AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 10.02.2026.

VELIKA BRITANIJA: HOĆE LI PREMIJER STARMER PODNIJETI OSTAVKU ?

HOĆE LI MUSLIMANKA MAHMOOD POSTATI PREMIJERKA ?

Američka afera Epstein koju je proizveo, već od 2019. mrtav Jeffrey Epstein, američki poslovni čovjek, kriminalac osuđen za seksualno zlostavljanje i trgovanje djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja, koja kao hobotnica ima jako mnogo krakova u svijetu, a sada i u Ujedinjenom kraljevstvu traži svoje žrtve.
Premijer Velike Britanije Kirn Starmer (63) nakon svog 19-mjesečnog premijerskog mandata na udaru je političkih glasova koji ga kritiziraju radi veleposlanika Petera Mendelskona. Čelnik škotskih laburista Anas Sarwar, iako je i Starmer laburist, pozvao je Starmera da podnese ostavku s mjesta premijera zbog Mandelsonovog imenovanja na mjesto veleposlanika u SAD-u unatoč tome što je, navodno, znao da je održavao veze s osuđenim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom.
„Odvraćanje pažnje mora prestati, a vodstvo Downing Streeta se mora promijeniti“, rekao je Sarwar, najviši laburistički političar koji je javno pozvao Starmera da ode.
Međutim, Downing Street je inzistirao da premijer ne ide nikamo, rekavši da će ispuniti "petogodišnji mandat britanskog naroda da donese promjene", piše ndtv.com world

MENDELSON

Peter Benjamin Mendelson (73) laburist, vratio se aktivnoj politici podržavajući Keira Starmera , a nakon druge izborne pobjede Donalda Trumpa, Starmer je Petera Benjamina Mendelsona, koji je porijeklom židov, poslan u Washington kao britanskog veleposlanika. Ali kada su britanske tabloidne novine The Sun objavile meilove koje je Mendelson 2008. komunicirao s Jeffreyem Epsteinom, Starmer ga je u rujnu 2025. povukao s dužnosti.

Dokumente o Epsteinovoj korespodenciji s mnogobrojnim osobama iz politike diljem svijeta , osoba koje imaju kraljevske titule kao i korespodenciju u kojoj se mnogo puta navodi ime Donalda Trumpa a koje je 30. siječnja objavila američka vlada ponovno su potaknuli kontroverzu, kaže se u tekstu ndtv worla, navodeći da je Mandelson odavao povjerljive informacije britanske vlade Epsteinu, dok je bio britanski ministar, uključujući i tijekom financijske krize 2008. godine.
Britanska policija sada istražuje 72-godišnjeg Mandelsona zbog nedoličnog ponašanja u javnoj službi, a 6. veljače pretresla je dva njegova objekta. No Mendelson nije uhićen.

ŠEF KABINETA DAO OSTAVKU

Ali zbog pritiska na premijera Starmera, šef kabineta premijera Morgan McSweeney (48) dugogodišnji pomoćnik rekao je da preuzima "punu odgovornost" za savjetovanje premijeru Starmeru da imenuje Petera Mandelsona za veleposlanika u SAD-u. „Odluka o imenovanju Petera Mandelsona bila je pogrešna. Oštetio je našu stranku, našu zemlju i povjerenje u samu politiku, - rekao je Morgan McSweeney . No mnogi vjeruju da to neće biti dovoljno da vođa laburista, Starmer je prethodno bio vođa laburista, ostane na dužnosti.

Kao potencijalna nasljednica britanskog premijera, pojavila se britanska ministrica unutarnjih poslova Shabana Mahmood (45) koja je muslimanskog premijera. Na fotki ndtv.com worl, premijer Starmer je sa spomenutom na fotografiji. Ona je na dužnost ministrice unutarnjih poslova od 2025. Prethodno je obnašala dužnost državne tajnice za pravosuđe i lord kancelarke od 2024. do 2025.,(odnosno ministrice pravoduđa) . Kao članica Laburističke stranke , zastupnica je u Parlamentu za Birmingham Ladywood od 2010. Mahmood se identificira kao pripadnica društveno konzervativnije frakcije Plavih laburista Laburističke stranke.
( M.Zouhar Zec, ndtv.com worl, wikipedia)

ponedjeljak, 09.02.2026.

HOĆE LI SAD VOJNO NAPASTI IRAN?

IRAN KAŽE DA ĆE UZVRATITI NAPAD PO AMERIČKIM VOJNIM BAZAMA

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je vojnom akcijom Islamskoj Republici Iran zbog obračuna s građanima koju su prosvjede započeli radi visoke inflacije potkraj prosinca 2025. Prosvjedi su prerasli u prosvjede protiv režima teokracije koja je na vlasti. No Iranska vlada ukinula je Internet u zemlji, a time i komunikaciju i dostupnost informacija. Prosvjednici su razbijali i palili izloge i objekte u Iranu, vojska i policija nije stala uz prosvjednike, već ostala uz aktualnu vlast, a vlast je nastupila s pozicija sile te je prosvjednike uhićivala, zatvarala, ranjavala i ubijala. Bilo je informacija i o odlukama za vješanje, no onda se u iransku situaciju umiješao Donald Trump koji je rekao da će odmah napasti Iran bude li vlast vješala prosvjednike. Iran je priznao smrt u prosvjedima 3 117 osoba.
Taj scenarij vješanja, prema informacijama nije ostvaren, ali je prijetnja Trumpa o napadu vojnim snagama ostala. Čak što više američka vojna flota s nosačem aviona stigla je u Arapsko more. Nisu u pozadini samo prosvjedi, već i bojazan Trumpa da Iran može napraviti atomsku bombu. Politički dužnosnici tvrde da im oslobađanje uranija za atomsku bombu nije cilj, već je cilj čitave njihove nuklearne nauke upotrijebiti je u mirnodopske svrhe.

NOSAČ LINKOLN JE U ARAPSKOM MORU

Iran i SAD su razgovarali no Trump, koji ostavlja dojam osobe kojoj se ne može vjerovati, jer mijenja mišljenja i stavove, rekao je nakon toga novinarima da Iran ipak ima razloga za veliku zabrinutost.

SAD je krajem siječnja poslao svoj nosač zrakoplova, USS Abraham Lincoln, u Arapsko more i time pokazao svoju spremnost da napadne Iranom. Tijekom prvoga tjedna u veljači BBC je izvijestio da je u zračnu bazu Muwaffaq Salti u Jordanu stiglo dvanaest borbenih zrakoplova F-15, borbeni dron MQ-9 Reaper i nekoliko jurišnih zrakoplova A-10C Thunderbolt II. Britanska publikacija navodi da je analizirala satelitske snimke koje pokazuju da razarač s navođenim raketama, USS Delbert D Black, plovi Sueskim kanalom u Egiptu od Sredozemnog mora do Crvenog mora, a iznad Zaljeva djeluje i nadzorni dron američke mornarice MQ-4C Triton.
Neizvjesnost oko napada SAD-a na na Iran je prisutna. SAD je već dva puta pozvao svoje građane da napuste Iran, a zadnji puta je to učinio 6. veljače . No Iran je uzvratio prijetnjama te je više puta ponovio i ministar vanjskih poslova i predsjednik Irana Masoud Pezeshkian i da će Iran, u slučaju napada SAD, napasti sve američke baze na Bliskom Istoku.

AMERIČKE BAZE U OSAM DRŽAVA U REGIJI

Talijanski AGI piše da je sredinom 2025. godine na Bliskom istoku bilo 40.000 do 50.000 američkih vojnika, stacioniranih u velikim stalnim vojnim bazama te u manjim, prednjim bazama u regiji Bliskog Istoka na najmanje 19 lokacija. Osam je stalnih američkih vojnih baza smještenih u državama Bahreinu, Egiptu, Iraku, Jordanu, Kuvajtu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

HAMNEI PROPUSTIO GODIŠNJI SASTANAK

Radi sve većeg gomilanja američke vojske u Zaljevu, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei navodno je prekinuo svoju 37-godišnju tradiciju propustivši godišnji sastanak sa zapovjednicima zračnih snaga 8. veljače, piše ndtv worl 9. veljače . Piše da je vrhovni vođa Hamnei prisustvovao godišnjem sastanku svake godine otkako je preuzeo vodstvo 1989. - čak i tijekom pandemije COVID-19, a prema izvješću Iran Internationala, piše ndtv world. 9. veljače.
Godišnji sastanak obilježava obljetnicu 8. veljače 1979. godine, kada je skupina časnika zračnih snaga prisegnula na odanost Ruhollahu Homeiniju kako bi svrgnuo dinastiju Pahlavi. Homeini je bio osnivač Islamske Republike. On je Hamneijev prethodnik na mjestu vrhovnog vođe.
Tijekom četiri desetljeća, taj je dan postao simboličan događaj, a osoblje i zapovjednici zračnih snaga sastajali su se s iranskim klerikalnim vodstvom na isti datum svake godine. Izvješće navodi da se ove godine, umjesto Hamneija, u nedjelju sa zapovjednicima zračnih snaga vojske sastao načelnik glavnog stožera oružanih snaga Abdolrahim Mousavi.
Margareta Zouhar Zec

nedjelja, 08.02.2026.

IZRAEL: GALLANTOVA KRITIKA NETANJAHUA

" NETANJAHUOV PRVI PRIORITET JE ON SAM, ZATIM VLADA, A ONDA ZEMLJA "


Tekst koji je objavio Times of Israel, svjedoči da se u Izraelu, čiji politički dužnosnici vode ekstremno nečovječan rat protiv Palestinskog naroda i sada u vrijeme primirja, jer narodu ne dozvoljavaju ulazak hrane i druge humanitarne pomoći, te samo simbolično po nekoliko osoba može prijeći u Egipat na liječenje što je prethodno dogovoreno u broju od 50 osoba dnevno, dok liječenje treba oko dvadeset dvije tisuće alestinaca, a na što Međunarodna zajednica i sve druge političke snage u regiji, u Europi kao i šire - šute, među političkim osobama u Izraelu ipak se dešava svojevrsno izravnavanje računa.
Bivši izraelski ministar obrane Gallant, kako piše u tekstu koji objavljujem, na Kanalu 12, iznio je svoje optužbe protiv Netanjahua i definirao njegov interes.
Tijekom tjedna ponovo će Netanjahu posjetiti Donalda Trumpa u Wasinghtonu. m.zouhar zec


Objavljujem tekst

„Bivši ministar obrane Yoav Gallant u subotu je nazvao premijera Benjamina Netanyahua "lažljivcem" i optužio ga da je izmislio lažnu priču o napadu Hamasa 7. listopada 2023. kako bi izbjegao odgovornost, piše Times of Israel 7. veljače
Također je optužio Netanyahua da huška ministre svoje vlade protiv izraelskih sigurnosnih šefova čak i dok su predvodili svoje trupe na prvim crtama protiv Hamasa.
„Nisam mislio da ću morati doći ovdje u studio i reći: 'Imamo lažljivca za premijera. Premijer je lažljivac', rekao je Gallant u zajedljivom intervjuu za Channel 12, u kojem je više puta kritizirao svog bivšeg šefa.

NETANJAHUOV PRVI PRIORITET JE ON SAM

„Nakon ogromnog neuspjeha 7. listopada, kada su se IDF i Shin Bet, predvođeni načelnikom glavnog stožera i šefom Shin Beta, hrabro borili, kada su bili na frontu, Netanyahu im je zabio nož u leđa i pobunio sve vladine ministre protiv njih te sve to predstavio javnosti“, optužio je Gallant.
Bivši zastupnik Likuda, koji je smijenjen s mjesta ministra obrane krajem 2024., optužio je Netanyahua da je tvrdio da je kašnjenje ulaska IDF-a u južni grad Gaze Rafah početkom 2024. bilo posljedica navodnog straha vodstva IDF-a, dok je u stvarnosti to bilo zato što je IDF nadopunjavao svoje zalihe nakon što je dodijelio streljivo za potencijalni sukob na sjeveru.
„Netanyahuov prvi prioritet je on sam, zatim njegova Vlada, a tek onda zemlja“, rekao je Gallant, dodajući da premijer „preuzima zasluge za postupke nakon što su dovršeni, ako uspiju. Ako ne uspiju, to je nečija tuđa odgovornost.“

Gallantova kritika Netanyahua uslijedila je dva dana nakon što se premijer pokušao distancirati od neuspjeha 7. listopada objavljivanjem 55 stranica dokumenta s njegovim odgovorima danim državnom kontroloru Matanyahuu Englmanu u sklopu istrage ombudsmana o napadu.
Među selektivnim citatima koje je Netanyahu naveo bili su citati koji su, čini se, imali za cilj pripisati neuspjeh u sprječavanju napada političkim suparnicima i šefovima sigurnosnih snaga, uključujući Gallanta, dok je sebe prikazao kao jastreba prema Hamasu, više nego svoje političke protivnike.
Netanyahu je spomenuo rasprave u mjesecu prije masakra, uključujući sastanak kabineta 12. rujna 2023., na kojem je Gallant citiran kako kaže da je sigurnosna situacija u Gazi "stabilna" i da bi Izrael trebao "obuzdati svoje snage" protiv Hamasa.
Gallant je ustvrdio da je Netanyahuov odgovor državnom kontroloru „slučaj konstruiranja narativa - uzimanja fragmenata rasprava, rečenica, kroz duga razdoblja, njihovog spajanja, pretvaranja u vijest“. Umjesto istine, cijele istine i ničega osim istine, „Netanjahu ne govori istinu, sigurno ne cijelu istinu, a sigurno ne ništa osim istine“, rekao je njegov bivši ministar obrane .

Gallant je također odbacio Netanyahuovu tvrdnju na konferenciji za novinare krajem siječnja da su vojnici Izraelskih obrambenih snaga ubijeni u ratu protiv Hamasa zbog "embarga" Bidenove administracije koji je kopnenim snagama nedostajalo osnovnog streljiva. "To nije točno", rekao je Gallant, "iako su nam Amerikanci to otežali."
Netanyahu i Gallant često su se sukobljavali nakon što je Vlada preuzela vlast krajem 2022., a premijer ga je smijenio u ožujku 2023. - nakon što je upozorio na sigurnosne opasnosti koje proizlaze iz nacionalnog raskola oko vladine agende reforme pravosuđa - samo da bi ubrzo nakon toga poništio tu odluku usred intenzivnog protivljenja javnosti. Gallant je dao ostavku na mjesto zastupnika u Knessetu u siječnju 2025., nekoliko mjeseci nakon što ga je Netanyahu drugi i posljednji put krajem 2024. otpustio iz kabineta. Stranka Likud je od tada pokrenula postupak za isključenje Gallanta iz svojih redova.

LAPID PROTIV NETANJAHUA

U međuvremenu, u svom odgovoru premijeru na 12 stranica, objavljenom u subotu navečer, vođa oporbe Yair Lapid oštro se usprotivio Netanyahuovom dokumentu, optužujući ga da pokušava izbrisati svoju krivnju za neuspjeh 7. listopada.
Prema Lapidu, premijer je u svom odgovoru državnom kontroloru, Shin Betu i preporukama IDF-a( izraelske obrambene snage) o pripremi za scenarije pogoršanja situacije u Gazi izostavio preporuke.
Lapid je rekao da je prisustvovao brifingu s Netanyahuom u kolovozu 2023. na kojem su obavještajni materijali "jasno ukazivali na rizik od izbijanja sukoba na razinama potpuno drugačijim od svega što smo poznavali godinama".

To je navelo Lapida da na konferenciji za novinare sljedećeg mjeseca upozori da se „približavamo nasilnom sukobu na više frontova“ - bez predviđanja potpune invazije iz Gaze. „Ako je vođa oporbe znao, kako premijer može tvrditi da nije znao?“, upitao je Lapid.
Nadalje je optužio Netanyahua da radi na jačanju Hamasa kao protutežu Palestinskoj upravi, inzistirajući da je takva politika dovela do napada 7. listopada.
Ovu neizrečenu politiku karakterizirao je niz propuštenih prilika za atentate na vođe Hamasa, kontinuirano usmjeravanje katarskih sredstava u Gazu i potpuno ignoriranje obavještajnih upozorenja da se tim novcem financira vojno krilo Hamasa, tvrdio je Lapid.

KRIVNJOM NA PODREĐENE

U svom podnesku Englmanu, Netanyahu je pokušao zamutiti situaciju "oslanjajući se na niz manipulacija tajnim dokumentima, namjerne obmane, lažne verzije i dosljedan pokušaj da krivnju svali na svoje podređene", dodao je vođa oporbe.
Englman, državni kontrolor, nije objavio nikakve nalaze svoje istrage, koju mu je Visoki sud pravde u prosincu naredio da zamrzne. Istraga kontrolora bila je kontroverzna od samog početka, suočena s tvrdnjama da je ozbiljno manjkava, da bi narušila dokaze i istražni proces te da samo državno istražno povjerenstvo može pravilno istražiti katastrofu.
Netanyahu je prošli tjedan objavio video istovremeno sa svojim dokumentom, u kojem je insinuirao da je Visoki sud bio motiviran političkim razlozima prilikom zamrzavanja Englmanove istrage.
Premijer je više puta pozvao na osnivanje istražne komisije o 7. listopadu u kojoj bi polovicu članova birala vlada, a polovicu oporba, umjesto državne istražne komisije, čije bi članove imenovala pravosudna vlast.
Oporba je odbacila Netanyahuov zahtjev za pokretanje političke istrage, ali koalicija ipak namjerava nastaviti s tim procesom, koji je već u tijeku u Knessetu. Izvor: Times of Israel , mzz

PROSVJEDI U ITALIJI DOK TRAJU NATJECANJA OLIMPIJSKIH IGARA

NEZADOVOLJSTVO I SABOTAŽA NA ŽELJEZNICI

Šest osoba je uhićeno nakon što se policija sukobila s prosvjednicima u Milanu, domaćina Zimskih olimpijskih igara, tijekom prvog dana natjecanja, piše BBC 7. veljače .Tisuće ljudi izašlo je u subotu 7. veljače na ulice grada na sjeveru Italije kako bi prosvjedovali protiv niza problema, uključujući troškove života. Neki su ispaljivali baklje i bacali kamenje na policiju, koja je odgovorila vodenim topovima.
To se događa nakon što je Vlada pooštrila zakone o prosvjedima nakon demonstracija prošlog vikenda u Torinu u kojima je, prema vladinim podacima, ozlijeđeno više od 100 policajaca.

U međuvremenu, dužnosnici istražuju sumnju na sabotažu na željezničkoj mreži sjeverne Italije u subotu.
Potpredsjednik vlade Matteo Salvini, koji je i ministar prometa opisao je one koji su sudjelovali u sukobima u Milanu kao "kriminalce".
„Samo nekoliko dana nakon sramotnog nasilja u Torinu, još sukoba, još napada na organe reda“, rekao je."Ponosni smo što smo se zalagali za novi sigurnosni paket koji će omogućiti još učinkovitije intervencije protiv nasilnika i kriminalaca."
Prosvjedi u Torinu, koji su sazvani kao odgovor na deložaciju neslužbenog društvenog centra, započeli su mirno, ali su kasnije postali nasilni kada su se naoružane skupine suočile s policijom. Uhićeno je više od 30 ljudi. Jedan policajac je napadnut čekićem, što je premijerka Giorgia Meloni opisala kao pokušaj ubojstva.

Novi sigurnosni paket, koji je usvojen u četvrtak nakon ubrzanog postupka zbog nasilja u Torinu, omogućuje policiji da pritvori osumnjičene za probleme do 12 sati prije demonstracija, kako bi ih spriječila u širenju nemira. Kritičari su ga nazvali represivnim.
Većina ljudi koji su sudjelovali u prosvjedu 7. veljače u Milanu marširala je mirno. Jedna žena, Francesca Missana, izjavila je za novinsku agenciju AFP da Olimpijske igre "više nisu održive s ekološkog ili društvenog gledišta, njihovo je vrijeme isteklo", piše BBC.
„Ove su se Igre promovirale kao održive i neutralne u pogledu troškova“, rekao je za AFP organizator prosvjeda Alberto di Monte. Dodao je da su, budući da su se Igre održavale na više lokacija, milijarde potrošene na ceste umjesto na zaštitu planina.

KAOS NA ŽELJEZNICAMA RADI SABOTAŽA

U subotu 7. veljače, je također došlo do kaosa na nekim željezničkim mrežama na sjeveru Italije, a sumnja na napade uzrokovala je višesatne zastoje u prometu.
Požar je zahvatio željezničku infrastrukturu između Bologne i Venecije, a policija je kasnije pronašla presječene kablove i eksplozivnu napravu na obližnjim lokacijama.
Policija je izjavila da je skretnica zapaljena u blizini Pesara na jadranskoj obali, a električni kabeli su pronađeni prerezani u blizini Bologne, zajedno s rudimentarnom eksplozivnom napravom koja je ostala na pruzi.
Glavni željeznički kolodvor u Bologni glavno je čvorište koje povezuje gradove na sjeveru i jugu te linije istok-zapad.RFI, vlasnik željeznica u zemlji, rekao je da su se usluge od tada vratile u normalu.Ministarstvo prometa opisalo je incidente kao "sumnju na sabotažu" i reklo da odražavaju vandalizam kao na na početku Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine., piše BBC.
„Ovi postupci neviđene ozbiljnosti ni na koji način ne narušavaju sliku Italije u svijetu, sliku koju će Igre učiniti još uvjerljivijom“, rekao je 7. veljače Matteo Salvini podpredsjednik Vlade i ministar prometa.
Zimske olimpijske igre održavaju se do 22. veljače na brojnim lokacijama, od Milana do ljetovališta Cortina d'Ampezzo, dolomitskih regija Predazzo i Tesero te alpskih ljetovališta Livigno i Bormio, piše BBC. (mzz)

subota, 07.02.2026.

SKUPOVI SOLIDARNOSTI U PARIZU I STOCKHOLMU

PROTESTI PROTIV DISKRIMINACIJE I REPRESIJE NARODA

Stotine ljudi okupile su se 7. veljače u Parizu na skupu solidarnosti s narodom Palestine, Haitija, Venecuele, Nove Kaledonije ( teritorijalno pripada Francuskoj ) Demokratske Republike Kongo i Sudana. Odazivajući se pozivima različitih udruženja, demonstranti su se okupili na Trgu nacije kako bi protestirali protiv, kako su naveli, diskriminacije i represije s kojima se suočavaju te zajednice, piše Anadolija
Demonstranti su izrazili podršku pogođenom stanovništvu noseći transparente s natpisom "Bojkot Izraela" kao i zastave navedenih zemalja. Demonstraciji su se pridružili i pojedini pripadnici francuskog pokreta "Žuti prsluci", a skup je održan pod nadzorom policije.

U Švedskoj je istoga dana održan protest protiv izraelskog kršenja primirja Palestincima u Pojasu Gaze. Stotine građana u Stockholmu pozvale su vlasti da uvedu vojni embargo Izraelu i omoguće nesmetan ulazak humanitarne pomoći u Pojas Gaze.
Na poziv brojnih organizacija civilnog društva, demonstranti su se okupili na Trgu Odenplan, izražavajući protivljenje napadima Izraela na Gazu i ograničavanju ulaska humanitarne pomoći, usprkos primirju koje je stupilo na snagu 10. listopada 2025. godine, piše agencija Anadolija.
Demonstranti su nosili transparente s porukama "Okupacija u Palestini mora odmah prestati", "Zaustavite genocid i blokadu", "Omogućite humanitarnu pomoć" i "Izrael mora poštivati mirovni sporazum" te su pozvali švedsku vladu da uvede sveobuhvatan vojni embargo Izraelu.
Švedska aktivistica Karen Wild, izjavila je za Anadoliju da je na skup došla kako bi skrenula pažnju na, kako je rekla, beskrajnu patnju palestinskog naroda. Ona je naglasila da svijet zatvara oči pred onim što se dešava u Palestini.

"Pred našim očima se odvija genocid i sve se prenosi uživo na ekranima. Niko ne može tvrditi da ne zna šta se dešava", rekla je Wild. Ističući da Izrael ne poštuje sporazum o primirju, Wild je poručila da svako palestinsko dijete ima jednaku vrijednost kao i djeca u Švedskoj, Njemačkoj ili Francuskoj.
"Nije važno odakle dolaze, dijete je dijete. Ono što se sada dešava je strašno, djeca umiru od hladnoće i gladi. Ovo nazivaju primirjem, ali ja to nazivam genocidom", rekla je Karen Wild. (Anadolija, mzz)

TALIJANSKI PREDSJEDNIK MATTARELA OTVORIO 25. ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE

NATJECANJE NA ČETIRI LOKACIJE

U Italiji su 6. veljače navečer u raskoši spektakla otvorene 25.Zimske olimpijske igre Milano-Cortina 2026. koje će biti otvorene do 22. veljače 2026.
Upaljena su dva olimpijska plamena u dva grada domaćina u Milanu, na Arco della Pace, i u Cortini d'Ampezzo, na Piazza Dibona.
To je prvi put u povijesti zimskih olimpijskih igara da se plamen pali na dvije odvojene lokacije.
U Milanu su baklju upalile osobe koje su ušle u skijanje i postale legende i to Deborah Compagnoni i Alberto Tomba, dok je u Cortini plamen upalila Sofia Goggia. Ovaj čin simbolizira ujedinjenje grada i planina (Doloma), te spajanje tradicije i tehnologije. Ta inovacija naglašava specifičnost igara 2026. koje se održavaju na širokom geografskom području sjeverne Italije. Pjevale su zvijezde iz svijeta glazbe Laura Pausini, Mariah Carey i Andrea Bocelli.

UMJETNIČKA ZAMISAO MARCA BALICHA

Na umjetničkoj razradi i zamisli otvaranja 25. Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026. radio je tim pod vodstvom talijanskog kreativnog direktora i izvršnog producenta ceremonije Marca Balicha koji je rođen u Veneciji . Njegov studio, Balich Wonder Studio, specijaliziran je za velike međunarodne događaje. Balich je do sada bio izvršni producent na 16 olimpijskih ceremonija i 13 regionalnih Igara te nekoliko velikih predstava produciranih diljem svijeta. Radio je i na ceremoniji 20. Olimpijskih igara u Torinu 2006. godine. Tema ovogodišnjeg otvaranja nosila je naziv „ Harmonija" , a temelj joj je bio dijalog između suprotstavljenih sila, talijanskoj ljepoti, fantaziji i spajanju različitih teritorija.

NATJECANJA NA ČETIRI LOKACIJE

25. Zimske olimpijske igre održavaju se na širem području sjeverne Italije, uključujući Lombardiju i Veneto. Na sportskim borilištima nastupiti će 2.891 sportaš iz 92 zemlje svijeta. Iz Hrvatske je tu 14 sportaša.
Hrvatsku zastavu su na defileu otvaranja nosili Valentina Aščić koja nastupa u disciplini brzo klizanje na kratke staze i biatlonac Matija Legović. Aščić je hrvatsku zastavu nosila u Milanu na stadionu Giuseppe Meazza, San Siro , a Matija Legović nosio je hrvatsku zastavu u Cortinu d'Ampezzo.
Mogućnost nastupa u statusu nezavisnih individualaca dobilo je 20 natjecatelja.

Natjecanja će se održavati na četiri lokacije: u Milanu na stadionu San Siro gdje će se održavati dvoranski sportovi hokej, umjetničko klizanje, brzo klizanje, Kortina d'Ampeco domaćin je alpskog skijanja i boba, u Livignu predviđeno je natjecanje u snowboardu i slobodnom skijanju , a u Val di Fiemme odvijati će se nordijsko skijanje, skijaški skokovi i skijaško trčanje.

Talijanski predsjednik Sergio Mattarella (84) proglasio je Igre otvorenima. Prethodno je predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora Kirsty Coventry natjecateljima, ali i ukupnoj javnosti koja je pratila otvaranje Zimskih olimpijskih igara između ostalog rekla: "Podsjećate nas da možemo biti hrabri, da možemo biti ljubazni, da se možemo ponovno podići, bez obzira koliko jako padnemo."

Moto 25. Zimskih olimpijskih igara Milano - Cortina 2026. je "Zamisli budućnost" (na talijanskom: "Progetta il futuro" ). Tumaćenje tog slogana je „Ovaj moto utjelovljuje duh Igara, s naglaskom na inovacije, održivost i inspiriranje novih generacija“.
Margareta Zouhar Zec

petak, 06.02.2026.

RADIKALICAZIJA U NJEMAČKOJ

DRUŠTVENE MREŽE ZA RADIKALIZACIJU MLADIH

Islamističke skupine sve više koriste influencere na društvenim mrežama kako bi regrutirale mlade Nijemce za ekstremizam, predstavljajući konfliktne zone kao prilike za brzi društveni napredak, prema riječima stručnjaka za radikalizaciju Kaan Mustafa Orhona, piše Euronews 6. veljače.
Kaan Mustafa Orhon, stručnjak za islamske studije u njemačkom savjetodavnom centru Grüner Vogel, rekao je da su meta za regrutaciju ranjivi mladi ljudi sa slabim obrazovanjem i ograničenim izgledima za posao, obećavajući status i pripadnost.
„Privlačnost je sada drugačija: u Siriji svatko - bez obzira na podrijetlo ili resurse - navodno može postići brzu društvenu mobilnost“, rekao je Orhon za Euronews."Dođite u Siriju i samo s osnovnom školskom diplomom mogli biste biti šef policije u nekom malom gradu, imati četiri žene, auto, kuću, novac i oružje."

PROMIJENJENA TAKTIKE

Kaan Mustafa Orhon je rekao da se krajolik regrutiranja posljednjih 25 godina drastično promijenio. Teroristička ćelija u Hamburgu, u kojoj je bio i Mohammed Atta, umiješan u napade 11. rujna 2001. koji su bili koordinirani protiv Sjedinjenih Američkih Država s četiri oteta zrakoplova. Prema službenom izvještaju Povjerenstva 911, u napadu je sudjelovalo 19 osoba u službi Al-Qaide, mreže militantnih islamističkih organizacija a, sastojala se od studenata s visokim rezultatima u znanstvenim područjima. „Tada su organizacije tražile ljude koji bi mogli dugoročno djelovati unutar tih struktura i neovisno voditi terorističku ćeliju. Sada žele što više pješadija kao topovsko meso“, rekao je Orhon.
Salafizam je postao omladinski pokret usmjeren na tinejdžere i mlade odrasle osobe u dobi od 15 do 35 godina, a influenceri igraju glavnu ulogu, rekao je Orhon, upozoravajući na snažnu komercijalizaciju u prostoru radikalizacije. Ljudi ostvaruju ogromne profite“, rekao je, navodeći slučajeve u kojima influenceri prikupljaju donacije navodno za Palestinu, ali novac troše na luksuzne predmete.

VEĆI BROJ ŽENA MEĐU EKSTREMISTIMA
Njemački influencer poznat kao "Abdelhamid", osoba na TikToku sa stotinama tisuća pratitelja, osuđen je na tri godine zatvora u srpnju 2025. zbog prijevare s donacijama komercijalnih razmjera, prema izvješćima njemačkih medija, piše Euronews. Prikupio je gotovo pola milijuna eura kroz 37 kampanja donacija, ali navodno je samo mali dio dao u dobrotvorne svrhe.
Spolna podjela među ekstremistima značajno se promijenila, rekao je Orhon. Prije je pokret bio muškog spola s 95 do 99%, a sada ga čini otprilike 75% muškaraca i 25% žena, a promjeni doprinosi i sadržaj influencera usmjeren na žene.
Hannah Hansen, njemačka influencerica s velikim brojem pratitelja na društvenim mrežama, prodaje pakete koji uključuju marame za glavu, duge haljine, molitvene tepihe, literaturu i parfeme u ružičastim kutijama. „Ljudi plaćaju za stvari koje bi mogli dobiti besplatno u džamiji“, rekla je Orhon.Društveni mediji olakšavaju povezivanje s islamistima u Siriji ili Afganistanu, rekao je Orhon.
„Ne postoje takozvani usamljeni akteri“, rekao je. „Čak i ako netko djeluje sam, obično dobiva upute putem Telegrama. Gotovo svi napadači pripremali su svoje napade s ljudima u Siriji.“
Nedavni napadi ilustriraju ovaj trend, poput napada 13. veljače 2025. na Verdijevim demonstracijama u Münchenu ili napada takozvane simpatizerke Islamske države (IS) Safije S., koja je 2016. godine izbola policajca na glavnom kolodvoru u Hannoveru.

Orhon je rekao da mladi ljudi često imaju nezadovoljene osobne potrebe koje ljudi na salafističkoj sceni mogu zadovoljiti. Propovjednici često preuzimaju autoritet ili uloge očinskih figura, starije žene djeluju kao majčinske figure, a vršnjaci služe kao starija braća i sestre.
„Mladima se nudi misija. Postaju dio nečeg većeg, navodno doprinoseći boljitku čovječanstva“, rekao je.

ISLAMIZAM SE ISTIČE

Antisemitizam može djelovati kao most između lijevog i desnog ekstremizma i islamizma, rekao je Orhon. Prosvjedi povezani s Palestinom nude zajednički cilj povezivanja oko zajedničkog neprijatelja.
Orhon je istaknuo "promjenjive ekstremizme", gdje pojedinci napuštaju jedan oblik ekstremizma samo da bi ušli u drugi.
Spomenuo je Saschu Lemanskog, bivšeg njemačkog simpatizera IS-a koji je prethodno bio registriran kao desničarski ekstremist, te Bernharda Falka, koji je prešao iz lijevog ekstremizma u salafizam.

Islamizam se ističe među ekstremističkim pokretima jer mu se svatko može pridružiti bez obzira na podrijetlo, rekao je Orhon. Njemačka je jedinstvena u Europi jer se radikalizacija prvenstveno odvija na njemačkom, a ne na izvornim jezicima imigranata, što olakšava regrutiranje, rekao je.
Orhon je od 2019. radio s 40 žena koje su bile povezane s IS-om. Nijedna se nije vratila ekstremizmu, rekao je.
Reintegracija je teška, naglasio je Orhon. "Radikalizacija nije nepovratna, a nažalost ni izlaz."
Islamizam se ističe među ekstremističkim pokretima jer mu se svatko može pridružiti bez obzira na podrijetlo, rekao je Orhon.
Orhon je od 2019. radio s 40 žena koje su bile povezane s IS-om. Nijedna se nije vratila ekstremizmu, rekao je.
Reintegracija je teška, naglasio je Orhon. "Radikalizacija nije nepovratna, a nažalost ni izlaz." (Euronews, mzz)

četvrtak, 05.02.2026.

BRUTO MINIMALNA PLAĆA U 22 ZEMLJE EU

PLAĆE U ZEMLJAMA KANDIDATKINJAMA ZA EU

Kakve su bruto minimalne plaće u većini zemalja Europske unije na početku 2026.i u nekoliko zemalja kandidatkinja za članstvo? Minimalne plaće uvelike se razlikuju u zemalja Europske unije piše Euronews 3. veljače 2026.

Eurostat grupira minimalne plaće u tri kategorije: iznad 1500 eura, između 1000 i 1500 eura i ispod 1000 eura.
Pet zemalja ima minimalne plaće iznad 2.000 eura. Osim Luksemburga sa 2. 704 eura , to su Irska sa 2.391 eura, Njemačka s 2.343 eura, Nizozemska s 2.295 eura i Belgija sa 2.112 eura.

Ispod gornje skupine iznad 2000 eura , Francuska ima 1.823 eura, a Španjolska, nižu 1.381 euro, što pokazuje razinu razlikuju čak i među susjednim zemljama. Nakon toga dolazi Slovenija sa 1.278 eura, zatim Litva sa 1. 153 eura, Poljska sa 1. 139 eura, Cipar sa 1 088 eura, Portugal sa 1,073 eura, Hrvatska sa 1050 eura te Grčka sa 1. 027 eura.
Minimalna plaća u Češkoj iznosi 924 eura, u Mađarskoj 838 eura, u Rumunjskoj 795 eura, u Latviji 780 eura, u Bugarskoj 620 eura.
U nekim zemljama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji minimalne plaće su slijedeće : u Srbiji 744 eura , u Crnoj Gori 670 eura, Turskoj 654 eura, Sjevernoj Makedoniji 586 eura, u Albaniji 517 eura, Moldaviji 319 eura, a u Ukrajini 173 eura.

LISTA BRUTO MINIMALNIH PLAĆA U 22 ZEMLJE EU

1.Luksemburga sa 2 .704 eura ,2. Irska sa 2.391 eura,3. Njemačka s 2.343 eura, 4. Nizozemska s 2.295 eura 5. Belgija sa 2.112 eura

6. Francuska ima 1.823 eura, 7. Španjolska 1.381 euro 8. Slovenija sa 1278 eura, 9. zatim Litva sa 1 153 eura, 10. Poljska sa 1 139 eura 11. Cipar sa 1 088 eura, 12. Portugal sa 1.073 eura, 13. Hrvatska sa 1.050 eura te 14. Grčka sa 1. 027 eura,

15. Malta 994 eura, 16. Češka 924 eura,17. Slovačka 915 eura, 18. Estonija 886 eura, 19. Mađarska 838 eura, 20. Rumunjska 795 eura, 21. Latvija 780 eura, 22. Bugarskoj 620 eura.

Nisu izneseni podaci o minimalnoj plaći za Italiju, Austriju, Dansku, Finsku i Švedsku.

U zemljama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji minimalne plaće su slijedeće :


1. Srbiji 744 eura ,2. Crnoj Gori 670 eura, 3. Turskoj 654 eura, 4. Sjevernoj Makedoniji 586 eura, 5. Albaniji 517 eura, 6.Moldaviji 319 eura, 7. Ukrajini 173 eura.

Nisu izneseni podaci minimalne bruto plaće za Bosnu i Hercegovinu , a Kosovu status kandidatkinje za članstvo u EU još nije dodijeljen. ( Euronews, mzz)

srijeda, 04.02.2026.

ALBANIJA IMA AL MINISTRICU ZA JAVNU NABAVU

U DUBAJU PRIZNANJE ZA NAPREDNU TEHNOLOGIJU

Republika Albanija, čiji je predsjednik Vlade Edi Rama prva je zemlja u svijetu koja je uvela ministricu koja je umjetna inteligencija, imenom Diella, sastavljena od piksela i koda, a dobila je nagradu "Future fit Seal" na Svjetskom samitu vlada u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, piše agencija Anadolija 3. veljače .

Iz Ministarstva ekonomije i inovacija Albanije priopćili su 3. veljače da je ova nagrada prestižna i da odaje priznanje inovativnim inicijativama i novim modelima upravljanja, koji pripremaju Vlade za sutrašnje izazove u budućim sektorima.
Prema priopćenju, ministrica ekonomije i inovacija Delina Ibrahimaj sudjelovala je na predstavljanju Vlade Albanije na službenoj ceremoniji dodjele nagrada. Ministrica Ibrahimaj je naglasila da je nagrada važno međunarodno priznanje za Albaniju te je rekla "Ova nagrada predstavlja međunarodno priznanje za ministricu Diellu, inicijativu koja označava hrabar korak za Albaniju u institucionalizaciji naprednih tehnologija i digitalnoj transformaciji upravljanja", izjavila je.
Diella je prvi član koji nije fizički prisutan, već virtuelno stvoren pomoću umjetne inteligencije.
Ovo je prvi put da je dio kabineta albanske Vlade i virtuelni ministar kreiran umjetnom inteligencijom, koji će se, prema riječima albanskih vlasti, baviti pitanjima javnih nabava. Diella je već predstavljena građanima Albanije, jer pokreće platformu e-Albania, koja omogućava građanima pristup gotovo svim vladinim uslugama putem interneta.Ima čak i svoj avatar, pojavljujući se kao mlada žena obučena u tradicionalnu albansku nošnju.

Diella će evaluirati tendere i imati pravo da "angažira talente iz cijelog svijeta", dok će istovremeno razbijati "strah od predrasuda i rigidnosti administracije".
Albanija se godinama bori s korupcijom, posebno u javnoj upravi i resoru javnih nabava. Evropska unija je više puta ukazivala na ovaj problem u svojim godišnjim izvještajima o vladavini prava. Agencija Anadolija, mzz.

04.02.2026. u 13:55 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 03.02.2026.

IZVJEŠĆE IZ STUDIJE „ WAR WATCH“

HOĆE LI MEĐUNARODNO HUMANITARNO PRAVO POTPUNO NESTATI ?

Internet medij Al Mayadeen objavio je kraći sažetak opsežnog istraživanja 23 oružana sukoba tijekom proteklih 18 mjeseci koje je rezultiralo zaključkom da se međunarodno pravo, namijenjeno ograničavanju učinaka rata, bliži kolapsu, s više od 100 000 ubijenih civila i raširenim kršenjima prava poput mučenja i silovanja koja su nekažnjeno počinjena.

Studiju pod nazivom "War Watch" provela je Ženevska akademija za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava. U njoj se kao dokaz kaže da je međunarodno humanitarno pravo na "kritičnoj točki prijeloma" te navodi smrt 18.592 djece u Gazi , rastući broj civilnih žrtava u rusko-ukrajinskom ratu i "epidemija" seksualnog nasilja u Demokratskoj Republici Kongo .
Stuart Casey-Maslen, glavni autor izvješća, izjavio je: „Zločini se ponavljaju jer su se prošli tolerirali. Naše djelovanje – ili nedjelovanje – odredit će hoće li međunarodno humanitarno pravo potpuno nestati.“

RASTE BROJ CIVILNIH ŽRTAVA

Studija War Watch pregledala je sukobe između srpnja 2024. i kraja 2025. godine. Služi kao kontraargument tvrdnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa o okončanju osam ratova tijekom njegove godine dana na dužnosti.
U izvješću se navodi: „Ne znamo koliko je civila ubijeno u vođenju neprijateljstava tijekom oružanih sukoba 2024. i 2025. godine, ali znamo da je taj broj znatno veći od 100.000 u svakoj od dvije godine.“
Jedan od najsmrtonosnijih sukoba koji su ispitivani bio je u Gazi, gdje je Izrael provodio neumoljive zračne napade i kopnene operacije tijekom genocida koji je započeo 7. listopada 2023. Studija navodi da je stanovništvo Gaze smanjeno za otprilike 254 000 ljudi, što je pad od 10,6% u odnosu na procjene prije sukoba.
Unatoč prekidu vatre u listopadu 2025., od tada su ubijene stotine Palestinaca. Do kraja 2025. godine prijavljeno je ukupno 18.592 ubijene djece i oko 12.400 ubijenih žena.

U rusko- ukrajinskom ratu, broj smrtnih slučajeva civila također je naglo porastao. Izvješće bilježi 2514 ubijenih civila u 2025. godini, što je porast od 70% u odnosu na 2023. godinu. U prosincu je Rodion Miroshnik , veleposlanik ruskog Ministarstva vanjskih poslova, izjavio da je od 2014. godine u ukrajinskim napadima ubijeno više od 13 000 civila, a 28 000 ih je ozlijeđeno .
„Od početka sukoba 2014. godine broj civilnih žrtava već je dosegao 41.000, od kojih je oko 13.000 poginulo“, rekao je Miroshnik za RIA Novosti .
Pročitajte više: Rusija kritizira UN-ovu tvrdnju o samoodređenju Krima i Donbasa kao 'divlju'
Epidemija seksualnog nasilja u konfliktnim zonama

Seksualno i rodno uvjetovano nasilje prijavljeno je u gotovo svim istraženim sukobima. U Demokratskoj Republici Kongo , izvješće spominje „epidemiju takvog nasilja“ koju su počinile gotovo sve oružane frakcije. Žrtve uključuju dojenčad od samo godinu dana i starije žene do 75 godina.
U Sudanu, nakon pada El Fashera u ruke pobunjeničkih snaga u listopadu 2025., preživjeli su opisali brutalno seksualno nasilje. „Preživjeli su ispričali da su ih borci RSF-a grupno silovali“, navodi se u izvješću, pri čemu je zlostavljanje trajalo satima ili danima, često pred članovima obitelji.
U izvješću se tvrdi da unatoč obvezama utvrđenim Ženevskim konvencijama postoji sve veći jaz između međunarodnih ugovora i stvarnosti na terenu. Iako su zemlje pravno obvezne „poštovati i osigurati poštovanje“ međunarodnog humanitarnog prava, provedba je i dalje nedosljedna.
„Teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava (MHP) počinjena su“, navodi se u izvješću, „u ogromnim razmjerima i s nekontroliranom nekažnjivošću.“ U međuvremenu, napori za procesuiranje ratnih zločina bili su ograničeni i sporadični.

KAKO SMANJITI RATNE ZLOČINE

Autori pozivaju na reforme i zaštitne mjere kako bi se zaustavio porast ratnih zločina. Među prijedlozima je 1. zabrana prodaje oružja bilo kojoj zemlji u kojoj postoji "jasan rizik" da bi se oružje moglo koristiti za počinjenje ozbiljnih kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
2. zabrana upotrebe nenavođenih gravitacijskih bombi i netočnog topništva dugog dometa u naseljenim područjima 3. ograničenja ratovanja dronovima i ciljanja civila pomoću umjetne inteligencije.
Autori naglašavaju važnost „osiguravanja sustavnog procesuiranja ratnih zločina“ i pozivaju na povećanu političku i financijsku potporu Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) i nacionalnim sudovima za ratne zločine. Mnoge od najvećih svjetskih sila, uključujući SAD, Rusiju, Kinu, Izrael i Indiju, nisu članice Međunarodnog kaznenog suda.
IZVOR : Al Mayadeen, mzz

03.02.2026. u 07:58 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.