AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 21.01.2026.
ZELENSKI PONOVIO POZIV ZA STVARANJE ZAJEDNIČKIH EUROPSKIH ORUŽANIH SNAGA
NAJMANJE TRI MILIJUNA PRIPADNIKA
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski 20. siječnja ponovio je svoj poziv za stvaranje zajedničkih europskih oružanih snaga od najmanje 3 milijuna pripadnika, piše kyivindependent.com.
„Rusija planira do 2030. imati vojsku od 2 do 2,5 milijuna ljudi. Dakle, europska vojska, iako svaka zemlja zadržava vlastite suverene snage, mora biti sposobna odgovoriti. Ne bi trebala biti manja od 3 milijuna“, rekao je Zelenski novinarima.
Izjava Zelenskog dolazi gotovo godinu dana nakon što je na Minchenskoj sigurnosnoj konferenciji 15. veljače 2025. prvi put pozvao europske partnere na stvaranje novih oružanih snaga, u jeku neizvjesnosti oko daljnje američke podrške ako ruska agresija eskalira.
Europski čelnici nisu poduzeli nikakve korake prema provedbi inicijative gotovo godinu dana, prema Zelenskom. „Možda će sada, sa svim novim izazovima, europski čelnici to shvatiti ozbiljnije“, dodao je predsjednik.
Zelenski je rekao da novostvorena vojska neće imati za cilj natjecanje sa SAD-om i neće zahtijevati raspuštanje NATO-a.Zelenski je dodao da bi Ukrajina mogla postati temelj takve snage zbog svog borbenog iskustva, kao i svoje vojne tehnologije i logističke stručnosti. „Budući da imamo stvarno ratno iskustvo, dijelimo svoje tehnologije s našim partnerima. Oni nam daju obavještajne podatke - na primjer, Francuska daje obavještajne podatke, a to čine i druge zemlje“, rekao je Zelenski.
„I dajemo im naše presretače - sustave koji su već testirani u borbi. Također dijelimo i druge tehnologije, pokazujući kako određeno oružje zapravo funkcionira“, dodao je.
Izjave Zelenskog poklopile su se s početkom godišnjeg gospodarskog foruma u Davosu u Švicarskoj, gdje se očekuje da će budućnost Grenlanda biti jedna od ključnih tema.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je 17. siječnja da će Washington nametnuti 10% carina saveznicima NATO-a - Francuskoj, Švedskoj, Danskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Finskoj - sve dok SAD ne postigne dogovor o kupnji Grenlanda .
Trump je zaprijetio da će prisvojiti otok "na ovaj ili onaj način" – piše kyivindependent.com 20. siječnja. (mzz)
utorak, 20.01.2026.
INFORMACIJA MIJENJA SVE !
ZAŠTO ČLANOVI VLADE I HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE
NISU ODRŽALI PRESS KONFERENCIJU ?
Nakon sastanka održanog 19. siječnja članova Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije i premijera Plenkovića i članova Vlade nije održana konferencija za novinare, gdje bi javnost mogla dobiti informaciju, kojih bez sumnje, što se može isčitati iz teksta priopćenja tiskovnog ureda Hrvatske biskupske konferencije, ima mnogo. Izbjegli su to i premijer Plenković i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša No pitanje je zašto? Zašto je izostala nova ,potpuna, aktualna i vjerodostojna informacija za javnost od osoba koje informacijama raspolažu , a koje su nakon sastanka bile okupljene?
Hrvatsko društvo zavrijedilo je javno znati koliko katoličkih vrtića i vrtića po župama u Zagrebu u Hrvatskoj odnosno po hrvatskim biskupijama ima?A ima ih! Zatim, koliko katoličkih osnovnih i srednjih škola radi u Hrvatskoj, gdje su i koliko je njihov program različit od programa državnih škola ? Koliko je zdravstvenih ustanova, osim u Rijeci, otvoreno pod okriljem crkve ili biskupijskih Karitasa?
Kako, gdje i koliko je obnovljeno sakralnih objekata ? Brojka je velika koja je navedena u priopćenju - 275 – ali zašto je sve ostalo što zanima javnost o tim objektima, većim ili manjim - prepušteno tajni i znanju samo onih koji su prisustvovali sastanku?
Koliko mjesta će se u skoroj budućnosti otvoriti za život beskućnika u okviru Karitasa u Zagrebu, kao i u prostorima države gdje je žena i muškaraca beskućnika mnogo više od 32 koliko njih može na način dostojan čovjeka prenoćiti u Kosnici i još manji broj u Ilici 29 ?
OBVEZA DRŽAVE I CRKVE
Rano ujutro i kasno navečer u autobusima i tramvajskim linijama ZET-a na svim relacijama najlakše je vidjeti koliko ljudi u Zagrebu je u statusu beskućnika, s opaskom da se u sredstvima javnog prijevoza oni najhrabriji. Ostali su po napuštenim prostorima starih ruševnih kuća, šupa itd. Problem beskućnika se kroz zajednički rad Karitasa i države napokon treba početi rješavati kako u Zagrebu tako i u svim većim gradovima Hrvatske, ali i po župama i općinama u kojima takvih ljudi ima. I to iz prvog razloga,- što su beskućnici ljudi i što i država i crkva ima obvezu pomoći i zbrinuti baš svakog čovjeka. Radi se o starijim ljudima, koji su često puta bez adrese, koji s obzirom na životnu dob imaju i zdravstvenih poteškoća. Gdje i kod kog liječnika takvi mogu doći? Kod kog stomatologa? U koju bolnicu mogu otići? Kada si beskućnik nitko te ne želi, jer ti odgovaraju da nemaš nikakav status . A poanta je u tome da društvo koje je takvima uzelo status - zbog teških životnih okolnosti, koje, kada se izgubi posao, počinje i sa nesuglasicama u obitelji, raspadom braka, podjelom imovine, gubitka solventnosti, - status mora i vratiti.
Fokus društva i crkve je na demografskoj revitalizaciji, na većem broju vrtića, njihovoj obnovi i to je veoma pozitivno. No veoma je važno znati kako crkva gleda na osobe s posebnim potrebama, s invaliditetom kojih u hrvatskom društvu posljednjih 20 godina ima sve više i više. Gdje su razlozi tome? Kako preventivno djelovati ? Kakav je stav i promišljanje crkvenih velikodostojnika o tom pitanju? Javnost nema taj odgovor, a trebala bi biti upoznata s tim.
KAKO DO INFORMACIJE?
Kako građanin može doći do informacije? Mora li to biti prijenos od uha do uha? Treba li pratiti vjerski tisak kako bi našao prijeko potrebnu informaciju koja bi bila korisna. Ali nitko ne može biti istraživač informacije. Svatko u društvu ima pravo na informaciju iz relevantnih državnih i crkvenih institucija . Svatko informaciju ima pravo čuti i znati . Mora mu biti ponuđena. i Ima se pravo njome koristiti.
A tek tada, kada je informiran, može odabrati .
I gospoda iz crkvenih krugova, kao i iz državnik trebala bi imati svijest da je ljudska krhkost zavrijedila informaciju. Da razgovor i međusobno povjerenje u osnovnoj zajednici društva, a to je obitelj, dolazi iz saznanja o dobroj, točnije korisnoj informaciji, koja mijenja vidike odlučivanja nabolje. Strahovi su tada manji, a obiteljski lomovi lakši i podnošljiviji.
Zašto informaciju od crkve i države širokoj javnosti uskratiti, preskočiti ili izostaviti? Pravovremena informacija sve mijenja.
Margareta Zouhar Zec
SASTANAK PREDSTAVNIKA VLADE I HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE
OBNOVLJENO 275 VJERSKIH OBJEKATA
Članovi Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije i to zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, krčki biskup Ivica Petanjak te vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan bili su gosti 19. siječnja u Banskim dvorima na Markovu trgu. S njima su bili i predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Bože Radoš, generalni tajnik HBK-a velečasni Krunoslav Novak te zamjenik generalnog tajnika velečasni Ilija Dogan. Primio ih je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i članovi Vlade i to Branko Bačić potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Radovan Fuchs ministar znanosti, obrazovanja i mladih, Ivan Šipić ministar demografije i useljeništva ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, Damir Habijan ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Marin Piletić ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Irena Hrstić ministrica zdravstva.
Gospoda iz biskupskog hrvatskog crkvenog klera i Vlade RH održali su 19. siječnja redoviti sastanak, piše u priopćenju iz tiskovnog ureda Hrvatske biskupske konferencije, na kome su razgovarali o brojnim temama važnim za Katoličku Crkvu i za hrvatsko društvo općenito.
Razgovarali su o poslije potresnoj obnovi sakralnih objekata pri čemu je istaknuto je da je obnavljano ukupno 275 vjerskih objekata, od kojih je najveći dio završen. Ukupno je dosad uloženo više od 400 milijuna eura uz osigurana sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a i državnog proračuna. Naglašena je potreba nastavka radova na obnovi Zagrebačke katedrale, u kojoj je u božićnoj noći, nakon pet godina od potresa, služena misa Polnoćka, što su s radošću pozdravili brojni vjernici.
Predstavnici Vlade i HBK-a razgovarali su o izradi ugovora o katoličkim odgojno-obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj. Cilj je time osigurati adekvatan status katoličkih osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i dječjih vrtića u pogledu njihova pravnog i materijalnog položaja, uz istodobno normativno priznavanje njihove posebnosti i identiteta. Bilo je riječi i o ugovoru o zdravstvenim ustanovama koje je osnovala Katolička Crkva.
Tema sastanka bila je demografska revitalizacija, koja je apostrofirana kao jedan od najvažnijih Vladinih strateških prioriteta, s potporom obitelji kao okosnicom te politike. U tom su kontekstu istaknute brojne mjere, između ostalih, povećanje maksimalne roditeljske naknade na 3.000 eura. Udvostručena je i naknada za novorođeno dijete te sada iznosi 618 eura, a produžen je i očinski dopust. Nastavit će se i veliki investicijski ciklus gradnje i obnove škola i vrtića radi uvođenja nastave u jednoj smjeni u školama i veće dostupnosti mjesta u vrtićima za svu djecu.
Bilo je riječi i o socijalnim uslugama u nadležnosti Caritasove mreže Katoličke Crkve, koje su posebno važne u kontekstu skrbi za najranjivije skupine našeg društva – djecu, osobe s invaliditetom i one koji se zbog raznih životnih okolnosti nalaze u materijalnoj oskudici i siromaštvu.
Osvrnuli su se i na dobru suradnju, prigodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Priopćenje Hrvatske biskupske konferencije, mzz.
ponedjeljak, 19.01.2026.
TRUMP ZA SVOJU IDEJU OBNOVE GAZE POZIVA DRŽAVNIKE
DVA ODBORA – ZA MIR I ZA UPRAVLJANJE
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa kontaktirala je razne osobe diljem svijeta kako bi ih pridružila takozvanom "Odboru za mir" i srodnim tijelima namijenjenima nadzoru upravljanja i obnove u ratom razorenom Pojasu Gaze, piše ndtv worl u tekstovima u nizu 17., 18. i 19. siječnja.
Američki predsjednik je istaknuo da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda velikom većinom usvojilo Rezoluciju 2803, pozdravljajući i podržavajući "ovu viziju".
„Sada je vrijeme da sve te snove pretvorimo u stvarnost. U središtu plana je Odbor za mir, najimpresivniji i najznačajniji odbor ikad sastavljen, koji će biti uspostavljen kao nova međunarodna organizacija i prijelazna uprava“, napisao je Trump.
Američki predsjednik rekao je da će se nastojati okupiti "uglednu skupinu nacija" spremnih preuzeti "plemenitu odgovornost" izgradnju trajnog mira - "čast rezerviranu za one koji su spremni voditi primjerom i briljantno ulagati u sigurnu i prosperitetnu budućnost za generacije koje dolaze".
„Uskoro ćemo sazvati naše divne i predane partnere, od kojih su većina visoko cijenjeni svjetski lideri“, rekao je Trump.
Donald Trump pozvao je Indiju da bude dio onoga što je nazvao "Odborom za mir" koji ima za cilj nadzirati upravljanje i obnovu u Pojasu Gaze na Bliskom Istoku. Indija redovito pruža humanitarnu pomoć i podršku Palestini. Također Indija je bila među prvim zemljama koje su poslale humanitarnu pomoć u Gazu preko Egipta nakon početka ratnog sukoba između Izraela i Hamasa.
Trump je slične pozive za inicijativu uputio državnicima na oko 60 zemalja, uključujući indijskog susjeda Pakistan, čija je vlada ranije izjavila da će se uključiti u međunarodne napore za mir i sigurnost u palestinskoj enklavi Gaza.
„ODBOR ZA MIR - Bijela kuća kaže da će se ovo tijelo usredotočiti na pitanja poput "izgradnje kapaciteta upravljanja, regionalnih odnosa, obnove, privlačenja ulaganja, financiranja velikih razmjera i mobilizacije kapitala".
Američki predsjednik Donald Trump, predsjedavajući
Američki državni tajnik Marco Rubio
Steve Witkoff, Trumpov specijalni pregovarač
Jared Kushner, Trumpov zet
Tony Blair, bivši britanski premijer
Marc Rowan, američki milijarder i financijer
Ajay Banga, predsjednik Svjetske banke
Robert Gabriel, odani Trumpov pomoćnik u Vijeću nacionalne sigurnosti
Mandat Odbora za mir odobrilo je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda samo do 2027. godine i bio je isključivo usmjeren na sukob u Gazi.
NACIONALNI ODBOR ZA UPRAVLJANJE GAZOM - Ovo tijelo, sastavljeno od tehnokrata, "nadzirati će obnovu temeljnih javnih usluga, obnovu civilnih institucija i stabilizaciju svakodnevnog života u Gazi".
Ali Shaath, bivši zamjenik ministra Palestinske uprave (voditelj odbora)
IZVRŠNI ODBOR GAZE - Ovaj entitet namijenjen je "podršci učinkovitom upravljanju" i pružanju usluga stanovnicima Gaze. Na popisu su, prema pisanjuu ndtv world.com 18. siječnja su slijedeće osobe :
Steve Witkoff , Jared Kushner, Tony Blair, Marc Rowan , Nikolaj Mladenov, bugarski diplomat , Sigrid Kaag, humanitarna koordinatorica UN-a za Gazu, Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan , Ali Al-Thawadi katarski diplomat , General Hassan Rashad, ravnatelj egipatske obavještajne agencije, Reem Al-Hashimy, ministar Emirata
I Yakir Gabay, izraelski milijarder
Vođe koje su izjavile da su pozvane da se pridruže :
Albanski premijer Edi Rama
Argentinski predsjednik Javier Milei
Kanadski premijer Mark Carney
Ciparski predsjednik Nikos Christodoulides
Egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi
Mađarski premijer Viktor Orban
Talijanska premijerka Giorgia Meloni
Jordanski kralj Abdullah II.
Rumunjski predsjednik Nicusor Dan
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan
UN JE ZABRINUT
Mandat Vijeća za mir odobrilo je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda samo do 2027. godine i bio je isključivo usmjeren na sukob u Gazi. Uključivanje povelje - o planovima proširenja nakon rata u Gazi - u pozivno pismo navodno je izazvalo zabrinutost među nekim europskim vladama da bi to moglo potkopati rad Ujedinjenih naroda, koje je Trump optužio da ne podržavaju njegove napore za okončanje sukoba diljem svijeta.
„To su 'Trumpovi Ujedinjeni narodi' koji ignoriraju temelje povelje UN-a“, rekao je jedan diplomat za Reuters.
Trojica drugih zapadnih diplomata rekla su da izgleda kao da bi to potkopalo Ujedinjene narode ako se to nastavi. Dodatna trojica diplomata i izraelski izvor rekli su da Trump želi da Odbor za mir na kraju ima širu ulogu izvan Gaze koja bi nadgledala i druge sukobe za koje je Trump rekao da ih je riješio.
„Izjava da trajni mir zahtijeva pragmatičnu prosudbu, rješenja utemeljena na zdravom razumu i hrabrost da se odustane od pristupa i institucija koje su prečesto zakazale“, pokazao je dokument.
U dokumentu koji je, čini se, bio usmjeren prema Ujedinjenim narodima, dodaje se da postoji "potreba za agilnijim i učinkovitijim međunarodnim tijelom za izgradnju mira".
Trump je u pismu rekao da će se odbor sastati u bliskoj budućnosti, dodajući: "Ovaj će odbor biti jedinstven; nikada nije bilo ništa slično!"
Visoki dužnosnik UN-a nije se izravno osvrnuo na plan, ali je rekao da su Ujedinjeni narodi jedina institucija s moralnom i pravnom sposobnošću da okupi svaku naciju, veliku ili malu. „A ako to dovedemo u pitanje... vraćamo se u vrlo, vrlo mračna vremena“, rekla je za Sky News Annalena Baerbock, predsjednica Opće skupštine Ujedinjenih naroda, dodajući da je na pojedinačnim državama da odluče što će učiniti.
Trumpove očite težnje da Odbor za mir pretvori u međunarodnu instituciju koja bi mogla pružiti alternativu Ujedinjenim narodima sigurno će biti kontroverzne i protivit će im se brojne zemlje, uključujući Kinu i Rusiju, koje imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a i imaju značajan interes u protivljenju bilo kakvoj radikalnoj promjeni svjetskog poretka.
Manje nacije će vjerojatno imati i prigovore, budući da im je sustav UN-a od kraja Drugog svjetskog rata dao barem pravo glasa u važnim međunarodnim odlukama. ( ndtv worl, mzz)
nedjelja, 18.01.2026.
PREDSJEDNIK SEDMI MANDAT
UGANDA 40 GODINA IMA ISTOG PREDSJEDNIKA
Politički vladati, to je postao najpoželjniji posao na svijetu. Neki, kad jednom sjednu u premijersku ili predsjedničku stolicu iz koje odlučuju o životu građana, naroda i nacija, nalaze razloge ostati na vlasti desetljećima.
Sebe predstavljaju kao najboljeg, lažiraju izbore, stave na njima poznat način- koji sigurno nije besplatan - pod svoju kontrolu vojni režim i snage sigurnosti, pa represijom pobjeđuju na izborima, proganjaju narod i uskraćuju im život dostojan čovjeka. Sve radi toga što žele i dalje biti vlast, svjesni ili nesvjesni svoj nekompetencije kojoj je period produktivnosti odavno prošao. (mzz)
Ndtv worl piše 18. siječnja iza podneva da je predsjednik države Ugande, koja je u istočnoj Africi te ima 50 milijuna stanovnika, Yoweri Museveni, u 81. godini života osvojio sedmi predsjednički mandat u Ugandi. Godine 1986. preuzeo je vlast na čelu pobunjeničke vojske .Yoweri Museveni je na predsjedničkoj funkciji 40 godina.
U svom pobjedničkom govoru 18. siječnja , Museveni je rekao da je stranka oporbenog čelnika Winea, Platforma nacionalnog jedinstva (NUP), planirala napad na biračka mjesta u područjima gdje su gubili.„Neki od oporbe nisu u pravu i ujedno su teroristi“, rekao je Museveni piše ndtv world.„Rade s nekim strancima i nekim homoseksualnim skupinama“, rekao je čovijek koji je po sedmi puta postao predsjednik.
Dodao je: „Svi izdajnici - ovo je moj besplatni savjet - prestanite sa svime, jer znamo
što radite i nećete to učiniti.“ Iako je dio interneta obnovljen u subotu navečer, vlada je izjavila da će zadržati zabranu na platformama društvenih medija do daljnjega.
No rekao je 18. siječnja da je oporba "teroristi" koji su pokušali upotrijebiti nasilje kako bi poništili izborne rezultate.
Službeni rezultati pokazali su da je Museveni pobijedio sa 72 posto glasova na izborima koji su bili 15. siječnja, ali izbore su kritizirali afrički promatrači izbora i skupine za ljudska prava zbog teške represije nad oporbom i zbog nestanka interneta.
OPORBENI ČELNIK SE KRIJE
Boravište oporbenog čelnika Bobija Winea, pravog imena Robert Kyagulanyi, koji je osvojio 25 posto glasova, je neizvjesno nakon što je 17. siječnja napisao na X da je izbjegao policijsku raciju u svom domu i da se skriva. Policija je negirala raciju i rekla da je Wine kod kuće, ali je spriječila novinare da se približe njegovoj kući. Wine nije objavljivao na X-u od subote kada je osudio "očitu krađu predsjedničkih izbora".
U svom pobjedničkom govoru u nedjelju, Museveni je rekao da je Wineova stranka, Platforma nacionalnog jedinstva (NUP), planirala napad na biračka mjesta u područjima gdje su gubili. „Neki od oporbe nisu u pravu i ujedno su teroristi“, rekao je Museveni
„Rade s nekim strancima i nekim homoseksualnim skupinama“, rekao je.
Dodao je: „Svi izdajnici - ovo je moj besplatni savjet - prestanite sa svime, jer znamo što radite i nećete to učiniti.“ Iako je dio interneta obnovljen u subotu navečer, Vlada je izjavila da će zadržati zabranu na platformama društvenih medija do daljnjega.
U Ugandi je ostalo uglavnom mirno nakon objave rezultata, iako je 17. siječnja navečer bilo manjih prosvjeda, a novinari AFP-a rekli su da je u dijelovima glavnog grada Kampale ispaljen suzavac, piše ndtv world. Prisutnost sigurnosnih snaga bila je znatno smanjena u nedjelju, ljudi su bili na ulicama, a trgovine su bile otvorene.
IZVJEŠĆA O ZASTRAŠIVANJU
Analitičari kažu da su izbori bili formalnost, s obzirom na Musevenijevu potpunu kontrolu nad državom i sigurnosnim aparatom, iako ga mnogi Uganđani hvale jer je donio relativni mir i prosperitet. Nije riskirao pokušavajući spriječiti nasilne nemire koji su potresli susjednu Tanzaniju tijekom izbora u listopadu 2024..
Izvješća o nasilju na dan izbora stigla su iz područja Butambala u središnjoj Ugandi, gdje je oporbeni zastupnik rekao za AFP da su sigurnosne snage ubile najmanje 10 ljudi u njegovom domu.
Predsjednik Museveni je ponovio policijsku izjavu da su planirani napadi na Centar za prebrojavanje glasova i policijsku postaju u tom području. Tvrdio je da je NUP planirao slične napade "svugdje". Human Rights Watch optužio je vladu za "brutalnu represiju" nad oporbom uoči glasovanja.
Još jedan ključni vođa oporbe, Kizza Besigye, koji se četiri puta kandidirao na izborima protiv Musevenija, otet je u Keniji 2024. godine i doveden na vojni sud u Ugandi na suđenje za izdaju, a suđenje je u tijeku.
Afrički promatrači izbora, uključujući tim Afričke unije, izjavili su u subotu da su "izvješća o zastrašivanju, uhićenjima i otmicama" "usadila strah i narušila povjerenje javnosti u izborni proces".( Izvor ndtv world.com, mzz )
TEKST IZ ARHIVSKE PRAŠINE
NIJE ETIČNO, NO TKO PITA ČITATELJE
Otvorila sam vijesti na Googlu na mobitelu 17. siječnja, skrolam i vidim - jedan pokojni svećenik je uskrsnuo i napisao tekst za portal Vjerujem. hr. Vjerujem.hr izlazi u okviru Večernjeg lista.
A svećenik je ni manje ni više već fra Zvjezdan Linić. Da to mi je palo napamet kada sam pročitala naslov FRA ZVJEZDAN LINIĆ O BLAGOSLOVU KUĆA. Autor: piše, fra Zvjezdan Linić. Objava 17. siječanj 2026.
Kako je moguće da je tu njegov tekst, slika također, kada je fra Linić umro 2013? Dakle prije 13 godina.
Fra Linić je za vrijeme Domovinskog rata poticao vjernike da mole za mir, promicao je euharistijsko klanjanje, a 1997. otvorio je kuću susreta Tabor u Samoboru u koji dolaze ljudi vjernici i oni koji će to tek postati tražeći duhovnu pomoć, jer su opterećeni velikim životnim poteškoćama. Fra Linić moli i razgovara s tim ljudima. Ljudi nalaze duhovo olakšanje, a on sve više postaje poznat vjernicima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Vodio je i seminara za duhovnu obnovu koji su organizirani u velikim sportskim dvoranama. Bio je medijski vrlo poznat.
I s obzirom na ime i utjecaj u svijetu katoličkih vjernika, urednik portala Darko Pavičić ni jednom riječju ne podsjeća čitatelje da je franjevac Zvjezdan Linić umro 7. 12. 2013 godina, već objavljuje tekst pokojnog svećenika . Očito samo razmišlja o aktualnosti teksta, jer je blagoslov kuća koji je u tijeku, aktualna tema i tema u kojoj je, pretpostavka je, sve iz godine u godinu isto.
Ali sreća je najveća u klikovima koje će portal „ zaraditi“ na temelju čitanosti!
No potpuno je novinarski neprofesionalno, neetično i neodgovorno prema čitateljima, posebno mladima koji ne znaju da je fra Linić odavno mrtva osoba, da im se kao novo štivo, podmeće staro, Zar među hrvatskim svećenstvom nema sugovornika o temi blagoslova kuća, koji bi 13 godina nakon Linićeve smrti na originalan način i u skladu s vremenom, opisali taj blagoslov ?
Poanta je u tome što tekstovi izvučeni iz arhivske prašine čuvaju dobit izdavača na klikovima čitanosti. Novinari koji bi bili involvirani u posao bi „odgrizli“ preveliku dobit.
Margareta Zouhar Zec
subota, 17.01.2026.
TRUMP SASTAVIO ODBOR ZA MIR U GAZI
NETANJAHU IZRAZIO NEZADOVOLJSTVO
Ured Izraelskog premijera Benjamina Netanyahua priopćio je 17. siječnja da ovotjedna objava Trumpove administracije o sastavu izvršnog odbora za Gazu nije bila koordinirana s Izraelom i da je u suprotnosti s vladinom politikom. Navodi se da će ministar vanjskih poslova Gideon Saar pokrenuti to pitanje s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom, piše agencija Reuter.
U izjavi iz Ureda nije precizirano koji dio sastava odbora proturječi izraelskoj politici. Glasnogovornik izraelske vlade odbio je komentirati.
Upravni odbor, koji je Bijela kuća predstavila u petak, uključuje turskog ministra vanjskih poslova Hakana Fidana. Izrael se više puta protivio bilo kakvoj turskoj ulozi u Gazi.
Među ostalim članovima izvršnog odbora su Sigrid Kaag, posebna koordinatorica UN-a za bliskoistočni mirovni proces; izraelsko-ciparska milijarderka; i ministrica iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su uspostavili odnose s Izraelom 2020. godine.
Imenovani su i prvi članovi takozvanog Odbora za mir - kojim će predsjedavati Trump i zadužen je za nadzor privremene uprave Gaze. Među članovima su Rubio, milijarder i investitor Steve Witkoff te Trumpov zet Jared Kushner.
Washington je najavio početak druge faze plana predsjednika Donalda Trumpa, najavljenog u rujnu 2025., za okončanje rata u Gazi. To uključuje stvaranje prijelazne tehnokratske palestinske uprave u enklavi.
Primirje u Gazi na Trumpov zahtjev između izraelskih snaga i Hamasa, uspostavljeno je 10. listopada 2025.
(Reuter, mzz)
petak, 16.01.2026.
EUROPA S DVIJE BRZINE PRISTUPANJA ZEMALJA KANDIDATKINJA
UKRAJINA BI ČLANICA MOGLA POSTATI PREKO REDA
Europska komisija analizira reviziju svog višedesetljetnog procesa pristupanja EU, a prijedlozi u ranoj fazi sugeriraju uvođenje dvoslojnog modela članstva. Ideja, usmjerena na ubrzanje integracije Ukrajine, već izaziva nelagodu među nekoliko država članica EU i zemalja kandidatkinja, piše Al Mayadeen 16. siječnja.
Prema riječima sedam visokih dužnosnika uključenih u rasprave, preliminarni plan omogućio bi Ukrajini da se brže pridruži EU, ali s ograničenim ovlastima donošenja odluka. To je potez namijenjen podršci potencijalnom mirovnom sporazumu kojim bi se okončao tekući rat u zemlji.
Ukrajini je status kandidata za EU dodijeljen 23. lipnja 2022. što je ubrzo nakon ruske specijalne vojne operacije koja je započela 24. veljače 24. 2022.
Nacrti mirovnog plana od 20 točaka, koji predvode SAD, uključuju cilj za ulazak Ukrajine u EU 2027. što je vremenski okvir koji se smatra vrlo ambicioznim s obzirom na stroge regulatorne i reformske zahtjeve bloka. Unatoč tome, dužnosnici EU procjenjuju da bi to moglo potrajati desetljeće prema trenutnim pravilima.
Međutim, izvori iz Komisije priznaju da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao prihvatiti mirovni sporazum koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji samo ako se članstvo u EU zajamči kao kompromis.
Predloženi sustav bi Ukrajini dao postupni pristup jedinstvenom tržištu, poljoprivrednim subvencijama i razvojnim fondovima EU, bez punog prava glasa u Europskom vijeću ili na ministarskim sastancima, barem u početku. „Izvanredna vremena zahtijevaju izvanredne mjere... Proširujemo koncept proširenja“, rekao je jedan visoki diplomat EU.
POTKOPAVANJE KREDIBILITEA
Predloženi pristup „pojednostavljenog proširenja“ temeljno bi promijenio trenutni okvir za pristupanje uspostavljen 1993. godine, koji od kandidata zahtijeva da usvoje tisuće zakona EU u 35 poglavlja politike prije nego što im se odobri punopravno članstvo.
Dok neki u Bruxellesu smatraju reformu nužnom kao odgovor na neviđenu geopolitičku krizu, drugi je vide kao potkopavanje kohezije i kredibiliteta EU-a . „Ne možete imati proces temeljen na zaslugama s fiksnim datumom završetka“, rekao je jedan diplomat EU-a. „Pokušajte ovo nametnuti državama članicama, i one to nikada neće prihvatiti“, upozorio je drugi visoki dužnosnik, navodeći rizik od štetnog raskola unutar Unije.
CRNA GORA ČEKA 15 GODINA
Diplomati kažu da bi ubrzani postupak za Ukrajinu mogao otuđiti druge zemlje koje teže članstvu, uključujući Crnu Goru i Albaniju, koje su godinama napredovale kroz proces pristupanja. Postoji i zabrinutost oko toga kako bi se model primijenio na zemlje poput Bosne i Turske, čiji je put do članstva zastao. „To stvara dojam Europe s dvije brzine, gdje geopolitička važnost jedne zemlje može preoblikovati pravila kojih su se druge desetljećima pridržavale“, rekao je jedan od diplomata.
Prethodno je mađarski premijer Viktor Orban, glasni kritičar podrške EU Kijevu, 1. srpnja ponovio svoje protivljenje: "Ukrajina se ne bi trebala pridružiti EU ubrzanim postupkom, s obzirom na to da Crna Gora čeka 15 godina na pristup bloku." Osim toga, Orban se pozvao na nedavni mađarski referendum i sugerirao da bi pristupanje Ukrajine moglo uvući Europu u dublji sukob.
PANDORINA KUTIJA RIZIKA
Mađarska je do sada koristila svoje pravo veta kako bi odgodila napredak Ukrajine kroz pristupna poglavlja, što zahtijeva jednoglasno odobrenje svih članica EU. Međutim, dužnosnici vjeruju da bi sudjelovanje SAD-a u bilo kojem konačnom mirovnom sporazumu moglo prisiliti Budimpeštu i potencijalnu buduću Trumpovu administraciju da ga poštuju.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nedavno je izravno povezala pristupanje Ukrajine s mirovnim pregovorima, nazvavši ga i jamstvom sigurnosti i motorom budućeg prosperiteta.
Ipak, analitičari upozoravaju da takav strateški zaokret nosi znatan rizik. „Nema drugog izbora nego ubrzati pristupanje Ukrajine, no time će se otvoriti Pandorina kutija političkih i pravnih rizika koje nitko u Bruxellesu u potpunosti ne razumije“, rekao je Mujtaba Rahman, direktor za Europu u Eurasia Group.
Predložena promjena također postavlja pitanja o odnosu EU-a sa zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) poput Norveške, koja ima pristup jedinstvenom tržištu bez punopravnog članstva, kao i s partnerima koji nisu kandidati poput Ujedinjenog Kraljevstva.
„Nečim ovakvim postavljate ogromna, teška pitanja. Moguće je toliko nepredviđenih ishoda“, izjavio je jedan visoki diplomat.
Iako nisu donesene konačne odluke, rasprava o ubrzanom putu Ukrajine prema EU naglašava napetost između principa i pragmatizma te borbu Unije da se prilagodi brzo promjenjivom geopolitičkom krajoliku, piše AL Mayadeen 16. siječnja. ,mzz
četvrtak, 15.01.2026.
IZ NOVINARSKOG CEHA: ČETVRTA GRANA VLASTI TRAŽI DEMANTI I ISPRIKU
PREMIJER HRVATSKE KONSTATIRAO DA SU NOVINARI NAPISALI LAŽ
HND i SNH zahtijevaju demanti i ispriku novinarima od premijera RH Andreja Plenkovića.
Zašto?
Zato što je premijer na sjednici Vlade RH 14. siječnja ustvrdio da su novinari napisi laž o povećanju socijalnih naknada od 5 ili 10 eura. Ako je ta informacija laž, onda premijer Plenković laže. A novinari su informaciju koju premijer Plenković kvalificira kao laž, napisali kao istinitu. Jer smije li premijer države izgovoriti laž, ili ministar u Vladi RH, kako bi uljepšao stvarno stanje u sektoru na koju se izjava odnosila, a koja se pokazala kao lažna?
Novinari i mediji su široko poznati kao "četvrti stalež" ili uobičajeno u Europi kao "četvrta vlast". Informacija koja uvijek mora biti istinita, je ključna kontrola političkih grana izvršne, zakonodavne i sudske vlasti . Nije li informacija istinita novinari je otkrivaju informirajući javnost i tako razotkrivaju nepravilnosti koje se događaju u sve tri grane vlasti. Na taj način novinari potiču političku odgovornost aktualnih sudionika u politici, bez obzira na veličinu njihove funkcije.
Ta uloga novinara ističe moć medija, koja utječe na javno mnijenje čineći slobodu tiska ključnom za zdravu demokraciju.
Margareta Zouhar Zec
Prenosim priopćenje Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske koju su potpisali predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever.
„Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) zahtijevaju demanti i ispriku premijera Andreja Plenkovića, koji je na j sjednici Vlade grubo uvrijedio veći broj novinara i medijskih kuća ustvrdivši kako su “napisi o povećanju socijalnih naknada, od 5 ili 10 eura lažni”.
Napisi objavljeni u brojnim medijima ovih dana o iznosima povećanja osnovica za socijalne naknade i samih socijalnih naknada sasvim sigurno nisu ugodni za premijera Plenkovića, ali ne zato što su lažni nego, upravo suprotno, jer su istiniti. Prema javno dostupnim i lako provjerljivim prijedlozima koje je njegov ministar socijalne politike Marin Piletić poslao u dvodnevnu javnu raspravu, a koje je Vlada – također na javnoj sjednici – prihvatila, osnovice rastu za točno toliko – osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu za 10 eura, a za ostale socijalne naknade za 5 eura.
Posljedično, i konkretni iznos zajamčene minimalne naknade, koju desetljećima nazivamo socijalna pomoć, za samca također raste za navedenih 10 eura jer iznos odgovara 100 posto osnovice. U 2026. godini to novčano pravo za najsiromašnije, kojem je cilj podmirenje osnovnih životnih potreba, iznosit će, dakle, za odraslog samca 170 eura umjesto dosadašnjih 160. Za dijete će povećanje iznositi još nešto manje, narast će sa 152 eura na 161,50. I to je istina.
Izjava premijera Plenkovića stoga predstavlja izravnu uvredu profesionalnom dignitetu svih novinara i medijskih kuća koji su o ovome izvještavali, zbog čega tražimo ispriku i demanti."
Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva
Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske
GUTERRES UPOZORIO IZRAEL NA HUMANITARNU ORGANIZACIJU UNRWA
IZRAEL ZAKONOM ŽELI UKINUTI SVAKU POMOĆ PALESTINCIMA
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres u pismu 8. siječnja, upozorio je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da bi mogao tužiti Izrael Međunarodnom sudu pravde ako ne ukine zakone usmjerene protiv palestinske agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom Istoku, United Nations Relief and Works Agency (UNRWA) i ako ne vrati oduzetu imovinu.
Guterres je napisao da UN ne može ostati ravnodušan prema „radnjama koje je poduzeo Izrael, a koje su u izravnoj suprotnosti s obvezama Izraela prema međunarodnom pravu. One se moraju bez odgode poništiti“, piše Al Jazeera 13. siječnja.
Kako Izrael onemogućuje rad humanitarnoj organizaciji UNRWA ? Tako što je Izraelski parlament u listopadu 2024. donio zakon kojim se zabranjuje UNRWA-i djelovanje u Izraelu i zabranjuje izraelskim dužnosnicima kontakt s agencijom. Zatim je u prosincu 2025. tom zakonu unio izmjene kojima je zabranio struju ili vodu objektima UNRWA. Izraelske vlasti su okupirane urede UNRWA-e u istočnom Jeruzalemu. UN smatra istočni Jeruzalem okupiranim od strane Izraela, a Izrael smatra cijeli Jeruzalem dijelom svoje zemlje.
Glavni tajnik Guterres je podsjetio da je UNRWA „sastavni dio Ujedinjenih naroda“ i istaknuo da „Izrael ostaje obvezan dati UNRWA-i i njezinom osoblju privilegije i imunitete navedene u Konvenciji o privilegijama i imunitetu UN-a iz 1946. godine“. Internet stranica Al Jazeere je u sken obliku prenijela pismo tajnika Guterresa.
Konvencija UN-a navodi da su „prostorije Ujedinjenih naroda nepovredive“.
IZRAEL ŽELI UGASITI UNERWA
Izraelski veleposlanik pri UN-u, Danny Danon, odbacio je Guterresovo pismo upućeno Netanyahuu te napisao „Prijetnje glavnog tajnika nas ne uznemiruju“ na X-u istoga dana.
„Umjesto da se bavi neospornom umiješanošću osoblja UNRWA-e u terorizmu, glavni tajnik odlučuje prijetiti Izraelu. Ovo ne brani međunarodno pravo, ovo brani organizaciju koju je uništio terorizam“, napisao je Danon.
Izrael već dugo traži raspuštanje UNRWA-e, koju je osnovala Opća skupština UN-a 8. prosinca 1949. godine, nakon rata koji je pridonio osnivanju Izraela. Ta je humanitarna organizacija od tada pružala pomoć, zdravstvenu skrb i obrazovanje milijunima Palestinaca u Gazi, okupiranoj Zapadnoj obali, Siriji, Libanonu i Jordanu.
NETANJAHU ODLUČUJE
Poznato je da Netanjahu koji u Izraelu još uvijek o svemu odlučuje, svim sredstvima i silama želi Palestince otjerati, maknuti na svaki način iz Gaze i Zapade obale i zauzima stavove kao da Palestinci ne postoje , pa odatle i njegovo iznošenje da je desetak zaposlenika agencije bilo uključeno u napade Hamasa na južni Izrael 7. listopada 2023.
UN je priopćio da je devet djelatnika UNRWA-e koji su možda bili uključeni u napad Hamasa na Izrael - otpušteno. Utvrđeno je da je i zapovjednik Hamasa u Libanonu, kojeg je Izrael ubio u rujnu, imao posao u UNRWA-u. UN je protiv UNRWA više puta tražio od Izraela dokaze, ali Izrael dokaze nikada nije dostavio.
Poznato je da je u tom terorističkom napadu ubijeno 1139 ljudi, a oko 240 su odvedeni u Gazu kao zarobljenici. Kao odgovor na taj teroristički napad, Izrael je pokrenuo razorni genocidni rat protiv palestinskog naroda Gaze, ubivši više od 71.400 ljudi, prema podatku zdravstvenih vlasti Gaze.
Prema izvješću UN-a od 5. siječnja , u izraelskom ratu u Gazi poginula su 382 zaposlenika UNRWA-e u enklavi, što je najveći broj žrtava UN-a od osnutka te svjetske organizacije 1949. godine. Neki su ubijeni u namjernim, ponovljenim napadima Izraela na bolnice i škole UNRWA-e, u kojima se nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca u Gazi.
UNRWA JE OKOSNICA POMOĆI
Visoki dužnosnici UN-a i Vijeće sigurnosti UN-a opisali su UNRWA-u kao okosnicu odgovora na pomoć u Gazi, gdje je izraelski rat izazvao humanitarnu katastrofu.
U listopadu 2025. Međunarodni sud pravde je ponovio obvezu Izraela da osigura puno poštivanje privilegija i imuniteta dodijeljenih UN-u, uključujući UNRWA-u i njezinom osoblju, te je rekao da Izrael treba osigurati zadovoljavanje osnovnih potreba civilnog stanovništva u Gazi.
Mišljenje Međunarodnog suda pravde zatražila je Opća skupština UN-a, koja ima 193 članice.
Savjetodavna mišljenja Međunarodnog suda pravde, poznatog i kao Svjetski sud, imaju pravnu i političku težinu, ali nisu obvezujuća, a sud nema ovlasti za provedbu.((Izvor Al Jazeera, mzz)
| < | siječanj, 2026 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Siječanj 2026 (15)
Prosinac 2025 (25)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter