baze Merzifon, koji su u formaciji letjeli s KIZILELMOM u zajedničkoj operaciji pilotiranih i bespilotnih platformi, demonstrirajući koncepte budućih zračnih borbi. Misiji je prisustvovala i bespilotna letjelica Bayraktar AKINCI, koja je iz zraka snimala cijeli događaj. Nizak radarski odraz KIZILELME i njeni napredni senzori omogućavaju joj da otkriva neprijateljske letjelice na velikim udaljenostima, a da pritom ostane neopažena.
Platforma integrira najmodernije tehnologije, uključujući MURAD AESA radar i TOYGUN sistem za označavanje ciljeva, te može nositi široku paletu domaćih ubojitih sredstava.

U ranijim testovima, KIZILELMA je ostvarila direktne pogotke municijom TOLUN i TEBER-82.
Najnoviji pogodak u zraku potvrđuje njenu operativnu sposobnost za misije zrak-zemlja i zrak-zrak, dodatno proširujući njenu ulogu u obrambenoj strategiji Republike Turske.
Kompanija Baykar, koja od 2003. u potpunosti samostalno financira svoje UAV projekte, izrasla je u globalnog lidera u izvozu dronova. Kompanija je 2023. ostvarila 1,8 milijardi dolara (1,6 milijardi eura) prihoda od izvoza, a isti rezultat ponovljen je i 2024. godine, pri čemu izvoz čini 90 posto ukupnih prihoda. Baykar je potpisao izvozne ugovore za bespilotnu letjelicu Bayraktar TB2 s 36 država, te za Bayraktar AKINCI s 16 država. Prema službenim podacima, kompanija je u posljednje četiri godine najveći izvoznik u turskoj obrambenoj i vazduhoplovnoj industriji. (Anadolija, mzz)

<	prosinac, 2025
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Prosinac 2025 (9)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter