AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 31.05.2022.

MINISTAR FILIPOVIĆ ČUJE POSLOVNI SEKTOR


PONIŠTEN NATJEČAJ POZNAT KAO - NAJBRŽI PRST

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja priopćilo je kasno poslijepodne 31. svibnja da poništava poziv na dostavu projektnih prijedloga "Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća", vrijedan 141,7 milijuna kuna, koji je trebao ići po modelu trajno otvorenog poziva, kolokvijalno zvan najbrži prst, a čije su se prijave trebale zaprimati od 1. lipnja , posljednjeg dana mjeseca svibnja je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poništilo.

Kako navode iz Ministarstva, čim se uvjeti poziva prilagode, on će se ponovno objaviti i to po modelu privremeno otvorenog poziva. To znači, pojašnjavaju, da će se svi projektni prijedlozi zaprimljeni u definiranom vremenskom roku evaluirati te će se sastaviti rang lista sukladno rezultatima ocjene kvalitete.

Za HRT ministar resora dr. Filipović je izjavio „Slušam privatni sektor i poslovnu zajednicu i važne su mi njihove sugestije kako poboljšati sustav. Sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ključna su za nastavak gospodarskog rasta Hrvatske koji nose upravo poduzetnici i zato im moramo olakšati svim sredstvima kojima možemo. Iznimno je važno da svi projektni prijedlozi budu evaluirani i da svi dobiju priliku za dobivanje sredstava u skladu s kvalitetom svojih projekata“<
/font>

Stjeće se dojam da dr. Davor Filipović ministar gospodarstva i održivog razvoja ima i odlučnosti, negative trendove načina rada preikrenuti u korist svih kvalitetnih projekata. mzz

31.05.2022. u 21:54 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 30.05.2022.

RUSIJA ĆE I DALJE SRBIJI ISPORUČIVATI PLIN


UGOVOR NA TRI GODINE A CIJENA NAJPOVOLJNIJA U EUROPI


Nakon telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 29. svibnja, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je pojasnio da će biti potpisan trogodišnji ugovor, a cijena najpovoljnija u Europi. Dok pojedine zemlje plaćaju i dvije tisuće dolara za hiljadu kubnih metara plina, cijena za Srbiju kretat će se od 310 do 408 dolara.

„Imali smo vrlo dobar razgovor Putin i ja. Govorili smo o više različitih tema. Najvažnija za nas su naši bilateralni odnosi, a dotakli smo se više stvari. Za nas je najvažnije pitanje istek gasnog sporazuma nakon desetogodišnjeg trajanja 31. maja. Ono što mogu reći da smo dogovorili glavne elemente, koji su veoma povoljni za Srbiju“, objasnio je Vučić.
„Dogovorili smo da ćemo potpisati ugovor, prvi element na tri godine, a ne na mesec. " To izuzetno odgovara srpskoj strani“, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić." Ostaje da se razgovora sa Gazpromom", a, kako je dodao, već je uputio pismo rukovodstvu te kompanije, da se razgovara o količinama.
Vučić je prenio da je objasnio Putinu da je značajnom industrijalizacijom i privrednim napretkom Srbija povećala količine plina koje troši. Prenio je da je iznio Putinu da Srbija želi što brže uspostavljanje mira u Ukrajini, a da je ruski predsjednik iznio podatke iz svog ugla. Istakao je da je sa Putinom razgovarao i o daljnjoj izgradnji skladišnih kapaciteta plina u Srbiji.
Po obilasku skladišta robnih rezervi u Beogradu, odgovarao je na pitanja novinara te je rekao da je država osigurala dovoljne količine osnovnih životnih namirnica, da su robne rezerve pune, kao i da će naredni mjeseci biti iskorišteni da se dodatno osiguraju nove količine energenata i hrane, pred jesen i zimu, informacija je s Al Jazeera TV.


30.05.2022. u 11:56 • 0 KomentaraPrint#^

DAN DRŽAVNOSTI


SJEĆANJE NA STVARANJE DEMOKRATSKE I VIŠESTRANAČKE HRVATSKE

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj obilježava se 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i državni je praznik.
Tako je 30. svibnja 1990. prozvan Danom hrvatske državnosti i svečano proslavljen diljem Hrvatske, a Sabor je taj datum u ožujku 1991. i službeno proglasio blagdanom.
Tog je dana konstituiranjem novog Sabora izabranih članova na prvim demokratskim i višestranačkim izborima prestala vladavina komunizma i uspostavljena je demokracija. Time je počeo i proces osamostaljenja Hrvatske.

Na prvim višestranačkim izborima 1990. prvi krug je bio 22. i 23. travnja, a drugi 6. i 7. svibnja pobijedio je HDZ pod vodstvom Franje Tuđmana .stranka je dobila 42% glasova i 60% zastupničkih mandata. Tuđman je predvodio masovni nacionalni pokret usmjeren na hrvatsko osamostaljenje i napuštanje komunistizma. Vodstvo HDZ-a uputilo je 12. svibnja 1990. poziv "čitavom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu te svim građanima Hrvatske da 30. svibnja 1990, dan saziva Hrvatskog sabora i izbora Vrhovništva suverene Hrvatske, proslave svečano, ponosno i dostojanstveno". Ujedno je preporučeno "da taj datum ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti" i kao "dan duhovna izmirenja svih koji su se i pod različitim zastavama i idejama borili za slobodu i suverenost hrvatskog naroda, sa zavjetom da ćemo svi zajedno složno raditi za bolje sutra i sreću svoje hrvatske domovine".izvor Wikipedia.
Uoči prvog zasjedanja Sabora brojni zastupnici zajedno s dr.s Franjom Tuđmanom prisustvovali su svečanoj misi u zagrebačkoj Katedralii. Kardinal Franjo Kuharić u svojoj je propovijedi ocijenio pobjedu demokracije prekretnicom u narodnom životu i izrazio uvjerenje da će se u budućnosti ostvarivati duhovni, moralni, kulturni i ekonomski napredak hrvatskog naroda u skladu s njegovim neotuđivim suverenitetom, a za dobro i sigurnost svih građana kojima je Hrvatska lijepa domovina.

U svečarskom tonu održano je i prvo zasjedanje demokratski izabranog Sabora. Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić.




Google se na svojoj službenoj tražilici za Hrvatsku 2022. pridružio, objavom hrvatskog državnog simbola - zastave - obilježavanju Dana državnosti. To je kulturan, ali i poslovan i obziran čin mega kompanije, koja poštuje korisnike pojedinačno i globalno kao državljane. mzz

30.05.2022. u 11:02 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 28.05.2022.

PREDSTAVNICI UDRUGE FRANAK KOD PREDSJEDNIKA RH



ČETIRI GODINE VRHOVNI SUD RH RIJEŠAVA
PITANJE NIŠTETNOSTI I PITANJE OBEŠTEĆENJA!?


Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je 27. svibnja u svom Uredu izaslanstvo Udruge Franak. Koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak Goran Aleksić predstavio je Predsjedniku Republike još uvijek neriješena pitanje ništetnosti ugovora o francima i neriješeno pitanje prava na obeštećenje potrošača nakon prihvata zakonske konverzije.
Goran Aleksić je nakon sastanka rekao da su upoznali Predsjednika Republike s problemima koje imaju s bankama i sudovima.“ Radi se o tome da na Vrhovnom sudu, četiri godine nakon pravomoćne kolektivne presude u slučaju franak, još uvijek nisu riješena dva krucijalna pitanja, a to je pitanje ništetnosti temeljnih ugovora u švicarskim francima i pitanje obeštećenja za potrošače koji su konvertirali svoje kredite.
Konverzija je bila prije šest godina i još uvijek potrošači s takvim kreditima nemaju pravnu sigurnost za svoje tužbe. Što se tiče ništetnosti ugovora, upoznali smo Predsjednika s time, i on se s time slaže, da je Zakon o obveznim odnosima potpuno jasan – u njemu piše da ukoliko je ništetan glavni predmet, ukoliko je ništetna cijena , a to su valuta i kamatna stopa, u tom slučaju ništetni su i cijeli ugovori“, rekao je Aleksić nakon sastanka.
„Što se tiče prava na obeštećenje za potrošače s konvertiranim kreditima“ rekao je dalje Aleksić tu je problem vrlo jednostavan: „Mi se s bankama moramo dovesti u ravnotežu. Ravnoteža znači da je ono što je na početku ugovoreno ne vrijedi, ne vrijedi valuta, ne vrijedi kamatna stopa, znači vrijedi početni iznos kredita i vrijedi početka kamatna stopa“. Naveo je, pet dokaza da“ konverzijom nismo obeštećeni"

„Prvi je da je glavnica nakon konverzije bila veća nego glavnica kakva bi trebala biti po početnom otplatnom planu.
Drugi dokaz je da nismo dobili pretplaćene kamate.
Treći dokaz je da nismo dobili pretplaćeni tečaj.
Četvrti dokaz je da je anuitet nakon konverzije bio za 20% veći nego anuiteti na početku otplate kredita.
Peti dokaz- da nismo dobili zatezne kamate. Dakle, znači, na onaj pretplaćeni iznos kamate i tečaja mi smo morali dobiti i zatezne kamate. To nismo ništa dobili u konverziji“.
Aleksić je ukazao i na ekonomski aspekt problema. „Naime, 20 tisuća ljudi s konvertiranim kreditima već je tužilo banke. Tih 20 tisuća ljudi trebalo bi dobiti oko 15 milijardi kuna od banaka. Tih 15 milijardi kuna značit će veću potrošnju, značit će nešto za gospodarstvo, značit će nešto za proračun Republike Hrvatske. Ukoliko bi oni izgubili spor, to bi značilo da bi oni morali platiti između 300 i 400 milijuna kuna sudskih troškova, troškova svojih odvjetnika i troškova odvjetnika banaka“, rekao je Aleksić.

Aleksić je podsjetio i na činjenicu da je Sud Europske unije taj problem riješio za Poljsku i Mađarsku, ali se proglasio nenadležnim za Hrvatsku. „Vjerujemo da je razlog za to i lažni iskaz Vlade koja je u svom iskazu Sudu EU-a rekla da su se potrošači prihvatom konverzije odrekli svojih potraživanja. To je laž jer je zakonom to bilo zabranjeno“, zaključio je Aleksić.
Predsjednik Milanović podržao je Udrugu Franak u naporima da se što žurnije riješi pitanje ništetnosti cijelih ugovora u švicarskim francima te da se osigura pravo na obeštećenje potrošačima koji su prihvatili zakonsku konverziju švicarskih franaka u eure.



Predstavnici udruge Franak kod predsjednika Milanovića 27. svibnja 2022.

Osim koordinatora ekonomsko pravog tima Udruge Franak Gorana Aleksića, na sastanku su bili predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak i odgovorna osoba Udruge Franak Elvis Sudar, član Upravnog odbora Vlado Iljkić, odvjetnik i stručni suradnik Udruge Igor Metelko i voditeljica Ureda, članica Upravnog odbora i odgovorna osoba Udruge Franak Sandra Žiga.
Uz predsjednika Milanovića iz njegova ureda sastanku su prisustvovali posebni savjetnik Predsjednika za ekonomiju Velibor Mačkić i pomoćnica savjetnika Predsjednika za ekonomiju Martina Ciglević.

Informacije: Ured predsjednika

28.05.2022. u 12:36 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 25.05.2022.

POLITIKE I POSLOVNE STRATEGIJE U DAVOSU


GLOBALNI TRENDOVI I PROCESI!

U Švicarskom gradu Davosu od 22. do 26. svibnja održava se godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma, koji okuplja svjetske političke lidere kako bi raspravljali o stanju u svijetu. Ove godine slogan glasi 'Povijest na prekretnici: Vladine politike i poslovne strategije'.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković stigao je također u Davos zajedno s ministrom gospodarstva i održivog razvoja dr.Davorom Filpovićem. Sudjelovao je na Neformalnom sastanku svjetskih gospodarskih lidera na temu "Revitalizacija Transatlantskog saveza", na kojem su, između ostalih, sudjelovali i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde. Predsjednik Vlade sudjelovao je i u raspravi na temu "Globalna uloge Europe", zajedno s predsjednicima vlada Španjolske, Grčke, Austrije, Belgije i Luxembourga, te izvršnim potpredsjednikom Europske komisije Fransom Timmermanom i povjerenikom Europske komisije za gospodarstvo Paolom Gentilonijem.
U izjavi za medije, premijer je istaknuo dugotrajno trajanje pandemije COVID-a 19, te rusku agresija na Ukrajinu što je uzrokovalo, ne samo veliku humanitarnu tragediju za ukrajinski narod, nego i za okolne zemlje, zbog vala izbjeglica.

Ključna posljedica je rast cijena energenata, sirovina, građevinskog materijala, hrane, a u konačnici i energetska kriza koja se preljeva na inflatorne pritiske u Europi, ali i drugdje u svijetu", rekao je Plenković.

I upravo, dodao je, to su i one ključne teme gdje ćemo nastojati vidjeti kako odgovoriti na izazove značajno izmijenjenoga svijeta, a sve u kontekstu klimatskih promjena i agende digitalizacije koja je najbitnija kako bi se gospodarstva transformirala i ulovila korak sa svim naprednim razvojem tehnologija i gospodarskih tijekova.
"Za Hrvatsku je važno da vidimo koji su globalni trendovi, da damo svoj doprinos u sigurnosnom, gospodarskom i financijskom smislu i s te strane je dobro da tri mjeseca od početka ruske agresije na Ukrajinu, imamo prigodu okupiti se.
Od sastanaka, premijer je izdvojio onaj s glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormannom te s premijerom Gruzije Iraklijem Garibashvilijem, s kojim je razgovarao o reakcijama na aplikaciju za članstvo te zemlje u Europskoj uniji, kao i s crnogorskim premijerom Dritanom Abazovićem i premijerom Lihtenštajna Danielom Rischom s kojima je razgovarao o unaprjeđivanju suradnje.


Predsjednik Vlade RH Andredj Plenković sastao se s predsjednicom Europske središnje banke Christine Lagarde,


Predsjednik Vlade Plenković sastao se i s predsjednicom Europske središnje banke Christine Lagarde, kojoj je zahvalio na podršci za pridruživanje Eurozoni. Tijekom dana sudjelovao je i na svečanosti dodjele odličja "Bijeli orao" bivšoj predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović za doprinos u razvijanju odnosa Hrvatske i Poljske.

25.05.2022. u 19:03 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 24.05.2022.

SVE VIŠE POVRŠINA POD VINOVOM LOZOM U RH !



TEŽNJA JE – KONKURENTNOST SEKTORA




Površine pod vinovom lozom u RH iznose 21.213 hektara. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2021. godini površine su za 7 posto povećane, što je rast u odnosu na 2019. Tome cilju doprinijeli su programi Ministarstva poljoprivrede a u najvećoj mjeri Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine u iznosu od 416 milijuna kuna, što je tzv. Vinska omotnica.
U ARKOD-u, evidenciji Agencije za plaćanja u poljoprivredi, upisano je 18.126 hektara pod vinovom lozom, a riječ je o površinama koje su u obuhvatu potpore i profesionalne proizvodnje vina. Razlika u navedenim podacima odnosi se na ostale površine vinograda koje postoje, površine hobista i drugih, ali koje značajno doprinose proizvodnji vina u RH.
Između ostalih mjera u okviru Vinske omotnice, kroz mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda odobreno je gotovo 90 milijuna kuna potpore, od čega je isplaćeno 56 milijuna kuna te iskrčeno i restrukturirano 289 od planiranih 435 hektara vinograda. Istovremeno, kroz mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina odobreno je više od 298 milijuna kuna potpore, od čega je isplaćeno 127 milijuna kuna, a sredstva su doprinijela modernizaciji proizvodnje vina i novim ulaganjima u infrastrukturu vinarija i prerađivačkih kapaciteta.
Kada je riječ o poteškoćama u sektoru vina uzrokovanim koronakrizom, osim povećanja intenziteta potpora u Vinskoj omotnici, uvedene su i dvije krizne COVID mjere u 2020. i 2021. godini, koje je tijekom hrvatskog predsjedanja odobrila Europska komisija i koju su koristili brojni hrvatski vinari. Provedba kriznih mjera destilacije i skladištenja vina pomogla je stabilizaciji tržišta u uvjetima drastičnog pada prodaje vina zbog zatvaranja uslijed COVID krize te je u hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo samo u 2020. godini uloženo oko 76 milijuna kuna.
Tako su se u dvije godine putem mjere Destilacija vina u kriznim slučajevima oslobodili kapaciteti za novu berbu grožđa te je destilirano 8,3 milijuna litara vina, za što je isplaćeno 59 milijuna kuna. Potpora za krizno skladištenje vina omogućila je skladištenje gotovo 5 milijuna litara vina, čime se uravnotežila ponuda i potražnja tijekom trajanja krize, te je isplaćeno 14,4 milijuna kuna.
Dodatno, u svrhu podizanja konkurentnosti sektora vinarstva, putem operacije 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava – podizanje novih vinograda i restrukturiranje vinograda stolnih kultivara, planira se zasaditi 170 hektara novih vinograda, a vinarima je na raspolaganju 70 milijuna kuna.
Kako bi se iskoristio potencijal za šire predstavljanje hrvatskih vina uspostavljene su i priznate četiri regionalne organizacije vinara i vinogradara te je Vlada RH 2021. godine donijela Program sufinanciranja njihovog rada, pri čemu je za trogodišnje razdoblje osigurano 6 milijuna kuna.
Izvor Ministarstvo poljoprivrede

24.05.2022. u 12:03 • 0 KomentaraPrint#^

AKTIVIZAM BEOGRADSKOG ADVOKATA


„ MOJE SANKCIJE SU SVETLOST NA KRAJU TUNELA“

„Ako neće Vučić, hoću ja", zaključio je beogradski advokat Čedomir Stojković, prije nego što je Ambasadi Ukrajine i kancelariji Delegacije Evropske unije u Srbiji predao pismo u kojem im je obrazložio odluku da njegova advokatska kancelarija iz Beograda uvede sankcije Ruskoj Federaciji, objavila je Al Jazerra 22. svibnja. Svjestan je da se radi o simboličnom potezu, ali kaže da je to morao učiniti jer ga je sram šutnje Srbije o ruskoj agresiji na Ukrajinu, izostanka sankcija službenog Beograda Rusiji, ali i – „ruske okupacije“ Srbije.
Advokat Stojković je otišao i korak dalje, te je Vladi Srbiji uručio zahtjev za brisanje Ruske Federacije sa liste sigurnih zemalja, kao i zahtjev da se Ukrajincima i Rusima koji se protive ratu i režimu u Moskvi dodijeli povlašten položaj prilikom traženja azila u Srbiji.
U razgovoru za Al Jazeeru, Stojković je iznio uvjerenje da će, prije ili kasnije, lakše ili bolnije, morati doći do pucanja veze između srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i ruskog lidera Vladimira Putina, što je prvi preduslov da se regija Zapadnog Balkana počne kretati putevima dobrosusjedstva i prosperiteta. „Kremlj oduvijek stremi tome da svađa narode na ovoj teritoriji, iz jednostavnog razloga što su posvađani ljudi na Balkanu lakši za Putinovu upotrebu, što vidimo, recimo, na primjeru Milorada Dodika i njegovog djelovanja“, tvrdi Stojković.“Siguran sam da će, onog časa kada završi loš utjecaj Kremlja na našim prostorima, Srbija postati građanski uređena demokracija, koja će se razvijati zajedno sa vama, kao našim susjedima“, rekao je.
Sam je sudjelovao na skupovima podrške Ukrajini te tražio zabranu proruskih okupljanja, a čak je i tužio njihove učesnike. Stojković tvrdi da se nije pokajao zbog odluke o sankcijama, iako je od tada, kaže, odbio jednu ponudu da zastupa rusku kompaniju.
„Bilo je interesantno kako se to poklopilo. Da li je to možda bio neki test ili prava ponuda, ne znam, no svakako sam odbio. Da sam se pokajao – nisam, jer moje sankcije su svjetlost na kraju tunela za današnju Srbiju, da se ukaže na drugačije mišljenje. Vidio sam mnogo sličnih primjera ljudi koji misle kao ja, koji brane ispravne stavove, ali koji se ne smiju priključiti, jer za to treba dosta hrabrosti. Čak nema niti opozicije, koja je potonula. Ne mogu da šutim na neke stvari i nudim racionalan pogled na sve. Recimo, poznajem mnogo Ukrajinaca i Rusa koji su u Srbiju pobjegli od Putinovog režima i znam koliko im je teško dobiti azil. Stoga sam pokrenuo inicijativu da im se to olakša“, objašnjava Stojković.
Današnja medijska slika države, navodi, ne treba čuditi, jer smatra da je Srbija „odavno pod okupacijom Rusije“ – zaslugom Vučića.
„Nije slučajno što je Srbija ovako proruski orijentirana, a to pokazuju sve dosadašnje ozbiljnije analize. Otkako su vlasti 2008. prodale Naftnu industriju Srbije Rusiji za bijdnih 400 miliona eura, Srbija je od tog trenutka pod faktičkom okupacijom Putina. Godišnji promet NIS-a je 2,1 milijardi eura, a najviši godišnji budžet Srbije do sada iznosi 11 milijardi eura, dok je vojni milijardu. Znači, Putin direktno upravlja novčanim fondovima koji su dvostruko veći od kompletnog obrambenog budžeta Srbije, a od tog novca se financiraju mnogi – mediji, nevladin sektor, desničarske grupe, pa čak i navijači koji ističu ono nesretno ‘Nož, žica, Srebrenica’ na utakmicama. Zbog toga je Srbija nastrojena tako kako jeste“, tvrdi.

( Dio teksta iz razgovora s advokatom Čedomirom Stojkovićem, autora Muamera Tanovića, objavljenog na internet portalu Al Jazerra )

24.05.2022. u 11:26 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 23.05.2022.

IZVIJEŠĆE O JAVNOM PRISTUPU DOKUMENTIMA ZA 2021. GODINU






SVATKO MOŽE ZATRAŽITI PRISTUP DOKUMENTIMA

Vijeće EU je 23. svibnja odobrilo svoje godišnje izvješće o provedbi uredbe 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima.
Tijekom 2021. u registar je dodan 24 341 dokument na izvornom jeziku, a od toga je 73,7 %, odnosno 17 933 dokumenta, javno i dostupno za preuzimanje. Javni registar 31. prosinca 2021. sadržavao je 460 907 dokumenata na izvornom jeziku. Od ukupnog broja dokumenata na izvornom jeziku sadržanih u registru, 71,7 % (odnosno 330 434 dokumenta) bili su javni dokumenti dostupni za preuzimanje.

Veća zakonodavna transparentnost
Odbor stalnih predstavnika (Coreper), sastavljen od veleposlanika i veleposlanica država članica EU-a, dogovorio je 2020. pristup za jačanje zakonodavne transparentnosti. Jedna od odluka bila je da sva početna pregovaračka stajališta Vijeća budu javna, i to kada ih Coreper ili Vijeće donesu u obliku općeg pristupa. Godine 2021. objavljena su svi predmeti te vrste, njih ukupno 53.
Vijeće je u 2021. zaprimilo 2083 početna zahtjeva za pristup dokumentima i 44 ponovna zahtjeva. U fazi početnog zahtjeva potpun pristup odobren je za 8492 dokumenta (83,3 %), a djelomičan pristup za 519 dokumenata (5 %). Pristup je uskraćen za 1178 dokumenata (11,6 %).
Svatko može zatražiti pristup dokumentima koji su upisani u javni registar, a još nisu dostupni javnosti. Pristup se može uskratiti samo na temelju određenih izuzeća, koji uključuju potrebu za zaštitom procesa odlučivanja institucije i javnog interesa koji se odnosi na obranu i vojna pitanja te međunarodne odnose. Ako se zahtjev odbije u početnoj fazi, može se podnijeti ponovni zahtjev.

Kontekst
U uredbi 1049/2001 utvrđena su pravila za pristup dokumentima institucija EU-a. Cilj joj je osigurati da građani i građanke mogu ostvariti svoje pravo pristupa na najjednostavniji mogući način.
U izvješću koje je danas doneseno opisana su kretanja u vezi sa zahtjevima za pristup dokumentima Vijeća u 2021. te su preispitane pritužbe podnesene Ombudsmanu, kao i presude koje su europski sudovi donijeli u predmetima koji se odnose na provedbu navedene uredbe u institucijama.

23.05.2022. u 21:59 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 22.05.2022.

O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI OVISI OPSTANAK ČOVJEKA

ŠUMA JE DIO EKOSUSTAVA

Dan 22. svibanj je Međunarodni dan biološke raznolikosti. Proglasili su ga Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju, a datum je odabran tako što je 22. svibnja 1992. usvajanja Konvencije o biološkoj raznolikosti.“Izgradnja zajedničke budućnosti za cijeli život” ( “Building a shared future for all life”) ovogodišnji je slogan za dan biološke raznolikosti koji je odabralo tajništvo Konvencije
Kako se navodi u časopisu Hrvatske šume, znanstvenici su do danas opisali i klasificirali 1.063.000 životinjskih vrsta, 344.300 biljnih vrsta, te 11.200 mikroorganizama, a o genima se svakog dana saznaje nešto novo. Pretpostavlja se da ukupan broj vrsta doseže 10 do 30 milijuna, no svake godine iščezava 40.000 vrsta, što smanjuje cjelokupnu ekološku ravnotežu i stabilnost. Biološka raznolikost je temelj prirodnog bogatstva, raznolikosti vrsta, te o njenom čuvanju i zaštiti ovisi opstanak čovjeka kao vrste. Ovaj dan je stoga prigoda da se podsjetimo na bogatstvo i raznolikost života na Zemlji i njegovu važnost.
Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste.
Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavlja se da je brojka znatno veća, što je za zemlju razmjerno malene površine, vrlo visoka brojka. Tako imamo još uvijek prirodne šume, velike močvare, čiste rijeke, a sve to pogoduje daljnjem održanju biološke raznolikosti na zavidnoj razini.
Ekosustav kojeg je dio i šuma, kombinira žive organizme i njihovu interakciju između sebe i prirode. U ekosustavu je to povezano.Svaki je organizam važan na svoj način, on zauzima određeno mjesto. Na primjeru ekosustava malih jezera može se razmotriti svaka vrsta živog bića, od bakterija do biljaka i životinja koje imaju više čelija. Svaki organizam ne može živjeti bez zasebnih objekata nežive prirode, svemu su potrebni zrak, sunce i voda. Čak i mineralni sastav vode izravno utječe na razvoj organizama u jezerima.

POSTOJI LI PLAN POŠUMLJAVANJA ZA RH?

Pitanje je koliko su stari podaci u kojima se navodi da je ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u RH dva milijuna , sedamsto pedeset devet, nula trideset i devet hektara ( 2 759 039) hektara, što čini 49,3% kopnene površine države. Od toga je 2 097 318 hektara u vlasništvu RH. Površina od 661 721 hektara šuma je u vlasništvu privatnih šumo posjednika.
Šume se u Hrvatskoj nemilice sijeku, a rijetko se može pročitati informacija o pošumljavanju. Samo jedan primjer: u posljednjih pet godina šuma koja prekriva Medvednicu iznad Zagreba drastično je sijećenjem prorijeđena, to već pri vožnji žičarom može svatko uočiti. Da se šume nemilice ruše potvrđuju i stanovnici koji žive u županijama i predjelima gdje su šume raširen ekosustav. A Hrvatska ima u planu napisati i STRATEGIJU RAZVOJA PRERADE DRVETA DO 2030. Dakle radi se o industriji prerade drveta i šire. Ali do kada ta STRATEGIJA rušenja može biti uključiva, a da ne narušava ekosustav koji će drastično remetiti klimu i oborine, ne samo globano, već u Hrvatskoj?
A pošumljavanje? Gdje se, u kojim predjelima, kojim županijama, kao i kojom dinamikom se provodi pošumljavanje? Gdje je taj plan? Na internetu ga nema! Moguće je na mnogobrojnim šumama kvalitetnog drveta radi strategiju rušenja, izvoza, proizvodnje namještaja, ali koliko ta djelanost može trajati? Ne baš odviše dugo - možda dva desetljeća!? Hoće li se tek tada raditi strategija pošumljavanja?

Margareta Zouhar Zec

22.05.2022. u 06:56 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 20.05.2022.

NITKO NE ŽELI BITI PREVAREN !


POŠTENJE ĆE BITI VIDLJIVO TIJEKOM TURISTIČKE SEZONE!

Internet portal Večernjeg lista objavio je kratak tekst, vrlo aktualne tematike koja se kratko može svesti pod pitanje: Jesam li prevaren? Jesam li prevaren kao potrošač i kao kupac? Kupac je prevaren i onda kada u pojedinim trgovinama plati artikl, a prodavač ne izda račun, već samo uzme novac. Takvih trgovina, izuzev s prehrambenim artiklima, već ostalih, ima vrlo mnogo na svakom koraku u velikim i malim gradovima i mjestima. Posebno prodavači skloni prodaji bez pisanja računa – svoje sklonosti iskazuju na nepoznatim kupcima!
Ili ovo: Kakav se osjećaj javlja u čovjeku kada shvati da je prevaren, da je platio više nego što artikl ima cijenu. Neki će preko toga olako prijeći, neki će brojati koliko puta je u istoj trgovini prevaren, pa onda napustit to mjesto za svoju najčešću kupnju ili se možda obratiti službi državnog inspektorata.Za to da se netko obratio nadležnoj inspekciji, i da je ona radila po prijavljenom predmetu se rijetko čuje. Pitanje je zašto se rijetko čuje. Da li zato što u inspekcijskim službama nitko nije dostupan, zato što je onaj tko želi nešto prijaviti već nakon kratkog razgovora od inspekcijskog službenika na telefonskoj liniji je ubijeđen da to što hoće prijaviti – nije na prijavu,(?!) da li zato što onaj tko je prevaren, misli da onaj slijedeći koji bude prevaren, će se obratit nekoj inspekciji!?
Ljudi sve više vjeruju da prijavom kod inspektorata neće ništa postići, jer „ svi su oni povezani i rade jedan za drugoga“ govore prosječno obrazovani ljudi ! To sugerira na zaključak da poštenja nema. No kako onda stvarati društvo, živjeti za budućnost, ako poštenja nema i ne radi se na tome da ga bude.

POŠTENJE JE DIO KULTURE
Društvo koje raste na prijevari ne može postati poželjno mjesto za život. Poštenje je dio kulture, identičan potrebi za zadovoljenjem osnovnih potreba čovjeka. Nepoštenje rađa raslojavanje društva i korupciju koja je desetak godina – Hrvatskoj problem, po kome je prepoznatljiva i u Europskoj uniji. To dovodi do neuređenog sistema, koji mladi često navode da je prevladao u odluci da odu iz Hrvatske.
Što i koliko se u Hrvatskoj vara kupce? O tome glavni državni inspektor dr. Andrija Mikulić uopće ne izvještava javnost.Iako zakon o nadležnosti državnog inspektora obuhvaća veoma mnogo djelatnosti. Javno o radu inspektorata, ni načelno ni po segmentima javnost zna jako malo.
A onda će potkraj kalendarske godine Hrvatski Sabor prihvatiti izvješće Državnog inpsktorata o radu kroz godinu i forma će biti zadovoljena. A stvarnost je gorka, deprimirajuća i nejasna. Jer nema transparentne ni učestale informacije iz te institucije!
Kako i koliko je državni inspektorat svojim radom na terenu stvorio autoritet i poticaj za poštenje, biti će vidljivo i tijekom ove turističke sezone. Prevareni gosti uvijek svoj jad negdje izgovore,: u mjestu u kome borave, ispričaju novinarskoj ekipi, nazovu neku novinarsku redakciju, ili svoj jad odnesu u zemlju iz koje su došli pa tamo ispričaju novinaru, koji onda pišu kako su se njihovi državljani proveli u lijepoj Hrvatskoj.

Margareta Zouhar Zec

Internet portal Večernjeg lista objavio je 19. svibnja kratak tekst pod naslovom, Naplatili mu espresso 2 eura pa je prijavio kafić policiji. Dobili kaznu od 7550 kuna

Objavljujem dio teksta, iz kojeg će čitatelju postati sve jasno!

Kafić u Firenci dobio je kaznu od 1000 eura (7550 kuna) nakon što je mušterija nazvala policiju i požalila se da mu je običan espresso naplaćen 2 eura (15 kuna). Mušterija u nevjerici tvrdila je da mu je kafić Ditta Artigianale u toskanskom gradu naplatio dva eura, a da nije prikazao cijenu na cjeniku. Vlasnik kafića pravdao se da su sve cijene prikazane na internetu i da je neobično visoka cijena, otprilike 70 posto iznad prosjeka za espresso, trebala pokriti troškove nabave zrna kave s određene plantaže u Meksiku. No policija je odbila prihvatiti njegovo obrazloženje i izrekla je Francescu Sanapu kaznu od 1000 eura.

Više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/naplatili-mu-espresso-2-eura-pa-je-prijavio-kavic-policiji-dobili-kaznu-od-7550-kuna-1587812 - www.vecernji.hr

Tradicionalno niske cijene
Pijuckanje espressa sastavni je dio talijanske kulture, a kafići u Italiji poznati su po posluživanju dobre kave po tradicionalno niskim cijenama. Iako su problemi u lancu opskrbe i zatvaranje kafića zbog pandemije koronavirusa doveli do toga da mnoga talijanska poduzeća posljednjih mjeseci stalno povećavaju cijene, prosječna cijena espressa još uvijek je oko jednog eura u većini kafića. Ditta Artigianale oduvijek je svoju kavu prodavala s premiumom – cijena espressa kada je kafić otvoren 2013. već je bila 1,50 eura.
No, Sanapo tvrdi da je dodatni euro mala cijena za ljubitelje kave. – Kažnjen sam jer se osoba našla uvrijeđena što kavu s male plantaže na 1600 metara u regiji Chiapas, bez kofeina, napravljenu isključivo postupkom filtriranja vode, platila dva eura – rekao je Sanapo u četverominutnom videu podijeljenom na društvenim mrežama. – Oprostite, ljutit sam. Osjećao se uvrijeđenim jer je platio dva eura, jer je barista kavu izvagao, samljeo, pripremao na najboljim aparatima na tržištu. Teško je natjerati ljude da shvate da postoje kave koje mogu stajati više od jednog eura. Kave koje proizvode ljudi koji marljivo rade na stvaranju kave koja će postati jedinstveno iskustvo. Ne radi se samo o proizvođačima, već ima i barista koji uče kako bi skuhali što bolju kavu, ali ne, uvrijedite se jer to plaćate više od jednog eura – ispričao je ljutiti vlasnik bara. – Zato talijanska industrija kave propada, umire – zaključio je. – Espresso i talijanska industrija kave moraju oživjeti od kvalitete. A kvaliteta se mora platiti – naglasio je.


20.05.2022. u 11:44 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 19.05.2022.

PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA KOD PREDSJEDNIKA VUČIĆA


INVESTICIJSKI PLAN ZA ZAPADNI BALKAN 30 MILIJARDI EURA



Predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela posjetio je u Beogradu Aleksandra Vučića predsjednika Srbije 19. svibnja. S Vučićem i premijerkom Brnabić posjetio je Naučno-tehnološkog parka gdje je potpisan ugovor o zajedničkoj saradnji Srbije i EU.Michel je istakao da su zajednički principi i vrijednosti na kojima se zasniva EU sloboda, vladavina prava i prosperitet, ali veoma je važna sigurnost i stabilnost. Vučić je rekao da je Beograd spreman za dijalog sa Kosovom i da se nada da će se, uz pomoć EU-a, približavati kompromisnom rješenju.
Charles Michael se Vučiću obratio biranim, ali moćnim riječima. Moćnim u smislu da te riječi ukazuju na važnost Srbije, kojoj se daje prilika da bude prisutna i razgovara sa 27 predstavnika EU, da se čuje glas Srbije, da je se uvažava kao zemlju, i ekonomiju kojom raspolaže. To je kulturan način da gospdin Vučić odlući hoće li se prikloniti EU ili Rusiji. Vrijeme je za odluku.
Nakon Srbije, Charlesa Michela će posjetiti Bosnu i Hercegovinu i Albaniju. (mzz)


Prenosim Priopćenje Europskog vijeća u kome se Charlesa Michela obraća predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u Beogradu

Hvala, dragi predsjedniče Vučiću, hvala dragi prijatelju Aleksandre. Hvala vam na toploj dobrodošlici i hvala vam na velikom gostoprimstvu. Dopustite mi da vam još jednom čestitam na ponovnom izboru. Moja prva današnja poruka je ponovno potvrditi našu punu predanost pristupnim pregovorima Srbije u Europsku uniju.
U lipnju ćemo organizirati sastanak 27 čelnika EU s čelnicima Zapadnog Balkana. Želimo unaprijediti naš dijalog i produbiti našu suradnju na promicanju mira, stabilnosti i sigurnosti. Rat Rusije protiv Ukrajine izazvao je šokove diljem našeg kontinenta. Završilo je 20 godina mira za koje smo svi zajedno s vama toliko radili u Europi. Došlo je u vrijeme kada smo, nakon Covida, trebali zajedno raditi na popravljanju naših ekonomija i zaštiti jedni druge. Izazovi s kojima se danas suočavamo zahtijevaju nove načine razmišljanja i nove načine rada.
Moramo ubrzati integraciju u EU i moramo stvoriti nove poticaje za reforme. Želimo da pružimo konkretne pogodnosti za sve građane Srbije i za sve naše partnere u regiji. To znači da već sada počinjemo s integracijom – tijekom pristupnih pregovora – umjesto da čekamo da se oni u potpunosti dovrše. Imat ćemo priliku razgovarati o ovoj temi u lipnju u Bruxellesu. I mi smo danas imali prilike razmijeniti mišljenja s vama ovdje u Beogradu.
Moj posjet također šalje snažan signal naše bliske suradnje EU i Srbije. Upravo sam posjetio Znanstveno-tehnološki park. To je izvrstan primjer kako EU doprinosi budućnosti Srbije i našim zajedničkim prioritetima. Kada ulažemo u istraživanje, inovacije i srpske start-upove, ulažemo u srpski narod. Vaši projekti postaju naši zajednički projekti, vaša budućnost postaje naša zajednička budućnost. Zato je EU vodeći investitor u regiji.
Spomenuli ste brojke u vezi s tom važnom temom. Naš ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan mobilizira do 30 milijardi eura za ulaganja u svim sektorima, kao što su promet, energija ili digitalni sektor. Rat je imao dramatičan utjecaj na opskrbu energijom diljem Europe. I mi podržavamo Srbiju. Plinski interkonektor Srbija-Bugarska, na primjer, pokrenut prošlog siječnja, pomoći će diverzificirati opskrbu Srbije plinom. A EU je pozvala zapadni Balkan da se pridruži našoj novoj zajedničkoj platformi za nabavu plina, vodika i LNG-a.
Hvala još jednom na toploj dobrodošlici, dragi Aleksandre. Radujem se nastavku naše bliske suradnje. Imali smo priliku večeras da razmijenimo mišljenja o tome kako ćemo u bliskoj budućnosti poduzeti dodatne korake kako bi ova saradnja bila djelotvorna i opipljiva za dobrobit građana Srbije.


19.05.2022. u 22:28 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 18.05.2022.

MINISTAR PALADINA S POVJERENICOM FERREIROM


UBUDUĆE NOVI SASTANCI I DOBRA SURADNJA NA VISOKOJ RAZINI

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina susreo se 16. svibnja s povjerenicom Europske komisije za koheziju i reforme Elisom Ferreirom u Briselu, kako bi joj predstavio aktivnosti na kojima se u ministarstvu intenzivno radi od njegovog stupanja na dužnost ministra u ožujku ove godine.



Ministar Paladina s povjerenicom EK Ferreirom

Govoreći o izazovima u procesu obnove nakon potresa, ministar je istaknuo dosadašnju kvalitetnu suradnju između predstavnika Europske komisije, Vlade Republike Hrvatske i resornog ministarstva, koja je rezultirala donošenjem odluke o produženju roka za korištenje bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU za potrebe obnove javnih zgrada, primjenom principa build-back-better. ( izgraditi ponovo bolje)
„Republika Hrvatska izuzetno cijeni visoku razinu razumijevanja Europske komisije za našu vrlo specifičnu situaciju, jer podsjetit ću vas kako je gotovo nezabilježen slučaj da jedna zemlja unutar Europske unije u novijoj povijesti zabilježi dva razorna potresa u tako kratko roku i to na različitom području“, rekao je tom prilikom ministar Paladina.

Ministar je prezentirao način sustavnog praćenja provedbe i komplementarnog korištenja višestrukih izvora financiranja, a govorio je i o aktivnostima koje se poduzimaju kako bi se ojačali administrativni kapaciteti ministarstva te intenzivirala suradnja s provedbenim tijelima i krajnjim korisnicima.
Povjerenica Ferreira izrazila je zadovoljstvo predstavljenim pregledom aktivnosti i ocjenom trenutnog stanja koje je iznio ministar Paladina te još jednom naglasila spremnost Europske komisije za bilo kakvom vrstom pomoći koja bi Hrvatskoj bila potrebna u procesu obnove.
Sastanak je zaključen dogovorom o sljedećim sastancima na tehničkoj i visokoj razini te nastavkom sustavne i dobre suradnje. Izvor : Vijesti ministarstva prostornog graditeljstva i državne imovine

18.05.2022. u 11:59 • 0 KomentaraPrint#^

ŠPANJOLSKI NACRT ZAKONA O PREKIDU TRUDNOĆE



DEMOKRATSKI ISKORAK

Španjolska je odobrila nacrt zakona kojim bi se ukinuo uvjet da djevojčice od 16 i 17 godina moraju imati suglasnost roditelja za prekid trudnoće.
Cilj novog zakona je reforma prethodnog zakona o abortusu koji je konzervativna Narodna partija odobrila 2015. godine. Taj zakon bi trebao predstavljati demokratski iskorak.
Ako zakon bude odobren, Španjolska će postati prva zemlja u Evropi koja će zaposlenim ženama ponuditi plaćeno menstrualno odsustvo. U Španjolskoj je „ dobrovoljni“ abortus dozvoljen do 14. tjedna trudnoće, a liječnici u tradicionalno rimokatoličkoj Španjolskoj i dalje će se moći upisati u registar prigovarača savjesti. Ministarica za rodnu ravnopravnost Irene Montero rekla je da vladine institucije moraju “odbaciti tabue, stigmu i krivicu u vezi sa ženskim tijelom”. Izvor informacija Al Jazera.


18.05.2022. u 11:33 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 17.05.2022.

PROVEDBA PRAVNE STEČEVINE EU O UPRAVLJANJU VODAMA

PRIKLJUČENOST, PROČIŠĆAVANJE I ODVODNJA
ZA 97 POSTO VIROVITIČKOG KRAJA


Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. Davor Filipović prisustvovao je 16. svibnja završnoj konferenciji projekta „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Virovitica“. Tim projektom se uređuje sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za područje grada Virovitice i dijelova općine Špišić Bukovice i općine Lukač .
„Virovitica po mnogočemu može biti primjer, a kada govorimo o vodnom gospodarstvu, onda je u samome vrhu. Priključenost na sustav javne vodoopskrbe na ovom području iznosi 100%, a javna odvodnja otpadnih voda te njeno pročišćavanje, upravo realizacijom ovog projekta, omogućena je za visokih 97% stanovnika ovog područja“ istaknuo je ministar Filipović.

O važnosti uspješnog dovršetka ovog značajnog infrastrukturnog projekta govorili su Igor Andrović župan Virovitičko-podravske županije, Josip Đakić zastupnik u Hrvatskom saboru, Ivica Kirin gradonačelnik Virovitice, Zoran Đuroković generalni direktor Hrvatskih voda, Damir Marenić direktor tvrtke Virkom, te Moritz Freyborn direktor divizije za Jugoistočnu Europu i zaštitu okoliša tvrtke Strabag.
Dovršetkom radova ostvareni su osnovni ciljevi projekta - poboljšanje i uspostava sustava praćenja i smanjenja gubitaka na vodoopskrbnom sustavu, provedba obveza propisanih u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU i provedba pravne stečevine EU u dijelu koji uređuje upravljanje vodama.
„Čista voda u kojoj mi danas uživamo resurs je i za generacije koje dolaze iza nas. Stoga je posebna obveza nas dužnosnika ukazivati na ranjivost ovog resursa bez kojeg nema života, ali i preuzeti odgovornost za njegovo održivo gospodarenje i očuvanje budućim naraštajima“ zaključio je ministar dr. Filipović.





Ministar dr. Filipović na terenu na području Virovitice.

17.05.2022. u 18:00 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 16.05.2022.

FINSKA OZBILJNO ŽELI U NATO SAVEZ


RUSIJA PRIJETI RASPOREĐIVANJEM
NUKLEARNOG ORUŽJA


Finska mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u “bez odgađanja”, objavili su 12. svibnja predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin u zajedničkoj izjavi. Finska s Rusijom dijeli 1.300 kilometara dugu granicu i tešku prošlost, postepeno je pojačavala saradnju sa Sjevernoatlantskim savezom kao partnerom od kako je Rusija anektirala Krim 2014. godine. Ali sve do ruske invazije na Ukrajinu ova nordijska zemlja se suzdržavala od pridruživanja, kako bi održala prijateljske odnose s istočnim susjedom.
Švedska premijerka Magdalena Andersson najavila je da Švedska namjerava podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, pridruživši se susjednoj Finskoj. Odluka Švedske, koja je neutralna već više od 200 godina, uslijedila je nakon što je Finska objavila da će nastojati da se pridruži vojnom savezu od 30 zemalja.

Međutim Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da njegova zemlja neće dozvoliti pridruživanje Finske i Švedske NATO Savezu. On je najavio da će delegacije te dvije zemlje uskoro posjetiti Tursku, ali je poručio da ne moraju dolaziti kako bi ubijedile Tursku da odobri njihov prijem u NATO, jer je Turska protiv ulasku dvije zemlje u NATO, optužujući ih da podržavaju kurdske borce koje Ankara smatra teroristima te da nisu isporučile desetke osumnjičenih “terorista”.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je da zemlje koje “podržavaju terorizam ne bi trebale biti članice NATO Saveza. Naglasio je da Turska traži od Finske i Švedske da “prestanu podržavati terorističke grupe”.

ISKUSTVO S RUSIJOM
Ruska invazija na Ukrajinu uvjetovala je Finsku i Švedsku odluku da zatraže pristup u NATO savez. Javna podrška Finske pridruživanju NATO-u porasla je posljednjih mjeseci. Anketa nacionalne televizije YLE pokazuje da 76 posto Finaca podržava članstvo u NATO-u, dok je samo 12 posto je protiv. Podrška članstvu NATO Savezu godinama se kretala oko 25 posto, prije nego što je Rusija vojno napala Ukrajinu.
Finska je vodila dva rata s Rusijom između 1939. i 1944. godine. Odbila je pokušaj invazije, ali je izgubila oko 10 posto svoje teritorije, prema mirovnom sporazumu.

Rusija je upozorila da će rasporediti nuklearno oružje i hipersonične projektile u Kalinjingradu, svojoj enklavi na baltičkoj obali ako se Finska i Švedska pridruže NATO-u.
Danska će se zauzeti da Finska bude brzo primljena u NATO, izjavila je premijerka Danske Mette Frederiksen.
I premijerka Estonije Kaja Kallas izjavila je 12. svibnja da Estonija podržava brzo pristupanje Finske NATO Savezu.

16.05.2022. u 23:51 • 0 KomentaraPrint#^

DIGITALNA TRANSFORMACIJA EU




DIGITALNI CILJEVI DO 2030. GODINE
Vijeće Europske unije donijelo je 11. srpnja stajalište o programu politike do 2030. godine prema kome su Države članice postigle dogovor o pregovaračkom mandatu za program politike do 2030. godine „Put u digitalno desetljeće”. Time bi EU mogla postići svoje ciljeve u pogledu digitalne transformacije koja odgovara njegovim vrijednostima.
Cilj je ojačati vodeći položaj EU-a u području digitalnih tehnologija promicanjem uključivih i održivih digitalnih politika za građane i poduzeća. Utvrđuju se konkretni digitalni ciljevi, među ostalim u području industrije, koje će Unija kao cjelina morati ostvariti do kraja desetljeća, kao i novi oblik upravljanja s državama članicama u okviru mehanizma suradnje između Komisije i država članica.
Vijeće predlaže promjenu učestalosti interakcija kojom bi se prešlo na dvogodišnji ciklus suradnje između država članica i Komisije, pri čemu bi se zadržao godišnji ritam izvješćivanja o „stanju digitalnog desetljeća”. Ujedno navodi da preporuke Komisije nisu obvezujuće za adresate te uspostavlja snažniju vezu s pravnom osnovom odluke.
Tekst Vijeća u potpunosti je usklađen s komunikacijom Komisije iz ožujka 2021. o Digitalnom kompasu 2030. te se u njemu ističe važnost temeljnih prava.
Odbor stalnih predstavnika Vijeća (Coreper) odobrio je današnji mandat, čime se predsjedništvu Vijeća omogućuje da započne pregovore s Europskim parlamentom čim Parlament postigne dogovor o svojem stajalištu.

Kontekst

U komunikaciji Komisije od 9. ožujka 2021. „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” predstavljena je vizija uspješne digitalne transformacije Europske unije do 2030. EU želi biti digitalno suveren u otvorenom i povezanom svijetu te provoditi digitalne politike koje građanima i poduzećima omogućuju uključivu, održivu i prosperitetnu humanocentričnu digitalnu budućnost.
U zaključcima Europskog vijeća od 25. ožujka 2021. naglašava se važnost digitalne transformacije za oporavak, blagostanje, sigurnost i konkurentnost Unije te za dobrobit naših društava. Europsko vijeće navelo je komunikaciju o Digitalnom kompasu kao korak prema mapiranju digitalnog razvoja Europe za sljedeće desetljeće. U zaključcima se ujedno Komisiju poziva da iskoristi sve dostupne instrumente u području industrijske i trgovinske politike te politike tržišnog natjecanja. S obzirom na te ambicije i izazove Komisija je 15. rujna 2021. podnijela prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa za digitalnu politiku „Put u digitalno desetljeće”.

16.05.2022. u 05:45 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 15.05.2022.

USVOJENE IZMJENE ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU!



U ZAKUP NA 25 GODINA VIŠEGODIŠNJI NASADI
I 15 GODINA ZA OSTALU PROIZVODNJU


Hrvatski sabor je 13. svibnja 2022. usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim su izvršene korekcije važećeg Zakona „Narodne novine“, br. 20/18, 115/18 i 98/19) koje će poboljšati primjenu Zakona ubrzati raspolaganje, omogućiti dodjelu poljoprivrednog zemljišta onim korisnicima koji će se na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države baviti poljoprivrednom proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost, te će se uspostaviti efikasnija kontrola korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.


Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu zadužuju se jedinice lokalne samouprave ( JLS) da u roku od 6 mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspišu javne natječaje za zakup za slobodno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i ono zemljište koje se koristi bez valjane pravne osnove te se propisuje da Ministarstvo poljoprivrede preuzima raspolaganje istim ukoliko to ne bude slučaj. Maksimalnu površinu zakupa može odrediti JLS u javnom natječaju, uvodi se elektronička provedba javnog natječaja za zakup, i mijenja se rok trajanja zakupa na način da se zakup daje na 25 godina za višegodišnje nasade i 15 godina za ostale vrste poljoprivredne proizvodnje, oba roka s mogućnošću produljenja.
Veoma važno za ispunjavanje strateških ciljeva je propisan sustav bodovanja, namijenjen utvrđivanju najpovoljnijeg ponuditelja u javnim natječajima za zakup, pri čemu prednost ostvaruju ponuditelji koji ostvare najveći broj bodova od ukupno mogućih 100 bodova. Najveći broj bodova ostvaruju ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države ostvaruju višu dodanu vrijednost (proizvodnja, prerada…), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Naime, u javnom prostoru najviše polemike izazvala je upravo odredba o bodovanju te je nakon sjednice Hrvatskog sabora održano više sastanaka i rasprava sa predstavnicima institucija i zainteresirane javnosti. Uvaženi su prijedlozi i komentari te su dodani bodovi za povrtlarstvo i proizvodnju šećerne repe, bodovi za autohtone pasmine, uređen je kriterij domicilnosti, bodovanje proizvodnog objekta u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koja raspisuje javni natječaj te je dodan novi kriterij - Udio izravnih plaćanja u ukupnim prihodima od poljoprivrede - koji je bio sadržan u kriteriju dosadašnji posjednik.
Novim Zakonom propisuju se obveza i rok dostave odnosno izrade Gospodarskog programa za ugovore koji imaju odredbu o Gospodarskom programu kao sastavnom dijelu ugovora, dodatne mjere kontrole raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH kroz uključivanje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u kontrolu tla i kontrolu provedbe agrotehničkih mjera, te prekršajne odredbe za neovlašteno korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i za nedostavljanje godišnjeg izvješće o provedbi gospodarskih programa, a uvodi se administrativna kontrola ispunjavanja gospodarskih programa od strane Ministarstva poljoprivrede i JLS.

8. SAJAM „ S KLOBASICOM U EU“
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković i ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Darja Sokolić boravile su u Svetom Petru u Šumi 13. svibnja 2022. godine. Ministrica Vučković je u nazočnosti domaćina i načelnika Općine Marija Bratulića otvorila 8. Međunarodni sajam „S klobasicom u EU“, koji se održava do 15. svibnja 2022. Cilj sajma je promocije tradicionalnih hrvatskih suhomesnatih proizvoda. U sklopu svog radnog posjeta ministrica Vučković je sa županom Istarske županije Borisom Miletićem održala sastanak s predstavnicima proizvođača mlijeka Istarske županije o tekućoj problematici u sektoru.
Ministrica Vučković prilikom otvorenja Sajma je istaknula uspjeh Hrvatske:„Iako najmlađa država članica, zauzimamo visoko sedmo mjesto po broju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u EU kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.
Od ukupno 35 hrvatskih zaštićenih proizvoda, Istarska županija ima zaštićene nazive Istarski pršut i Ekstra djevičansko maslinovo ulje, dok je u postupku registracije Meso istarskog goveda- boškarina, Istarski med i Istarski ovčji sir, a što je važno za sudionike ovog sajma, u pripremi je i dokumentacija za pokretanje postupka zaštite naziva na nacionalnoj razini za Istarsku kobasicu.“
Republika Hrvatska prepoznaje važnost očuvanja poljoprivredne biološke čemu u prilog govori podatak da je na području Istre priznat niz izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, uključujući istarsko govedo, istarsku ovcu i istarskog magarca, a s ciljem očuvanja istarske koze pripremljen je i Akcijski plan očuvanja i unaprjeđenja te zaštićene pasmine.


Iz Programa ruralnog razvoja u Istarskoj županiji je dodijeljena potpora u vrijednosti od 801 milijun kuna, od čega je isplaćeno više od 630 milijuna kuna, pri čemu je u okviru Mjere 7 za temeljne usluge i obnovu sela ugovoreno više od 197 milijuna kuna potpore, što uključuje 14 ulaganja u dječje vrtiće, 15 ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje voda te 16 ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta.



PREDSTAVNICI HRVATSKOG LOVAČKOG SAVEZA KOD MINISTRICE
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je zajedno s državnim tajnikom Šimom Mršićem i ravnateljicom Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renatom Ojurović, 11. svibnja 2022., primila je predstavnike Hrvatskog lovačkog saveza na čelu s novim predsjednikom Ivicom Budorom. Nakon iznenadne smrti generala-pukovnika Đure Dečaka, koji je predsjednik hrvatskog lovstva bio šest uzastopnih mandata, na to je mjesto izabran Ivica Budorom.

Razgovaralo se o temama šteta u poljoprivredi koje čini divljač, osiguranju za štete od divljači u prometu i usklađivanju postojećeg zakonodavnog okvira s europskom praksom.

Nastavit će se kontinuirano raditi na rješavanju pitanja iz područja lovstva te će se organizirati međuresorni i koordinacijski sastanci, a jedna od aktualnih tema je lovstvo u novom programskom razdoblju.

Ministarstvo poljoprivrede je kroz operaciju 8.5.2. iz Programa ruralnog razvoja, koja se odnosi na uspostavu i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture odobrilo osam programa lovo ovlaštenika. Također, od 2018. do 2022. ukupno je dodijeljeno 108,9 milijuna kuna za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač za područje cijele Republike Hrvatske. U 2021. godini raspisana su dva javna natječaja, za zaštitna sredstva za policu za štete u poljoprivredi putem kojih je dodijeljeno oko 2,2 milijuna kn. U tijeku je Natječaj za sufinanciranje police osiguranja za štete od divljači na poljoprivrednim usjevima u vrijednosti 4 milijuna kuna, s rokom prijave do 15. studenoga 2022. godine, a do sada je ukupno dodijeljeno oko 2 milijuna kuna.


PRERASPODJELA PLAĆANJA DO 2027.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković s državnim tajnicima Šimom Mršićem, Tugomirom Majdakom i Zdravkom Tušekom te drugim meritornim suradnicima je 10. svibnja 2022. održala sastanak s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) na čelu s predsjednikom HPK Mladenom Jakopovićem. Tema razgovora je bila preraspodjele plaćanja, održivog stočarstva i problematike pašarenja i razvoja sustava krava-tele.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede su predstavili analizu i kalkulacije različitih modela raspodjele izravnih plaćanja, s ciljem pravednije raspodjele sredstava namijenjenih dohotku poljoprivrednika. Hrvatska je predstavila simulacije i nalaze učinka nekoliko modela raspodjele vezano uz nastavak primjene prava na plaćanja tzv. „povijesna prava“. Naime, Ministarstvo poljoprivrede je zatražilo jedinstven stav Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore o tome treba li Hrvatska u idućem programskom razdoblju nastaviti proces smanjivanja razlika u vrijednosti prava do 2026. ili prekinuti s različitim pravima 2023. godine.
Ukoliko se izjednače prava u 2023. godini, gubitak će osjetiti stočari koji drže 62 % grla stoke u Hrvatskoj, a korist oni koji drže 38 % te oni koji su nositelji prava, a više nemaju stoku. Ukoliko se nastavi s postupnim smanjivanjem razlika do 2026., što je u sadašnjem prijedlogu, korist će imati najosjetljiviji dio hrvatskog stočarstva, ali i neki drugi koji se više ne bave stočarstvom, a imaju veća plaćanja po hektaru od prosjeka. Iznos od oko 130 milijuna kuna obuhvaća sva plaćanja stočara koji nemaju stoku, a trenutni izračuni pokazuju da bi, u slučaju prelaska na sustav jednakih plaćanja u 2023., ova kategorija primala oko 10 milijuna kuna manje.

Raspravljalo se i o potencijalnom umanjenju iznosa osnovne potpore, kao i o specifičnim problemima s kojima se susreću stočari na krškim područjima, uz prijedlog dodatnih mjera za razvoj mesnog govedarstva.

15.05.2022. u 07:10 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 14.05.2022.

IZRAELCI NASILNI NAD POGREBNOM POVORKOM


SAD I EU OSUDILI NAPAD NA LJUDE U ŽALOSTI


Posljednji oproštaj od tijela novinarke Al Jazere, rodom Palestinke, katolkinje, ubijene 11. svibnja snajperskim hicem Shireen Abu Akleh, od bolnice do Kapije Jaffa u Starom gradu Jerusalema obilježen je neobičnim sukobom. Izraelske sigurnosne snage tukle su prisutne koji su željeli hodati pored lijesa sa tijelom pokojne novinarke u naselju Sheikh Jarrah, a tukli su i one koji su nosili lijes. Al Jazerin Marwan Bishara je, komentirajući napad, upitao je „zašto je potreban ovakav tip nasilja?“




Lijes s tijelom pokojne ipak je prebačeno u predsjednički kompleks Palestinske samouprave, gdje joj je počast odao i palestinski lider Mahmoud Abbas, koji je rekao da je Izrael odgovoran za ubistvo novinarke.“Okupacija neće sakriti istinu, a zločin ne bi trebao ostati nekažnjen”, rekao je palestinski predsjednik, naglasivši da Palestina neće prihvatiti zajedničku istragu s Izraelom o ubistvu novinarke Abu Akleh.Rekao je da će iznijeti slučaj Međunarodnom krivičnom sudu. Ubijenoj novinarki odana je i vojna počast.
Policija je ipak dopustila porodici da odveze lijes u katoličku crkvu u Starom gradu, koja je bila prepuna ožalošćenih.





SAD I EU O UBOJSTVU PALESTINSKE NOVINARKE
Bijela kuća je 13. svibnja naavečer opisala kao “duboko uznemirujuće” snimke sa sahrane novinarke Al Jazeere Shireen Abu Akleh u Jerusalemu na kojima se vidi kako je izraelska policija tukla ožalošćene u pogrebnoj procesiji.
“Svi smo vidjeli te prizore, koji su očito duboko uznemirujući”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki novinarima i izrazila žaljenje zbog upada u procesiju na sahrani koja je trebalo proteći mirno i biti posvećena sjećanju na izuzetnu novinarku.
Članovi Kongresa SAD su kritizirali izraelsku policiju što je ušla među ožalošćene tokom sahrane ubijene palestinske novinarke, a koja je bila i američka državljanka.
“Grozno je to gledati”, rekao je senator Demokratske stranke Chris Murphy, a Chris Van Hollen rekao je da je time trauma dodata tragediji i da se moraju pozvati na odgovornost oni koji napadaju ljude u žalosti zbog smrti novinarke a ubica mora biti izveden pred lice pravde.
Evropska unija je također osudila nasilje rekavši da je “zgrožena prizorima”, nesrazmjernom upotrebom sile i nepoštivanjem učesnika procesije, ocijenivši da je miran oproštaj, a ne uznemiravanje i ponižavanje, te žaljenje u miru, izraz minimalnog ljudskog poštovanja, prenijeli su izraelski mediji.
Evropska unija pozvala je na “nezavisnu“ istragu smrti reporterke Al Jazeere, dok je američka ambasadorica pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield rekla da ubistvo treba biti “transparentno istraženo“.Palestinske grupe za ljudska prava iz SAD-a pozvale su američkog predsjednika Joea Bidena da zahtijeva nezavisnu istragu, tvrdeći da se Izraelu ne smije dozvoliti da to sam učini.( Korištene informacije Al Jazere TV,mzz)


Shireen Abu Akleh (rođena 1971.) završila je studij građevinarstva, prema želji roditelja, a nakon toga počela se baviti novinarstvom. Predavala je novinarstvo na jednom palestinskom sveučilištu i radila kao reporterka Al Jazere medija već 20 godina.

14.05.2022. u 08:48 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 13.05.2022.

STO GODINA OD ROĐENJA FRANJE TUĐMANA


ZNANSTVENI SKUP „DR.FRANJO TUĐMAN – ŽIVOT I NASLJEĐE“


Povodom stote obljetnice rođenja prvoga predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, Matica hrvatska, Hrvatski institut za povijest, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i Hrvatski državni arhiv organizirali su znanstveni skup pod naslovom.
"Dr. Franjo Tuđman – život i naslijeđe" Skup je održan 5. i 6. svibnja 2022 u Matici Hrvatskoj u Zagrebu .

Franjo Tuđman rođen je 14. svibnja 1922. a umro je 10. prosinca 1999. kao čovjek koji je zamislio i ostvario Republiku Hrvatsku, i na taj su način Hrvati dobili svoju, samostalnu državu . Umro je kao prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske i zapovjednik Hrvatske vojske, umro je kao povjesničar , na povijesti je i doktorirao, a bio je i akademik član HAZU.
Dr. Franjo Tuđman prvi predsjednik Republike Hrvatske potječe iz seoske obitelji srednjega imovinskog stanja. Roditelji Franje Tuđmana Stjepan i Justina su osim Franje imali je još dva sina Ivicu i Stjepana. Otac Stjepan bio je ugledni član HSS-a i općinski načelnik, kažu povijesne činjenice. Tuđmanu je majka umrla je kada je Franjo imao samo sedam godina, već 1929. kada je Franjo pošao u osnovnu školu u Velikom Trgovišću . Nakon četiri godine, 1933. je krenuo u Državnu II. mušku građansku školu, a nakon toga u Trgovačku akademiju Udruženja trgovaca, a školovanje je trajalo od 1939. do 1941. godine. Povijesni podaci kažu da se Tuđman uglavnom uzdržavao sam.
Franjo Tuđman sudionik je antifašističkog pokreta od 1941., kao obavještajni časnik. Nakon rata radio je u Glavnom stožeru JNA u Beogradu i tada je na visokim vojno političkim položajima u Glavnoj upravi JNA. Završio je studij na Višoj vojnoj akademiji 1957. a čin general-majora stekao je 1960. godine. Na vlastiti zahtjev napustio je vojnu službu 1961. godine te se posvetio znanstveno-istraživačkom radu. Osnovao je Institut za historiju radničkog pokreta u Zagrebu, čiji je ravnatelj bio od 1961. do 1967. Doktor povijesnih znanosti postaje 1965. godine. Od 1963. do 1967. je izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti, koji je kao visoko učilište otvoren 1962. godine u Zagrebu. Skupio je opsežnu povijesnu građu i pisao o povijesti Komunističke partije Hrvatske, u kojoj je, nasuprot jugoslavenskom unitarizmu, isticao nacionalnu važnost njezine borbe protiv režima Kraljevine Jugoslavije. Izbačen je zbog svojih stavova iz Saveza komunista 1967. i umirovljen.

Godine 1972. je osuđen na dvije godine zatvora radi nacionalizma, jer je njegov povjesničarski rad došao u koliziju sa službenom politikom tadašnje komunističke Jugoslavije. Iz zatvora je pušten nakon 9 mjeseci. Dao je intervju švedskoj televiziji 1981. gdje je govorio sve što jugoslavanska komunistička politika nije podržavala , te mu je ponovo suđeno zbog tzv."kontrarevolucionarne djelatnosti"; u čemu mu je posebno zamjereno isticanje broja ubijenih u Jasenovcu.Tuđman nije odobravao nacionalističku propagandu da se radi o preko 700.000 žrtava logora u Jasenovcu već je prezentirao svoje podatke od 1964. godine, iz službeno provedenog popisa žrtava rata u SFRJ. Tuđman je osuđen na 3 godine zatvora, ali je s odsluženja kazne pušten 1983. iz zdravstvenih razloga.
Tijekom 1984., vraćen je u zatvor radi izdržavanja ostatka kazne, da bi nakon četiri mjeseca zbog pogoršanja zdravstvenog stanja bio uvjetno pušten iz zatvora.
Kao zagovornik hrvatske samostalnosti, politički se angažirao potkraj 1980-ih. Godine 1989. osniva Hrvatsku demokratsku zajednicu te do smrti ostaje njezin predsjednik. Nakon pobjede HDZ-a na izborima 1990. godine, izabran je za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske. Nakon donošenja demokratskog Ustava 1990., izabran je 1992. godine za predsjednika Republike Hrvatske.
Autor je Deklaracije o neovisnosti Hrvatske od 25. lipnja 1991. godine i preambule Ustava Republike Hrvatske. Kao vrhovni zapovjednik, vodio je obranu Hrvatske u Domovinskom ratu. Reizabran je za predsjednika RH 1997., a Hrvatska demokratska zajednica po bjedila je na parlamentarnim izborima 1992. i 1995. godine.
Temelji njegove politike bili su: ujedinjenje svih Hrvata, neovisno o ideološkoj usmjerenosti, u jedan političko-nacionalni pokret čiji je cilj bio samostalna država, ulazak u srednjoeuropski civilizacijski krug i debalkanizacija Hrvatske, obnavljanje potiskivanih hrvatskih tradicija, kulture, jezika i povijesti.
Ostao je upamćen kao karizmatična ličnost, najzaslužnija što je Hrvatska stekla svoju neovisnost, obranila se od velikosrpske agresije i oslobodila svoja okupirana područja.
U njegovu čast, kao oblik počasti, zračna luka u Zagrebu te mostovi u Dubrovniku i Osijeku
nose ime dr. Franjo Tuđman.
(mzz)


O životu i radu dr. Franje Tuđmana, kao povjesničara, kao čovjeka koji je promišljao Hrvatsku izvan Federacije država Jugoslavije, te kako je Hrvatsku stvarao i stvorio, dajući veliku važnost iseljenim Hrvatima, a onda i kao i prvi Hrvatski predsjednik, te njegova uloge u vođenju rata tijekom raspada Jugoslavije, postoji vrlo mnogo dokumenata koje povjesničari proučavaju i dan danas.
Na znanstvenom skupu u Matici hrvatskoj povodom stote obljetnice rođenja prvog hrvatskog predsjednika govorilo je u dva dana desetak povjesničara znanstvenika..




Objavljujem nekoliko sažetaka izlaganja znanstvenika.

Ideja hrvatske državnosti u radovima Franje Tuđmana u izdanjima Matice hrvatske za vrijeme Hrvatskoga proljeća 1967. – 1971. tema je bila Zorislava Lukića . Naveo je da je nakon napuštanja Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske Franjo Tuđman pronašao prostor za svoje društveno i znanstveno djelovanje u Matici hrvatskoj. U 2. broju časopisa Matice hrvatske Kritika 1968. objavio je rad „Velike ideje i borba malih slavenskih naroda za nacionalnu slobodu”. U Matičinu časopisu Kolo br. 8 1968. Tuđman je objavio tekst „Raspre o uzrocima sloma monarhističke Jugoslavije i o pretpostavkama razvitka narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj” o neravnopravnom statusu Hrvatske u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca , Jugoslaviji između dva svjetska rata. U knjizi Velike ideje i mali narodi, objavljenoj u Matici hrvatskoj 1969., nalazi se i njegov tekst „Enciklopedijski prikaz povijesti SFRJ”. U 14. broju Kritike 1970. objavljen je Tuđmanov članak „Hrvatska politika u prvim godinama borbe protiv vidovdanskog centralističko-hegemonističkog poretka”. U Kritici je 1971. objavio članak „Kulturna integracija i mali narodi u povijesti”, u kojem je iznio važnost kulturne integracije malih naroda. U časopisu dubrovačkoga ogranka Matice hrvatske Dubrovnik iste je godine objavio tekst priređen za planirani, ali neodržani Kongres hrvatske kulture, u kojem je isticao presudnu važnost razvijanja i učvršćivanja nacionalne svijesti naroda. Sudjelovao je i u pokretanju Hrvatskoga tjednika, novina Matice hrvatske, te je za prvi broj, objavljen 16. travnja 1971., napisao dio Proslova. U prvom broju Hrvatskoga tjednika započeo je i seriju svojih članaka „Hrvatski pogledi o uređenju južnoslavenske zajednice”, u kojima je najveći prostor davao pitanjima hrvatske državnosti. U povodu stote obljetnice rođenja Stjepana Radića Tuđman je u lipnju 1971. u Hrvatskom tjedniku objavio članak „Živi Radić”, u kojem je u kratkim crtama dao najvažnije naglaske Radićeva političkoga djelovanja. Tijekom 1971. govorio je na petnaestak skupova u ograncima Matice hrvatske. Bio je član Upravnoga odbora Matice hrvatske, predsjednik Komisije za povijest i član Komisije za ustavna pitanja Matice hrvatske. Izvori za rad nalaze se u arhivu Matice hrvatske i Hrvatskom državnom arhivu.
Djelovanje Franje Tuđmana u Matici iseljenika Hrvatske Franjo Tuđman u Matici iseljenika Hrvatske djelovao je od 1964. do 1968. godine. U prvom mandatu, od 1964. do 1966., obnašao je dužnost člana Glavnoga i Izvršnoga odbora te je bio izabran i za predsjednika Matičine Komisije za povijest iseljeništva, a u drugom mandatu, od 1966. do 1968., obnašao je dužnost člana Glavnoga odbora. Godine 1966. bio je izabran za Matičina predstavnika u Znanstveno vijeće Zavoda za migracije i narodnosti, koji je tada bio u osnivanju, a u studenom 1966. izabran je i za predsjednika Matičine Komisije za Sjevernu Ameriku. Nakon javne objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika u ožujku 1967. krenule su vrlo žestoke kritike za nacionalističko djelovanje u Matici, a kao jedan od istaknutih nacionalista, uz predsjednika Matice Većeslava Holjevca, bio je označen i Tuđman, koji je od svojega dolaska u Maticu među nekim članovima i dužnosnicima imao protivnike upravo zbog njegove karakterizacije kao nacionalista. U političkom obračunu s nacionalizmom u Matici, i njezinim predsjednikom Holjevcem, najviše pozornosti izazvalo je Tuđmanovo predavanje članovima Matice nakon povratka iz Sjedinjenih Američkih Država u listopadu 1966. godine. Tuđmanova krivnja bila je u tome što je na predavanju pozitivno govorio o hrvatskim intelektualcima, političkim emigrantima okupljenima u Hrvatskoj akademiji Amerike iz New Yorka i Američko-hrvatskom akademskom klubu iz Clevelanda te predlagao čvršće povezivanje s njima. Iako je nakon objave Deklaracije od Tuđmana traženo da preda ostavku na dužnost člana Glavnoga odbora, on je to odbio, a neuspješno je završila i inicijativa za njegovo isključenje iz toga tijela na sjednici Glavnoga odbora početkom lipnja 1967. godine. Premda je formalno ostao član Glavnoga odbora sve do redovne skupštine i izbora novoga vodstva u ožujku 1968., nakon lipnja 1967. prestao je dolaziti na sjednice i pasivizirao je svoj rad u Matici. Zorislav Lukić Matica hrvatska

Dr. Josip Mihaljević iz Hrvatskog instituta za povijest govorio je o temi pod naslovom Je li Franjo Tuđman bio „treća liga” u Hrvatskome proljeću? Rekao je da je povod (današnjem izlaganju 5.5.) 50 obljetnica Hrvatskog proljeća koja se obilježavala 2021. godine. Održani su skupovi, medijske i druge debate debate. U tim debatama došlo je i do nekih ocjenjivanja, između ostaloga ocjenjivala se i uloga dr. Franje Tuđmana u Hrvatskom proljeću. „Ja sam također sudjelovao u jednoj takvoj debati, u kojoj je uloga dr. Franje Tuđmana ocijenjena kao marginalna, jednog je sudionik rekao da je Tuđman bio druga liga u Hrvatskom proljeću, gospodin Čičak je rekao da je Tuđman bio „treća liga“ u Hrvatskom Proljeću. Cilj današnjeg mog rada je analiza, temeljena na dvije dosadašnje spoznaje u djelovanju Tuđmana u Hrvatskom proljeću kao fenomena a drugo jesu noviji jugoslavenski izvori. Uzevši u obzir sve fenomene zaključak je dr. Josipa Mihaljevića da je Franjo Tuđna bio „prva liga“ u Hrvatskom proljeću u razdoblju koje se javlja u hrvatskoj politici, društvu i kulturi, a posebno je došlo do izražaja buđenjem hrvatskoga nacionalnog identiteta 1971. godine.



Dr. sc. Ivan Tepeš prezentirao je rad pod nazivom „ Djelovanje Franje Tuđmana u Matici iseljenika“ gdje je rekao da je Tuđman u Matici iseljenika Hrvatske djelovao od 1964. do 1968. godine. U prvom mandatu, od 1964. do 1966., obnašao je dužnost člana Glavnoga i Izvršnoga odbora te je bio izabran i za predsjednika Matičine Komisije za povijest iseljeništva, a u drugom mandatu, od 1966. do 1968., obnašao je dužnost člana Glavnoga odbora. Godine 1966. bio je izabran za Matičina predstavnika u Znanstveno vijeće Zavoda za migracije i narodnosti, koji je tada bio u osnivanju, a u studenom 1966. izabran je i za predsjednika Matičine Komisije za Sjevernu Ameriku. Nakon javne objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika u ožujku 1967. krenule su vrlo žestoke kritike za nacionalističko djelovanje u Matici, a kao jedan od istaknutih nacionalista, uz predsjednika Matice Većeslava Holjevca, bio je označen i Tuđman, koji je od svojega dolaska u Maticu među nekim članovima i dužnosnicima imao protivnike upravo zbog njegove karakterizacije kao nacionalista. U političkom obračunu s nacionalizmom u Matici, i njezinim predsjednikom Holjevcem, najviše pozornosti izazvalo je Tuđmanovo predavanje članovima Matice nakon povratka iz Sjedinjenih Američkih Država u listopadu 1966. godine. Tuđmanova krivnja bila je u tome što je na predavanju pozitivno govorio o hrvatskim intelektualcima, političkim emigrantima okupljenima u Hrvatskoj akademiji Amerike iz New Yorka i Američko-hrvatskom akademskom klubu iz Clavelanda te predlagao čvršće povezivanje s njima. Iako je nakon objave Deklaracije od Tuđmana traženo da preda ostavku na dužnost člana Glavnoga odbora, on je to odbio, a neuspješno je završila i inicijativa za njegovo isključenje iz toga tijela na sjednici Glavnoga odbora početkom lipnja 1967. godine. Premda je formalno ostao član Glavnoga odbora sve do redovne skupštine i izbora novoga vodstva u ožujku 1968., nakon lipnja 1967. prestao je dolaziti na sjednice i pasivizirao je svoj rad u Matici.


Dr. Domagoj Knežević iz Hrvatskog instituta za povijest pripremio je rad „ Franjo Tuđman i dvije peticije za oslobađanje političkih zatvorenika iz 1980.“
U radu kaže da je u političkom kontekstu koji je determinirala smrt neprikosnovenoga vladara komunističke Jugoslavije Josipa Broza Tita, zagrebačkoj odvjetnici Dafinki Večerina došao je 30. svibnja 1980. beogradski odvjetnik Nikola Barović s prijedlogom za potpisivanje peticije u kojoj bi se zatražila amnestija političkih zatvorenika, a koju bi zajednički potpisali zagrebački i beogradski disidenti i potom ju predali Predsjedništvu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije te možda predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Jimmyju Carteru ako dođe u posjet Jugoslaviji. Među zagrebačkim disidentima kao potpisnici bili su predviđeni Marko Veselica, Franjo Tuđman, Vlado Gotovac i Dafinka Večerina. No, tijekom ljeta 1980. sudbina peticije u zagrebačkim disidentskim krugovima poprimila je neočekivan tijek, a sve će uključivati ofenzivno djelovanje Službe državne sigurnosti i nove probleme za najistaknutije hrvatske disidente: Franju Tuđmana, Marka Veselicu, Vladu Gotovca te mladoga studenta Dobroslava Paragu. Glavno je težište ovoga rada u osobnom pogledu Franje Tuđmana na sve okolnosti i namjere svih aktera uključenih u događaje oko te peticije.“

dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i dr. Ivan Radoš iz iste znanstvene ustanove prezentirali su rad
„ Franjo Tuđman i međunarodna zajednica od proglašenja samostalnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. do međunarodnoga priznanja 15. siječnja 1992.“
Sadržaj rada kaže da je ubrzo nakon što je Sabor Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske počela je otvorena agresija Jugoslavenske narodne armije i pobunjenih Srba na Hrvatsku. Do kraja 1991., odnosno do međunarodnoga priznanja u siječnju 1992., Hrvatska je, uz organizaciju obrane i zbrinjavanje izbjeglica, morala provoditi aktivnosti na međunarodnom i diplomatskom planu. Trebalo je zadobiti naklonost međunarodne zajednice, isprva nesklone raspadu Jugoslavije, prikazati položaj Hrvatske, objasniti uzroke i posljedice rata u Hrvatskoj te naposljetku zadobiti i osigurati podršku međunarodne zajednice za priznanje hrvatske suverenosti i neovisnosti. Kao središnja osoba hrvatske državne politike u to vrijeme, predsjednik Franjo Tuđman imao je važnu ulogu u tim nastojanjima i procesima koji su obilježili drugu polovinu 1991. godine. U izlaganju će se na temelju objavljene privatne arhive i korespondencije predsjednika Tuđmana, knjige intervjua stranim medijima, postojeće literature, ostalih tiskovina, kao i knjiga memoara njegovih suradnika, odnosno domaćih i stranih sudionika tih zbivanja, posebno predstavnika Svete Stolice, Njemačke, Austrije i Sjedinjenih Američkih Država, nastojati prikazati uloga i stavove predsjednika Tuđmana u intenzivnom i zahtjevnom razdoblju hrvatske povijesti tijekom Domovinskoga rata.


Izv. prof. dr. Ivica Miškulin Hrvatsko katoličko sveučilište „Nein!” i „No!”: Franjo Tuđman i Plan Z-4 U ranu jesen 1994.
„Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman morao se suočiti s najnovijim prijedlogom međunarodne zajednice o mirnom rješavanju sukoba. Radilo se o Nacrtu sporazuma o Krajini, Slavoniji, Južnoj Baranji i Zapadnom Srijemu, koji su izradili veleposlanici zemalja Kontaktne skupine: Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Europske zajednice i Ujedinjenih naroda, dakako mnogo poznatijem kao Plan Z-4, Z-4 ili Zagreb Four Talks. Plan je predviđao visok stupanj teritorijalno-političke autonomije za srpsku manjinu u Hrvatskoj, i to u tolikoj mjeri da je znatno nadmašivao ustavna rješenja manjinskoga pitanja iz proljeća 1992. Nakon gotovo dvije i pol godine upornoga odbijanja pobunjenih Srba svih prijedloga mirnoga rješenja sukoba u Hrvatskoj, Plan Z-4 doslovno je šokirao Tuđmana. Koje je metode, načine i objašnjenja hrvatski predsjednik upotrijebio radi odbijanja de facto konfederalnoga (i stoga neprihvatljivoga) ustroja Hrvatske analizirat ću na temelju zapisnika razgovora koje je vodio s međunarodnim posrednicima, memoara i drugih izvora.“

Mr. Tatjana Tomaić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar govorila je na temu „Dr. Franjo Tuđman i Istra, Analiza „Izjava dr. Franje Tuđmana o Istri početkom demokratskih promjena 90-ih godina pokazuje poznavanje njezine specifičnosti, demografije, mentaliteta i dugoga povijesnog razdoblja koji je obilježavala borba za očuvanje nacionalnoga identiteta i prava na slobodno korištenje jezika i običaja. Dr. Tuđman je u procesu nastanka i formiranja Republike Hrvatske podržavao dijalog suradnje u Istri, svjestan činjenice da se na teritoriju Istre razvijaju procesi dezintegracije koji su bili u suprotnosti s trećim valom demokratizacije nastajanja novih država srednje i istočne Europe. Analiza govora i izlaganja dr. Tuđmana pokazuje razumijevanje Istre, njezinih karakteristika, povijesnih naslijeđa i u suprotnosti je s netočno formiranim tezama o njegovu odbacivanju Istre, koje se koriste i danas u političkom diskursu za potrebe političkih kampanja u izbornim ciklusima.
Prof. dr. Krešimir Ćosić, specijalni savjetnik dekana Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu Akademija nacionalne sigurnosti predavanje Dr. Franjo Tuđman neposredno nakon završetka Domovinskoga rata. „ Još početkom 1996. kao član Odbora za strateške odluke Predsjedničkoga vijeća predsjednika Tuđmana i zamjenik ratnoga ministra obrane Gojka Šuška započeo sam svoje razgovore s predsjednikom Tuđmanom o modernizaciji Hrvatske vojske i nacionalnoj sigurnosti Republike Hrvatske. Krajem 1997. donio sam predsjedniku Tuđmanu prvu verziju dokumenta o utemeljenju Akademije nacionalne sigurnosti i ona je zatim započela svoj put stručne i političke evaluacije, a u radu će biti govora o okolnostima i rezultatu toga procesa.“

Nenad Grgurica, dipl. oecc.
izlagao je na temu „ Carinska uprava Republike Hrvatske Odluke predsjednika Franje Tuđmana vezane uz carinski sustav u Domovinskom ratu i reintegraciji hrvatskoga Podunavlja“ U sklopu aktivnosti prvoga predsjednika Franje Tuđmana u uspostavi neovisne Republike Hrvatske posebno područje rada bilo je stvaranje fiskalnoga, pravnoga, teritorijalnoga i gospodarskoga suvereniteta. Temeljni čimbenik za ostvarivanje tih ciljeva bilo je ustrojavanje neovisnoga carinskog sustava. Predsjednik Tuđman donio je 1991. ukaze o proglašavanju Zakona o carinskoj službi i Carinskoga zakona, čime su stvorene pretpostavke za ustrojavanje i početak rada Carinske uprave Republike Hrvatske. U ratnoj agresiji privremeno su okupirane istočne hrvatske granice, što je omogućilo nezakonitu prekograničnu trgovinu u suprotnosti s rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Hrvatska je zbog toga uskraćena za nenaplaćene carinske prihode te nezakonito izvezena materijalna, prirodna i kulturna dobra na područja bivših republika koje su ostale u Jugoslaviji. Predsjednik Tuđman učestalo je upozoravao međunarodnu zajednicu na važnost uspostave carinsko-granične kontrole okupiranih hrvatskih granica da bi se onemogućila dostava vojne opreme, što bi za posljedicu imalo prekid agresije iz smjera Savezne Republike Jugoslavije i dijelova Bosne i Hercegovine. U procesu mirne reintegracije istaknuo je važnost i ulogu hrvatskih carinika u sklopu Prijelazne carinske službe, a za otvaranje graničnih prijelaza rekao je da je ključan dokaz povratka Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Pritom je potrebno naglasiti da su upravo hrvatski carinici, poput hrvatskih vojnika i policajaca na rijekama Savi i Uni u oslobodilačkim akcijama Bljesak i Oluja, podignuli hrvatski barjak na carinskim ispostavama na Dunavu 14. srpnja 1997., na dan početka primjene hrvatskih carinskih propisa na području pod upravom UNTAES-a, šest mjeseci prije završetka reintegracije, čime je oslobođen i posljednji dio hrvatske granice. U radu će se na temelju proglašenih zakona u Narodnim novinama, arhivskoga gradiva i vjerodostojne literature prikazati važnost carinskoga sustava u sklopu donesenih odluka predsjednika Tuđmana u ostvarivanju slobodne, neovisne i suverene Hrvatske.

Dr. Sandra Cvikić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Vukovar predstavila je svoj rad s naslovom „Detuđmanizacija: discipliniranje hrvatske demokratizacije“ Ovaj rad pruža uvid u način na koji je koncept „detuđmanizacije” ušao u javni, politički i znanstveni diskurs Hrvatske nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Na temelju analiziranoga društveno-političkog i znanstvenog diskursa u dostupnoj znanstvenoj literaturi, programskih dokumenata i hrvatskih tiskovina (2000. – 2022.), cilj je utvrditi je li i u kojoj mjeri koncept „detuđmanizacije” konstruiran preko postmodernističke reaproprijacije međunarodno sponzoriranih znanstvenih spoznaja ili je izvorno nastao u kontekstu društveno-političke borbe za vlast nakon smrti prvoga hrvatskog predsjednika. U tu svrhu u ovom se kvalitativnom sociološkom istraživanju koristi metodologija foucaultovske analize diskursa da bi se kroz teorijski okvir konstruktivizma kao subalterni (kritički) znanstveni pristup dekonstruirali diskursi takozvanoga procesa detuđmanizacije. Izmještanjem iz konteksta proizvedenoga znanja „Globalnoga Sjevera”, rad u zaključku upozorava na veliki potencijal subalternoga kritičkoga znanstvenog pristupa te konstruktivističkoga teorijskog okvira i metodologije, koji su u ovom slučaju omogućili bolje razumijevanje poslijeratnoga društveno-političkog i znanstvenog diskursa – diskursa koji unatrag dvadeset godina koncept „detuđmanizacije” stavlja u funkciju neoliberalnoga discipliniranja procesa demokratizacije hrvatskoga društva.






13.05.2022. u 09:54 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 12.05.2022.

IZRAELCI UBILI NOVINARKU


NOVINARI AL JAZERE - META !

Novinarka medijske mreže Al Jazeera ,Shireen Abu Akleh ustrijeljena je 11. svibnja ujutro u glavu, snajperskim metkom, iako je imala i šljem i prsluk na kome je bio vidno istaknut natpis PRESS. Izvještavala je iz Jenina o raciji izraelske vojske u sektoru okupirane Zapadne obale. Pogođena je u glavu, pored uha – tamo gdje je šljem nije pokrivao. Činjenica da je prije njenog ubistva pogođen i njen kolega snimatelj u leđa – ‘isključuje mogućnost zalutalog metka’. Shireen je za Al Jazeru izvještavala 20 godina.
.


Pogođena Shireen

Novinar i član uredničkog kolegija Radiosarajevo.ba Faruk Vele kaže da je“ubistvo kolegice Shireen na radnom zadatku zločin i ne može se nazvati nikako drugačije. Ovo što se dogodilo je klasično ubistvo, egzekucija – ubistvo onog tko je prenositelj istine.”
Od 2000. godine ubijeno je 50 novinara, kaže Vele, navodeći da se radi o kontinuitetu zločina, a da je Al Jazeera posebna meta.
“To pokazuje ‘modus operandi’ tamošnjih vlasti. U slučaju Al Jazere, čija je zgrada prošle godine minirana, čiji su novinari kontinuirano meta. Možemo govoriti da je najveći neprijatelj takvim vlastima, onaj koji širi istinu. Al Jazeera od svog osnutka je na meti raznih režima i raznih vlasti na prostorima na kojima djeluje. Nije problem da Al Jazeera eventualno iskrivljuje istinu, onda bi se lako obračunala snjom. Problem je što upravo govori istinu, a istina takve režime i takve vlasti najviše boli. I zbog toga posežu za najgorim vidom zločina, a to je da pokušavaju ubiti glasnika – ubiti istinu. I u tom sistemu zločina vrlo je teško očekivati nepristranu istragu i dokazivanje zločina – rekao je Faruk Vele.” Izvor Al Jazera


12.05.2022. u 23:28 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 10.05.2022.

OBILJEŽEN DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM I NACIZMOM



RUSIJA PUTINU VJERIJE!

Dan 8. svibnja obilježava se svake godine kao kraj nacizma i fašizma, kraj Drugog svjetskog rata i Dan sjećanje na žrtve koje su poklonile svoje živote za budućnost i mir. Upravo su 8. svibnja 1945. generali Wehrmachta, moćne Njemačke koja je započela Drugi svjetski rat 1. rujna 1939. godine napadom na Poljsku potpisali, kapitulaciju Njemačke i tako završili Drugi svjetski rat u Europi.
Rat je u Aziji trajao je još nekoliko mjeseci, do kapitulacije Japana 2. rujna 1945. Procjenjuje se da je tijekom Drugog svjetskog rata u svim zemljama koje su bile u ratu, poginulo ukupno više od od 60 milijuna ljudi, neki povjesničari govore čak i o 70 milijuna. Hitler nije uspio stvoriti svoj imperij koji je zacrtao u svojoj glavi prilikom pokretanja rata. Nije bio karakteran čovjek, vjerovao je da na prijevaru može dobiti mnogo. Ili možda sve. Napao je već 1941. potkraj lipnja i svoju saveznicu Rusiju. Sam je nekoliko dana prije kraja rata počinio samoubojstvo da ne bi bio osuđen. Na kraju je Rusija bila presudna za negativan ishod rata u bitci kod Staljingrada. Hitler je želio s lica zemlje, radi svoje ideologije, ukloniti židove, te je njih ubijeno više milijuna u koncentracijskim logorima.
U Drugom svjetskom ratu je bila i Amerika i Japan, cijela Europa izuzetak je Švicarska.
Državnicima koji narodima žele mir i blagostanje, 77 godina nakon kraja Drugog svjetskog rata jasno je kakva je neman i egzekucija – rat - za čovjeka i čovječanstvo općenito.

RUSKI DAN POBJEDE IZ 1945.

Ali izuzeci postoje, tako i u ovom pogledu na rat i povijest. Jer 77 godina nakon kraja Drugog svjetskog rata Dan pobjede 9. svibanj, baš kao i svih godina ranije, predsjednik Rusije, Putin, obilježio je na Crvenom trgu u Moskvi vojnom paradom sa oko 11 000 vojnika svih rodova vojske. Vojni preleti aviona su izostali, službeno radi lošeg vremena, a vjerojatnije radi Putinove osobne sigurnosti, da ne bi došlo do sabotaže i bombardiranja. Obilježio je Putin Dan pobjede nad fašizmom Drugog svjetskog rata, a Rusija vodi rat protiv Ukrajine od 24. veljače 2022. Kakav apsurdan čin. Predsjednik komemorira poginule i odaje im počast s narodom Rusije , a tisuću kilometara dalje vodi osvajački rat na teritoriju države Ukrajine. Vodi genocidan rat za teritorij jer želi Dombas i Krim gdje su Rusi većinsko stanovništvo. Da ljudi koji žive u tim regijama očajavaju za majkom Rusijom, odavno bi se preselili u njene granice.
Putin potpuno sigurno, samo radi naroda kojem je predsjednik, evocira sjećanja na poginule Ruse u Drugom svjetskom ratu. Održavanje tradicije mu još daje ravnotežu u kojoj se on prepoznaje kao čovjek. A s druge strane opet naređuje i održava vođenje rata, a podređeni ga poštuju, točnije moraju ga poštovati. No koliko dugo to još, s obzirom na teške ekonomske sankcije koje uvodi Europska unija, te zabrana raspolaganja financijskim i ekonomskim sredstvima najbogatijim Rusima – koliko to još može trajati? Putin nije dao odgovor u svom govoru ni što dalje namjerava, ni koliko će još ratovati u Ukrajini. Da li se tijek rata odvija suprotno svakom njegovom planu i očekivanju?



„ NATO ZEMLJE NISU HTJELE ČUTI NAŠE INTERESE“

Putin je govorio na Crvenom trgu, a vojna parada je počela točno u devet sati ujutro po srednjoeuropskom vremenu. Najprije je pozdravio sve prisutne, vojnike po rodovima vojske , te je rekao :, „ 9. svibnja 1945 . je zanavijek zapisana u svjetsku povijest kao trijumf našeg jedinog sovjetskog naroda, njegove duhovne moći, jedinstva i hrabrosti na frontu u zaleđu bez presedana „ rekao je pa nastavio „ Dan pobjede je blizak i drag za svakog od nas. U Rusiji ne postoji ni jedne obitelji koja nije nastradala u velikom ruskom ratu i pamćenje o tom danu ne nestaje. Unuci i praunuci velikih heroja nose slike svojih bliskih i rodbine koji su zanavijek otišli i poginuli. Ponosimo se njihovim duhom koji se nije pokorio i ponizio. „ Dalje je rekao slijedeće : „Naš je dug sačuvati pamćenje prema onima koji su uništili nacizam i koji su nas upozorili da moramo biti oprezni da se globalni rat ne ponovi. Bez obzira na sve nesuglasice u međunarodnim odnosima, Rusija je uvijek nastupala za sustav stvaranja nedjeljive jednake sigurnosti koja je prijeko potrebna svim sudionicima Međunarodne zajednice. Prošle godine smo predlagali plan sustava međunarodne sigurnosti i garancija. Prizivali smo zapad da nađemo zajednički kompromis koji promovira naše zajedničke interese. Ali uzalud. Zemlje NATO nisu htjele čuti naše interese , zbog toga što su imale sasvim druge planove i to, tada vidimo dogovoreno su se pripremali za još jednu krvničku operaciju na Donbasu, da uđu u naše, izvrše invaziju na naše zemlje uključujući i Krim. U Ukrajini su govorili o mogućem stvaranju nuklearnog oružja. Rat je počeo osvajanjem teritorija, pokraj naših granica i stvarala se prijetnja podno naših granica i sve je govorilo tome da je sukob s neonacistima sa banderosima na koje su se kladili SAD i njegovi kompanjoni , bila neizbježna. Vidjeli smo kako se postavlja vojna infrastruktura, kako su radili stotine vanjskih savjetnika. Kako je NATOA izvozio suvremeno oružje iz dana u dan i Rusija je izvršila preventivni otpor agresije.
To je bilo jedino ispravno rješenje, iznuđeno rješenje i odluka samostalne i suverene, neovisne države.
SAD su Sovjetskom savezu počele govoriti o svojoj isključivosti, ponižavajući ne samo čitav svijet, nego i svoje satelite koji moraju hiniti da ništa ne primjećuju i pokorno sve progutati. Ali mi smo drugačija zemlja, imamo drugi karakter i nikada se nećemo odreći svoje ljubavi prema
narodima i kulturama. A zapad ima tisućljetne vrijednosti, degradacije, korumpiranja, klasifikacija Drugog svjetskog rata, ruskofobija, hvalospjevi izdajicama, negiranje hrabrosti onih koji su poginuli za pobjedu.
Znamo da američki veterani koji su željeli doći u Moskvu, faktički su im zabranili dolazak u Moskvu. Želim da i oni znaju, ponosimo se vašom pobjedom, ponosimo se vašom ulogom i poštujemo sve savezničke vojske i njihove uloge i američku vojsku, britansku vojsku i partizane i sve one koji su uništili nacizam i fašizam. Danas vojnici Dombasa zajedno s Ruskom vojskom ratuju za svoju zemlju, gdje su ratovali vojnici, gdje su položili živote heroji ( nabraja nekoliko muških i ženskih imena i prezimena )



Fotka snimljena prilikom prijenosa Vojne parade iz Rusije 9.5. 2022. , s N1 televizije (mzz)

„RATUJETE ZA NAŠU BUDUĆNOST I NAŠU DOMOVINU“

„Obraćam se sada i svim snagama na Dombasu i našoj vojsci“ kaže Putin i nastavlja „Ratujete za našu domovinu, za našu budućnost, kako nitko ne bi zaboravio Drugi svjetski rat, kako u svijetu ne bi bilo krvnika i nacista i danas se klanjamo po pamćenju u čast svima onima koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu, svi sinovi, majke, kćeri, djedovi, muževi, žene, braća, sestre, rođaci, prijatelji.
Klanjamo se pred pamćenjem mučenicima Odese koji su bili potpuno spaljeni u Domu kulture u Odesi i također slavimo stanovnike Dombasa i svih onih koji su poginuli od artiljerijskih napada i barbarskih napada neonacista. Također se sjećamo mi svih onih koji su pali u pravednom ratu za budućnost Rusije.“ Zatim je Putin rekao : Minuta šutnje . Nakon minute šutnje je nastavio :
„Poštovani drugovi! Pogibija svakog našeg vojnika i časnika je velika tragedija i to je velika bol za bliske rođake, države, regije, kompanije. Društvene organizacije će učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi pomogle takvim obiteljima.
Posebnu podršku ćemo pružati djeci poginulih i ranjenih vojnika. Danas sam potpisao odgovarajuću uredbu i također želim, ozdravljenje i oporavak vojnicima i časnicima i zahvaljujem svim liječnicima i medicinskim sestrama koji rade. I hvala Vam što se borite za svaki život , često pod artiljerijskom paljbom, ne štedeći sebe, riskirajući svoj život.
Poštovani drugovi! Sada ovdje na Crvenom trgu rame uz rame stoje vojnici i časnici iz različitih regija naše ogromne domovine kao rodna braća i u tome je naša snaga. Ništa nas neće raskoliti iznutra. Ništa im nije pošlo za rukom. Naši vojnici raznih nacionalnosti su zajedno u borbi. Pokrivaju i štite jedan drugoga, kao rodna braća i u tome je naša snaga . Vi ste nepokolebljiva snaga našeg multietničkog naroda. Danas vidite ono za što su ratovali naši djedovi, pradjedovi. Za njih je uvijek najviši smisao bilo blagostanje i sigurnost domovine. I za nas, njihove nasljednike, odanost našoj domovini je glavna vrijednost. Štitimo neovisnost Rusije. Oni koji su pobijedili nacizam tokom drugog svjetskog rata su nam pokazali primjer hrabrosti za sve vjeke generacija pobjednica i uvijek ćemo se ravnati po njima. „
Tako je govorio Vladimir Putin da Crvenom trgu 9. svibnja 2022. dok Ruska vojska napada ukrajinske gradove i iza sebe ostavlja ruševine, popaljene objekte, ubijene ljude, a oni koji su živi gladni su i bolesni, i starije dobi, u skloništima.


Na Trgu se zaorilo tri puta : Hura. Hura. Hura iz ustiju, postrojenih vojnika. Taj je pozdrav bio dogovoren. Putin je nakon toga obišao, koliko je TV kamera pratila taj događaj, moglo se vidjeti oko stotinjak veterana rata, starijih i starih muškaraca, koji su na odjeći s prednje strane lijevo i desno imali po dvadesetak odličja. Sa svakim od njih se rukovao, a neki su mu se i obraćali, a te je saslušao.
Ali koliko uopće Rusi vjeruju Putinu? Imaju li izbora vjerovati mu ili ne, ako nemaju informacija iz slobodnih medija? Ostala je državna Tv koja širi pro Putinovu propagandu. A po toj propagandi Ukrajinci, javnost je več čula, sami jedni druge ubijanju i pale kuće. Nekontroliranih informacija nema jer je Putin naredio da sve novine i internetski portali slobodnih informacija prestanu raditi. Isključene su i društvene mreže. Ko se ne slaže s Putinom i provodi svoje zamisli, završi u zatvoru. Reporteri bez granica ove su godine Rusiju svrstali na 155 mjesto po slobodi medija. Taj broj mnogo govori. Hrvatski novinar koji radi u Bruxellesu rekao je toga dana u vijestima na Radio Zagrebu da je u Rusiji provedena velika“ anketa prema kojoj 82 posto Rusa podržava Putina, a 69 posto Rusa vjeruje da u ratu u Ukrajini Rusija pobjeđuje“.
Obilježavanje Dana pobjede 9. svibnja, pobjede iz 1945. godine, održano je u 28 gradova u Rusiji.

Margareta Zouhar Zec

10.05.2022. u 14:19 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 09.05.2022.

NA BANOVINI UGOVORENA IZGRADNJA 216 ZAMJENSKIH OBITELJSKIH KUĆA SA 11 IZVOĐAČA RADOVA


DO SADA OBNOVLJENO
2.354 OBITELJSKIH KUĆA NEKONSTRUKCIJSKOM OBNOVOM !


Na Internet stranici Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine 5. svibnja objavljena je informacija u kojoj se kaže da je središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovorio na Banovini izgradnju 216 zamjenskih obiteljskih kuća. To će raditi 11 izvođača radova. Radovi će stajati 180 milijuna kuna. Potpisano je 59 ugovora o izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća na 43 lokacije.

Ugovoreno je i uklanjanje 150 oštećenih obiteljskih kuća sa 12 tvrtki u vrijednosti 14,12 milijuna kuna, priopćeno je nakon sastanka Stožera civilne zaštite za uklanjanje posljedica potresa na čelu sa potpredsjednikom Vlade i ministrom branitelja Tomom Medvedom.

Središnji državni ured do sada je obnovio 2.354 obiteljskih kuća nekonstrukcijskom obnovom. Na 910 kuća izvode se radovi. Angažirana su 44 gospodarska subjekta te je za nekonstrukcijsku obnovu utrošeno 92,89 milijuna kuna.
Od Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zaprimljeno je 606 odluka o konstrukcijskoj obnovi. Izrađena su tri nalaza za višestambene zgrade i 232 nalaza za obiteljske kuće.

Potpisani su ugovori s tri tvrtke za izvođenje radova izgradnje prvih 10 višestambenih zgrada i to četiri u Petrinji, četiri u Glini i dvije u Topuskom ukupne vrijednosti 143 milijuna kuna. U postupku je ocjena ponuda za izgradnju dodatnih šest višestambenih zgrada.

Izdano je 186 rješenja za povrat sredstava za provedenu samoobnovu, za što je odobreno 4,58 milijuna kuna. Isplaćena su sredstva za 11 višestambenih zgrada kojima su kroz program samoobnove sanirana oštećenja u ukupnoj vrijednosti 605 tisuća kuna.

U nadležnosti Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje odvijaju se i redovni programi obnove i stambenog zbrinjavanja te se izvode radovi izgradnje višestambene zgrade u Jasenovcu sa šest stanova ukupne vrijednosti 4 milijuna kuna i Belom Manastiru sa 33 stana, a vrijednost investicije je iznosi 22 milijuna kuna.

Nedostaje još jedna informacija a to je : kada, kog datuma, počinje izgradnja upravo ugovorenih stambenih objekata o kojima je u ovoj informaciji riječ?

09.05.2022. u 06:53 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 08.05.2022.

PREMIJER RH PLENKOVIĆ U NENAJAVLJENOM POSJETU UKRAJINI



ZELENSKI IZRAZIO ZAHVALNOST HRVATSKOJ


Fotka sa internet stranice Vlade RH

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u nedjelju ujutro 8. svibnja, uoči dana Europe stigao je , kako piše Al Jazera portal, u nenajavljen posjet gradu Kijevu gdje se sastao s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
U pratnji ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana premijer je razgovarao s predsjednikom Vlade Ukrajine Denisom Šmihalom i predsjednikom parlamenta, Ruslanom Stefančukom.

Nakon sastanka premijer Republike Hrvatske je izjavio da će hrvatska nastaviti zagovarati put Ukrajine na sastancima Europskog vijeća . Rekao je i da se Hrvatska ambasada iz Lavova, gdje je premiještena početkom ratnih djelovanja, vraća u Kijev što je nazvao simboličnom potezom potpore Ukrajini.

"Hrvatska konstantno podupire Ukrajinu politički i diplomatski i pravno, financijski, humanitarno i tehnički. To ćemo nastaviti raditi s uvjerenjem da to činimo kao država koja je uvijek na pravoj strani povijesti i pravoj strani etičnosti. Mi čemo i dalje podupirati i restriktivne mjere koje zajednički usvajamo na razini Europske unije.Podržali smo prvih pet paketa sankcija, a sada s našim partnerima i Europskom komisijom radimo na šestom paketu" istakao je premijer RH Andrej Plenković.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine je u prisutnosti premijera Plenkovića rekao " Zahvalni smo Hrvatskoj na spremnosti da bez zadrške podržava šesti paket sankcija Europske komisije. Razgovarali smo o zajedničkom radu na obnovi, povratku normalnog života na okupiranim dijelovima Ukrajine. Hrvatska ima ima značajna iskustva na deminiranju. I pitali su nas što mogu učiniti da se Ukrajini osigura program obnove, " rekao je predsjednik Zelenski medijima nakon sastanka s premijerom Plenkovićem.

08.05.2022. u 14:58 • 0 KomentaraPrint#^

NASILJE, MUČENJE, SILOVANJE I GENOCID KAO ORUŽJE RATA RUSIJE PROTIV UKRAJINE





ŽENAMA U ZEMLJI UTOČIŠTA DOPUSTITI USLUGE
REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA


Prema priopćenju Parlamenta EU od 5. svibnja, a s obzirom na rezoluciju koju je 5. svibnja usvojio Europski parlament s 462 glasa za, 19 protiv i 89 suzdržanih, zastupnici u Europskom parlamentu oštro su osudili korištenje seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja kao oružja rata koji je Rusija nametnula Ukrajini. Zastupnici izražavaju duboku zabrinutost zbog sve većeg broja prijava o trgovini ljudima, seksualnom nasilju, iskorištavanju, silovanju i zlostavljanju s kojima se suočavaju žene i djeca koji bježe iz Ukrajine.
Pristup osnovnom seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima trebao bi biti odobren u svim zemljama domaćinima i tranzitnim zemljama EU-a
Zastupnici u Europskom parlamentu posebno ističu da bi se posebne potrebe žena i djevojaka trebale rješavati u Centrima za prihvat izbjeglica i da bi im mehanizmi za pritužbe trebali odmah biti dostupni na jezicima i formatima dostupnim svima. Države članice kao i Europska unija trebale bi brzo identificirati i kazneno goniti mreže trgovine ljudima koje profitiraju od seksualnog iskorištavanja žena izbjeglica. Parlament također poziva zemlje EU da osiguraju siguran i koordiniran prijevoz žena i djevojaka između država članica.

Zastupnici Europskog parlamenta pozivaju EU i sve zemlje domaćine i tranzitne zemlje da osiguraju pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima (SRHR),( sexual and reproductive health and rights (SRHR)) posebno hitnoj kontracepciji i skrbi za pobačaj, uključujući žrtve silovanja, kao i opstetrističkoj skrbi. Za one žene koje su još u Ukrajini, Parlament poziva EU da upotrijebi sve mjere i sredstva koja mu stoje na raspolaganju kako bi odgovorila na njihove potrebe za SRHR-om i da pošalje komplete za dostojanstvo, uključujući kontracepcijska sredstva i komplete za seksualno reproduktivno zdravlje, u humanitarnim paketima i konvojima u Ukrajini i zemljama domaćinima.
Kako bi olakšali integraciju žena izbjeglica u zemljama domaćinima, europarlamentarci im žele što prije omogućiti pristup tržištu rada i pozivaju na posebne programe i tečajeve jezika, kao i pristup skrbi o djeci.

Predsjednik Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova Robert Biedron (S&D, PL) rekao je: “Masovna silovanja, seksualno i rodno uvjetovano nasilje, mučenje i genocid koriste se kao oružje rata. Nećemo mirovati dok počinitelji ovih zločina ne budu izvedeni pred lice pravde, ali - čak i kada jesu - duboko ranjeni životi možda se nikada neće oporaviti od takve traume. Zbog toga je neprihvatljivo da se ženama koje traže utočište u EU uskraćuju temeljne usluge seksualnog reproduktivnog zdravlja. Države članice moraju pojačati svoje napore i osigurati da te žene dobiju svu potrebnu podršku.”
Prema podacima UNHCR-u, više od 5,5 milijuna izbjeglica - od kojih su 90% žene i djeca - izbjeglo je iz Ukrajine od početka ruske invazije 24. veljače. Još 7,1 milijun ljudi interno je raseljeno unutar Ukrajine, uključujući žene i djecu kojima je potrebna medicinska skrb.

08.05.2022. u 08:05 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 07.05.2022.

RUSKA NAFTA ČINI PETINU EUROPSKE RAFINIRANE NAFTE



EK DALA ROK DO KRAJA GODINE ZA
NAPUŠTANJE KORIŠTENJA RUSKE NAFTE!


KORISNICI NAFTE IZ RUSIJE MORAJU NAĆI ALTERNATIVNE OPSKERBLJIVAĆE I TAKO NAPUSTITI FINANCIRANJE RUSKE DRŽAVE I RATNIH OPERACIJA! Prenosim tekst s portala Al Jazera koji je objavljen 7. 5.2022.

Evropska unija je prije rata u Ukrajini uvozila 2,2 miliona barela sirove nafte i 1,2 miliona barela dnevno rafiniranih naftnih derivata, prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA).
Uvoz dizela iz regija koje su udaljenije od Rusije povećao bi troškove prijevoza, što bi dovelo do poskupljenja na benzinskim pumpama. U Njemačkoj je, naprimjer, 74 posto prijeratnog uvoza dizela dolazilo iz Rusije, prema podacima konsultantske kuće FGE Energy.
Međunarodna energetska agencija izvještava da ruska nafta čini petinu evropske rafinirane nafte. Neke rafinerije koje proizvode goriva kao što su benzin, mlazno gorivo i druge, poput njemačkog PCK Schwedta i Leuna, te rafinerije u Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Poljskoj, ovise o ruskoj sirovoj nafti koja dolazi kroz naftovod Družba, odnosno Prijateljstvo.
Opskrbe preko Družbe bilježe nagle oscilacije u posljednjih nekoliko godina, jer su isporuke dostigle 1,5 miliona barela dnevno, iako su se posljednjih mjeseci, uključujući i februar, smanjile na oko 0,8 miliona barela dnevno.
Poljska se može prebaciti na pomorsku opskrbu, iz područja poput Saudijske Arabije ili Norveške, preko luke Gdanjsk na baltičkom moru.
Rafinerija PCK Schwedt, koja opskrbljuje automobile i aerodrome u Berlinu i regiji, te rafinerija Luena u blizini njemačkog grada Leipziga mogu dobiti nešto nafte iz njemačke luke Rostock na Baltičkom moru. Međutim, Rostock je čvorište sirove nafte mnogo manje od Gdanjska, i možda će biti nedovoljno da rafinerije rade punim kapacitetom.

Poljska, koja i sama pokušava zamijeniti svu rusku sirovu naftu u svojim rafinerijama, mogla bi dio nafte iz Gdanjska preusmjeriti u ove dvije njemačke rafinerije, ali detalji još nisu razrađeni.
Promjena ruta opskrbe vjerojatno će povećati cijene sirovina za dvije najveće njemačke rafinerije, što će povećati cijene za krajnje potrošače.
Za sve rafinerije u zemljama koje nemaju izlaz na more, potraga za alternativom za naftu koja dolazi kroz naftovod Družba bit će težak zadatak.
To će vjerovatno uključivati skuplji i manje učinkovit transport nafte kamionima, željeznicom i rijekama, ili buduće proširenje drugih naftovoda kao što je TAL, koji se proteže od Mediterana preko Austrije do Njemačke.
Takvo produženje će potrajati i iziskivat će odobrenje vlasti južne Njemačke.
Slovačka, Bugarska i Češka traže izuzeće od skorog embarga Evropske unije na rusku naftu dok ne pronađu alternative. Mađarska, pak, ne podržava planove, bojeći se za svoju energetsku sigurnost.
Rafinerije se obično postavljaju za rad s određenom vrstom sirove nafte, kao što je ruska Urals, prvoklasna izvozna nafta. Ostale sirove nafte iz Norveške, Bliskog istoka, Sjedinjenih Američkih Država ili zapadne Afrike mogu se kombinirati, ili da se rafinerije obnove.

Ali to može promijeniti produktivnost rafinerije i dovesti do dodatnih troškova uz povećanje troškova prijevoza.
Pored toga, tradicionalni potrošači ruske nafte morat će se natjecati za alternativni uvoz nafte, ne samo među sobom, već i sa ostalim kupcima u Aziji, što će, također, vjerovatno dovesti do povećanja cijena.
Obustava rada rafinerije nafte i njeno ponovno pokretanje je skup i složen proces.
Globalno promatrano, kapaciteti rafiniranja se smanjuju jer svijet pokušava smanjiti svoju ovisnost o gorivima na bazi nafte. Morgan Stanley procjenjuje da se kapacitet prerade smanjio za čak 2,7 miliona barela dnevno od početka pandemije korona virusa.
S ponovnim ekonomski rastom, koji se poklopio s prestankom zatvaranja, globalne marže rafiniranja su naglo porasle, što znači da će rafinerije nastojati ispumpati što više goriva na tržište.
Međutim, rafinerije, koje se suočavaju s najtežim problemima s opskrbom, vjerojatno će imati niže marže jer će troškovi sirovine rasti, pa bi operateri mogli usporiti preradu.
Zemlje Evropske unije imaju rok do kraja godine da se pripreme za previranja, a vjerojatno će napuniti skladišta u područjima u blizini rafinerija koja bi mogla naići na poteškoće, iako su ovi rezervoari obično dizajnirani da se nose s kratkoročnim prekidima.
Međutim, ako Rusija prva prekine opskrbu, to bi moglo uzrokovati ozbiljne poremećaje, dok Njemačka upozorava na recesiju ako ostane bez ruske nafte i plina.
Izvor Al Jzera portal

07.05.2022. u 09:22 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 06.05.2022.

NEKULTURA KOMUNICIRANJA


NOVINARI TREBAJU ISTAĆI SVOJU ZABRINUTOST

Od prošlogodišnjeg Svjetskog dana slobode medija 3. svibnja do ovogodišnjeg Reporteri bez granica ponovo su pratili slobodu medija u 180 zemalja svijeta, a indeks je objavljen povodom 3. svibnja. Hrvatska je na 48. mjestu. Taj je dan u Hrvatskoj od struktura vlasti i Vlade prošao bez njihova ikakvog osvrta na teški novinarski posao koji novinari rade za njih da bi se njihovo mišljenje, glas, namjere i sve što poduzimaju i rade komuniciralo u javnosti. Čak što više predsjednik RH Milanović je dva dana prije 3. svibnja novinare okarakterizirao kao slabo obrazovane , pridodavši im još i jedan ružan izraz. A da ga novinari ne prate, a prate ga samo zato što je predsjednik države, mnoge njegove jezične konstrukcije koje izgovara ne bi se čule dalje od njegove brade.
Činjenica je radi načina komunikacije, predsjednik bi trebao biti zaposlenik lokalne, mjesne općine gdje bi ga uvijek dočekivao neki neobrazovani vratar s kojim bi Milanović mogao razmijeniti već pri dolasku više uvreda iz svog jezičnog repertoara, kako bi do svog ureda stigao rasterećen i mirnog raspoloženja s kojim je krenuo na posao.
Svoj intelekt predsjednik RH trebao bi testirati u Hrvatskoj Mensi, što bi također novinari trebali zabilježiti , pa bi javnost znala koliko je inteligentan čovjek čije misli i ideje koje izgovara se ne uklapaju u nastup i izražavanje predsjednika demokratske države članice EU kakva je Hrvatska. Europa shvaća da Milanović Hrvatskoj koja je proeuropska čini štetu. Može li inteligentan čovjek komunicirati na način na koji to radi predsjednik Milanović?

BRAND OCIJENIO PREDSJEDNIKA MILANOVIĆA!

Nakon premijera Plenkovića, ministra Banožića, NATO saveza, Finske i Švedske sada je na red kod Milanovića stigla Bosna i Hercegovina i izborni zakon . Nacija i svi domaći političari šutke promatraju sve predsjednikove eskapade. I to samo zato što je Milanović predsjednik!
Europski politički lideri upoznati su, putem informacije, kakvog predsjednika Hrvatska ima. Prijenos informacije je posredstvom interneta veoma brz, radi se samo o minutama prijenosa. Neki su političari poput zastupnika Kršćansko-demokratske unije (CDU) u njemačkom parlamentu Michaela Branda ocijenili predsjednika, te je Brand Milanovića nazvao “ekstremističkim političarom, koji je od bivšeg komuniste postao ultranacionalist”. Rekao je i da je Hrvatska prijateljska zemlja čiji je aktualni predsjednik ultranacionalist, zato što je oko brojnih političkih pitanja regije preuzeo stavove drugih ultranacionalista.“ Radi se o ljudima koji, kao i on, pridonose destabilizaciji i ugrožavanju mira na Balkanu. I sad je došlo vrijeme da mi to igranje vatrom nazovemo pravim imenom – rekao je Brand.“ I sve to poznato je javnosti upravo zahvaljujući novinarskom poslu i informaciji koju novinari primaju od sugovornika, pišu i internetskom mrežom odašilju.
Hrvatski novinari trebali bi biti inovativniji na nivou novinarskog društva , te za slijedeći Svjetski dan medija pripremiti listu političara koji najbolje komuniciraju s obzirom na rječnik, te onih koji najnegativnije komuniciraju.
Bio bi to način da se istakne sa su i novinari zabrinuti radi nekulture komuniciranja koja dolazi od čovjeka koji sjedi u stolici predsjednika države Republike Hrvatske.

Margareta Zouhar Zec


06.05.2022. u 12:18 • 0 KomentaraPrint#^

ANALIZA " REPORTERA BEZ GRANICA" O NOVINARSTVU ZA 2022.


SUDSKA REVIZIJA U TURSKOJ IMA PREDNOST NAD ZATVOROM NOVINARA



I ove 2022. godine Reporteri bez granica napravili su Indeks slobode medija za 180 zemalja svijeta. Hrvatska je na toj skali 48. ove godine . Prva po slobodi medija, kao i prošle godine je Norveška, potom redom 2. Danska, 3.Švedska 4. Estonija, 5. Finska, 6.Irska 7. Portugal 8. Costa Rika 9. Litva 10.Lichtenstein .
Demokracija se u zemlji iskazuje kroz slobodu medija, a ta je sloboda u Sloveniji na 54. mjestu, Srbija je na 79. mjestu indeksa slobode medija, Bosna i Hercegovina na 67. mjestu, Njemačka je 16. Austrija 31. Mađarska 85. Rumunjska 56.Bugarska 91. Italija 58. Francuska 26. Španjolska 32. Rusija je po slobodi medija 2022. na 155. mjestu, Ukrajina 106.
Reporteri bez granica napisali su i analizu demokratsko političkog stanja u svijetu po kontinentima. Prenosim analizu Europa – Srednja Azija i Bliski istok- Sjeverna Afrika .


Napomena: u zagradi je broj koji tumači mjesto na indeksu slobode medija Reportera bez granica

EUROPA - SREDNJA AZIJA

Polarizacija na zapad, rat i propaganda na istok
U Europi, dok Norveška (1.) ostaje na vrhu Svjetskog indeksa slobode medija, regija pokazuje značajne razlike, a uvjeti u oba ekstrema znatno su se razvili. Estonija (4.) i Litva (9.) – dvije bivše komunističke države – sada su među prvih deset, dok Nizozemska (28.) više nije. A Grčka (108.) zamijenila je Bugarsku (91.) na posljednjem mjestu u Europi.
Ova kretanja i razlike odražavaju tri glavna trenda. Prvo, povratak ubojstava novinara u EU: Giorgios Karaivaz, u Grčkoj, i Peter R. De Vries, u Nizozemskoj, ubijeni su u mafijaškom stilu u središtu dva europska grada. Odgovorni za ubojstva Daphne Caruane Galizie na Malti (78.) i Jana Kuciaka u Slovačkoj (27.), počinjena prije 2020., još uvijek nisu osuđeni. Međutim, ove dvije zemlje postigle su određeni napredak u borbi za pravdu i reformama slobode tiska.

Osim toga, novinari – lažno izjednačeni s vladom – suočili su se s žestokim neprijateljstvom prosvjednika protiv mjera javnog zdravlja usmjerenih na borbu protiv koronavirusa. U Njemačkoj (16.), Francuskoj (26.), Italiji (58.) i Nizozemskoj novinari su fizički napadnuti, a na cijelom kontinentu su se suočavali s uvredama i prijetnjama svih vrsta.

Konačno, neke vlade EU i susjednih zemalja pojačale su drakonske zakone protiv novinara, posebno u Sloveniji (54.), Poljskoj (66.), Mađarskoj (85.), Albaniji (103.) i Grčkoj. Srbija (79.) je sa svoje strane osvojila bodove u borbi protiv nekažnjivosti. A vlade Češke (20.) i Bugarske (91.) popuštale su stisak novinara nakon promjena u vladi. Ujedinjeno Kraljevstvo (24.) izdvojilo se u slučaju izdavača Wikileaksa Juliana Assangea, otvorivši put za njegovo izručenje Sjedinjenim Državama (42.) nakon više od dvije godine pravnog postupka. RSF se borio da slučaj Assange ne postane opasan presedan za novinarstvo i slobodu medija diljem svijeta.
Europske institucije počele su provoditi zaštitne mjere za novinare i slobodu medija, a pokrenule su i postupak protiv Mađarske (85.) zbog kršenja europskog zakona. Ipak, zabranili su medije koji šire rusku propagandu u kontekstu invazije na Ukrajinu (106.) koju je pokrenuo Vladimir Putin bez odgovarajućeg pravnog okvira, što riskira da bude izgovor za odmazde protiv europskih medija.

Pojačana represija u istočnoj Europi i središnjoj Aziji

Novinari ubijeni i ozlijeđeni na terenu, razina cenzure kakva nije viđena od sovjetskog razdoblja, masivne dezinformacije... U istočnoj Europi, osim ljudskih tragedija, rat koji je vodila Rusija (155.) protiv Ukrajine stvara razorne posljedice po slobodu medija u regija. Čak pet novinara i medijskih djelatnika poginulo je od posljedica pucnjave tijekom prvog mjeseca ruske ofenzive, koja je započela 24. veljače 2022. Ruska vojska namjerno je ciljala izvore vijesti na teritorijama koje zauzima i pokušala je prisiliti lokalno stanovništvo suradnju s medijima. U samoj Rusiji vlada je preuzela potpunu kontrolu nad vijestima i informacijama uspostavivši opsežnu ratnu cenzuru, blokirajući medije i progoneći novinare koji se ne pridržavaju pravila, tjerajući mnoge od njih u progonstvo. To je počelo 2021., nakon poštravanja zakona o medijima kao "stranim agentima" i nakon sudskih progona povezanih s izvještavanjem o sudbini sada zatvorenog disidenta Alekseja Navalnog.


Ova kontrola informacija ne prestaje na ruskim granicama. Kremlj nameće svoju viziju rata nekim od svojih susjeda, posebno u Bjelorusiji (153.), gdje su nezavisni novinari i dalje proganjani zbog svog rada od kontroverznih predsjedničkih izbora 9. kolovoza 2020. i gdje je više od 20 medijskih djelatnika čami u zatvoru. Aleksandar Lukašenko nije oklijevao preusmjeriti zrakoplov 23. svibnja 2021. kako bi uhitio oporbenog novinara koji je otišao u izbjeglištvo. Sve veći broj medija naziva se “ekstremističkim”, a čitanje i dijeljenje njihovog sadržaja na društvenim mrežama podliježe kaznenom progonu.

Ruska regulatorna agencija ponekad blokira medije na Kavkazu kada vlada smatra da su članci neprihvatljivi. Vlade srednje Azije vrše pritisak na medije da pruže "neutralnije" izvještavanje o sukobu. U Turkmenistanu (177.), jednoj od najzatvorenijih zemalja svijeta, i uvijek pri dnu Indeksa, mediji – svi pod kontrolom vlade – ignoriraju rat.

U Turskoj (149.), “hiperpredsjedništvo” Recepa Tayyipa Erdogana i njegov autoritarizam popraćeni su uskraćivanjem slobode tiska i miješanjem u pravosudni sustav. Čak i ako sudovi imaju tendenciju zatvaranja kad to Erdogan zahtijeva, neki suci su se nedavno izjasnili protiv “ove represije koja ide predaleko”: novinari su oslobođeni optužbi za zlostavljanje kao što su “vrijeđanje predsjednika”, “pripadnost terorističkoj organizaciji” ili "propaganda". Sudska revizija sada ima prednost nad zatvorom novinara. U srpnju 2021., po prvi put otkako je proglašeno izvanredno stanje, novinari su pokrenuli masovni prosvjed zbog brutalnog uhićenja fotoreportera AFP-a Bülenta Kiliça.

U razdoblju od dvije godine u Turskoj su ubijena dva novinara: Güngor Arslan, glavni urednik Ses Kocaeli, 19. veljače 2022., i Hazim Özsu, voditelj programa na Radiju Rahmet FM, ubijeni iz vatrenog oružja u Bursi u ožujku 2021. od strane jednog od njegovih slušatelja. Navodni ubojica uhićen je šest dana kasnije.


BLISKI ISTOK - SJEVERNA AFRIKA

Situacija za tisak u sjevernoj Africi (isključujući Egipat) nikada nije bila tako zabrinjavajuća. Četiri zemlje predstavljaju posebno alarmantne uvjete: Alžir (134.), gdje sloboda medija drastično opada, a zatvaranje novinara postaje rutina; Maroko (135.) koji tri vodeća novinara drži u zatvoru unatoč pritiscima da ih se pusti; i konačno Libija (143.) i Sudan (151.), gdje promatrači i naši dopisnici javljaju da je slobodan tisak nestao. U Alžiru se situacija ozbiljno pogoršala 2021.: mnogi su novinari zatvoreni, procesuirani ili im je zabranjeno da putuju. Krajem travnja trojica su još uvijek bila iza rešetaka. Osim toga, web stranice s vijestima su blokirane, a neke publikacije kritične prema vladi financijski su zadavljene.

U Maroku je sloboda tiska značajno smanjena, a nekoliko neovisnih medija i dalje radi. Tri velika kaznena slučaja koji uključuju Taoufika Bouachrinea u svibnju 2018., te Omara Radija i Souleimana Raissounija u svibnju 2020., koji su uhićeni, procesuirani i pritvoreni na lažnim osnovama, povećala su pritisak na medije. Situacija je još teža u Libiji i Sudanu, gdje nepostojanje prave vlade onemogućava uspostavljanje slobode tiska i prihvatljivih radnih uvjeta za novinare. Osim toga, bilo je pokušaja kontroliranja elektronskih medija, a vojska je sveprisutna, osobito u Sudanu.

Situacija je nešto manje zabrinjavajuća u Mauritaniji (97.). Tamo je u demokratskom prekidu od 2005. do 2008. došlo do dekriminalizacije kaznenih djela u tiskovinama i slabljenja represivnog pravnog okvira. Unatoč Vladinoj tvrdnji da favorizira miran dijalog s oporbom, novinari se nalaze u iznimno nesigurnim situacijama koje potiču dosluhe, pristranost i autocenzuru. A u Tunisu (94.), sloboda tiska i informacija neosporna su postignuća novog ustava, usvojenog 2014. No, ozbiljna zabrinutost nastala je nakon što je predsjednik Kais Saied preuzeo vlast 25. srpnja 2021., koji je proglasio izvanredno stanje.

Novinari riskiraju svoje živote na Bliskom istoku

Još je dug put prije nego što Bliski istok postane siguran za novinare. 2021. godine nekoliko ih je ubijeno na radu ili namjerno ubijeno. U Libanonu (130.), novinar i politički analitičar Lokman Slim pronađen je mrtav u blizini svog automobila. Kao oštar kritičar Hezbollaha, znao je da je nagrada za njegovu glavu raspisana.

Libanonu prijeti opasnost da utone u spiralu nasilja; internetski napadi i prijetnje smrću novinarima su u porastu, a ponekad prijetnje postaju stvarnost. Službeno nedjelovanje natjeralo je mnoge novinare u progonstvo. Grad Aden u Jemenu (169.) parira Libanonu kao visoko rizično mjesto za novinare. Trojica su podlegla ozljedama zadobijenim u eksplozijama na poslu, a drugi, Mahmoud Alotmei, preživio je pokušaj ubojstva autobombom. Ali njegova supruga Rasha Abdallah Alharazy, također novinarka, bila je s njim i ubijena je.

Što se tiče palestinskih novinara, oni su još jednom platili visoku cijenu tijekom sukoba u Jeruzalemu u svibnju 2021. i ponovno tijekom izraelske vojne ofenzive na pojas Gaze (170.), gdje su dva novinara ubijena u bombaškim napadima. Drugdje u regiji, Saudijska Arabija (166.), koja je upravo uspjela natjerati Tursku (149.) da prebaci slučaj Jamala Khashoggija na suđenje pred sudovima kraljevstva, jedan je od najgorih zatvora za novinare na svijetu.

U Iranu (178.) 2021. je bila još jedna teška godina za slobodu medija. Dvojica glavnih čelnika optuženih za zlostavljanja i zločine počinjene nad novinarima tijekom 30 godina, Ebrahim Raisi i Gholam Hossein Mohseni-Ejei, postali su predsjednik republike i šef iranskog pravosudnog sustava. Rezultat: povećanje proizvoljnih uhićenja i osuda, te zatvaranja novinara i uskraćivanja medicinske skrbi.

06.05.2022. u 09:47 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 05.05.2022.

KONFERENCIJA O BUDUĆNOSTI EUROPE ZAVRŠITI ĆE 9. SVIBNJA U STRASBOURGU





USUGLAŠENO 49 DETALJNIH PRIJEDLOGA

Prema priopćenju iz Bruxellesa od 2. svibnja ,Plenarna skupština Konferencije o budućnosti Europe sastala se posljednji put 29. i 30. travnja te je postigla dogovor o 49 detaljnih prijedloga, s temama od klimatskih promjena i zdravlja do migracija i EU-a u svijetu. Time je završilo jedno iznimno putovanje, koje je trajalo godinu dana, a na kojem su građani iz cijele Europe raspravljali, razmišljali i zajedno osmišljavali Europu u kakvoj bi htjeli živjeti. Predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije te predstavnici nacionalnih parlamenata izrazili su suglasnost s prijedlozima. Građani koji su sudjelovali na plenarnoj skupštini također su izrazili stajališta o prijedlozima.

Potpredsjednica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, kao supredsjedateljica Konferencije, predvodila je doprinos Komisije provedbi ovog velikog postignuća aktualnog mandata. Izjavila je: „Naša se konferencija približava kraju. S ponosom mogu reći da smo zajedničkim radom u ovom inovativnom procesu deliberativne demokracije ostvarili konkretne rezultate. Naši angažirani i nadahnuti građani pokazali su nam put kojim žele da Europa krene. Sad je na nama, institucijama EU-a, da to i učinimo. Uslijed pandemije i brutalnog rata na europskom tlu, sad je važnije nego ikad svjedočiti demokraciji na djelu i aktivizmu građana. „

Potpredsjednik Maroš Šefčovič, koji je vodio radnu skupinu za zdravlje, rekao je:“ Budućnost nikad nije izvjesna. Događaji u novije vrijeme – svjetska pandemija, protuzakoniti rat pred našim vratima, utrka s klimatskim promjena kako bismo ih zaustavili prije nego što bude prekasno – dokazuju nam tu veliku neizvjesnost. Za otpornost Europe na bilo koji problem ključna je naša sposobnost da raspravljamo, komuniciramo, da se ujedinimo oko naših središnjih vrijednosti, čime zauzvrat jačamo svoju demokraciju i demokratske institucije. Konferencija je izvrstan primjer. Naročito bih htio zahvaliti građanima koji su sudjelovali, koji su se odlučno i s entuzijazmom uključili u ovaj proces. Rad na budućim politikama Europe u suradnji s građanima vrlo je posebno iskustvo, koje nam je proširilo perspektive. Bez građana Konferencija ne bi bila uspješna.“

Potpredsjednica Vera Jourova, koja je vodila radnu skupinu za vrijednosti, vladavinu prava, temeljna prava i sigurnost, komentirala je:“ Želim čestitati prije svega građanima. Njihova energija i kreativnost zaslužne su za uspjeh Konferencije. Građani su odredili smjer kojim žele da EU krene. Žele ambiciozniju, odlučniju i snažniju Europu, koja je više usredotočena na probleme ljudi, a manje na svoje procese. Ljudi žele da se demokracija i njezine vrijednosti aktivno štite i poštuju. Sad moramo osigurati da to i ostvarimo. Sve institucije i države članice EU-a moraju tome ozbiljno pristupiti. Ne smijemo potratiti povjerenje koje su nam građani iskazali u oblikovanju budućnosti Europe.
Daljnji koraci
Konferencija o budućnosti Europe službeno će završiti na Dan Europe, 9. svibnja, u Strasbourgu. Tom će prilikom supredsjedatelji Izvršnog odbora Konferencije dostaviti završno izvješće s prijedlozima predsjedniku Vijeća te predsjednicama Europskog parlamenta i Komisije. Te tri institucije zatim će ispitati kako mogu konkretno djelovati na temelju tih prijedloga, svaka u okviru svojih nadležnosti i u skladu s Ugovorima.
Kontekst
Konferencija o budućnosti Europe nov je i inovativan proces, koji je otvorio nove prilike za raspravu s građanima o pristupu aktualnim pitanjima i prioritetima Europe.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovat će na Konferenciji o budućnosti Europe –Doprinos Republike Hrvatske, u petak, 6. svibnja 2022., u 9.30 sati, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.


05.05.2022. u 22:15 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 04.05.2022.

NJEMAČKA MINISTRICA OBRANE POSJETILA BiH



NJEMAČKA ŽELI STABILAN ZAPADNI BALKAN

Ministrica obrane Savezne Republike Njemačke Christine Lambrecht, bila je 4. svibnja u službenom posjetu Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine, gdje je od domaćina ministra odbrane Sifeta Podžića dočekana uz državne počasti.
Ministrica Lambrecht je rekla da su se tokom sastanka složili da se evropske vrijednosti moraju braniti svugdje pa i na Zapadnom Balkanu te da BiH može računati na podršku Njemačke.
Suradnja između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Njemačke je dobra, surađivati ćemo i u budućnosti, posebno u školovanju i obuci vojnika, te im omogućiti obuku u Njemačkoj”, rekla je ministrica Lambrecht. Istakla je da „Njemačka želi stabilan Zapadni Balkan vidjeti ga na putu procesa pridruživanja Europskoj uniji i Nato zavezu. To je put gdje mi želimo pružiti podršku i gdje želimo biti pouzdan partner“ Istakla je da se decenijama radilo na regionalnoj stabilnosti i da se dosta toga postiglo.
Kako prenosi Al Jazera TV,ministrica Lambrecht je rekla da je važno da se mandat misije Althea u Bosni i Hercegovini produži tako da ima svoju budućnost.
“Ovaj brutalni rat koji je Vladimir Putin počeo i vodi u Ukrajini u centru je pažnje svih nas, ali ne smijemo zaboraviti i druge regije u svijetu i zato moramo voditi računa o onim dijelovima gdje je moguće da izbije neki novi konflikt. Ne smijemo dozvoliti da u BiH dođe do destabilizacije i tom pogledu želimo pružitio našu podršku. Za nas je jako bitno da se uspjeh koji je postignut ne dovede u opasnost”, rekla je Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht.

04.05.2022. u 21:54 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 03.05.2022.

SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA 2022.


NOVINARI RISKIRAJU UGLED I ŽIVOT ZA ISTINU

Proslavljeni kao četvrti stup demokracije, novinari su uvijek iznova riskirali svoje živote i ugled kako bi otkrili istinu iza incidenta, događaja ili skandala. U pokušaju da se cijeni njihov naporan rad, svake se godine 3. svibnja obilježava kao Svjetski dan slobode medija. Poseban dan slavi duh novinarstva i odaje priznanje novinarskoj predanosti. Izuzetno je značajno, jer Ujedinjeni narodi smatraju da je to prilika za proslavu temeljnih načela slobode medija, procjenu stanja slobode medija u cijelom svijetu, obranu napada na neovisnost medija i odavanje počasti novinarima koji su žrtvovali svoje živote u liniju dužnosti.

Tema ovogodišnjeg svjetskog dana medija je “Novinarstvo pod digitalnom opsadom”.

Svake godine za Svjetski dan tiska bira se određena tema, a ovogodišnja tema je “Novinarstvo pod digitalnom opsadom”. Ovogodišnja tema ne samo da ističe načine koji ugrožavaju novinarstvo nego i posljedice svega toga na povjerenje javnosti u digitalne komunikacije. Uglavnom se usredotočuje na rizike s kojima se novinari suočavaju nadzorom i digitalno posredovanim napadima. Podrijetlo WorldPressDayda datira iz 1991. godine, kada je afrički novinar prisutan na UNESCO-ovoj konferenciji u Windhoeku, koja se temeljila na 'Promicanju neovisnih i pluralističkih afričkih medija', otvorio ideju o poticanju slobode tiska u različitim dijelovima svijeta.

POVIJEST

UNESCO je 3. svibnja 1993. usvojio deklaraciju iz Windhoeka koja je imala za cilj 'razvoj slobodnog, neovisnog i pluralističkog tiska. Dan također naglašava važnost slobode novinara u nekoliko zemalja, poput Kine, Sjeverne Koreje, Vijetnama, Laosa, Eritreje, Džibutija, Turkmenistana, Saudijske Arabije, Sirije, Irana i Kube, koje imaju ozbiljno ograničene slobode medija. Prošlogodišnja tema bila je "Informacija kao javno dobro" koja se usredotočila na važnost njegovanja informacija kao javnog dobra i istraživala načine za jačanje četvrtog stupa demokracije.


Izvor teksta na internet adresi:
https://www.news18.com/news/lifestyle/world-press-freedom-day-2022-theme-history-and-significance-5086861.htm


MEĐUNARODNA FEDERACIJA NOVINARA

Evo kakao će u nekim zemljama svijeta biti obilježen 3. svibanj SVJETSKI DAN MEDIJA:

Brazil: Nacionalna federacija novinara (FENAJ) i Opservatorij novinarske etike (objETHOS) pokrenut će 3. svibnja, dosje "Napadi na novinarstvo i njegovo pravo na informaciju", publikaciju koja produbljuje raspravu o nasilju protiv novinarstva u Brazil i njegov utjecaj na prava društva, kao što je pravo na informacije. U povodu obilježavanja Svjetskog dana slobode medija i predstavljanja dosjea, izravni prijenos na YouTubeu okuplja predsjednika federacije Maria Joséa Bragu i koordinatora istraživačke skupine Rogéria Christofolettija. Uživo počinje u 19:30 uz istovremeni prijenos kanala sindikata novinara diljem Brazila na Facebooku.

Cambodja: CamboJA, u suradnji s UNESCO-om i drugim OCD partnerima radne skupine za Svjetski dan slobode medija, organizirat će debatu licem u lice tijekom Svjetskog dana slobode medija kako bi se raspravljalo i bolje razumjelo potencijalni utjecaj restriktivnog zakonodavstva na temeljne slobode, uključujući pododredbu o uspostavi Nacionalnog internetskog pristupnika (NIG), pododredbu o upravljanju, korištenju i sigurnosnoj zaštiti podataka osobnog identiteta (PID) i nacrt zakona o kibernetičkom kriminalu. Glavna tema ove godine bit će u skladu sa sveobuhvatnom temom "Novinarstvo pod digitalnom opsadom".

Kanada: Uniforov medijski sektor u Kanadi planira objaviti neke rezultate sindikalne ankete o uznemiravanju novinara. Rezultati/medijsko priopćenje također će istaknuti novi odjeljak na našoj web stranici koji nudi informacije za novinare – sindikalne, nesindikalne i slobodne – o tome kako odgovoriti na uznemiravanje i dobiti pomoć. Pokretanje web stranice i rezultati ankete neće biti spremni do NAKON Svjetskog dana slobode medija. Također su u partnerstvu s Vijećem Kanađana kako bi objavili članak u glavnim kanadskim novinama, naglašavajući problem uznemiravanja i kako ono utječe na novinare i demokraciju, te je u konačnici pitanje slobode tiska.

Na Svjetski dan slobode medija, Savez za medije, zabavu i umjetnost poziva sve političke stranke da djeluju u skladu s nizom reformi koje su potrebne kako bi se osiguralo da novinari mogu nastaviti obavljati svoj osnovni posao pronalazeći činjenice, tražeći istinu i pozivajući na odgovornost .

Estonija: Estonsko udruženje novinara obilježava WPFD2022 hibridnom raspravom “U krizi s etikom” o medijskoj etici, slobodi medija i ulozi novinara u vrijeme krize. Voditelji dolaze iz Estonije, Ukrajine, Rusije i Gruzije.
Finska: Finski sindikat novinara obilježava Svjetski dan slobode medija posebnim događajem u Helsinkiju, na kojem će biti održana panel diskusija o tome što nedostaje u finskim medijima i novinarstvu.
Francuska: Nacionalna unija novinara (SNJ-Francuska) organizira 3. svibnja u 12:30 sati, Place Ghislaine-Dupont-Claude-Verlon-Camille-Lepage u Parizu (2. arondisman), posebnu ceremoniju za novinare "koji su umrli za informaciju" u nazočnosti Anthonyja Bellangera, glavnog tajnika IFJ-a i Dominiquea Pradaliéa, člana Izvršnog odbora IFJ-a.


SNJ i IFJ organiziraju i projekciju filma "Hacking Justice" i debatu "Sloboda, rehabilitacija i kompenzacija za Juliana Assangea" 3. svibnja od 18 do 22 sata u gledalištu pariške gradske vijećnice. U nazočnosti Cédrica Villanija, zastupnika; član obitelji Juliana Assangea; Anthony Bellanger, glavni tajnik IFJ-a William Bourdon, odvjetnik i David Dufresne, novinar i redatelj.
Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) organizira konferenciju o ljudskim pravima i pravima sindikata u Afganistanu 2. svibnja u Parizu. Govornici su glavna tajnica ITUC-a Sharan Burrow, glavni tajnik IFJ-a Anthony Bellanger i glavni tajnici francuskih sindikata CGT, CFDT et FO kao i predstavnik ILO-a.

Gambija: U kontekstu situacije sa slobodom tiska u Gambiji, novinari i dalje djeluju pod prijetnjom digitalnog nadzora i digitalnog upada zbog postojanja autoritarnog pravnog i tehnološkog okvira, koji je uspostavila bivša administracija, koji još uvijek dopušta nekontrolirano državni nadzor informacijskih komunikacijskih tehnologija. GPU poziva gambijsku vladu da ubrza reforme medijskog zakona i da poštuje svoju predanost slobodi tiska.

Indonezija: Ovogodišnja proslava WPFD-a je paralelna s Ramazanskim bajramom, svetim danom za većinu indonezijskih muslimana. Stoga će se proslava Indonezijske udruge nezavisnih novinara održati nakon 3. svibnja. Sindikat će održati razne događaje u 20 gradova, poput debata, radijskih i TV emisija, izložbi fotografija i edukacije novinara o holističkom nasilju. Vrhunac događaja održat će se 6. lipnja lansiranjem izvješća o slobodi medija u Indoneziji.
Italija: Povodom Svjetskog dana slobode medija 2022., Talijanska nacionalna tiskovna federacija (FNSI) bit će u Conselicama, gradiću u Emiliji-Romagni u kojem se nalazi Spomenik posvećen slobodi medija: stara tiskara slična onoj koju koriste tajne tiskare koji su tijekom Oslobodilačke borbe radili na obavještavanju o tome što se događa na frontu Narodnooslobodilačkog odbora. Inicijativa se promiče u suradnji s Udrugom za tisak Emilia-Romagna, Regija Emilia-Romagna, Pokrajina Ravenna, Zajednicom općina Donje Romagne, Općinom Conselice. Zajedno s glavnim tajnikom FNSI-ja Raffaeleom Lorussom i lokalnim vlastima bit će nazočni i neki ugroženi novinari, poput Paola Berizzija, predsjednika Opservatorija za slobodu tiska rođenog u Conselicama prošle godine. Od 2019. godine Berizzi je prisiljen živjeti pod stražom zbog prijetnji neonacističkih i neofašističkih skupina.

Mianmar: Udruženje novinara Mjanmara proslavit će Svjetski dan slobode medija 3. svibnja u uredu MPC-a u Yangonu okruglim stolom na temu "Prave vijesti" kako bi se više doprijelo do ljudi i borilo se protiv lažnih vijesti.

Pakistan:
Pakistanski savezni sindikat novinara (PFUJ) planirao je niz programa na razini federacije i regionalnih sindikata. Sljedeći događaji na rasporedu su u narednim danima u vezi sa Svjetskim danom slobode: Seminar u Lahoreu, Karachi, Islamabad; Svijećno bdijenje u spomen na stradale novinare; Skupovi na regionalnoj razini Unije i Memorandum koji će se poslati državnim tijelima.

Španjolska: Grupacija novinara UGT (AGP-UGT) poziva na zaštitu novinara, prvo kako bi zaštitili vlastite živote - bilo u zemlji podrijetla ili kao ratni dopisnici - i drugo kako bi mogli slobodno obavljati novinarsku profesiju, povodom obilježavanja Svjetskog dana slobode medija koji su ustanovili Ujedinjeni narodi na Općoj skupštini 1993. godine.

Novinarska skupina i medijski sektor Comisiones Obreras pridružuju se pozivu Međunarodne federacije novinara, čiji su članovi, da vlade poslušaju poziv sindikata na pregovore i izradu zaštitnih propisa kako bi se spriječilo bilo kakvo špijuniranje o radu tiska, te da profesionalna komunikacija bude nepovrediva.

Šri Lanka: Savez sindikata medijskih djelatnika (FMETU) održat će seminar na temu "Sloboda tiska i odgovornost novinara" u blizini Međunarodnog medijskog centra, Gogotagama, Galle face. Pokret slobodnih medija i Udruga radnih novinara Šri Lanke zajednički su organizirali panel raspravu na temu "Demokracija, društvena odgovornost i odgovorno novinarstvo", posebno u svjetlu nedavnih događaja u Šri Lanki. Novinari koji žele sudjelovati u ovoj raspravi pozvani su ovom poveznicom.

Švicarska: Sloboda medija je pod pritiskom u cijelom svijetu. I u Švicarskoj. Medijski sindikat predstavlja tri aktualna primjera: super-privremene odluke, koje se svode na zaglupljivanje medijskih profesionalaca, moraju biti pojednostavljene. Zakon o bankama sprječava istraživačko novinarstvo. A policija sve više opstruira medijske djelatnike u radu. Povodom Svjetskog dana slobode medija sindikat se protivi svakom obliku ograničenja u Švicarskoj i drugim zemljama.

Ujedinjeno Kraljevstvo: Nacionalni sindikat novinara (NUJ) održava višemjesečnu seriju online događanja s govornicima koji istražuju globalne prijetnje novinarstvu. Sjednice će pokrivati rad sindikata u kampanji za sigurnost novinara, razmatrati korištenje špijunskog softvera, zlouporabu štetnih pravnih izazova putem SLAPP-ova i još mnogo toga. Podaci o prijavi bit će uskoro na web stranici NUJ-a. Članovi mogu prisustvovati svim sjednicama besplatno. Slapps Event je 10. svibnja.

Urugvaj: Međunarodna federacija novinara (IFJ), zajedno s Urugvajskim novinarskim udruženjem (APU) i Međunarodnom federacijom novinara Latinske Amerike i Kariba (FEPALC), održat će panel raspravu na UNESCO-voj Globalnoj konferenciji o svjetskoj slobodi medija Dan, koji se održava 3. svibnja. Panel će se usredotočiti na situaciju novinarskih djelatnika u regiji suočenih s digitalnim nadzorom i potrebu za alatima za kolektivno organiziranje za njegovo
rješavanje. IFJ predstavlja više od 600.000 novinara u 146 zemalja


Izvor informacija internet adresa: https://www.ifj.org/media-centre/news/detail/category/press-releases/article/world-press-freedom-day-2022.html

03.05.2022. u 15:59 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 02.05.2022.

NACIONALNI PLAN EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE U eSAVJETOVANJU



POTPORE ZA MALE PRERAĐIVAČE DRVETA!

Ministarstvo poljoprivrede je 2. svibnja 2022., objavilo Javni natječaj za dodjelu potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja na području Republike Hrvatske za 2022. godinu, vrijedan ukupno 30 milijuna kuna.
Dodjeljivat će se bespovratna sredstva potpora male vrijednosti za ulaganje u proizvodnu tehnologiju i postrojenja, proizvodno-poslovni objekt, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju te za sudjelovanje na sajmu ili izložbi.
Intenzitet potpore je 70 % od ukupno prihvatljivog troška, a najviši iznos po korisniku je jedan milijun kuna za ulaganje u proizvodnu tehnologiju i postrojenja i proizvodno-poslovni objekt, 200 tisuća kuna je za ulaganje u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, te 500 tisuća kuna za sudjelovanje na sajmu ili izložbi.
Gornja granica potpore male vrijednosti koja se dodjeljuje jednom poduzetniku ne smije prelaziti 200 tisuća eura u tekućoj te tijekom prethodne dvije fiskalne godine.
Rok za podnošenje prijava počinje 12. svibnja 2022. a traje do 31. svibnja 2022. Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Sve detalje Natječaja pogledati na linku:

https://poljoprivreda.gov.hr/sume-112/natjecaj/javni-natjecaj-za-dodjelu-potpora-male-vrijednosti-za-poticanje-razvoja-poduzetnicima-koji-obavljaju-djelatnosti-prerade-drva-i-proizvodnje-namjestaja-na-podrucju-rh-za-2022-5422/5422 (kopirat link)



DEFINIRAANO PET CILJEVA I 27 MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=20507

Ministarstvo poljoprivrede je 26. travnja 2022. godine, u postupak e-savjetovanja uputilo Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. godine. Riječ je o ključnom strateškom dokumentu za utvrđivanje okosnice razvoja ekološke poljoprivrede i akvakulture u RH u sljedećih sedam godina, s usuglašenom vizijom razvoja - Održiv i konkurentan sektor hrvatske ekološke poljoprivrede i akvakulture, usklađen sa standardima visoke kvalitete te podržan učinkovitim upravljanjem prirodnim resursima i digitalizacijom.

Postupak izrade Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. uključivao je analizu trenutnog stanja i trendova u sektoru ekološke poljoprivrede EU i RH te financijske potpore na raspolaganju ekološkim subjektima u programskom razdoblju 2014. – 2020., izradu analize snaga, slabosti, prilika i prijetnji ekološke poljoprivrede i akvakulture u Hrvatskoj (SWOT analiza), kao i definiranje vizije, posebnih ciljeva, mjera, pripadajućeg terminskog i financijskog plana, okvira za praćenje i vrednovanje te utvrđivanje povezanosti definiranih posebnih ciljeva i mjera s drugim strateškim dokumentima na europskoj i nacionalnoj razini. Proces izrade dokumenta uključivao je konzultacije s relevantnim dionicima iz sektora ekološke poljoprivrede i akvakulture, i putem anketnog upitnika među konvencionalnim i ekološkim proizvođačima te kupcima prehrambenih proizvoda, kao i održavanje nacionalne i regionalnih stručnih radionica s relevantnim dionicima sektora.

Definirano je pet posebnih ciljeva i ukupno 27 mjera za njihovo postizanje s kojima će se poticati razvoj ekološke poljoprivrede i akvakulture do 2030. godine. Kroz definirane mjere osigurat će se potrebne edukacije, savjetovanja i informativna podrška ekološkim proizvođačima, potaknuti poljoprivredne proizvođače na prijelaz s konvencionalne na ekološku proizvodnju, osigurati financijska održivost proizvođača te im olakšati proces proizvodnje, prerade i udruživanja, olakšati put ekoloških proizvoda od proizvođača do potrošača poticanjem promocije, distribucije i prodaje kroz turizam, poboljšati percepcija potrošača o ekološkim proizvodima kroz informiranje te poticati istraživanja i inovacije s ciljem brže zelene i digitalne tranzicije.
Također, naglasak će biti i na poboljšanje sustava upravljanja i kontrole, međuinstitucionalnoj suradnji, kao i uspostavi sustavnog praćenja i pohrane podataka.
I
zvor: Ministarstvo poljoprivrede

02.05.2022. u 22:39 • 0 KomentaraPrint#^

MLADA I AKTIVNA STRANKA " MOŽEMO"


DOBRE IDEJE GENERIRAJU BOLJA RIJEŠENJA!

„Možemo“ je mlada stranka nastala iz inicijalnog odbora 26 aktivista lijevo orijentiranih političara, uglavnom iz platforme Zagreb je NAŠ!, uključujući i pokrete unutar istog političkog i ideološkog spektra. Stranka je službeno osnovana 10. veljače 2019., pred izbore za Europski parlament, s ciljem da dobije europarlamentarnog zastupnika. No europarlamentarnog zastupnika nije dobila, ali na lokalnim izborima 2021. kandidat stranke Možemo Tomislav Tomašević izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba. Suzana Jašić iz iste stranke je postala gradonačelnica Pazina.
Možemo je u Skupštini grada Zagreba dobila 24 mjesta, a mjesta u skupštini dobili su na izborima članovi u još nekoliko gradova. U Hrvatskom Saboru osvojili su šest mjesta. Teme koje su kandidati na izborima komunicirali bile su bolje politike u zdravstvu, socijalna i rodna jednakost, opredjeljenje za obnovljive izvore energije i održiva poljoprivreda itd.
Stranka nema službenog predsjednika, nego dvoje koordinatora, a to su Sandra Benčić i Teodor Celakoski,

I ta mlada stranka Možemo ima svoje baze članova u više gradova RH i to u Dubrovniku, Splitu, Rijeki, Puli, Pazinu, Osijeku, Karlovcu koji prilično aktivno rade i čekaju izbore, bilo koje, na kojima će istaći svoje kandidate. Vjeruju da se u Hrvatskoj može bolje živjeti, imati bolje životni standard, bolje obrazovanje i štošta drugo, bolje za građane i cijelo društvo. Bolje od onog što građani žive za vladavine HDZ-a.
(mzz)


U Zagrebu ured za informiranje stranke Možemo izdaje svakih 15 dana bilten u kome bilježe što je sve stranka radila. Evo informacija iz biltena iz druge polovice mjeseca ožujka 2022. godine


DUBROVNIK
U Dubrovniku su započeli kampanju “ZA!Obalu” o održivom razvoju obalnog područja. Održana je tribina, kakvu imaju namjeru održati i u Puli, Rijeci, Splitu i Korčuli. A tribina, a uopće i kampanja nastala je u kontekstu
trenutne strategije Vlade koja radi prekomjernu urbanizaciju apartmanima, uz uništavanje obalnog pojasa, pri čemu je jedini indikator uspješnosti - broj noćenja. Devastacija se odvija i kroz nelegalnu, a nesankcioniranu gradnju na pomorskom dobru. Radi se nasipavanje plaža, što se opravdava „ dohranom“ plaže te se događa i česta zlouporaba koncesija na plažama.

Stranka Možemo razmišlja na način da je strategija Vlade kratkovidna i neodrživa i da već u sljedećem koraku garantira pad turističke potražnje te uskraćuje buduće generacije za vrijedne prostorne resurse.
Stranka je uvjerenja da je potrebna vizija cjelogodišnje ekonomske djelatnosti obalnih i otočnih područja koja otvara prostor različitim profesijama jer monokultura turizma uzrokuje iseljavanje onih koji se obrazuju za druge vrste djelatnosti.
Osijek
Općinski sud u Osijeku oslobodio je Možemo optužbi koje su se odnosile na proces koji je država pokrenula protiv stranke zbog "previše" žena na listi na lokalnim izborima u Osijeku.
Sutkinja je uvažila sve njihove pravne argumente, kao i mišljenje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova – da je smisao i svrha Zakona o ravnopravnosti spolova osigurati veću zastupljenost žena u političkim tijelima.
No Državno odvjetništvo je najavilo žalbu na presudu.

Iz Hrvatskog Sabora

U Hrvatskom Saboru bilo je od stranačkih osoba Možemo govora o nužnosti većih investicija u obnovljive izvore energije te poticanje građana da ih što više koriste.
U Hrvatskoj je potrebno intenzivno ulagati u razvoj građanske energetike i solarizaciju na privatnim objektima kako bi što manje ovisili o fosilnim gorivima.
U tu svrhu je potrebno osloboditi male elektrane od PDV-a, imati trajno otvorene natječaje za sufinanciranje, omogućiti povoljne kredite s niskom kamatom od 1 do 2 posto, izmjenama zakona olakšati prodaju viškova energije HEP-u, intenzivno postavljati sunčane elektrane na sve javne objekte i aktivno informirati građane. Grad Zagreb je već energično zakoračio u tom smjeru.

Jasenovac
Na obljetnicu proboja logoraša odali smo počast svim žrtvama ustaškog režima - Srbima, Židovima, Romima i antifašistima te još jednom pozvali na zakonsku zabranu ustaškog pozdrava i veličanja NDH, bolje obrazovanje mladih po tom pitanju i obnovu uništenih antifašističkih spomenika.

Bespravna gradnja
Na inicijativu saborske zastupnice Sandre Benčić, predsjednice saborskog Odbora za okoliš, održana je zajednička tematska sjednica triju saborskih odbora :Odbora za okoliš, Odbora za prostorno uređenje i Odbora za pomorstvo o bespravnoj gradnji, njenim uzrocima i posljedicama, inspekcijskom nadzoru i izmjenama zakona koje bi učinkovitije spriječile nezakonitu gradnju.

ZAGREB
Gradonačelnik Tomašević je na Dan planeta Zemlje predstavio što Možemo radi i što će raditi da Zagreb postane zeleniji i održiviji: „Naš je plan do kraja mandata u Zagrebu zasaditi 20.000 novih stabala. U prvoj godini ih je posađeno više od 7.000. Kroz nekoliko mjeseci ćemo proširiti pješačke zone u centru - Stara Vlaška će postati dio pješačke zone, a sljedeće godine ćemo raditi na tome da Masarykovu i Teslinu pretvorimo u pješačku zonu, posebice dio od Gundulićeve do Zrinjevca. Do kraja godine postavit ćemo više od tisuću novih parkirnih mjesta za bicikle, i tako svake godine u mandatu. Izgradit ćemo biciklističku stazu uz nasip Save, istočnu biciklističku magistralu uz Branimirovu ispod željezničke pruge te izgradnju biciklističke magistrale "Centar" od Trga Francuske Republike sve do Kvatrića.
Kreće proširenje tramvajske mreže. Do kraja 2022. očekujemo da će biti izdane dozvole za trasu po Heinzelovoj ulici, od Zvonimirove do Vukovarske, koja će voziti do okretišta na Savišću. Projekt će se financirati uz pomoć EU fondova.
• Grad će uz pomoć EU fondova do kraja godine nabaviti oko 60 novih autobusa i pokrenuti proces nabave 20 novih tramvaja.
• Zagreb je jedini od velikih gradova u HR koji će primijeniti sustav naplate odvoza miješanog otpada prema stvarnoj količini kako bi se stimuliralo građane da što više odvajaju za recikliranje i kompostiranje.

Sunčani krovovi

• Zagreb je na natječaju dobio oko 7,5 milijuna kuna iz tzv. Norveškog financijskog mehanizma za program postavljanja sunčanih elektrana “Sunčani krovovi”.
• Cilj programa je realizacija oko 50MW sunčanih elektrana na području Zagreba (trenutno ih je u Hrvatskoj 150MW) sa snažnom komponentom građanske energije i poticanja energetskih zadruga.
• Ove godine počinje objedinjena nabava za sunčane elektrane na krovovima bazena Utrine, Svetice i Jelkovec, Dječjem vrtiću Trnsko, Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan, Domovima za starije Trešnjevka 1 i 2 te na Zgradi Čistoće.
• Radi se o kapacitetu koji je gotovo tri puta veći od svega dosad instaliranog na zgradama Grada te koji je veći od svih ukupno instaliranih sunčanih elektrana Grada, državne uprave i građana na području Zagreba.
• Podsjetnik: Ovo je samo dio aktivnosti koje su u tijeku na preko 500 objekata Grada i 300 objekata Holdinga za koje je sve planirano da dobiju sunčanu elektranu na krovu.

Roditelj odgojitelj
Visoki upravni sud privremeno je obustavio izvršenje izmjena mjere roditelj odgojitelj, do donošenja odluke o zakonitosti izmjena.
Podsjetnik: Gradska skupština je u prosincu 2021. donijela odluku o reviziji novčane pomoći za roditelje odgojitelje jer ta demografska mjera nije pokazala učinke, stvarala je iznimne pritiske na proračun (1,8 milijardi kuna od 2016.-2021., čak 15 puta više nego što je potrošeno na gradnju i nadogradnju vrtića) i stvarala je niz negativnih posljedica (onemogućavala korisnicama da rade i djeci da budu upisana u vrtić). Određen je period prilagodbe i izmjene su trebale stupiti na snagu 1. svibnja. Nadaju se da će sud konačnu odluku o zakonitosti donijeti što prije. Svaki mjesec isplaćivanja naknada po staroj odluci Grad Zagreb košta čak 40 milijuna kuna, što je iznos za koji se može izgraditi jedan dječji vrtić.
Smatraju da bi proglašavanje revizije mjere nezakonitom bio ozbiljan presedan - da demokratski izabrana vlast u jedinici lokalne samouprave ne može unutar svojih ovlasti definirati sve novčane naknade. Riječ je o novčanoj naknadi, jednoj od brojnih koje Grad dodjeljuje, ona se ne temelji na nekom zakonu koji bi Grad morao provoditi.
Spomenik
Na Dan sjećanja na holokaust, poznatog kao Jom Hašoa, na Glavnom kolodvoru je otvoren spomenik posvećen žrtvama holokausta i ustaškog režima.

PULA
Puli je istraživanje agencije Ipsos pokazalo da se Puležanke i Puležani slažu s našim stavovima o području Lungomare – čak 73,1% onih koji bi izašli na referendum je protiv izgradnje hotela na mjestu današnjeg velikog nogometnog igrališta i teniskih terena, 61,7% smatra da bi Grad Pula o tome trebao provesti referendum, dok bi 54,3% sigurno, a 24,5% vjerojatno izašlo na referendum.

MALI LOŠINJ
U Primorsko-goranskoj županiji su zatražili hitnu smjenu ravnatelja Županijske lučke uprave Mali Lošinj zbog nepravilnosti i nezakonitosti u vođenju Projekta rekonstrukcije i nadogradnje luke Mrtvaška.
Pozadina: Upravo je “nadogradnja” Mrtvaške uzrok tome da stanovnici otoka Ilovika umjesto deset, do Lošinja moraju putovati 80 minuta, ne samo dok traju radovi, nego i nakon toga.

KARLOVAC
U Karlovcu su predložili amandman na rebalans proračuna kojim bi se preraspodjelila sredstva i u karlovačke osnovne škole uveo građanski odgoj.













02.05.2022. u 14:23 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 01.05.2022.

ŠTO JE S OBNOVOM ZAGREBA OD POTRESA?

I MINISTAR PALADINA I PREMIJER PLENKOVIĆ ŠUTE !

Sandra Benčić, pravnica po struci, saborska zastupnica stranke Možemo iznimno je uporna u svojim izjavama da su za Hrvatsku prijevremeni izbori najbolje rješenje. U svakoj prigodi, kada dobije priliku obratiti se javnosti putem medija ili u Hrvatskom saboru izlazi sa svojim argumentima o vrijednosti ministara u hrvatskoj Vladi kao i o HDZ-u kao stranci. Više je puta Sandra Benčić ponovila svoje traženje prijevremenih izbora izravno ih rekavši i premijeru Plenkoviću. No on na to saborskoj zastupnici samo odgovara „ prijevremenih izbora neće biti „.

LJUDI SU SPIRALA USPJEHA ILI NEUSPJEHA

Nije samo da Sandra Benčić primjećuje da nije dobro posloženo mnogo toga za napredak Hrvatske. Primjećuju to i mnogi drugi. A da bi Hrvatska napredovala, za to treba imati ljude. Ljudi su spirala uspjeha i neuspjeha. Sada, u posljednjoj izmjeni ministara koja je u Saboru potvrđena 29. travnja 2022. poslove ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike obavljati će profesor književnosti i povijesti! Gospodin Piletić nije odbio
premijerov prijedlog da bude ministar, ali kako će u tom resoru poslove obavljati čovjek kome ministarski resor nije struka? Premijer ponovo eksperimentira sa svima koji su na taj resor upućeni, Glavno je pitanje zašto ne dovodi u resor osobu kojoj je rad i socijalna politika struka?
Važan razlog zašto prijevremenih izbora ne može biti je proces obnove. Obnova je mnogo važnija u ovom trenutku od svih političkih eksperimenata u državi, koji bi doslovno ukrali nekoliko mjeseci procesa do izbora nove Vlade. Ali teška je u ovom trenutku okolnost što ministar graditeljstva Paladina šuti i ne održava nikakve press konferencije kojima bi točne informacije uputio onima koji ništa o počecima obnove ne znaju. I ukupna javnost čeka informaciju, jer službeno i javno nitko ništa točno nezna. Prije mjesec dana na predstavljanju svojih Pet točaka ubrzanja obnove ministar je rekao da će obnova krenuti početkom ljeta. Ljto počinje potkraj mjeseca lipnja. Jasno je da obnova neće krenuti frontalno, ali i za regionalne dijelove, dakle kvartove grada ili dijelove ulica i brojeva kuća, ili institucija koje će krnuti u obnavu, treba javnost znati. Treba reći javnosti do kuda su stigli javni natječaji o izvršiocima radova obnove, koliko ih ima, koliko ih treba biti i zašto ništa u Zagrebu ne kreće. Zašto ništa ne kreće u zoni epicentra potresa u području Markuševca?

ZAŠTO ŠUTNJA O OBNOVI!
Javnu šutnju o temi obnove treba prekinuti u Hrvatskoj! Što je u toj temi toliko misteriozno. I tko je nametnuo šutnju bez informacija - ne samo u ministarstvu graditeljstva i državne imovine, već i u drugim ministarstvima?
Rijetki su oni koji su imali novca obnoviti svoje objekte i zatražiti povrat novca. Što je s onim starijim građanima koji to financijski nisu u mogućnosti? Prema njima premijer Plenković ima odgovornost jednaku kao i ministar Paladina. Prije svega zato što, ponovo treba reći, Europska komisija je produžila trošenje novca koje daje za obnovu - do kraja lipnja 2023. godine . A radi se o nekoliko milijardi kuna.
Te informacije o procesu i planu obnove trebaju biti na naslovnim stranicama tiskovina, tim više jer je novac osiguran u Europskoj uniji. Ministar Paladina šuti, premijer Plenković ga očito ništa ne pita i krug bez informacije je zatvoren.
Ali do kada tako? Kritike oporbenih zastupnika na ime i HDZ-a i premijera Plenkovića su realne jer premijer nije proaktivan!

Margareta Zouhar Zec



Autorica M.Zouhar Zec

01.05.2022. u 08:31 • 0 KomentaraPrint#^

< svibanj, 2022 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853
ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter