AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 30.06.2023.
POTPORA POLJOPRIVREDNOM SEKTORU EUROPSKE KOMISIJE OD 430 MILIJUNA EURA
ONI RADE NA PROIZVODNJI PREHRAMBENIH PROIZVODA
Europska Komisija predložila je 26. lipnja, prema priopćenju, mobilizaciju dodatnih financijskih sredstava EU-a za poljoprivrednike na koje utječu nepovoljni klimatski događaji, visoki troškovi inputa i različita pitanja povezana s tržištem i trgovinom. Novi paket potpore sastojat će se od 330 milijuna eura za 22 države članice.
POTPORA ZA PET ZEMALJA
No za pet zemalja država članica 26. lipnja je odobren paket potpore od 100 milijuna eura za poljoprivrednike u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj a podijeljen je na slijedeći način: 9,77 milijuna eura dodijeljeno je Bugarskoj, 15,93 milijuna eura Mađarskoj, 39,33 milijuna eura Poljskoj, 29,73 milijuna eura Rumunjskoj i 5,24 milijuna eura Slovačkoj. Poljoprivrednici iz ovih pet država članica suočavaju se s problemima povezanim s logističkim uskim grlima nakon velikog uvoza određenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Ukrajine. Izvanredne i privremene preventivne mjere na uvoz ograničenog broja proizvoda iz Ukrajine stupile su na snagu 2. svibnja i bit će postupno ukinute do 15. rujna 2023. Zajednička koordinacijska platforma također radi na poboljšanju protoka trgovine između Europske unije i Ukrajine preko Traka solidarnosti.
POTPORA ZA 22 ZEMLJE ČLANICE EU
EU poljoprivrednici iz Belgije, Češke, Danske, Njemačke, Estonije, Irske, Grčke, Španjolske, Francuske, Hrvatske, Italije, Cipra, Latvije, Litve, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Austrije, Portugala, Slovenije, Finske i Švedske imat će koristi od ove iznimne potporu od 330 milijuna eura iz proračuna CAP-a. Zemlje mogu nadopuniti ovu potporu EU-a do 200% nacionalnim sredstvima. Države članice podijelile su s Komisijom procjene poteškoća s kojima se suočavaju njihovi poljoprivredni sektori. Države članice će glasati o ovoj mjeri na sljedećem sastanku odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta.
Iznosi dostupni državama članicama su u u milijunima i tisućama eura. Isplate za paketa potpore za pet zemalja, kao i za preostale 22 zemlje trebale bi biti izvršene do 31. prosinca 2023. Zemlje mogu nadopuniti ovu potporu EU-a sa nacionalnim sredstvima do 200%. Evo koliko sredstava pripada svakoj od 22 zemalje, a EU prema odluci Europske komisije. Radi se o milijunima i tisućama eura:
Austrija 5 529 091 eura, Belgija 3 912 118, Hrvatska 3 371 029 , Cipar 574 358, Češka 6 862 150, Danska 6 352 520, Estonia 1 722 597 , Finska 4 269 959 , Francuska 53 100 820 , Njemačka 35 767 119, Grčka 15 773 591, Irska 9 529 841, Italija 60 547 380 , Latvia 6 796 780 , Litva 10 660 962,
Luxemburg 462 680, Malta 240 896 , Norveška 4 995 081, Portugal 11 619 548, Slovenija 1 234 202,
Španjolska 81 082 911, Švedska 5 594 367 eura.
Nacionalna tijela će distribuirati potpore izravno poljoprivrednicima kako bi im nadoknadili ekonomske gubitke zbog tržišnih poremećaja, posljedica visokih cijena ulaznih inputa i brzog pada cijena poljoprivrednih proizvoda te, prema potrebi, za štetu prouzročenu nedavnim klimatskim događajima, osobito akutan na Pirenejskom poluotoku i u Italiji. Potporom se također može financirati destilacija vina kako bi se izbjeglo daljnje pogoršanje tržišta u sektoru.
Osim ovog općeg nepovoljnog gospodarskog razvoja, Pirinejski poluotok pati od suše, dok su pojedine talijanske regije bile pogođene iznimno teškim poplavama. Ovi ekstremni meteorološki događaji uzrokuju štetu lokalnoj poljoprivrednoj proizvodnji i infrastrukturi. Komisija je analizirala zahtjeve za pomoć koje su poslale države članice, a koji opravdavaju današnji veliki paket potpore.
KOMISIJU OBAVIJESTITI O POJEDINOSTIMA
Države članice morat će obavijestiti Komisiju o pojedinostima provedbe mjera, posebice o kriterijima koji se koriste za izračun potpore, namjeravanom učinku mjere, njezinoj evaluaciji te radnje poduzete kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja i prekomjerna naknada.
Uz ovu izravnu financijsku potporu, Komisija predlaže dopuštanje većih predujmova sredstava ZPP-a. Do 70 % njihovih izravnih plaćanja i 85 % plaćanja za ruralni razvoj koja se odnose na površinu i životinje moglo bi biti dostupno poljoprivrednicima od sredine listopada kako bi poboljšali svoju situaciju s novčanim tokovima.
Države članice također će imati mogućnost izmijeniti svoje strateške planove ZPP-a kako bi preusmjerile sredstva ZPP-a prema ulaganjima koja ponovno uspostavljaju proizvodni potencijal nakon uništenih usjeva, gubitka domaćih životinja i oštećenih zgrada, strojeva i infrastrukture zbog nepovoljnih klimatskih događaja. Izmjene i dopune koje uvedu nacionalne vlade unutar tog okvira ne bi se ubrajale u najveći broj dopuštenih izmjena. Slično, dopuštena je i fleksibilnost u provedbi sektorskih programa za vino te voće i povrće. To omogućuje korisnicima da bolje prilagode svoje mjere trenutnoj situaciji na tržištu. ( priopćenje, mzz)
četvrtak, 29.06.2023.
U 15 GODINA TRI TISUĆE PROJEKATA ZA 7,2 MILIJARDI EURA
SAFU JAVNOSTI PREDSTAVIO SVOJ RAD
Središnja agencija za financiranje i ugovaranja ( SAFU) programa i projekata Europske unije obilježava 15 godina rada u godini obilježavanja 10 godina članstva Republike Hrvatske u EU. U spomenutom razdoblju ugovoreno je preko tri tisuće projekata vrijednih preko 7,2 milijarde eura.
Tim povodom, na Europskom trgu u Zagrebu 29. lipnja, javnosti su predstavljeni i neki od EU projekata bez kojih je danas Hrvatska nezamisliva. Uz čestitke SAFU-u na 15 godina postojanja i rada, ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić istaknuo je kako je SAFU ključna Agencija koja se bavi politikom EU fondova i nema onoga tko se bavi europskim projektima da nije došao u doticaj sa SAFU-om.
„Naša intencija je i daljnje jačanje i osnaživanje SAFU-a jer je ispred nas nikad više dostupnih sredstava iz EU fondova i vrlo je važno imati educirane, obučene i kvalitetne ljude koji će znati upravljati tim sredstvima te omogućiti transparentno trošenje EU sredstava“, rekao je ministar Erlić. Naglasio je kako je u deset godina članstva Hrvatska u plusu, u odnosu na uplaćeno i isplaćeno iz europskog budžeta, 10,7 milijardi eura.
Na upit novinara koji je njemu osobno najdraži realiziran projekt financiran europskim novcem. ministar Erlić je, kako sam kaže, dao subjektivan odgovor, ne kao ministar, već kao osoba koja je radila na europskim projektima: „To su zasigurno projekti na kojima sam radio u Zadru, projekti obnove i revitalizacije kulturne baštine -Providurova i Kneževa palača, koji imaju jednu emotivnu dimenziju za mene“. Iznio je i podatak kako je realizirano preko 12,5 tisuća iznimno vrijednih projekata s kojima se Hrvatska može pohvaliti.
Ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić podsjetio je kako projekti nisu samo slova i brojke na papiru, već kako svakodnevno uvelike podižu kvalitetu života za sve građane Hrvatske. „Pokušajte zamisliti Makarsku bez Skywalk-a, Pulu bez Malog rimskog kazališta, Zagreb bez jednog od najvećih projekata, zagrebačkog rotora, Novsku bez gaming industrije i naravno jug Hrvatske bez Zračne luke Dubrovnik i Pelješkog mosta“, rekao je ravnatelj Jelić. Prema njegovim riječima, Pelješki most, kao najvrjedniji projekt koji je SAFU proveo, nije samo olakšao putovanje, već je i teritorijalno spojio i povezao Republiku Hrvatsku u jednu cjelinu. Kazao je i kako je uskoro deset godina Hrvatske u Europskoj uniji, a biti će to 1. srpnja ove godine, te kako je SAFU, u okviru OPKK 2014.-2020., ugovorio više od 1200 projekata, vrijednih preko šest milijardi eura, od čega su bespovratna sredstva preko pet milijardi eura, uložena u županije, gradove i općine, a koji su doprinijeli regionalnom razvoju mijenjajući sliku Hrvatske na bolje.
„Najviše je uloženo u infrastrukturu – 2,2 milijarde eura, ali bitno je reći kako je u znanost uloženo preko 500 milijuna eura, u socijalne projekte uloženo je gotovo 500 milijuna eura, isto toliko i u kulturu dok je u zdravstvo uloženo gotovo 400 milijuna eura“, rekao je Jelić. Rekao je kako zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske, u novom financijskom razdoblju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i niz operativnih programa, Hrvatska na raspolaganju ima preko 25 milijardi eura te kako će za praćenje provedbe dijela određenih projekata također biti zadužen SAFU, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije.
„Dakle, očekuje se još mnoštvo vrijednih i zanimljivih projekata u budućnosti, gotovo dvije tisuće projekata, čija bi vrijednost mogla dosegnuti više od 5,1 milijardi eura“, rekao je ravnatelj agencije SAFU Dragan Jelić.( priopćenje, mzz)
BLOG UBUDUĆE BEZ SLIKA
BEZ FOTKI I IKAKVIH GRAFIČKIH PRIKAZA
I nadalje na mom blogu neće biti fotografija, nikakvih, ni mojih autorskih. Razlog tome je što ponuđeni hosteri za slike ili više ne postoje ili zahtijevaju da objavu fotografija plaćam . Iz moje perspektive razumijevanja i viđenja, na to nisam spremna pristati.
Možda donesem i neke drastične odluke. Vijdeti ću još.
Margareta Zouhar Zec
srijeda, 28.06.2023.
43. AUTENTIČAN HRVATSKI PROIZVOD REGISTRIRAN U EU
NOVIGRADSKA DAGNJA
U Službenom listu Europske unije od 28. lipnja 2023. godine upisan je 43.hrvatski proizvod . To je Novigradska dagnja. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te je zaštićen na području cijele Europske unije. Znak zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.
Postupak zaštite naziva „Novigradska dagnja“ pokrenula je Udruga uzgajivača školjaka „Novigradska dagnja“ koja je Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom „Novigradska dagnja“. To je školjkaš vrste mediteranska dagnja Mytilus galloprovincialis uzgojen na uzgajalištima u Novigradskom moru i Novskom ždrilu. Ljuštura „Novigradske dagnje“ je lepezastog, trokutastog ili izduženo-jajolikog oblika. Tijelo je zatvoreno dvjema jednakim ljušturama, izvana crno-modrikaste boje, a iznutra blijedo-sedefaste boje. Dužina najduljeg dijela školjkaša konzumne veličine iznosi minimalno 6 cm, dok je najmanja masa školjkaša 20 g. „Novigradska dagnja” posebno je poznata po visokom indeksu kondicije, odnosno količini mesa, koje iznosi najmanje 12 % koje zauzima prostor unutar ljuštura.
Svježe meso „Novigradske dagnje“ je na dodir glatko, meko-elastične konzistencije s karakterističnim mirisom mora i morskih algi. Površina mesa je sjajna, vlažna i glatka. Boja mesa „Novigradske dagnje“ ovisi o spolu pojedinog školjkaša. Naime dagnje su odvojenih spolova te su muške dagnje uglavnom mliječno-bijele ili krem boje, dok su ženske dagnje narančasto-crvenkaste boje.
Republika Hrvatska ima 43 poljoprivredna, prehrambena proizvoda čiji su nazivi registrirani do sada su u Europskoj uniji s zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.
Proizvodi i njihovi nazivi su slijedeći:
Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli / Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina, Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka, Lumblija, Goranski medun, Dalmatinska janjetina, Slavonska kobasica , Komiški rogač, te Novigradska dagnja.<
utorak, 27.06.2023.
PLATFORMA STRATEŠKIH TEHNOLOGIJA ZA EUROPU
MOŽE LI EU BITI PREDVODNICA STRATEŠKIH TEHNOLOGIJA?
Prema priopćenju Europske komisije od 20. lipnja EU sada treba strukturniji odgovor na investicijske potrebe svojih industrija. To će podržati prihvaćanje i povećanje razvoja i proizvodnje strateških tehnologija u EU-u, u područjima digitalne i duboke tehnologije, čiste tehnologije i biotehnologije. Pomoći će tvrtkama da iskoriste prilike, izgrade otpornost i ostvare ciljeve zelene i digitalne tranzicije, čime će se ojačati europski suverenitet.
Komisija zato predlaže Platformu strateških tehnologija za Europu /Strategic Technologies for Europe Platform (STEP)/
STEP će ojačati i iskoristiti postojeće instrumente EU-a za brzu raspodjelu financijske potpore u korist poslovnih ulaganja. STEP će omogućiti usmjeravanje postojećeg financiranja prema tehnološkim područjima koja su ključna za vodstvo Europe, što će pridonijeti jednakim uvjetima za ulaganja na cijelom jedinstvenom tržištu.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je: „Budućnost strateških industrija trebala bi se stvarati u Europi. Danas, sa STEP-om, pripremamo pozornicu za mobilizaciju potrebnih financijskih sredstava dostupnih u raznim programima EU-a kako bismo potaknuli ulaganja u kritične tehnologije i osigurali da tvrtke rastu i napreduju u EU-u. Uz postojeće financiranje i dodatnih 10 milijardi eura koje namjeravamo uložiti, cilj nam je doseći do 160 milijardi eura ulaganja u narednim godinama.
Ovo će biti preteča punopravnog Fonda za suverenitet koji bi se stvorio u budućnosti”.
STEP će se nadograđivati na postojeće programe kao što su InvestEU, Innovation Fund, Horizon Europe, EU4Health, Digital Europe Programme, European Defense Fund, Recovery and Resilience Facility i fondovi kohezijske politike. Kako bi se povećao kapacitet ulaganja posebno posvećen promicanju ciljeva STEP-a, Komisija EU predlaže dodjelu dodatnih 10 milijardi eura ciljanim programima:
• 3 milijarde eura za InvestEU, što rezultira sa 75 milijardi eura ulaganja s obzirom na stopu rezerviranja od 40 % i prosječnim množiteljem od 10;
• 0,5 milijardi EUR za Horizon Europe, nadopunjeno s 2,13 milijardi EUR za preraspodjelu i korištenje opozvanih iznosa, što rezultira s 13 milijardi EUR ulaganja s prosječnim množiteljem 5;
• 5 milijardi eura u Inovacijski fond, što rezultira s 20 milijardi eura ulaganja s obzirom na dosadašnje iskustvo u okviru Inovacijskog fonda;
• 1,5 milijardi eura u Europski obrambeni fond, što bi moglo rezultirati do 2 milijarde eura ulaganja. Uzevši zajedno, može se očekivati da će jačanje prethodna četiri programa i instrumenata (InvestEU, Europsko vijeće za inovacije, Inovacijski fond, Europski obrambeni fond) dovesti do dodatnih ulaganja u kritične tehnologije obuhvaćene STEP-om od oko 110 milijardi EUR.
Davanjem financijskih poticaja u fondovima kohezijske politike u obliku većeg predfinanciranja i sufinanciranja, države članice EU se potiču da ponovno odrede prioritete svojih programa.
U priopćenju također piše da svakih 5% reprogramiranja prema prioritetima STEP-a dovodi do 18,9 milijardi eura dostupnih resursa, uz 6 milijardi eura koje će biti isplaćeno iz Fonda za pravednu tranziciju. Povećanje gornje granice u okviru RRF-a za korištenje resursa za InvestEU proizvode putem njegovih nacionalnih odjeljaka, predstavlja dodatnu fleksibilnost za države članice od 30 milijardi EUR potencijalno dostupnih za takva ulaganja u suverenitet.
Ukupni procijenjeni iznos novih ulaganja kroz STEP mogao bi doseći do 160 milijardi eura. U okviru STEP-a izradit će se Pečat suverenosti i portal Suverenosti za promicanje sinergije među postojećim programima. Pečat suverenosti dodijelit će se projektima koji pridonose ciljevima STEP-a, pod uvjetom da je projekt ocijenjen i u skladu s minimalnim zahtjevima kvalitete poziva za dostavu prijedloga u okviru Horizon Europe, programa Digitalna Europa, Europskog fonda za obranu, programa EU4Health , odnosno Fonda za inovacije. Osim toga, portal Sovereignty služit će kao sveobuhvatna točka za pomoć promotorima projekata i tvrtkama koje traže sredstva u pronalaženju relevantnih informacija o mogućnostima financiranja u okviru proračunskih programa EU za STEP ulaganja.
INTERVENCIJSKA POLJA
STEP će podržati razvoj ili proizvodnju kritičnih tehnologija u Uniji u sljedećim područjima: 1. duboke i digitalne tehnologije, kao što su mikroelektronika, računalstvo visokih performansi, kvantno računalstvo, računalstvo u oblaku, rubno računalstvo, umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost, robotika, 5G i napredna povezanost te virtualne stvarnosti, uključujući radnje povezane s dubokim i digitalnim tehnologijama za razvoj obrambene i zrakoplovne primjene;
2. čiste tehnologije, poput obnovljive energije; skladištenje električne energije i topline; dizalice topline; električna mreža; obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla; održiva alternativna goriva; elektrolizatori i gorivne ćelije; hvatanje, korištenje i skladištenje ugljika;
3.energetska učinkovitost; vodik; pametna energetska rješenja; tehnologije ključne za održivost kao što su pročišćavanje vode i desalinizacija; napredni materijali kao što su nanomaterijali, kompoziti i budući čisti građevinski materijali; i tehnologije za održivo vađenje i preradu kritičnih sirovina;
4. biotehnologije, kao što su biomolekule i njihove primjene, farmaceutski proizvodi, medicinske tehnologije i biotehnologija usjeva te bioproizvodnja.
STEP će također pomoći u očuvanju i jačanju odgovarajućih lanaca vrijednosti, usmjeriti ulaganja u povezane kritične sirovine i riješiti problem nedostatka radne snage i vještina u tim sektorima.
Iako se STEP oslanja na reprogramiranje i jačanje postojećih programa za potporu strateškim ulaganjima, on je također važan poligon za daljnje korake prema Europskom fondu za suverenitet.
nedjelja, 25.06.2023.
VOJSKA WAGNER ISKAZALA NEZADOVOLJSTVO
DIO VOJSKE KRENUO PREMA MOSKVI
Rat Rusije za Ukrajinu dobio je jednu novu dimenziju. A ta je da se Jevgenij Prigožin koji pripada snagama paravojnih jedinica Wagner, a koji se posljednjih mjeseci u izjavama sa ratišta u borbama za ukrajinski grad Herson nametnuo kao veoma važna osoba za održavanje ruskih linija osvajanja, okrenuo protiv svoga šefa Putina. Prigožin ( 62) je glavno komandujući svojom privatnom vojskom Wagner koja navodno ima oko pedeset tisuća vojnika. I nezadovoljan ponašanjem ministra obrane Rusije prema vojsci Wagner na ratištu, u što ulazi spora i neredovita doprema ratnog streljiva na bojište, Prigožin se okrenuo s dijelom svoje vojske, protiv Rusije. Prema izjavama koje dolaze u javnost vojska Wagner je zauzela grad Rostov na rijeci Donu i grad Voronjež, a dio vojske krenuo je prema Moskvi koja je udaljena 500 kilometara. To dakle podrazumijeva obračun Wagner vojske s rukovodećom strukturom Rusije, u što su ulazi ministar Ruske vojske i predsjednik Putin.
Vojska Wagner sastavljena je od – zatvorenika koji su bili u zatvorima koje je u vojsku regrutirao Prigožin.
PUTIN I PRIGOŽIN SU STARI ZNANCI
Na internetu se mogu pročitati informacije da se Putin i Prigožin poznaju odavno, više od 20 godina. Kada je bivši oficir KGB Putin još radio u gradskoj upravi Sankt Sankt Peterburga, navodno je znao navratiti u Prigožinov restoran. Zato je taj poslovni čovjek, koji se obogatio devedesetih godina i već odslužio kaznu zbog pljačke, dobio nadimak „Putinov kuhar“. Prigožin je poznat kao šef poslovne imperije Konkord između ostaloga i zbog svoje „ tvornice botova“, to jest velike organizacije ljudi koji šire dezinformacije na internetu. Za njih se sumnja da su se umiješali u izbore u SAD-u. Pobuna Wagnera koja je počela u Rostovu na rijeci Donu naišla je 24. lipnja na oštar odgovor Putina. Njemu zbog oružane pobune navodno prijeti dvadeset godina robije, ali je pitanje što Prigožin prije toga može napraviti Putinu.
No evo što o događaju koji ima prizvuk terorističkih namjera vojske Wagner protiv onih koji vode rat Rusije protiv Ukrajine kažu informacije Rusije. M.Zouhar Zec
https://www.pravda.com.ua/rus/news/2023/06/24/7408326/
"Wagner" nastavlja put prema Moskvi: ruska vojska ga pokušava zaustaviti - izvori
"UKRAJINSKA PRAVDA" - SUBOTA, 24. LIPNJA 2023., 12:26
Avijacija Ministarstva obrane Ruske Federacije napala je autocestu M4 Don. Njime se vjerojatno kreće oprema vojske Wagner.
Izvor: RosSMI s pozivanjem na različite izvore
Detalji: Priopćeno je da je "vatreni poraz" plaćenika planiran dan ranije. Svrhom udara visokoeksplozivnim bombama na M4 naziva se oštećenje pruge kako wagnerovci ne bi mogli njome voziti. Još nije poznato je li napad bio uspješan za rusko Ministarstvo obrane.
Također je izvijestio da je jedna od kolona plaćenika napadnuta u regiji Voronjež, uključujući zrakoplove.
Pozadina:
Navečer 23. lipnja, čelnik Wagner jedinica Jevgenij Prigožin rekao je da je regularna ruska vojska izvela raketni napad na pozadinske kampove plaćenika. Prema njegovim riječima, ruski ministar obrane Sergej Šojgu odletio je u Rostov, gdje je osobno izveo operaciju uništenja plaćenika.
25.000 Prigožinovih plaćenika navodno ide “vratiti pravdu”. Istodobno traži da se to ne naziva "vojnim udarom". Prigožin je dodao da je Šojgu kukavički pobjegao iz Rostova i da će "ovo stvorenje biti zaustavljeno". Ministarstvo obrane Ruske Federacije ovu je informaciju nazvalo provokacijom.
Nakon izjave čelnika PMC-a Wagner Jevgenija Prigožina o stvarnoj objavi rata ruskoj vojsci, na društvenim mrežama počele su objave fotografija oklopnih vozila na ulicama Rostova na Donu, a postavljaju se i blokade cesta. na prilazima Moskvi, pišu mediji.
Prigožin je rekao da su njegovi plaćenici navodno oborili helikopter ruske vojske.
Ujutro 24. lipnja stožer Južnog vojnog okruga u ruskom gradu Rostovu na Donu opkolili su tenkovi i ljudi u uniformama, a ne zna se točno tko je to točno učinio - pripadnici ruske vojske ili PMC Wagner plaćenici.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u hitnom je obraćanju rekao da se Rusija "bori za opstanak" i da zemlja pokušava "organizirati pobunu".
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je da je u glavnom gradu uveden režim protuterorističke operacije .
Ujutro 24. lipnja Putin je nazvao samoproglašenog predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka i rekao što se događa u Rusiji.
U predgrađima su počeli blokirati ceste.
Reuters je, pozivajući se na izvor u ruskim obavještajnim službama, izvijestio da su Wagnerovi plaćenici zauzeli i vojne objekte u ruskom gradu Voronježu.
subota, 24.06.2023.
PREMIJER RH PLENKOVIĆ U SUBOTICI OTVORIO HRVATSKI DOM MATICA
SASTALI SE PREMIJERI SRBIJE I HRVATSKE
Susret dvaju premijera država Srbije i Republike Hrvatske dogodio se 23. lipnja u Subotici. Drugi je to susret državnika Srbije i Hrvatske nakon što je u travnju ove godine premijerka Srbije Ana Brnabić bila u Zagrebu i susrela se s premijerom Andrejem Plenkovićem.
Povod za odlazak u Srbiju bio je otvaranje doma za Hrvate u Subotici, imenom Matica čiju je gradnju u vrijednosti od 1, 8 milijuna eura financirala država Hrvatska.
Premijer Plenković posjetio je Katedralu sv. Dimitrija u Sremskoj Mitrovici i susreo se sa srijemskim biskupom koadjutorom mons. Fabijanom Svalinom koji je dolazak premijera Hrvatske okvalificirao povijesnim događajem. U zajednice Hrvata u Subotoci su zahvalni i ponosni, upoznali su premijera sa poteškoćama, ali i dobrobitima, te se nadaju da će i ovaj posjet otvoriti rješavanje nekih važnih pitanja. U Subotici su se okupili brojni hrvati, jer je obilježena i obljetnica rođenja biskupa Ivana Antunovića.
Premijerka Srbije Ana Brnabić rekla je da je važno da je počelo intenziviranje dijaloga i državničkih posjeta što će dovesti do daljnje suradnje i razgovora o rješavanju svih otvorenih pitanja između dviju država, pitanja koja su otvorena, „ više decenija“ rekla je premijerka Brnabić.
(mzz)
petak, 23.06.2023.
DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE
SJEĆANJE NA PALE BORCE DRUGE DALMATINSKE BRIGADE
Dan antifašističke borbe 22. lipanja koji je državni praznik u Republici Hrvatskoj, predsjednik RH Zoran Milanović obilježio je odajući počast i polažući vijenac kod spomenika palim borcima Druge dalmatinske brigade na Donjim Barama u Nacionalnom parku Sutjeska u Bosni i Hercegovini. Obilježio je na taj način predsjednik Milanović Dan antifašističke borbe i 80. obljetnicu bitke na Sutjesci u kojoj je poginulo više od 7 500 partizanskih boraca među kojima i 3 032 hrvatska partizana iz Dalmacije.
„Razlog mog dolaska ovdje je velika bitka u kojoj je sudjelovalo i poginulo puno naših ljudi. Mislim na Dalmatince iz Hrvatske, prvenstveno Hrvate, Srbe iz okolice Knina, ljude iz Hrvatske. Ogroman broj Hrvata, isključivo Dalmatinaca, ovdje su prije osamdeset godina ostavili svoje kosti. Ovo je spomenik samo Dalmatincima, Drugoj dalmatinskoj, ovo je spomenik hrabroj dalmatinskoj, hrvatskoj mladosti, partizanima toga vremena“ rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović
Na vijencu kojeg je predsjedni RH Milanović položio je napisalo: “Hrabroj mladosti naše herojske Dalmacije”. Odao je počast je poginulim partizanima, borcima protiv nacizma i fašizma kod spomenika na Tjentištu.
„Ljudi su se borili za nešto u što su vjerovali i bili su spremni poginuti. Bilo ih je jako puno, cijela Dalmacija, a preživjeli su završili u Trstu. Ljudi koji su ovdje preživjeli činili su okosnicu vojske koja je hrvatsku Istru pripojili matici Hrvatskoj“, rekao je predsjednik Milanović.
Bitka na Sutjesci, koja je trajala od sredine svibnja do sredine lipnja 1943. godine, bila je jedna od najtežih u Drugom svjetskom ratu na ovim prostorima. Oko 22 tisuće partizanskih boraca na Sutjesci, među kojima je bilo preko 4 000 ranjenika, borilo se protiv njemačkih i talijanskih vojnika kojih je bilo oko 127 tisuća. Tijekom proboja preko Sutjeske posebnu ulogu imala je Druga dalmatinska brigada koja je imala položaje na Gornjim i Donjim Barama te štitila lijevi bok partizanske vojske u prelasku preko Sutjeske i izvlačenju iz obruča.
U razdoblju od 5. do 9. lipnja 1943., borci Druge dalmatinske brigade odbili su sve napade Nijemaca i Talijana koji su bili višestruko brojčano i tehnički nadmoćniji. Do 15. lipnja 1943., veći dio partizanskih boraca uspio se izvući iz okruženja, no glavnina 3. udarne divizije partizanske vojske, zajedno s bolnicom, nije se uspjela izvući. U sastavu partizanske vojske bilo je 8 925 boraca iz Hrvatske, najviše iz Dalmacije, njih 5195. Do kraja bitke, na Sutjesci su poginula 7 543 partizanska borca među kojima su bila 3032 partizana iz Dalmacije.
Uz predsjednika Milanovića bili su predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić, savjetnik Predsjednika za obranu Ivica Olujić, savjetnica Predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić i stožerni časnik za operativnu potporu Kabineta za obranu i nacionalnu sigurnost Ureda predsjednika brigadir Ivica Kranjčević.
četvrtak, 22.06.2023.
ZA PROMETNU MREŽU EUROPE 6,2 MILIJARDE BESPOVRATNIH EURA
OKOSNICA GOSPODARSTVA EUROPSKE UNIJE
Europska komisija je odabrala i odobrila 107 projekata prometne infrastrukture od ukupno 353 prijavljena projekta za koje je poziv bio objavljen 2022. godine, piše u priopćenju za javnost od 22. lipnja 2023. iz Bruxellesa.
Projekti će biti financirani s 6,2 milijarde eura bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe Connecting Europe Facility (CEF), (CEF), instrumenta EU-a za strateška ulaganja u prometnu infrastrukturu. Preko 80% sredstava podržat će projekte koji pružaju učinkovitiju, zeleniju i sigurniju mrežu željeznica, unutarnjih plovnih putova i pomorskih ruta duž transeuropske prometne trans-European transport (TEN-T) network. (TEN-T) mreže.
Projekti će dodatno osnažiti putove solidarnosti EU-Ukrajina, postavljene kako bi se olakšao ukrajinski izvoz i uvoz. Glavne prekogranične željezničke veze duž TEN-T osnovne mreže također imaju prioritet za financiranje. To uključuje osobito tunel Brenner Base (povezuje Italiju i Austriju), Rail Baltica (povezuje tri baltičke države i Poljsku s ostatkom Europe), kao i prekogranični dio između Njemačke i Nizozemske (Emmerich–Oberhausen), između ostalih. Pomorske luke u Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Latviji, Litvi, Nizozemskoj i Poljskoj dobit će sredstva za razvoj opskrbe električnom energijom s obale kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova iz usidrenih plovila. Kako bi prijevoz unutarnjim plovnim putovima bio spreman za budućnost, modernizirat će se infrastruktura duž prekograničnih plovnih putova Seine-Scheldt između Francuske i Belgije. Unutarnje luke na slivu Dunava i Rajne, poput Beča i Andernacha, također će dobiti unapređenje.
Kako bi se dodatno povećala sigurnost i interoperabilnost željezničkog prometa u EU-u, Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) bit će instaliran na vlakovima i željezničkim prugama u Češkoj, Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Austriji i Slovačkoj. Na cestama će nekoliko država članica EU-a primijeniti inteligentne prometne sustave i usluge (ITS), posebno kooperativne ITS (C-ITS) za sigurniji i učinkovitiji prijevoz. Nekoliko država članica dobit će potporu za europske projekte upravljanja zračnim prometom, s ciljem povećanja učinkovitosti zračnog prometa i stvaranja jedinstvenog europskog neba.
U okviru programa CEF Transport za razdoblje 2021. – 2027. dostupno je 25,8 milijardi eura za bespovratna sredstva za sufinanciranje TEN-T projekata u državama članicama EU-a.
Od 2014. CEF je podržao gotovo 1300 projekata s ukupno 29,4 milijarde eura u prometnom sektoru, isključujući današnji odabir. Daljnje mogućnosti financiranja dostupne su u okviru CEF Transporta, s pozivom za vojnu mobilnost za 2023. koji je trenutno otvoren do 21. rujna 2023., a pozivi za Infrastrukturu alternativnih goriva otvoreni su do 7. studenog 2023. Sljedeći pozivi za dostavu prijedloga CEF Transporta bit će objavljeni krajem rujna 2023.
Adina Valean, povjerenica za promet Europske komisije povodom objave ovih informacija izjavila je „Danas izdvajamo 6,2 milijarde eura za projekte diljem Europe koji će nas približiti dovršetku Transeuropske prometne mreže, TEN-T, okosnice gospodarstva EU-a. Posebno sam sretnan što će 250 milijuna eura poboljšati prekogranične veze između Ukrajine, Moldavije i njihovih susjeda iz EU Rumunjske, Mađarske, Slovačke i Poljske. Ovi će projekti olakšati prijevoz robe između EU-a i Ukrajine, jačajući staze solidarnosti“. ( priopćenje,mzz)
srijeda, 21.06.2023.
ZAŠTITA EKONOMSKE SIGURNOSTI DRŽAVA EU
SIGURNOST IMA VIŠESTRUKU DIMENZIJU
U priopćenju za javnost 20. lipnja iz Bruxellesa Europska komisija objavila je komunikaciju o europskoj strategiji ekonomske sigurnosti. Komunikacija postavlja osnovu za stratešku raspravu s državama članicama EU-a i Europskim parlamentom kako bi se razvio sveobuhvatan pristup zaštiti ekonomske sigurnosti Unije. Europsko vijeće razmotrit će strategiju na svom sastanku od 29. do 30. lipnja 2023.
Ovo priopćenje je usmjereno na minimiziranje rizika koji proizlaze iz određenih gospodarskih tokova u kontekstu povećanih geopolitičkih napetosti i ubrzanih tehnoloških pomaka, uz očuvanje maksimalne razine gospodarske otvorenosti i dinamičnosti.
U priopćenju se navode sljedeće nove radnje koje treba uspostaviti:
1.Sa državama članicama razviti okvir za procjenu rizika koji utječu na ekonomsku sigurnost EU-a; to uključuje uspostavu popisa tehnologija koje su ključne za ekonomsku sigurnost i procjenu njihovih rizika s ciljem osmišljavanja odgovarajućih mjera za ublažavanje;
2. uključiti se u strukturirani dijalog s privatnim sektorom kako bi se razvilo kolektivno razumijevanje ekonomske sigurnosti i potaknulo ih na provođenje dubinske analize i upravljanja rizicima u svjetlu zabrinutosti za ekonomsku sigurnost
3.dodatno podržati tehnološki suverenitet EU-a i otpornost lanaca vrijednosti EU-a, uključujući razvoj kritičnih tehnologija putem Platforme strateških tehnologija za Europu (STEP)
4. pregledati Uredbu o provjeri izravnih stranih ulaganja.
5. istražiti mogućnosti za osiguranje odgovarajuće ciljane potpore za istraživanje i razvoj tehnologija dvojne namjene
6. u potpunosti provesti uredbu EU-a o kontroli izvoza robe s dvojnom namjenom i dati prijedlog kako bi se osigurala njezina učinkovitost
7.ispitati, zajedno s državama članicama, koji sigurnosni rizici mogu proizaći iz vanjskih ulaganja i na temelju toga predložiti inicijativu do kraja godine
8.predlaže mjere za poboljšanje sigurnosti istraživanja osiguravajući sustavnu i rigoroznu provedbu postojećih alata te identificirajući i rješavajući sve preostale nedostatke
9.istražiti ciljanu upotrebu instrumenata zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) za poboljšanje gospodarske sigurnosti EU-a, uključujući alate za hibridnu i kibernetičku diplomaciju i alate za manipulaciju stranim informacijama i ometanje (FIMI)
10. naložiti Jedinstvenom kapacitetu za analizu obavještajnih podataka EU-a (SIAC) da posebno radi na otkrivanju mogućih prijetnji gospodarskoj sigurnosti EU-a
11. osigurati da zaštita i promicanje ekonomske sigurnosti EU-a bude u potpunosti integrirana u vanjsko djelovanje Europske unije i intenzivirati suradnju s trećim zemljama u pitanjima ekonomske sigurnosti.
Rastuće geopolitičke napetosti i veće geostrateško i geoekonomsko natjecanje, kao i šokovi poput pandemije COVID-a i ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, istaknuli su rizike svojstvene određenim ekonomskim ovisnostima. Takvi rizici – ako se njima pravilno NE upravlja – mogu dovesti u pitanje funkcioniranje naših društava, naših gospodarstava, naših strateških interesa i naše sposobnosti djelovanja. Sveobuhvatna strategija –unutarnje i vanjske politike i kohezivan skup mjera na razini EU-a i država članica – ključna je za EU radi procjene rizika i upravljanja njima, dok istovremeno održava otvorenost Europske unije i njen međunarodni angažman.(priopćenje EK, mzz)
ponedjeljak, 19.06.2023.
PONOVO HRVATSKOJ DRUGO MJESTO
PRESUDILI SU JEDANESTERCI ZA POBJEDU U LIGI NACIJA !
Hrvatska nogometna reprezentacija nije u Roterdamu u Nizozemskoj u nogometnom dvoboju s Španjolskom 18. lipnja navečer osvojila titulu prvaka Lige nacija. Točnije mi hrvati smo izgubili finale lige nacija. Španjilska je osvojila naslov, Hrvatska je druga, a Italija treća
Svaki hrvatski nogometni navijač očekivao je da će upravo Hrvatska biti prvak. Ta se misao i očekivanje formiralo nakon one utakmice 14. lipnja s Nizozemskom kada je Hrvatska u čudesnom obratu događaja na terenu, u produžecima pobijedila s rezultatom 4:2 . Ta i takva igra hrvatskih nogometaša, kada su svi golovi postignuti nakon 90 regularnih odigranih minuta dala je nogometnim fanovima nadu da hrvatski nogometaši mogu sve, mogu što hoće, da mogu osvojiti Ligu nacija. Nije kažu nogometni stručnjaci Liga prvaka u rangu elitnih natjecanja ali je ipak igraju samo nacionalne seniorske reprezentacije članice UEFA-e ( UEFA Nations League) A u prijevodu to znaći da je igraju najbolje europske nogometne ekipe, koje se za to kvalificiraju, dakako. Liga je pokrenuta 2018. Godine. Ali za nogometne navijače, kao i za ukupan hrvatski nogomet to je natjecanje vrlo važno. Posebno u poretku da je hrvatska nogometna reprezentacija na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji 2018. osvojila broncu i bila treća. Na svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. Hrvatska je bila druga, sa srebrnom medaljom. I sada je postojala velika nada u osvajanje zlatnog pokala Lige nacija.
PRESUDILI SU JEDANAESTERCI
Ali ništa. Nije se ostvarilo. Nisu hrvatskoj pomogli ni najvijači koji je u Roterdam na utakmicu iz Hrvatske i europskih gradova došlo, procjene kažu više od 30 tisuća. Grad je bio preplavljen crveno bijelim i plavim kockicama - kakvih su boja sportske navijačke majice i ostali rekviziti. Na koji bi hrvatski nogometni stadion, uopće mogla stati ta masa navijača za hrvatsku nogometnu reprezentaciju?
Hrvatski nogometni viceprvaci svijeta ostali su viceprvaci u osvajanju Lige nacija. Presudili su jedanaesterci. Dva hrvatska igrača intenzivno moraju vježbati pucanje jedanaesteraca. Poruka situacije, poruka univerzuma, ili nečeg trečeg je” još niste najbolji, još Vam nedostaje” … Što? Ili Tko? Može se problematizirati na temu tko ili što nedostaje hrvatskom nogometu, odnosno što je nedostajalo reprezentaciji u igri sa Španjolcima. U Hrvatskoj postoji jedna banalna izreka koja uvijek i nije točna, a koja kaže – koga nema bez toga se može! Ali sigurno je ne postoje dvije potpuno iste kvalitete. A kada se radi o kvaliteti u ljudima, pogotovo ta izreka – koga nema bez njega se može – ima odstupanja i nije tako orginalna . Pa u vezi s tim u Roterdamu nije igrao za hrvatski tim ni napadač Livaja koji je igrao I dao gol na Svjetskom nogometnom prvenstvu ni stoper Gvardiol . A da su oni bili na terenu, kakav bi ishod rezultata bio?
LUKA MODRIĆ JE NA ODLASKU
No treba ostati u realnosti. Reprezentacija treba igrače koji su talentirani za nogomet. Nekoliko posto je nogometnog talenta u takvima, a sve ostalo je rad, dakle trening , trening. Ali talenat se prepoznaje po volji i snazi koju talentirani imaju. Takvi ne osječaju straha ni neodlučnosti ni pred započinjanjem nogometne akcije, ni pred izvođenjem jedanaesteraca, ni pred potrebom da brzo i mnogo trče na togometnom terenu. A sve to zahtijeva izvanrednu fizičku spremu- koja opet neće doći sama od sebe, već je treningom treba stvoriti. A jedan takav talenat, svjetski poznat nogometaš za kog djeca znaju i izvan granica Europe, kao što su nekad znala i za Šukera, je Luka Modrić. Modrić je više puta proglašen najboljim igračem. Tako je bilo u nogometnoj sezoni 2017/ 2018., Luka Modrić proglašen je najboljim igračem Svjetskog prvenstva u Rusiji, najboljim igračem Europe po izboru UEFA-e, najboljim igračem svijeta u izboru FIFA-e The Best FIFA Men's Player te najboljim igračem svijeta za 2018. godinu u izboru Ballon d'Or France Footballa
Prvi je hrvatski nogometaš koji je osvojio spomenuta priznanja. Osim toga Luka Modrić je prvi i jedini nogometaš u povijesti nogometa koji je u istoj godini osvojio sva četiri spomenuta priznanja.
Luka Modrić je igrač kluba Real Madrida u Španjolskoj . On je profesionalni nogometaš kome je Real Madrid poslodavac. Luka ima suprugu i troje djece. Prije godinu dana krenula je službena priča da će Luka reći zbogom hrvatskoj reprezentaciji. Ali Luka će to učiniti, zato što je to vrlo vjerojatno prijedlog, ako ne i uvjet njegovog poslodavca za produženje njegovog ugovora, sa željom da Luka svu svoju energiju troši i ostavlja u Real Madridu, jer ga matični klub preko svojih ugovora plaća u milijunima eura,( Španjolska je članica europodručja od 1999.) .Poslodavci su sebični, proračunati, a Luka Modrić je talentirani nogometaš za koga je realno očekivati da će izabrati nogomet koji mu život znaći, a ne reprezentaciju Hrvatske, koja je povremena areola slavnima, a traži proslavljanje nacijonalnog nogometa. Impresivno je bilo kada su hrvatski navijači u Roterdamu u destoj minuti, a i kasnije gromoglasno na stadionu pjevali Luki Modriću “Poljubi zemlju – ostani tu.”
I kada Luka Modrić koji je 1985. rođen u Zadru, kaže zbogom hrvatskoj reprezentaciji, treba mu zahvaliti, ne ga osuđivati, prirediti mu slavlje, jer on će i dalje ostati Hrvat, hrvatskog porijekla koji samo nastavlja radi posao koji najviše voli i što najbolje zna raditi. Zar i Nikola Tesla nije rođen živio i školovao se dio života u Hrvatskoj ?
Margareta Zouhar Zec
nedjelja, 18.06.2023.
NESREĆA NA RADU U KAUFLANDU
TRENUTAK NEPAŽNJE - RADI KANTE
Noću 14. lipnja nešto prije ponoći, u prostoru trgovačkog centra Kaufland u Splitu, dogodila se nesreća na radu. U nesreći je smrtno stradala 50-godišnja djelatnica.
No kako se nesreća uopće dogodila?
Kako je neslužbeno doznao Dalmatinski portal, u poluautomatsku prešu za kartonsku i papirnatu ambalažu sa silom prešanja od 80 tona, djelatnici je upala plastična kanta. Djelatnica se popela u stroj kako bi izvadila kantu, no u jednom trenutku senzor je očitao potreban volumen za rad i aktivirao prešu koja joj je prikliještila donji dio tijela i noge. Pronašao ju je kolega i odmah alarmirao hitne službe.
Prema informacijama DORH-a nesreća na radu dogodila se u 23:50, a policija je dojavu o nesreću dobila preko Centra 112 u 23:54. Dakle sve se odvijalo brzo.U skladište su stigli splitski vatrogasci koji su izrezali dijelove preše kako bi oslobodili nesretnu ženu iz smrtonosne situacije.
Unesrećena djelatnica prebačena je u KBC Split, a smrt je konstatirana u 2:38. Podsjetimo, neke ranije informacije sugerirale su da je žena umrla na licu mjesta, no očito je još bilo pokušaja reanimacije na putu do bolnice i u KBC-u Split.
Državni inspektorat izvijestio je kako je inspekcijski nadzor u tijeku i kako ne mogu komentirati okolnosti događaja dok nadzor ne bude završen.
petak, 16.06.2023.
POTPISAN MEMORANDUM O RASTU PLAĆA
MANIFESTACIJA POLITIČKE VOLJE
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 15. lipnja u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpisan je Memorandum o razumijevanju između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih i državnih službi. Zahvalivši prisutnima na zajedničkom dijalogu i radu zbog kojih je došlo do dogovora i potpisivanja Memoranduma, premijer je naglasio da je to trajni privremeni dodatak.
„To je jedno od najvećih povećanja plaća sa zajedničkim dogovorom kao što je danas u odnosu na brojna povećanja koja smo imali dosad, pogotovo odjednom“, istaknuo je premijer.
Rekao je i da povećanje obuhvaća zaista veliki broj ljudi, a u smislu iznosa, najviše one koji su imali najmanje plaće u državnim i javnim službama.
„Obuhvatili smo više od 219 tisuća ljudi od ukupno 245 tisuća, to znači da smo gotovo obuhvatili sve, osim onih s najvišim koeficijentima i s najvišim plaćama“, istaknuo je Plenković.
Podsjetio je i na zajednički dogovor da se povećanje primjenjuje odmah u srpnju za plaću u lipnju, ove godine. „Dodatak donosimo u kontekstu dijaloga sa sindikatima koji je sada u smislu iskustva i godina suradnje i povjerenja na visokom stupnju“, rekao je premijer RH Plenković
Dodao je da ga Vlada donosi u kontekstu ekonomskih i socijalnih okolnosti u kojima država ne samo javnom i državnom sektoru, nego mjerama koje poduzima za sve radnike u Hrvatskoj ili uopće za sve koji u ovim kriznim godinama, a to su covid i posljedice ruske agresije na Ukrajinu, energetska kriza, prehrambena kriza, inflatorni pritisci, pomaže koliko može.
„Zadaća Vlade bila je da pomognemo maksimalno koliko možemo da se održi socijalna kohezija i da se načelo solidarnosti što više prožme kroz sve naše politike“, rekao je premijer.
Zaključio je da je današnje potpisivanje Memoranduma manifestacija te političke volje i razumijevanja trenutka i okolnosti u kojima se nalazimo.
Najavio je nastavak pregovora o osnovici plaće u rujnu i osvrnuo se na dogovor oko regresa, u kojem se 300 eura dogovorenih sa reprezentativnim sindikatima po načelu uključivosti i solidarnosti odnosi na sve, što je rast od 68 eura.
Predsjednik Vlade naveo je da će se na godišnjoj razini za veće plaće izdvajati oko 430 milijuna eura.
RIJEŠENJA ZA PREPREKE DUŽ GRANICA EUROPSKE UNIJE
INICIJATIVA b-solutions
Prema informaciji s Internet stranice Regionalnog i urbanog razvoja EU od 9. lipnja, Udruga europskih pograničnih regija European Border Regions (AEBR) bit će domaćin online informativne sesije u srijedu 28. lipnja od 11:30-12:15, što je srednjoeuropsko standardno vrijeme, kako bi predstavila inicijativu b-solutions koja se odnosi na pogranične regije.
Bit će to prilika za upoznavanjem s projektom b-solutions koji je uspješno omogućio prepoznavanje i pronalaženje rješenja za više od 140 slučajeva pravnih i administrativnih prepreka duž granica EU.
Prvih 90 slučajeva dostupno je u online knjižnici. S ciljem pružanja potpore lokalnim akterima za poboljšanje prekogranične suradnje, b-solutions rješava poteškoće s kojima se susreću u unutarnjim graničnim regijama EU, EU-EFTA i EU-IPA u različitim tematskim područjima institucionalne suradnje, javne usluge, tržišta rada i obrazovanja i Europskog zelenog dogovora (European Green Deal)
Putem poziva za dostavu prijedloga, inicijativa nudi tehničku podršku stručnjaka s tri cilja: a) razumjeti konkretne prepreke; b) identificirati rješenja za rješavanje ovih prepreka u prikazu slučaja; c) prikupljati informacije o takvim preprekama za poboljšanje europskih politika. Poteškoće s kojima se susreću su prepreke pravne ili administrativne prirode koje ograničavaju prekograničnu suradnju. Ove prepreke mogu utjecati na mnoge aspekte života u pograničnim regijama kao što su putovanje na posao, upravljanje zajedničkim zaštićenim prirodnim područjem i resursima, kao i rad ili posjet liječniku s druge strane granice.
Javna tijela (općine, regije, sveučilišta, bolnice,...) i prekogranične strukture kao što su euroregije i EGTC-ovi (Euroregions and EGTCs ) koji se suočavaju s takvim poteškoćama na svojim teritorijima pozvani su da dostave svoje prijedloge putem poziva za dostavu prijedloga. Odabrani slučajevi dobivaju tehničku podršku pravnih stručnjaka zaduženih za analizu prepreke i sugeriranje rješenja u izvješću o slučaju za sudionika.
Sudjelovanje također pomaže u podizanju svijesti o prekograničnoj suradnji među kreatorima politika na svim razinama upravljanja.
Prijave se pregledavaju kontinuirano s trenutnom implementacijom, a mogu se podnijeti putem jednostavnog online obrasca na bilo kojem europskom jeziku.
Više informacija i link za prijavu: https://www.b-solutionsproject.com/call-for-proposals.
Prijave za info sesiju u srijedu, 28. lipnja (11:30-12:15, CEST): https://forms.gle/EhBAmJtRAiJ77qDT6
Inicijativu b-solutions promoviraju DG REGIO Europske komisije i Udruga europskih pograničnih regija (AEBR).
Kontakt: b-solutions@aebr.eu.
srijeda, 14.06.2023.
KOJI INDIVIDUALNI PRISTUP NASTAVE NALAŽE NE UPISIVANJE PET PREDMETA U NASTAVNI IMENIK?
ŽIVOT BEZ NAOBRAZBE -
TKO TO SMIJE U ŠKOLI ISPLANIRATI DJETETU?
Da li može biti opravdano da dijete, učenica koja je četvrti razred osnovne škole završila s vrlo dobrim uspjehom, u petom razredu bude premještena u oblik nastave individualnog programa?
Dijete ne boluje ni od kakve bolesti, ne liječi se ni od čega, ne pije ništa od medikamenata, ne polazi niti ne odlazi ni na kakvu liječničku terapiju.
U tom individualnom programu školske godine 2022/ 2023. djetetu u petom razredu u imenik nije upisano pet predmeta, engleski jezik, njemački, informatika, priroda u osnovnoj područnoj školi u Farkaševcu, matična škola je škola u Dubravi, koja ima tek stotinjak učenika. To su veoma važni predmeti za daljnji tijek školovanja. Predmete učenicima po individualnom programu predaje defektologinja ( Č.) u toj školi. Zar je moguće tako obrazovati ikoga – posebno djecu koja kroz nekoliko godina moraju postati odrasli ljudi, školovani u zanatima ili u drugim srednjim školama i biti roditelji svojoj vlastitoj djeci? Ima li u hrvatskoj školi svijesti da je svako dijete dragocjeno u vremenu niske demografije i da je svako dijete individua koja, će s obzirom na pristup u obrazovanju postati dijete - sretnije ili ne sretnije svojim vlastitim životom - čiji će se odraz najprije vidjeti u zajednici u kojoj živi?
USKRAČIVANJE ZNANJA I ZAGLUPLJIVANJE DJETETA!
Koji to individualni pristup učenja nalaže ne upisivanje čak pet predmeta učenici u imenik, čime joj, navodno olakšava učenje, jer je oslobađa od učenja? A zapravo je zaglupljuje i osuđuje je na ne učenje i neznanje ! I da li je to edukativni pristup u hrvatskoj osnovnoj školi? Ili je to lokalna individualna tvorevina obrazovanja svojstvena malom mjestu i interesima pojedinaca, koji na drugima, zakulisnim igrama – ostvaruju svoje vlastite interese ?“ U individualiziranom ili prilagođenom programu dijete - učenik treba savladati cjelokupno gradivo. Prilagođen je samo način ispitivanja", piše u materijalima na tu temu.. A u slučaju koji navodim sve je protiv djevojčice, nije bolesna, ali joj je uskraćeno učenje pet predmeta. S djevojčicom je u grupi još nekoliko učenika u spomenutoj školi. Nisu li ta djeca osuđena na život bez budućnosti srednjoškolskog školovanja? I na život kakav su im smislili drugi ?
Učenica je primijetila da je nastavnica njemačkog jezika počela govorit,“ ne moraŠ sjediti na njemačkom, idI kući“. Koji nastavnik smije u hrvatskom obrazovnom sustavu dijete s nastave poslati kući ako dijete, učenica u ovom primjeru želi prisustvovati nastavi ?
ŠTO SLIJEDI U ŠESTOM RAZREDU, SEDMOM, OSMOM?
Proces dokazivanja djetetove smanjenje sposobnosti i bolesti je podložan zdravstvenom dokazivanju. Ovakav pristup individualne nastave, koja to uopće nije, jer netko, činjenica je, zdravu djevojčicu petog razreda osnovne škole procjenjuje bolesnom i uskraćuje joj potpuno obrazovanje otvara jedno novo pitanje: – što slijedi učenici iz ovog primjera ( primjer je stvaran i imena su poznata autorici teksta) u šestom razredu osnovne škole, potom u sedmom kada dolaze fizika i kemija u nastavni program, a tek u osmom razredu? Hoće li joj defektologinja u ulozi nastavnice iduće školske godine skinuti pet predmeta iz nastavnog programa, a onda je srušiti na ponavljanje razreda? I kada će i kako djevojčica iz osnovne područne škole u Farkaševcu nadoknaditi i naučiti predmete koji joj nisu upisani u imenik u petom razredu osnovne škole? Nastavnica koja ne uvažava raspon ocjena za ocjenjivanje od jedan do pet, čime se ocjenjuje znanje učenika, uopće ne bi trebala imati pristup školi i djeci. Jer djevojčica iz primjera uskraćene predmete je mogla naučiti za ocjenu, dovoljan, dobar ili vrlodobar i njen bi život tekao mnogo bezbrižnije.
KOLIKO STOJI JEDNA ŠKOLSKA GODINA?
Da li je netko od školskih nastavnika izračunao koliko roditelja stoji pohađanje razreda učenika jedne školske godine? A koliko ta školska godina stoji kada je dijete ponavlja? I da li je netko uzeo u obzir: što se još usput događa s roditeljima, kao roditeljima djeteta i cijeloj obitelji u kojoj dijete mora ponavljati razred? A što kada nije krivo za ponavljanje razreda? Gdje je odgovornost ?
KAKO NAKON OSNOVNE ŠKOLE?
Ali tu stoji i slijedeće pitanje : koju srednju školu ili zanat može upisati dijete koje nema sve predmete poput stranih jezika, informatike, prirode i ostalih, upisane kao predmete koje je odslušalo i položilo s prolaznom ocjenom u osnovnoj školi? U informativnom razgovoru s nastavnicom jedne zanatske škole rečeno mi je da takvi primjeri da djetetu nije u osnovnoj školi upisan obvezni predmet, ne postoje, bez obzira na program . Ne postojI? Dakle ovo o čemu pišem je još jedan apsurd – kome je potrebna mnogo veća medijska pažnja. Radi dobrobiti djevojčice.
No sve to nameće još jedno pitanje: tretiraju li učitelji, nastavnici, defektolozi…. djecu s dozom empatija kao da su njihova? Ili su djeca, izuzev onih nastavnika koji su iznimke, njihov odgoj i školovanje, samo njihov posao koji treba – kako tako obaviti i završiti školsku godinu.
Margareta Zouhar Zec
utorak, 13.06.2023.
PODRAVKA BRINE O BUDUĆIM STRUČNIM ZAPOSLENICIMA
STUDENTI POLJOPRIVREDNOG VELEUČILIŠTA
REALAN SU PODRAVKIN IZBOR
Podravka d.d. i Veleučilište u Križevcima potpisali su početkom 2023. ugovor o međusobnoj suradnji. Suradnja će se očitovati kroz obavljanje stručne prakse studenata visokostručne škole poljoprivrednog usmjerenja Veleučilište u Križevcima tijekom šestog semestra studija. Stručno osposobljavanje studenata, sukladno nastavnom programu, u Podravkinu sektoru Poljoprivrede traje od ožujka, a nastavit će se sve do rujna ove godine, s ciljem stjecanja iskustva i dodatnog osnaživanja stečenih znanja na studiju.
Također Podravkini zaposlenici će na Veleučilištu u Križevcima održavati gostujuća predavanja kako bi studentima približili kompanijske procese obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i proizvodnje hrane. Sudjelovat će i u radnim skupinama tijekom procesa formiranja novih studijskih programa, kao i pojedinih projekata u međunarodnoj suradnji Veleučilišta.
Povodom ostvarivanja ove suradnje, Veleučilište je posjetila i Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, zajedno s Natašom Mikuš Žigman, direktoricom Poslovne održivosti i zelene transformacije, i Daliborom Kezelom, direktorom Poljoprivrede. U Križevcima ih je ugostila dekanica Veleučilišta Marcela Andreata – Koren. Razgovarali su o dodatnim mogućnostima suradnje i postavljenim ciljevima, a obišli su i prostore Veleučilišta. Predsjednica Uprave Podravke studentima je održala i prigodno predavanje.
„Kao što i naglašavamo kroz našu Strategiju poslovanja do 2025. te dodatno kroz novu Strategiju održivog poslovanja, briga o zajednici jedan je od naših apsolutnih prioriteta. To se posebno odnosi na što veći doprinos obrazovanju naših mladih članova zajednice. Kao vodeća prehrambena kompanija, u poziciji smo da svoja znanja prenosimo na studente i omogućimo im što uspješniju kasniju integraciju u poslovne procese. Ova se suradnja već do sada pokazala uspješnom, a vjerujem da je u narednom razdoblju možemo još dodatno poboljšati“, rekla je između ostalog tom prilikom predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić.
U skladu s nedavno predstavljenom Strategijom održivog poslovanja, Podravka ovom suradnjom potvrđuje usmjerenost prema jednom od četiriju ključnih stupova Strategije, a to je briga o zaposlenicima i zajednici. Suradnja s obrazovnim ustanovama jedan je od ključnih primjera ulaganja u poboljšanje kvalitete života društva u kojem Podravka djeluje. Pružanje podrške projektima u kojima kompanija pronalazi istinske vrijednosti, nastavit će biti važnim dijelom društveno odgovornog poslovanja. (priopćenje 6.6., mzz)
ponedjeljak, 12.06.2023.
PRIJE ROKA UTROŠENO 1,1 MILIJARDU EURA
UGOVORENI PROJEKTI OBNOVE IZNOSE 3,3 MILIJARDE EURA
Hrvatska je s datumom 9. lipnja 2023. godine iskoristila obje alokacije Fonda solidarnosti za zagrebački i petrinjski potres u iznosu od 1,1 milijarde eura.
Alokacija u iznosu od 683,7 milijuna eura, 22 dana prije roka premašena je 7 milijuna i iznosi 691 milijuna eura, dok je alokacija za petrinjski potres u iznosu od 319 milijuna eura iskorištena još 11. svibnja 2023. godine odnosno 50 dana prije zadanog roka, i trenutna realizacija iznosi 412 milijuna eura.
Premda je izvorno namijenjen za financiranje vraćanja u stanje prije potresa, Hrvatska koristi Fond solidarnosti za sufinanciranje zahtjevnih radova konstrukcijske i cjelovite obnove, kako bi udovoljili suvremenim zahtjevima te naraštajima koji dolaze ostavili sigurnije, energetski učinkovite i otporne zgrade.
Obnova nakon potresa u Hrvatskoj je dodatno bila otežana globalnom pandemijom, ruskom agresijom na Ukrajinu i energetskom krizom te tržišnim poremećajima i rastom cijena.
Podsjetimo, Republici Hrvatskoj je temeljem zahtjeva Vlade RH, odobreno ukupno milijardu i tri milijuna eura pomoći iz europskog Fonda solidarnosti za sanaciju šteta koje su prouzročila dva razorna potresa 2020. godine. Prvi je potres bio u Zagrebu 22. ožujka 2020. snage 5,5 stupnjeva po Richteru. Epicentar potresa je bio 7 kilometra sjeverno od središta Zagreba, u Markuševcu na dubini od 10 km.
Drugi potres koji je nanio velika razaranja i veliku materijalnu štetu zabilježila je Seizmiološka 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 6.2 prema Richteru. Oba potresa pratio je veliki broj potresa manjih magnituda . Potres je zahvatio
područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorsku županiju, Zagrebačku županiju, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju .
Rok za korištenje sredstava Fonda solidarnosti produljen je od Europske komisije do 30. lipnja 2023. No novac je, kako je u tekstu označeno potrošen u zadanom razdoblju
U razdoblju provedbe obnove sredstvima pomoći iz Fonda solidarnosti, sklopljeno je 1.330 ugovora, koji uključuju 609 korisnika te 304 građevinske tvrtke.
Na obnovi je ukupno angažirao čak 10.500 građevinskih radnika. Radovima je obuhvaćeno 18 bolnica i 56 ostalih zdravstvenih ustanova,156 škola i vrtića, 26 fakulteta, 250 zgrada kulture i kulturne baštine, 100 km mreže javne vodoopskrbe i odvodnje, preko 1300 km prometnica, 77 mostova, 6 km tramvajskih pruga, i 4 željezničke građevine
Sredstvima Fonda solidarnosti se financira: privremeni smještaj osoba čiji su objekti razoreni potresom, izgradnja 131 tipske montažne kuće,oprema za preko 300 vatrogasnih postrojbi te sanacija nasipa, obaloutvrda i klizišta
Zahvaljujući intenzivnim naporima Vlade, nadležnih Ministarstava, Županija i Grada Zagreba kao i čitave stručne operative: projektanata, nadzornih inženjera i izvođača sva sredstva osigurana za obnovu iz Fonda solidarnosti u cijelosti su iskorištena!
Ukupna vrijednost ugovorenih projekata obnove iznosi 3,3 milijarde eura za koje je iz Fonda solidarnosti predviđeno 1,003 milijarde eura. Započeti projekti obnove završiti će se sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za što će se osigurati još 1,2 milijarde eura, sredstvima državnog proračuna u iznosu od 1 milijarde eura te kroz druge izvore financiranja.
( Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, mzz)
ISTARSKA ŽUPANIJA ZABILJEŽILA MILIJUN NOĆENJA TURISTA U TRAVNJU 2023.
UKUPNO U RH DVA MILIJUNA TURISTA
I 5,3 MILIJUNA NOĆENJA U PRVA ČETIRI MJESECA
Državni zavod za statistiku objavio je 9. lipnja istraživanje u turističkom sektoru, sa aktualnim brojevima i kretanjima u turizmu. u priopćenju piše da je u travnju 2023. u komercijalnim smještajnim objektima ostvaren je 1,1 milijun dolazaka i tri milijuna noćenja turista. To je za 31,0% više dolazaka i za 20,4% više noćenja turista u odnosu na travanj 2022. godine.
Domaći turisti ostvarili su 220 tisuća dolazaka te 494 tisuće noćenja, što je za 15,5% više dolazaka i noćenja u odnosu na travanj 2022.
Strani turisti ostvarili su 870 tisuća dolazaka te 2,5 milijuna noćenja, što je za 35,6% više dolazaka i za 21,5% više noćenja u odnosu na travanj 2022.
Najviše turista iz Njemačke i Slovenije
U travnju 2023. turisti iz Njemačke i Slovenije ostvarili su najviše noćenja stranih turista. Turisti iz Njemačke ostvarili su 466 tisuća noćenja, što je 18,3% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista, dok su turisti iz Slovenije ostvarili 450 tisuća noćenja, što je 17,7% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Slijede noćenja turista iz Austrije (11,6%), Italije (5,7%), Ujedinjene Kraljevine (5,4%) te Poljske (3,8%). Svi su turisti iz navedenih zemalja ostvarili porast noćenja u travnju 2023. u odnosu na travanj 2022., osim turista iz Ujedinjene Kraljevine. Njihovih noćenja manje je za 2,9%.
Turisti najviše noćili u hotelima
U travnju 2023. u hotelima je ostvareno najviše noćenja turista, i to 1,4 milijuna, što je 46,7% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na travanj 2022. u hotelima je ostvareno za 25,8% više noćenja turista.
Slijede noćenja turista ostvarena u sobama, apartmanima i kućama za odmor, i to 829 tisuća noćenja, što je 27,2% od ukupno ostvarenih noćenja. Ova vrsta smještaja ostvarila je porast noćenja za 15,2% u odnosu na travanj 2022.
ISTARKA ŽUPANIJA TURISTIČKI NAJAČA U TRAVNJU
U Istarskoj županiji ostvareno je 1,0 milijun noćenja, u travnju što je 33,8% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. Milijunto noćenje u Istarskoj županiji ostvareno je mjesec dana prije u odnosu na 2022., kada je ostvareno u svibnju. U odnosu na travanj 2022. u Istarskoj županiji ostvareno je za 13,6% više noćenja.
Domaći turisti ostvarili su 124 tisuće noćenja (što je 12,1% od ukupno ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji u travnju 2023.), dok su strani turisti ostvarili 903 tisuće noćenja (što je 87,9% od ukupno ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji). Od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u Istarskoj županiji, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Slovenije (26,7%) te turisti iz Njemačke (23,6%).
Domaći turisti najviše noćili u Gradu Zagrebu, a strani turisti u Dubrovniku
Domaći turisti u travnju 2023. najviše su noćili u Gradu Zagrebu, a zatim u Rovinju, Zadru, Poreču i Dubrovniku, što je 25,2% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista. Strani turisti najviše su noćili u Dubrovniku, a slijede noćenja u Zagrebu, Poreču, Rovinju i Splitu (što je 32,1% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista).
U travnju 2023. najviše noćenja turista u dobi od 35 do 44 godine
U travnju 2023. najviše noćenja ostvarili su turisti u dobi od 35 do 44 godine, i to 525 tisuća noćenja (što je 17,2% od ukupno ostvarenih noćenja). Slijede turisti u dobi od 45 do 54 godine s ostvarenih 507 tisuća noćenja (što je 16,7% od ukupno ostvarenih noćenja).
Na raspolaganju bile 533 tisuće stalnih postelja
Turistima je u travnju 2023. na raspolaganju bilo 208 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 533 tisuće stalnih postelja. U odnosu na travanj 2022. turistima je na raspolaganju bilo za 6,2% više soba, apartmana i mjesta za kampiranje i za 5,9% više stalnih postelja.
U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima je na raspolaganju bilo 69 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 33,4% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) sa 145 tisuća stalnih postelja (što je 27,1% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). U travnju 2023. u skupini Hoteli i sličan smještaj prosječna popunjenost soba iznosila je 46,5%, a stalnih postelja 43,1%.
U prva četiri mjeseca 2023. ostvareno 19,6% više noćenja turista
U prva četiri mjeseca 2023. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 2,0 milijuna dolazaka i 5,3 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 30,4% i porast noćenja turista za 19,6% u odnosu na isto razdoblje 2022.
Domaći su turisti u prva četiri mjeseca 2023. ostvarili 615 tisuća dolazaka i 1,3 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 17,5% i porast noćenja turista za 12,6%.
Strani su turisti u istom razdoblju ostvarili 1,4 milijuna dolazaka i 4,0 milijuna noćenja, što je za 37,1% više dolazaka i za 22,1% više noćenja turista u odnosu na prva četiri mjeseca 2022. Najviše noćenja stranih turista, kao i u prva tri mjeseca 2023., ostvarili su turisti iz Slovenije, što je 678 tisuća noćenja, odnosno 17, 1 posto ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Slijede noćenja turista iz Njemačke (15,9%), Austrije (11,4%), Italije (6,1%) i Ujedinjene Kraljevine (4,6%). Sve navedene zemlje ostvarile su porast noćenja turista u prva četiri mjeseca 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022.
KOJI OBJEKTI ULAZE U ISTRAŽIVANJE O BROJU TURISTA ?
KAKO SE DOLAZI DO PODATAKA O BROJU TUSISTA U HRVATSKOJ?
Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.
Jedinice promatranja
Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.
Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.
Izvori i metode prikupljanja podataka
Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu dolazaka i noćenja turista i smještajnim kapacitetima je sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.
Obuhvat i usporedivost
Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.
Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.
Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.
Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.
Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).
Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.) jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).
Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.
Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.
Rezultati takvog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj.
Izvor Državni zavod za statistiku
subota, 10.06.2023.
MINISTARSTVO OBRANE RH POPUNJAVA SVOJA DEFICITARNA ZANIMANJA
ZA LIJEČNIKE NEMA DOBRNOG OGRANIČENJA
Ministarstvo obrane RH raspisalo je natječaj 9. lipnja za časnike deficiranih zanimanja.
Ministarstvo obrane traži 10 stručnjaka za područja kibernetičke sigurnosti ,12 doktora medicine ili specijalista medicine, jednog doktora stomatologa, dva doktora veterinarske medicine, jednog prvostupnika sestrinstva tri magistra prava, tri magistra psihologije, te devet kandidata sa završenim minimalno stručnim ili sveučilišnim studijem iz područja tehničkih znanosti (sva znanstvena polja), područja prirodnih znanosti (znanstvena polja: matematika, fizika, geologija, geofizika), područje društvenih znanosti (znanstveno polje: informacijske i komunikacijske znanosti) ili interdisciplinarna područja znanosti (znanstveno polje: geografija).
Kandidati mogu imati najviše navršenih 30 godina života do kraja 2023. godine, ali za doktore medicine ili specijaliste grane medicine nema dobnog ograničenja.
Kandidati moraju ispunjavati opće uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. Zakona te ne mogu biti primljene osobe za čiji prijam postoje zapreke iz članka 35. Zakona.
Na natječaj se mogu javiti i kandidati za ponovni prijam sukladno članku 34.b. Zakona o službi u Oružanim snagama, koji će biti primljeni na nepopunjena mjesta u slučaju nedovoljnog broja prijavljenih kandidata.
Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja dostavljaju se na adresu: Središnjica za upravljanje osobljem, Ilica 256 b, Zagreb. Dodatne informacije kandidati mogu dobiti na telefon 01 / 37 84- 636 i 37 84-814.
Rok za podnošenje prijave na natječaj za kandidate zdravstvene službe (doktor medicine ili specijalista medicine grana, doktor veterinarske medicine, doktor dentalne medicine i prvostupnik sestrinstva) je do 30. srpnja 2023., a za ostale zainteresirane kandidate 30 dana od objave u Narodnim novinama.
Izvor Ministarstvo obrane RH
MINISTRICA PREDSTAVILA NOVI ZAKON O TURIZMU
OKVIR ZA UPRAVLJANJE TURIZMOM U SMJERU ODRŽIVOSTI
Ministrica turizma i sporta RH Nikolina Brnjac 9.lipnja se u Šibeniku sastala se s direktorima regionalnih turističkih zajednica te detaljno predstavila reformu upravljanja turizmom s posebnim fokusom na novi Zakon o turizmu. Na sastanku je bio i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. Zakonom će se po prvi puta omogućiti upravljanje razvojem turizma na temelju objektivnih i mjerljivih podataka, a posebnu ulogu dobit će upravo turističke zajednice kao organizacije za upravljanje destinacijom .
„Kroz novi model upravljanja koji će donijeti Zakon, definirat će se uloga turističkih zajednica, čime one postaju prave organizacije za upravljanje destinacijom uz nove odgovornosti i ulogu u integriranom upravljanju destinacijom, planiranju razvoja destinacije te upravljanju turističkim tokovima temeljem izračuna prihvatnih kapaciteta. Važno je dati mogućnost svima da se razvijaju u smjeru održivosti na temelju potencijala i vlastitih potreba te da se u destinacijama u suglasju s lokalnom zajednicom razvija turizam koji će doprinijeti očuvanju resursa, kvaliteti života lokalnog stanovništva, ali i konkurentnosti turističkog proizvoda”, rekla je ministrica Brnjac.
Direktori regionalnih turističkih zajednica pozdravili su sve novitete koje će donijeti Zakon o turizmu istaknuvši nužnost donošenja ovakvog zakonodavnog okvira, kojim se postavljaju temelji za održivost i konkurentnost hrvatskog turizma u budućnosti.
“Iznimno smo zadovoljni dosadašnjim tijekom turističkog prometa u kojem smo za čak 12% premašili rezultat iz 2019. godine te s velikim optimizmom ulazimo u glavni, ljetni dio turističke godine. U tijeku su naše brojne promotivne aktivnosti i kampanje na 14 europskih tržišta, kao i na najvažnijim dalekim tržištima, posebno SAD-u. Danas je ministrica kolegama iz regionalnih turističkih zajednica predstavila novi Zakon o turizmu, kojim ćemo dobiti kvalitetan zakonski okvir koji je osnovni preduvjet za upravljanje turizmom u smjeru održivosti", izjavio je Kristjan Staničić, direktor HTZ-a.
Izvor:Ministarstva turizma i sporta
četvrtak, 08.06.2023.
VODIČ ZA OZNAČAVANJE ROKA TRAJANJE HRANE
HRANA SIGURNA ZA KONZUMACIJU
Ministarstvo poljoprivrede izdalo je VODIČ ZA OZNAČAVANJE ROKA TRAJANJE HRANE. Publikacija ima 34 stranice, a naklada je 1000 komada, ali očito je naklada za internu upotrebu. U priopćenju između ostaloga piše da je „jedna od obveznih informacija na hrani rok trajanja hrane. Cilj označavanja roka trajanja je osigurati potrošaču mogućnost izbora hrane sigurne za konzumaciju i odgovarajuće kvalitete unutar određenog vremenskog razdoblja.
Odgovornost za određivanje i označavanje roka trajanja hrane leži na subjektu u poslovanju s hranom. Izuzetno je važno da subjekti u poslovanju s hranom ispravno odrede i označe rok trajanja hrane kao i da ga potrošači razumiju na ispravan način. Nerazumijevanje i nerazlikovanje značenja datuma minimalne trajnosti, „Najbolje upotrijebiti do …“ kao i „Upotrijebiti do…” datuma dovodi do povećanja rizika od konzumacije nesigurne hrane i povećanog bacanja hrane.“
Vodič je na donjem linku. Ako se link ne otvori do Vodiča je moguće doći na način da se link kopiranjem prenese u tražilicu, pa tada otvori. Ili upisati naslov Vodiča u tražilicu
https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/hrana/vodici/vodic_za_oznacavanje_rokova_trajanja_hrane_MREZNO.pdf
U Vodiču između ostalog piše:
„Izuzeća od obveze navođenja datuma minimalne trajnosti Određena hrana je izuzeta od obveze navođenja datuma minimalne trajnosti.
U skladu s odredbama Unije kojima su propisane druge vrste navođenja datuma, datum minimalne trajnosti se ne zahtjeva za:
- svježe voće i povrće, uključujući krumpir, koje nije oguljeno, rezano ili obrađeno na sličan način, ali ne vrijedi za proklijalo sjeme i slične proizvode npr. klice mahunarki
- vina, likerska, pjenušava i aromatizirana vina i slični proizvodi dobiveni od voća izuzevši grožđe, te pića KN oznake 2206 00 dobivena od grožđa ili mošta od grožđa
- pića koja sadrže 10 % vol ili više alkohola
- kolače i pekarske proizvode koji se, s obzirom na njihov sastav i namjenu, konzumiraju unutar 24 sata od proizvodnje,
- ocat
- kuhinjsku sol
- kristal šećer
- slastice koje se uglavnom sastoje od aromatiziranih ili obojenih šećera,
- žvakače gume i slične proizvode za žvakanje. (st.11-12.)
„Upotrijebiti do…“ datum je prvenstveno datum „sigurnosti“ hrane. Hrana se NE SMIJE prodavati, distribuirati i konzumirati nakon isteka navedenog datuma. Po isteku „Upotrijebiti do…“ datuma hrana je nesigurna za konzumaciju te se ne smije nalaziti na tržištu. Potrošači ne smiju konzumirati hranu po isteku „Upotrijebiti do…“ datuma, osim ako je hrana, prije isteka „Upotrijebiti do…“ datuma, podvrgnuta dodatnom postupku kojim je postala sigurna. Dodatni postupak može biti kuhanje ili zamrzavanje. Ako je hrana u potpunosti smrznuta (do središta) prije isteka „Upotrijebiti do…“ datuma ovim postupkom se zaustavlja istek tog roka i hrana se naknadno može odmrznuti i koristiti. (st.14.)
Informacija o „Upotrijebiti do…” datumu mora biti u pisanom obliku, lako uočljiva, jasno čitljiva i, gdje je primjenjivo, neizbrisiva, te istaknuta na prodajnom mjestu u blizini hrane na koju se odnosi ili na ambalaži ako se hrana na prodajnom mjestu drži u njoj. U slučaju hrane koja se na zahtjev potrošača pakira na prodajnom mjestu i hrane prepakirane za izravnu prodaju, gdje je primjenjivo, podatak o „Upotrijebiti do…“ datumu mora potrošaču biti dostupan i u trenutku isporuke. (st.15.)(mzz)
srijeda, 07.06.2023.
ASIMETRIJE IZMEĐU REGIJA EUROPSKE UNIJE - IZVJEŠTAJ
NEJEDNAKOSTI NAGLAŠENE U RURALNIM PODRUČJIMA
Na internet stranici Europske komisije gdje je riječ o regionalnom i urbanom razvoju EU, 1. lipnja objavljen je izvještaj s naslovom Regionalni trendovi rasta i konvergencije u Europskoj uniji / Regional Trends for Growth and Convergence in the European Union /
Tema tog izvještaja za 2023., koji je po dužini novinarski prihvatljiv je zapošljavanje i socijalna uključenost, okoliš, kohezijska politika 2021.-2027., istraživanje i inovacije, uključiv rast, poslovna podrška, politika tržišnog natjecanja, obrazovanje i osposobljavanje. U tom izvještaju navodi se i Hrvatska.
Objavljujem taj izvještaj.
Održivi razvoj svih regija ključan je za gospodarski prosperitet, socijalno blagostanje i konkurentnost EU u cjelini. Različite politike EU-a, posebice kohezijska politika, pridonijele su značajnom smanjenju razlika između razina razvijenosti različitih regija u posljednjim desetljećima. Ovaj napor se nastavlja svakodnevno.
U većini država članica potrebno je riješiti važne trajne regionalne asimetrije. Izvješća Europske komisije za zemlje za 2023. i njihovi „Prilozi 17 – Ekonomski i društveni učinak na regionalnoj razini” ističu značajne asimetrije između regija EU-a, posebno u pogledu pristupa osnovnim javnim uslugama, zaposlenosti i stopama nezaposlenosti, konkurentnosti i produktivnosti. Države članice poput Češke, Bugarske, Estonije, Francuske, Španjolske, Mađarske, Italije, Latvije, Litve, Slovačke i Portugala bilježe regionalne razlike u pristupu obrazovanju ili javnom prijevozu. Nejednakosti su dodatno naglašene u ruralnim područjima gdje je pristup osnovnim javnim uslugama općenito izazov. Razlike u rezultatima tržišta rada (tj. stope zaposlenosti i nezaposlenosti) i konkurentnosti također se nalaze u Austriji, Belgiji, Njemačkoj, Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Portugalu, dok i dalje postoje značajne praznine u pogledu istraživanja i inovacija (R&I). Razlike u digitalnoj ili energetskoj učinkovitosti i dalje postoje u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Portugalu i Slovačkoj.
ULAGANJA U LJUDE I PODUZEĆA
Uz Instrument za oporavak i otpornost (RRF), / Recovery and Resilience Facility (RRF) kohezijska politika ostaje ključna za podupiranje reformi i ulaganja za poticanje rasta u godinama koje dolaze. Vrhunac provedbe programa kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. godine (405 milijardi eura) usporedno s pokretanjem programa za razdoblje 2021. – 2027. (378 milijardi eura) osigurava kontinuirani tok ulaganja u ljude i poduzeća. Od izbijanja pandemije programi kohezijske politike isplatili su više od 186 milijardi eura za povećanje otpornosti i poticanje (prema gore) društvene i regionalne konvergencije. Zahtjev da države članice ispune poticajne uvjete prije isplate sredstava EU-a podupro je program reformi. Nadalje, Europska komisija podupire države članice i regije putem Instrumenta tehničke podrške (TSI),/ Technical Support Instrument (TSI)/ uključujući i novu vodeću inicijativu za prevladavanje prepreka regionalnom razvoju. To će se usredotočiti na tri područja: 1. poboljšanje kvalitete upravljanja i javnih usluga; 2. jačanje produktivnosti, inovacija i zelene tranzicije; i 3. iskorištavanje talenta i prilika za zapošljavanje.
RAZVOJ POLITIKA TEMELJEN NA LJUDIMA I MJESTIMA
Programi kohezijske politike prilagođeni su posebnim potrebama različitih kategorija regija EU-a i u skladu su sa smjernicama za ulaganja navedenima u Europskom semestru. Izvješća o zemljama Europskog semestra naglašavaju regionalnu dimenziju plana rasta i otpornosti EU-a te potencijalne izazove i odgovore na regionalne razlike u pružanju četiriju dimenzija konkurentne održivosti:1. promicanje održivosti okoliša; 2. produktivnost;3. poštenje; 4. makroekonomska stabilnost.
Razvoj politika temeljenih na ljudima i mjestima ključan je za ukupni prosperitet EU-a. Utvrđivanjem specifičnih izazova svake države članice na regionalnoj razini, izvješća o zemljama Europskog semestra naglašavaju važnost uzimanja u obzir različitih modela rasta i konvergencije, kao i iskorištavanja potencijala rasta svake regije, kako bi se učinkovito izvršila ulaganja. Politike utemeljene na ljudima i mjestima – te mobilizacija svih fondova EU-a u skladu s načelom „ne štetiti koheziji” – povećat će regionalnu i nacionalnu konkurentnost i stoga su ključne za ukupni prosperitet EU-a.
(mzz)
utorak, 06.06.2023.
MREŽA GRIJANJA ZA GRAD SZEGED
NAJVEĆI GEOTERMALNI SUSTAV GRIJANJA U EU
Potkraj mjeseca svibnja u Szegedu, gradu koji ima oko 165,000 stanovnika i treći je po veličini u Mađarskoj ( 9, 71 milijun stanovnika) otvoren je najveći geotermalni sustav grijanja u Europskoj uniji.
Mreža grijanja u gradu Szegedu, najveća u Europi izvan Islanda, zahvaljujući EU sada ima 27 bunara, 16 toplana i 250 kilometara razvodne cjevovodne mreže. EU je uložila 23 milijuna eura kako bi osigurao čistu, obnovljivu i pristupačnu energiju za više od 28 000 kućanstava i više od 400 javnih zgrada na tom području. Projekt je to iz kohezijske politike EU.
Povjerenica za koheziju i reforme, Elisa Ferreira, rekla je: „Ovaj projekt osigurava čistu energiju, drastično smanjenje emisija i služi diverzifikaciji uvoza ruskog plina. „Szegedinski model” može se ponoviti u mnogim drugim gradovima jer oko 25% stanovništva EU živi u područjima s dovoljno geotermalnih izvora. To će značajno pomoći u postizanju klimatskih ciljeva EU-a.”
Geotermalno grijanje je sustav niske emisije koji koristi toplinsku energiju iz zemlje i pretvara je u topli zrak.
U razdoblju 2014. – 2020. Mađarska je iskoristila sredstava kohezijske politike u vrijednosti od 22,5 milijardi eura. EU je podržao nekoliko općina diljem zemlje u razvoju sličnih projekata geotermalne energije. (mzz)
Izvor: Internet stranica Regionalni i urbani razvoj EU
Mađarska je članica EU postala 2004. godine
Napomena: kartu je moguće povećati otvranjem teksta na mobitelu i dodirom prsta na sliku.
subota, 03.06.2023.
SREDSTVA ZA RAZVOJ DIGITALNIH MODELA OD 9,95 MILIJUNA EURA
PROJEKTNI PRIJEDLOZI U TRI TERMINA
ZA MIKRO, MALA I SREDNJA PODUZEĆA
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH, objavilo je 1. lipnja u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. poziv „Vaučeri za digitalizaciju“ (Referentni broj: NPOO.C1.1.2. R3-I2.01) namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima.
Pozivom je predviđena dodjela pet vrsta vaučera, i to: za 1. poboljšanje digitalnih vještina, 2. digitalni marketing, 3. izradu strategije digitalne transformacije, 4. dijagnostiku kibernetičke otpornosti (cybersecurity) i 5. složena digitalna rješenja.
Pozivom se osiguravaju sredstva kojima će se doprinijeti povećanju razine digitalne zrelosti MSP-ova kroz razvoj digitalnih poslovnih modela, jačanje kapaciteta za provedbu digitalizacije i digitalne transformacije kroz osposobljavanje i usluge za poboljšanje digitalnih vještina (među ostalim onih povezanih s tehnologijama u oblaku) ili unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti.
Za poziv je osigurano ukupno 9,95 milijuna eura, uz najveći pojedinačni iznos vaučera od 9.990,00 do 19.900,00 eura, ovisno o vrsti vaučera.
Aktivnosti koje će biti prihvatljive za financiranje u sklopu poziva su provođenje specijaliziranih programa neformalnog učenja usmjerenih na razvoj digitalnih vještina, izrada internetskih stranica, aplikacija i e-trgovine, upravljanje društvenim mrežama, izrada strategije digitalne transformacije, dijagnostika kibernetičke sigurnosti te izrada i implementacija složenih digitalnih rješenja.
Prihvatljivi prijavitelji su mikro, mala i srednja poduzeća s najmanje 1-3 zaposlena, ovisno o vrsti vaučera, na puno radno vrijeme u prethodnom mjesecu,
pravne i fizičke osobe upisane u Katalog pružatelja usluga u okviru Poziva “Vaučeri za digitalizaciju” koji je objavljen na stranicama Ministarstva prema vrstama vaučera.
Poziv se provodi kao otvoreni postupak u modalitetu privremenog poziva na dostavu projektnih prijedloga, a predviđena su tri roka za podnošenje projektnih prijedloga.
Prvo razdoblje zaprimanja prijava traje od 1. lipnja 2023. do 7. srpnja 2023. Idući planirani rokovi za podnošenje projektnih prijedloga su slijedeći:
2. rok od 01.studenog do 01. prosinca 2023. godine i
3. rok od 01.ožujka do 01. travnja 2024. godine. Projektni prijedlozi podnose se isključivo putem sustava eNPOO.
Izvor : Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH
Pogledati na linku:
https://fondovieu.gov.hr/pozivi/15
četvrtak, 01.06.2023.
NAJVIŠE POVREDA PROPISA GRADNJE U ISTRI I DALMACIJI
KREĆE RUŠENJE BESPRAVNE GRADNJE NA ČIOVU
Bespravno sagrađeni objekti na otoku Čiovu u srednjoj Dalmaciji na redu su za rušenje, prema riječima glavnog državnog inspektora dr. Andrije Mikulića . U mjesecu svibnju uklonjen je ukupno 31 bespravni objekt na teritoriju Republike Hrvatske.
'To je jedan bespravni objekt dnevno' rekao je glavni državni inspektor dr. sc. Andrija Mikulić koji je obišao teren i istaknuo: 'Beskompromisno, odlučno i dosljedno postupamo kada je u pitanju očuvanje prostora i borba s bespravnom gradnjom. Da smo ozbiljni, jasno je i po reakcijama s terena. Sve više investitora samostalno pristupa uklanjanju bespravno izgrađenih objekata, a sve slijedom postupanja građevinskih inspektora' rekao je inspektor Mikulić.
Građevinska inspekcija od 1. travnja 2019. godine, od kada je dio Državnog inspektorata, obavila je 32 tisuće inspekcijskih nadzora, a najviše povreda propisa u području građenja utvrđeno je u Istri i Dalmaciji.
Samo na području četiri Dalmatinske županije; Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske, od 1. travnja 2019. godine, , utvrđeno je 1.280 slučajeva gradnje protivno propisima.
'Ove brojke jasno govore o ozbiljnosti problema s kojim se suočavamo, ali i odgovornosti koju imamo kada je u pitanju bespravna gradnja. Ovom prigodom želim još jednom poručiti kako bespravnu gradnju nećemo tolerirati te ćemo i dalje postupati sukladno zakonskoj proceduri „ rekao je glavni državni inspektor Mikulić.
Akcija uklanjanja bespravno izgrađenih objekata nastavlja se već 2. lipnja od jutarnjih sati u uvali Vruja na otoku Čiovo, gdje će biti uklonjeno ukupno sedam bespravno izgrađenih objekata. Internet vijesti,.mzz
Čiovo - otok
Otok Čiovo ima 28 kilometara kvadratnih i šest tisuća stanovnika. Ima ugodnu klimu blage zime i toplo ljeto. Prosječno se temperatura zraka kreće od 8 °C u siječnju do 26 °C u kolovozu. Prosječna temperatura mora je e od 13 °C u veljači do 25 °C u kolovozu, što Čiovo čini idealnom destinacijom za ljetni odmor. Sezona kupanja na Čiovu započinje početkom lipnja i traje sve do kraja listopada.
PODRAVKA d.d.U ŽITO INVESTIRALA PET MILIJUNA EURA
USKLAĐIVANJE POSLOVNIH PROCESA Žita
S PODRAVKOM d.d.
Grupa Podravka dovršila je prvu veliku investiciju u sklopu restrukturiranja poslovanja ljubljanske prehrambene kompanije Žito, koja je u vlasništvu Podravke, objavila je Podravka 1. lipnja 2023. na svojoj internet stranici . U informaciji piše slijedeće:
Riječ je novoj liniji za proizvodnju kruha u Pekari Vič u Sloveniji, ukupne vrijednosti pet milijuna eura. Suvremena automatizirana linija za proizvodnju kruha kapaciteta do 2.400 komada po satu u pogon će u potpunosti biti puštena tijekom lipnja, dok se plasman prvih proizvoda na tržište očekuje u drugoj polovici srpnja ove godine.
Nova se linija odlikuje i niskom potrošnjom energije, a očekuje se i smanjenje troška održavanja za 20%. Naknadno će se izvršiti i rekuperacija na pećnici, što će omogućiti korištenje viška energije iz tople vode za tehnološke potrebe i grijanje prostora.
Novu liniju u Ljubljani posjetili su članovi Nadzornog odbora i Uprave Podravke te članovi , Uprave Žita na čelu s Tomislavom Bujanovićem i voditelj Pekare Vič, Matježom Breznikom.
„Dovršetak ove, pet milijuna eura vrijedne, investicije na Viču, pokazatelj je uspješnog procesa restrukturiranja Žita. U tijeku su i dodatna ulaganja u modernizaciju pekarstva u Mariboru vrijedna 10 milijuna eura, uključujući i novu automatiziranu liniju te proširenje kapaciteta skladištenja smrznutih proizvoda. Zato hvala svima u Žitu na predanom radu i provođenju cjelokupnog restrukturiranja. Za to je potrebno puno energije, upornosti te zajedničkog angažmana i vjerujem kako je to putokaz za još jače i efikasnije Žito“, rekla je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke d.d. u tom značajnom poslovnom događaju.
PEKARSTVO - STRATEŠKA KATEGORIJA
Grupa Podravka prepoznala je pekarstvo kao jednu od strateških proizvodnih kategorija. U njoj želi ojačati svoje tržišne pozicije, posebice na hrvatskom i slovenskom tržištu, ali i šire. Nova proizvodna linija u pekari Žito u Viču jedna je od brojnih investicija koje se provode u sklopu strateških ciljeva transformacije. Žito će postati moderna pekarska industrija objedinjavanjem proizvodnje, povećanjem učinkovitosti i produktivnosti te optimiziranjem asortimana. Restrukturiranjem poslovanja Žita fokus se stavlja na usklađivanje poslovnih procesa s procesima Podravke.
Da podsjetim kako je ljubljanska tvrtka Žito došla u vlasništvo Podravke d.d. :
Podravka je u proljeće 2015. u Ljubljani s konzorcijem prodavatelja (Slovenski državni holding te Modra zavarovalnica, KD Kapital, KD Skladi, Adriatic Slovenica i NLB Skladi) sklopila ugovor o kupnji 51,55 posto dionica ljubljanskog Žita,
U listopadu 2015. Podravka je objavila ponudu za preuzimanje svih preostalih dionica Žita, u kojoj je ponudila 180,1 eura za dionicu, a ponudu je prihvatio 4291 dioničar, od kojih je Podravka kupila dodatnih 35,25 posto dionica. Nakon ponude za preuzimanje Podravka je postala vlasnik ukupno 86,80 posto dionica ljubljanskog Žita, a u vlasništvu samog Žita i njegovih povezanih društava bilo je još oko 10 posto dionica.
Kad je Podravka već dosegla 96,8 posto udjela u Žitu, glavna skupština te kompanije donijela je odluku o isključenju manjinskih dioničara, koji su za svoje dionice također dobili otpremninu od 180,1 eura po dionici. Donesena je odluka o povlačenju dionica Žita s Ljubljanske burze.
Odlukom o isključenju manjinskih dioničara sve dionice Žita prenesene su na glavnog dioničara Podravku.
Podravka i Žito imaju vrlo komplementaran asortiman proizvoda – riječ je o prehrambenim proizvodima koji imaju sličan model proizvodnje, prodaje, promocije, distribucije i logistike. Žito u svome portfelju ima široku paletu prepoznatljivih marki proizvoda, koje drže vodeću ili pak drugu poziciju na tržištu, poput krovne marke Žito (brašno i pekarski proizvodi), potom Zlato polje (riža, tjestenina, mlinarski proizvodi), Maestro (monozačini), 1001 Cvet (čajevi), Natura (žitarice i mahunarke), Gorenjka (čokolada), Šumi (bomboni).
Proširenjem poslovanja u komplementarnim grupama proizvoda stvorena je mogućnost proizvodnih i prodajno-marketinških sinergija, čime se poboljšava efikasnost poslovanja obiju kompanija te povećava njihova konkurentnost. U Podravki naglašavaju kako se ovim otvara mogućnost prodaje proizvoda Žita kroz prodajno-distributivnu mrežu Podravke u više, od 20 zemalja svijeta
| < | lipanj, 2023 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||
Travanj 2024 (35)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter