AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 29.08.2022.

EK ODOBRILA HRVATSKOJ IZMJENE U SKLADU S DRŽAVNIM POTPORAMA


KONTEKST – RUSKA INVAZIJA NA UKRAJINU


U dnevnim vijestima 29. kolovoza Europska komisija je objavila da je odobrila izmjene i dopune hrvatskih programa za potporu tvrtkama u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu

Europska komisija odobrila je izmjene dviju postojećih hrvatskih shema za potporu tvrtkama u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu. Izmjene su odobrene u okviru Privremenog kriznog okvira državnih potpora, koji je Komisija usvojila 23. ožujka 2022. i izmijenjen 20. srpnja 2022., između ostalog, kako bi se povećali ograničeni iznosi potpora tvrtkama pogođenim trenutnom krizom ili naknadnim sankcijama i protusankcije.
Dvije postojeće sheme su: 1. mjera do 500 milijuna eura za potporu tvrtkama u svim sektorima koju je Komisija odobrila 7. srpnja 2022. (SA.103003) i 2. mjera od približno 414 milijuna eura za potporu likvidnosti izvoza za poduzeća koje je Komisija odobrila 4. srpnja 2022. (SA.103167).

Hrvatska je obavijestila Komisiju o svojoj namjeri povećanja maksimalnih pragova za ograničene iznose potpora u okviru postojećih programa. Konkretno, maksimalni iznos potpore povećat će se na: 1. 62.000 € po poduzeću aktivnom u sektoru poljoprivrede; 2. na 75.000 € po poduzeću aktivnom u sektorima ribarstva i akvakulture; i 3. na 500.000 € po tvrtki aktivnoj u svim drugim sektorima. Hrvatska je također prijavila izmjene i dopune čiji je cilj pojašnjenje 1. korištenja razdoblja počeka za plaćanje kamata; i 2. način izračuna maksimalnog iznosa kredita za novoosnovana poduzeća.

Komisija je utvrdila da su hrvatski programi, kako su izmijenjeni, i dalje potrebni, primjereni i razmjerni za otklanjanje ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu države članice, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i uvjetima utvrđenim u Privremenoj Krizni okvir s izmjenama i dopunama 20. srpnja 2022. Na temelju toga Komisija je odobrila izmjene u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama.

Nepovjerljiva verzija odluke bit će dostupna pod brojevima SA.103919 i SA.103920 u registru državnih potpora na web stranici Komisije za tržišno natjecanje nakon što se riješe sva pitanja povjerljivosti.

29.08.2022. u 18:50 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 28.08.2022.

DAH OZBILJNOSTI PREDSJEDNIKA RH!



„ OPTUŽNICE IZ SRBIJE SU TEMA ZA VIJEĆE NACIONALNE SIGURNOSTI“

Predsjednik Republike Zoran Milanović smatra kako je potrebno održati sjednicu Vijeća na nacionalnu sigurnost zbog podizanja optužnica u Srbiji protiv hrvatskih pilota te najave podizanja optužnica protiv hrvatskih generala. Na sjednici VNS-a bi se trebalo usuglasiti, smatra on, kako će Hrvatska reagirati na optužnice – informacija je s internet stranice predsjednika RH Zorana Milanovića.
„Imamo još jedan razlog za sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Ovo što je napravio službeni Beograd, to nije nikakvo neovisno tužiteljstvo u Beogradu. Stvar je jako ozbiljna. Ja idem u Plavno, idem u Grubore, ide se u Varivode, u Jasenovac, pokazuje se dobra volja, spremnost i susretljivost da se ta grozna priča – u kojoj je Srbija napala Hrvatsku, a ne obrnuto – da se konačno stabilizira i onda evo ti optužnica. To je organizirao predsjednik Srbije. Tema je važna za Vijeće za nacionalnu sigurnost, da uskladimo stav kako ćemo reagirati”, rekao je predsjednik Milanović u Varaždinu gdje je posjetio kulturno-turističku manifestaciju Špancirfest 24. kolovoza .

Kako će Hrvatska zaštitit svoje pilote i generale?
Predsjednik Milanović je rekao “moramo se dogovoriti kako ćemo reagirati, mi imamo instrumente da na to reagiramo”. “Dakle, Beograd, predsjednik Vučić i suradnici su odlučili da je sada zgodan trenutak podići optužnice protiv četiriju hrvatskih ratnih zapovjednika, od kojih dvojicu ja osobno poznajem i mogu za njih garantirati, mogu dati ruku za njih da nisu nacionalisti i da nisu odgovorni za ništa. Ali, uopće ne želim ulaziti u tu vrstu rasprave jer Srbija nema pravo podizati takve optužnice. Hrvatska će sutra optužiti njihovog aktualnog predsjednika, ako bude loše volje, zato što je divljao na teritoriju Hrvatske ’95. godine, a ne na Petrovačkoj cesti, kao u pjesmi Branka Ćopića, na kojoj su poginula neka djeca. Meni je žao zbog toga, ali za to neće odgovarati hrvatski zapovjednici iz Domovinskog rata”, pojasnio je predsjednik Milanović.Predsjednik RH Zoran Milanović nezadovoljan je reakcijom hrvatske Vlade na optužnica koja je poručila – mi se s time ne slažemo. “Što to znači da se mi s time ne slažemo? Što će Hrvatska poduzeti da zaštiti svoje zapovjednike? Ti ljudi se sada ne mogu maknuti iz Hrvatske. To smo već imali s nekim ljudima”, nastavio je i upozorio kako ozbiljna država tako ne reagira.

Optužnice tempirane radi skretanja pozornosti !

Predsjednik Republike Hrvatske kako je ovo što se dogodilo s optužnicama tempirano da se skrene pozornost s određenih problema koje vlast u Beogradu trenutno ima. “Sama si je kriva za to. Ali Hrvatska na to mora reagirati. A reakcija Plenkovića i hrvatske vlade i ekipe iz HDZ-a je – da se mi s tim ne slažemo! Nije dosta! Kako ćemo zaštititi svoje ljude? Poanta je u tome da Srbija sebi uzima za pravo da sudi za sve događaje koji su se dogodili bilo gdje na prostoru bivše Jugoslavije, bilo kada. Hrvatska to ne radi, mada je u puno jačoj vanjskopolitičkog poziciji od Srbije, zato što pokušavamo igrati fer. Ne ide!”, poručio je predsjednik Milanović.
Svakih nekoliko dana i mjeseci, podsjetio je, pojavi se tema koja je važna za Vijeće za nacionalnu sigurnost. Ali, ova je puno važnija od rata u Ukrajini “gdje nismo mogli ništa, ovdje možemo – moramo reagirati, moramo zaštititi i Mikca, i Borovića, i drugu dvojicu, i Miljavca, i Domazeta Lošu”.
“To je napad na hrvatsku državu, a onda i na njih. I država mora odlučiti kako zaštiti njih, a držati se nekih svojih principa, a princip je – nećeš suditi za kaznena djela izvan Srbije. Ako se nešto dogodilo u Srbiji, dogodilo se u Srbiji, organiziraj suđenje. Ovo se dogodilo u Bosni i Hercegovini. A da sada ne krenem nabrajati što se sve dogodilo kraj Zagreba, u čemu je sudjelovao Vučić osobno i u čemu ima elemenata kaznene odgovornosti koji ne zastarijeva. Zašto nas provociraš čovječe?”, zaključio je predsjednik Milanović.


28.08.2022. u 12:18 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 27.08.2022.

MEĐUNARODNA MREŽA KATOLIČKIH ZAKONODAVACA I PAPA

PRAVDA, BRATSTVO I MIR - PAPINE KLJUČNE RIJEČI

Vatican news zabilježio je 25. kolovoza 2022. susret sudionika Međunarodne mreže katoličkih zakonodavaca i Pape Franje. Susret Međunarodne mreže katoličkih zakonodavaca usredotočen je na temu unapređenja pravde i mira u trenutnoj geopolitičkoj situaciji, obilježenoj sukobima i podjelama koje utječu na mnoga područja svijeta.

Papa Franjo potaknuo je sudionike susreta Međunarodne mreže katoličkih zakonodavaca neka rade za pravedniji, bratskiji i mirniji svijet kroz zakonodavne procese koji promiču dobrobit svih i rješavaju situacije nejednakosti u društvu. Papa je istakao tri, po njemu ključne riječi a to su – pravda, bratstvo i mir – Papa je rekao kako se nada da one mogu pomoći u raspravama u nadolazećim danima.

Pravda

Papa Franjo je pojam „pravde” definirao kao volju da se svakoj osobi da ono što joj pripada. Prema biblijskoj tradiciji također uključuje konkretne radnje usmjerene na njegovanje ispravnih odnosa s Bogom i s drugima, kako bi dobro pojedinaca i zajednice moglo procvjetati.
U današnjem svijetu mnogi ljudi vape za pravdom, osobito najranjiviji koji često nemaju glas, koji od civilnih i političkih vlasti traže zaštitu svojih temeljnih ljudskih prava učinkovitom politikom i zakonodavstvom, podsjetio je Sveti Otac.
„Vaš je izazov raditi na očuvanju i poboljšanju onih ispravnih odnosa u javnoj sferi koji omogućuju da se prema svakoj osobi postupa s poštovanjem i s ljubavlju, koja joj pripada.“
Papa se posebno osvrnuo na siromašne, migrante i izbjeglice, bolesne i starije osobe, žrtve trgovine ljudima i one koji su u opasnosti da budu iskorišteni ili odbačeni zbog današnje kulture odbacivanja.

Bratstvo
"Pravedno društvo ne može postojati bez veze bratstva – bez osjećaja zajedničke odgovornosti i brige za cjeloviti razvoj i dobrobit svakog člana naše ljudske obitelji", istaknuo je nadalje papa Franjo. Iz tog razloga, globalna zajednica bratstva utemeljena na praksi društvenog prijateljstva poziva na bolju vrstu politike, onu koja je istinski u službi općeg dobra.
„Želimo li izliječiti svijet od suparništva i nasilja koji proizlaze iz želje za dominacijom, a ne za služenjem, ne trebamo samo odgovorne građane nego i sposobne vođe nadahnute bratskom ljubavlju usmjerenom posebno prema onima u najnesigurnijim životnim uvjetima.“
U tom je pogledu Sveti Otac ohrabrio stalne napore na nacionalnoj i međunarodnoj razini za rad na usvajanju politika i zakona koji nastoje riješiti, u duhu solidarnosti, mnoge situacije nejednakosti i nepravde koje prijete društvenom tkivu i urođenom dostojanstvu svih ljudi.

Mir
Papa Franjo je potom dodao kako nastojanje da izgradimo našu zajedničku budućnost zahtijeva stalnu potragu za mirom. Mir, rekao je, nije samo odsutnost rata, već put do trajnog mira što zahtijeva suradnju, osobito onih koji imaju veću odgovornost, u ostvarivanju ciljeva koji su od koristi svima.
Nadalje je objasnio da mir proizlazi iz trajne predanosti međusobnom dijalogu, strpljivog traženja istine i spremnosti da se autentično dobro zajednice stavi ispred osobne koristi. Kako bi se to postiglo, Papa je istaknuo važnost zakonodavaca i političkih vođa, napominjući da se pravi mir može postići samo dalekovidnim političkim procesima i zakonodavstvom kako bi se izgradio društveni poredak utemeljen na univerzalnom bratstvu i pravdi za sve.
Na kraju je Sveti Otac molio da Gospodin osposobi katoličke zakonodavce da postanu kvasac za obnovu građanskog i političkog života i svjedoci političke ljubavi prema onima koji su najpotrebitiji. Molio je neka ih njihova revnost za pravdu i mir, hranjena duhom bratske solidarnosti, nastavi voditi u plemenitoj potrazi za doprinosom napretku Božjeg kraljevstva u našem svijetu.

27.08.2022. u 21:10 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 25.08.2022.

EU USVOJILA HRVATSKI SPORAZUM O PARTNERSTVU



TEMELJEM KOHEZIJSKE POLITIKE HRVATSKOJ 9 MILIJARDI EURA
OD 2021. DO 2027. GODINE


Ured za regionalnu politiku Europske unije objavio je 24. kolovoza da će Hrvatska dobiti ukupno 9 milijardi eura na bazi kohezijske politike u razdoblju od 2021. – 2027. godine, a u okviru svog Sporazuma o partnerstvu s Komisijom za promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija te zelenih i digitalnih prijelaza.
Ta će ulaganja pomoći smanjiti regionalne ekonomske razlike i poboljšati vještine, obuku i mogućnosti zapošljavanja. EU fondovi također će podržati razvoj konkurentnog, inovativnog i izvozno orijentiranog hrvatskog gospodarstva.

Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom pokriva financiranje Kohezijske politike (ERDF, ESF+, Kohezijski fond i JTF) i Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF).
Sporazum o partnerstvu otvara put za provedbu ovih ulaganja na terenu. Obuhvaća četiri nacionalna programa:
Program za konkurentnost i koheziju (ERDF i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (ERDF i JTF), Program učinkovitih ljudskih potencijala (ESF+) i EMFAF, koji tek treba biti usvojen. Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom devetnaesti je koji je usvojen nakon Grčke, Njemačke, Austrije, Češke, Litve, Finske, Danske, Francuske, Švedske, Nizozemske, Poljske, Bugarske, Cipra, Portugala, Estonije, Slovačke, Italije i Rumunjske. .




U objavi piše da će Hrvatska klimatskim ciljevima namijeniti gotovo 31% sredstava Europskog fonda za regionalni i razvoj (ERDF) i 39% sredstava Kohezijskog fonda. Konkretno, 2,56 milijardi eura pomoći će zemlji u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije do 60% do 2030. te u poboljšanju kružnog gospodarstva i podršci otpornosti na klimu i bio raznolikosti. Više od 650 milijuna eura bit će uloženo u ovaj kasniji cilj.

Štoviše, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju (JTF) ublažit će ekonomske učinke i učinke zelene tranzicije na zapošljavanje. To će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diverzifikacijom gospodarstva u najugroženijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživanja te povećanjem mogućnosti zapošljavanja radne snage.
Iz EFRR-a 1,7 milijardi eura podržat će inovativnu i pametnu gospodarsku transformaciju Hrvatske povećanjem konkurentnosti i internacionalizacije malih i srednjih poduzeća (MSP) te doprinosom poboljšanju vještina zaposlenika.
Ulaganja će zahvatiti cijelo područje Hrvatske, uključujući i njezina najsiromašnija područja. Gotovo 500 milijuna eura pomoći će poboljšanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih regija olakšavanjem njihove industrijske tranzicije. Dodatno, 12 % iz ERDF-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko 3 % razvoju pametnih i održivih otoka. Planinska područja također će dobiti povećanu potporu. Na taj će način EU fondovi pomoći svim dijelovima Hrvatske da sustignu gospodarski i socijalno razvijeniju prijestolnicu Zagreb te najrazvijenije regije EU-a.
Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira ,

Poboljšanje povezanosti
Gotovo milijarda eura poboljšat će regionalnu, lokalnu i prekograničnu mobilnost u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s Transeuropskom mrežom - TEN-T, kao i prijeko potrebne poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u ovoj obalnoj zemlji.


Socijalna uključenost, zapošljavanje, obrazovanje, osposobljavanje
Gotovo 2,5 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+) i ERDF-a potaknut će kvalitetno zapošljavanje, vještine, obrazovanje, zdravstvenu skrb i socijalne usluge. Dobro osmišljena aktivna potpora zapošljavanju, posebno za žene, mlade i ranjive skupine, ići će ruku pod ruku s poboljšanjem kapaciteta institucija tržišta rada, kao što su javne službe za zapošljavanje, uključujući putem digitalizacije.

Ulaganja na svim razinama obrazovanja omogućit će opipljiva poboljšanja obrazovnog sustava, od rane skrbi za djecu do učenja odraslih. Ta će ulaganja također ojačati usavršavanje i ponovnu vještinu kako bi se bolje uskladili s promjenjivim potrebama tržišta rada i razvili sastavne elemente za račune individualnog učenja (ILA).
Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti posebno je visok za starije osobe, žene i osobe s invaliditetom. Na temelju strateškog mapiranja potreba, ESF+ će stoga snažno ulagati u sustav socijalne skrbi i tranziciju s institucionalnih socijalnih usluga u zajednicu, posebno u pogledu pomoći za osobe s invaliditetom, dugotrajne skrbi . Sporazum o partnerstvu također će podržati obuku medicinskog osoblja i ojačati sustav hitnog medicinskog odgovora i telemedicinske usluge.

Održivo ribarstvo
Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će 244 milijuna eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru. Fond će također dodatno podržati razvoj održive akvakulture i sektora prerade s niskim udjelom ugljika, gospodarsku i društvenu vitalnost ribarskih zajednica i provedbu međunarodnog upravljanja oceanima. Sve podržane radnje pomoći će Hrvatskoj da doprinese ciljevima Zajedničke ribarstvene politike kao i ključnim političkim prioritetima EU-a navedenima u Europskom zelenom dogovoru, Strategiji od farme do stola i Bioraznolikosti.



Povjerenik EK za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius i povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira dio su kolegija Sporazuma o partnerstvu za pitanje Hrvatske.
U okviru Kohezijske politike, a u suradnji s Komisijom, svaka država članica priprema Sporazum o partnerstvu, strateški dokument za programiranje ulaganja iz fondova Kohezijske politike i EMFAF-a tijekom Višegodišnjeg financijskog okvira. Sporazum je usredotočen na prioritete EU-a, utvrđuje strategiju i investicijske prioritete koje je odredila država članica te predstavlja popis nacionalnih i regionalnih programa za provedbu na terenu, uključujući indikativna godišnja financijska izdvajanja za svaki program.

25.08.2022. u 18:34 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 24.08.2022.

ZA UBLAŽAVANJE ENERGETSKE KRIZE



POVEĆANJE KAPACITETA LNG TERMINALA NA OTOKU KRKU

Govoreći u uvodnom dijelu na sjednici Vlade 18. kolovoza o mjerama za ublažavanje posljedica energetske krize, premijer Plenković najavio je da će Vlada donijeti stratešku odluku o povećanju kapaciteta LNG terminala na Krku i o izgradnji plinovodne mreže Zlobin - Bosiljevo. Cilj je jedan, a to je povećanje sigurnosti opskrbe plinom.

"Idemo za dodatnom investicijom u postojeći brod s ciljem da on ima kapacitet 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje. Time ćemo omogućiti, ne samo potpunu opskrbu plinom za Hrvatsku kada je riječ o potrebama kućanstava i industrije, nego uistinu činimo Hrvatsku regionalnim energetskim hubom", poručio je predsjednik Vlade Plenković.



LNG Krk

Vrijednost investicije iznositi će 180 milijuna eura, od čega se 25 milijuna planira uložiti u samo proširenje kapaciteta terminala, a 155 milijuna eura u proširenje plinovodne mreže. Za financiranje ulaganja maksimalno će se koristiti EU sredstva uz podršku sredstava iz državnog proračuna.


Sadašnji maksimalni kapacitet LNG terminala na Krku je oko 2,6 milijardi kubnih metara prirodnog plina, koliko terminal, može isporučiti u transportni sustav. Ta je brojka otprilike jednaka ili nešto manja od godišnje potrošnje plina u Republici Hrvatskoj, pri čemu treba uzeti u obzir da Hrvatska i dalje zadovoljava nešto manje od trećine potreba za plinom iz vlastitih nalazišta, a kapacitetu LNG terminala prilagođen je i sustav transporta u Plinacrou, od Krka prema ostatku zemlje i dalje, po potrebi, prema Mađarskoj i trećim zemljama.

24.08.2022. u 13:00 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 22.08.2022.

ZAR NETKO UISTINU VJERUJE DA JE POLITIČKI NOVINAR BAGO POČINIO SAMOUBOJSTVO?



POGREŠNO NAPISANA VIJEST

Zar netko uistinu vjeruje da je politički novinar Nove TV Mislav Bago (49) počinio samoubojstvo? Zar na pretpostavci da je počinio samoubojstvo završava njegov slučaj? A na čemu se temelji ta pretpostavka o sampoubojstvu? Na tome da je nađen na pločniku u Martičevoj, a stan mu je na 4. katu? I zar je tu kraj svim pitanjima I nedoumicama?
“ Iznenada nas je napustio višestruko nagrađivani novinar, reporter, urednik i politički komentator
Nove TV Mislav Bago koji za sobom ostavlja veliku prazninu - objavila je Nova TV” matična novinarska kuća 18. kolovoza, za koju je novinar radio, kako bi informirala javnost o smrti političkog novinara svoje medijski kuće Mislava Bage.

POGREŠNO NAPISANA VIJEST
Ali činjenica je da Mislav Bago nije umro bolestan u bolnici, i nije iznenada umro u svom krevetu , da bi adekvatan bio izraz “iznenada nas je napustio”. Taj se izraz za osobu koja nije više živa ne može koristiti kada je tijelo pokojnog Bage nađeno na ulici u centru Zagreba. Pod pretpostavkom da je Bago počinio samoubojstvo , jer čin na taj zaključak u prvi trenutak upučuje.
Zašto medijski kuća nije jasno u svojoj vijesti napisala -da je tijelo novinara Bage u rano jutro 18. kolovoza nađeno podno njegova stana koji je na četvrtom katu, mrtvo i navodno golo.Zašto istina o Baginoj iznenadnoj smrti nije istinito istaknuta već u prvoj rečenici? Već je Bagina smrt od njegove matične informativne kuće izražena iavnosti riječima koje nisu adekvatne za njegov slučaj, a što je još važnije – ništa ne govore o načinu smrti i okolnostima tragične smrti. Smrt mislava Bage je tragična i tu riječ ne treba izbjegavati.
I ponovo: zar netko uistinu vjeruje da je politički novinar Nove TV Mislav Bago počinio samoubojstvo? Ili se mnogi samo prisiljavaju da vjeruju? Ili je vjerojatnije je da je Bago pod nečijom prijetnjom morao skočitim s balkona, ili je bačen sa balkona ili sa prozora u rano jutro, iz svoga stana u Martičevoj 44?
Zar je Mislav Bago bio posljednjih mjeseci depresivan, različitih raspoloženja? Kod njegovog se liječnika opće prakse može provjeriti od kojih je psihičkih bolesti bolovao! Da li je redovito dolazio na posao i odrađivao svoje novinarske zadatke?
Depresivan,ili pod utjecajem droga, novinar nije u mogučnosti raditi na način na koji je radio Mislav Bago. Politički novinar mora imati čistu glavu, čistu od svih stimulatora i medikamenata i biti fokusiran samo na informacije – kojih je vrlo mnogo .

MEDIJSKA ŠUTNJA I NEISTINA STVARA NOVI ALIBI
Medijskom šutnjom o Baginom slučaju se stvara odličan alibi da u budućnosti neki novinar ponovo “sam sebe ubije”. Vjerojatnije je da je Bago pod prijetnjom morao skočitim s balkona, ili je bačen sa balkona u rano jutro. Bez sumnje Bago je u svom stanu proživljavao nešto što za sada ostaje tajna i nepoznanica, ali da je sam svojevoljno skočio s balkona ili prozora s četvrtog kata svoga stana - u to osobno ne vjerujem ni jedan posto.
Profesija u kojoj je Bago iznosio činjenice, koje su često loše i nepodnošljive i za političare koji ih proizvode i stvaraju češće svojom ne kompetencijom nego svojim znanjima ,a kada novinar izvodi zaključke iz onog što treba prenijeti javnosti: informacija ispadne negativnija nego što su je politički interpreti zamislili. Bago je godinama u službi profesije preispitivao političare i oporbene i vladajuće, znao je mnogo, razumio je mnogo i zato je bez sumnje imao neprijatelja, okorijelih neprijatelja. A neprijatelji strpljivo čekaju svoju priliku.

A štose točno dogodilo u četvrtak 18. kolovoza u jutarnjim satima, treba utvrditi policijska istraga. Prva informacija o Baginoj smrti objavljana je oko 9 sati ujutro. Da li je istraga pokrenuta? Da li je policijsku istragu zatražilo Hrvatsko novinarsko društvo? Da li je policijsku istragu zatražila obitelj?
Nevjerojatno je da bi čovjek Bagina novinarskog senzibiliteta počinio samoubojstvo. Njegove esencijalne misli bile su uvijek preokupirane temama, informacijama i ljudima s kojima je planirao napraviti informaciju I to je mnogo vjerojatnije nego da je smišljao i razmišljao o svom ubojstvu .
Nisu objavljene informacije o tome što se točno dogodilo Mislavu Bagi. Tko je pronašao Bagu na ulici mrtvog ? Tko je dojavio redakciji Nove TV? Što su čuli susjedi te noći 18.kolovoza na četvrtom katu gdje je i Bagin stan? Tko je nakon događaja prvi ušao u Bagin stan što je vidio i što je zatekao, s obzirom na Baginu profesiju? Kada je stigao netko od obitelji ?
Zašto o smrti Mislava Bage nema u medijima informacija vezanim za događaj? Tko je odlučio da o tobožnjem samoubojstvu vlada šutnja ? To je loša odluka. Ta odluka hrabri one koji bi željeli da demokratsko društvo živi bez novinara.
Nagrađivani hrvatski istraživački novinari trebali bi istražiti smrt Mislava Bage i reći I napisati javnosti što se stvarno dogodilo. Ostaviti javnost bez informacije loša je i odluka I ostalih medijskih kuća.
Pretpostavka je da bi se moglo dogoditi da netko na društvenim mrežama, nakon nekog vremna krene sa objavama fotki o Baginoj smrti. To nije SF to je realnost društvenih mreža I vremna u kome živimo. Takvo omalovažavanje, nakon medijske šutnje Bagina slučaja, novinari i mediji bi trebali dočakati spremni. Spremni s vlastitim informacijama.

Margareta Zouhar Zec

22.08.2022. u 11:55 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 16.08.2022.

DIGITALNE FINANCIJE



KRIPTOIMOVINA ĆE DOBITI EUROPSKU UREDBU




Na kraju francuskog predsjedanja Vijećem EU, 30. lipnja 2022. donesen je regulatorni okvir za kriptoimovinu, za izdavatelje kriptoimovine i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom.Predsjedništvo Vijeća i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o prijedlogu o tržištima kriptoimovine (MiCA), koji obuhvaća izdavatelje kriptoimovine nevezane uz imovinu i takozvane „stabilne kriptovalute”, kao i mjesta trgovanja i lisnice u kojima se drži kriptoimovina.
Tim regulatornim okvirom zaštitit će se ulagatelji i očuvati financijska stabilnost, a istodobno omogućiti inovacije i potaknuti privlačnost sektora kriptoimovine. Time će se povećati jasnoća u Europskoj uniji jer neke države članice već imaju nacionalno zakonodavstvo o kriptoimovini, ali dosad nije postojao zaseban regulatorni okvir na razini EU-a.

„Kretanja u tom sektoru koji se brzo razvija potvrđuju potrebu za regulacijom na razini EU-a. Uredbom o MiCA bolje će se zaštititi stanovnike Europe koji su uložili u tu imovinu, te će se spriječiti zloupotreba kriptoimovine, a istodobno će se pogodovati inovacijama kako bi se održala privlačnost EU-a. Tom povijesnom uredbom okončat će se nered u pogledu kriptoimovine. Njome se potvrđuje uloga EU-a kao tijela koje utvrđuje standarde za digitalna područja- izjavio je tada Bruno Le Maire, francuski ministar gospodarstva, financija te industrijskog i digitalnog suvereniteta“

REGULIRANJE RIZIKA U VEZI S KRIPTOIMOVINOM

Zahvaljujući uredbi o MiCA-i potrošači će biti zaštićeni od nekih rizika povezanih s ulaganjima u kriptoimovinu i pomoći će im se da izbjegnu prijevare. Potrošači trenutačno imaju vrlo ograničena prava na zaštitu ili pravne lijekove, posebno ako se transakcije odvijaju izvan EU-a. S novim pravilima pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom morat će poštovati stroge zahtjeve za zaštitu lisnica potrošača i odgovarat će ako izgube kriptoimovinu ulagatelja.Uredbom o MiCA-i obuhvatit će se i sve vrste zloupotrebe tržišta povezane s bilo kojom vrstom transakcije ili usluge, posebno za manipuliranje tržištem i trgovanje na temelju povlaštenih informacija.
Dionici na tržištu kriptoimovine morat će dostaviti informacije o svojem ekološkom i klimatskom otisku. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) izradit će nacrt regulatornih tehničkih standarda o sadržaju, metodologijama i prikazu informacija koje se odnose na glavne štetne utjecaje na okoliš i klimu. Europska komisija u roku od dvije godine morat će podnijeti izvješće o utjecaju kriptoimovine na okoliš i uvođenju obveznih minimalnih standarda održivosti za mehanizme konsenzusa, uključujući dokaz o radu.
Kako bi se izbjegla preklapanja s ažuriranim zakonodavstvom o sprečavanju pranja novca, koje će sada obuhvaćati i kriptoimovinu, u uredbi o MiCA-i ne ponavljaju se odredbe o sprečavanju pranja novca utvrđene u nedavno ažuriranim pravilima o prijenosu novčanih sredstava dogovorenima 29. lipnja. Međutim, uredbom o MiCA-i zahtijeva se da se Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) zaduži za vođenje javnog registra pružateljâ usluga povezanih s kriptoimovinom koji ne ispunjavaju obveze. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom čije se matično društvo nalazi u zemljama navedenima na EU-ovu popisu trećih zemalja koje se smatraju visokorizičnima u vezi s aktivnostima pranja novca i na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe morat će provoditi pojačane provjere u skladu s EU-ovim okvirom za borbu protiv pranja novca. Stroži zahtjevi možda će se primjenjivati i na dioničare i upravu pružateljâ usluga povezanih s kriptoimovinom, posebno u pogledu njihove lokalizacije.

OKVIR ZA „ STABILNE KRIPTOVALUTE“ RADI ZAŠTITE POTROŠAČA

Nedavna kretanja na tržištima takozvanih „stabilnih kriptovaluta” još su jednom pokazala rizike za imatelje u nedostatku regulacije, kao i učinke koje to ima na drugu kriptoimovinu.
Naime, uredbom o MiCA-i zaštitit će se potrošači tako što će od izdavatelja stabilnih kriptovaluta zahtijevati stvaranje dovoljno likvidne rezerve s omjerom 1/1 i dijelom u obliku depozita. Izdavatelj će svakom imatelju takozvane „stabilne kriptovalute” ponuditi potraživanje u bilo kojem trenutku i besplatno, a pravilima kojima se uređuje funkcioniranje rezerve također će se osigurati odgovarajuća minimalna likvidnost. Nadalje, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) nadzirat će sve takozvane „stabilne kriptovalute”, pri čemu će prisutnost izdavatelja u EU-u biti preduvjet za svako izdavanje.
Razvoj tokena vezanih uz imovinu na temelju neeuropske valute, kao sredstva plaćanja u širokoj upotrebi, bit će ograničen kako bi se očuvao naš monetarni suverenitet. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu morat će imati registrirano sjedište u EU-u kako bi osigurali pravilan nadzor i praćenje javnih ponuda tokena vezanih uz imovinu.
Tim okvirom osigurat će se očekivana pravna sigurnost i omogućiti procvat inovacija u Europskoj uniji.
Pravila na razini EU-a za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom i različitu kriptoimovinu
U skladu s upravo donesenim privremenim dogovorom pružatelji usluga povezani s kriptoimovinom morat će imati odobrenje za rad unutar EU-a. Nacionalna tijela morat će izdavati odobrenja u roku od tri mjeseca. Kad je riječ o najvećim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom, nacionalna tijela redovito će prosljeđivati relevantne informacije Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).
Nezamjenjivi tokeni (NFT), odnosno digitalna imovina koja predstavlja stvarne predmete kao što su umjetnost, glazba ili videozapisi, bit će isključeni iz područja primjene uredbe, osim ako pripadaju postojećim kategorijama kriptoimovine. U roku od 18 mjeseci Europska komisija bit će zadužena za pripremu sveobuhvatne procjene i, ako se to bude smatralo potrebnim, posebnog, proporcionalnog i horizontalnog zakonodavnog prijedloga za stvaranje sustava za nezamjenjive tokene i otklanjanje novih rizika koji proizlaze iz takvog novog tržišta.
Ovaj privremeni dogovor treba potvrditi Vijeće i Europski parlament.





Bitcoini od 2008.
Prva kriptoimovina bili su bitcoini, uvedeni 2008. kao kriptovaluta – alternativni način plaćanju valutama koje je izdala središnja europska banka. Do 2020. postojalo je 5 600 različitih kriptovaluta s procijenjenom globalnom vrijednošću od 250 milijardi eura, što je još uvijek relativno mali udio u ukupnoj vrijednosti novca. Ova generacija kriptoimovine općenito nema temelj u imovini s pripadajućom vrijednošću. Njezina je vrijednost često prilično promjenjiva, što ograničava praktičnu upotrebu, pretvarajući kriptoimovinu u oblik rizičnih ulaganja, a ne u korisnu valutu.
Tokeni i stabilne kriptovalute (stablecoins)
Tokeni su novija kriptoimovina; oni su digitalno predstavljanje udjela ili prava na određenu imovinu. Obično se izdaju za prikupljanje kapitala za nove poduzetničke projekte ili start-upove.
Uvođenje novih proizvoda poput stabilnih kriptovaluta (stablecoins) mogao bi biti stabilniji način plaćanja jer je njihova vrijednost potkrijepljena stvarnom imovinom, te one donose nove mogućnosti za inovacije i šire korištenje.
. Izvor. stranica europskaog Vijeća








16.08.2022. u 12:39 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 15.08.2022.

MEHANIZAM CIVILNE ZAŠTITE EUROPSKE UNIJE



OD 2001. AKTIVIRAN VIŠE OD 600 PUTA

Mehanizam civilne zaštite EU-a omogućio je pacijentima iz U krajine kojima je hitno potrebno liječenje i njega da budu primljeni u bolnice zemalja Europske unije. No znatno prije početka ruske agresije na Ukrajinu, Europska komisija je uspostavila Mehanizam civilne zaštite EU-a. Bilo je to u listopadu 2001. godine. Cilj je Mehanizma da ojača suradnju između zemalja EU-a i 6 država sudionica u civilnoj zaštiti, kako bi se poboljšala prevencija, pripravnost i odgovor na katastrofe.
Kada katastrofa postane takvih razmjera da nadmaši kapacitete zemlje u kojoj se dešava, ogovorni mogu zatražiti pomoć putem Mehanizma. EK ima ključnu ulogu u koordinaciji odgovora na katastrofe u cijelom svijetu, pridonoseći za najmanje 75% transportnih ili operativnih troškova raspoređivanja.
Katastrofe ne poznaju granice i mogu istovremeno pogoditi jednu ili više zemalja bez upozorenja. Zajednički pristup dodatno pomaže udruživanju stručnosti i kapaciteta onih koji prvi reagiraju, izbjegava udvostručenje napora pomoći i osigurava da pomoć zadovoljava potrebe onih koji su pogođeni. Udruživanje kapaciteta i sposobnosti civilne zaštite omogućuje snažniji i koherentniji kolektivni odgovor.
Osim 18 zemalja EU-a, u Mehanizmu trenutno sudjeluje još 6 država i to Island, Norveška, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Turska. Od svog početka 2001. godine, Mehanizam civilne zaštite EU-a odgovorio je na više od 600 zahtjeva za pomoć unutar i izvan EU-a.

TIJEK POMOĆI
Nakon zahtjeva za pomoć putem Mehanizma, Centar za koordinaciju odgovora u hitnim slučajevima (ERCC) i mobilizira pomoć ili stručnost.
ERCC prati događaje diljem svijeta 24/7 i osigurava brzo raspoređivanje hitne podrške putem izravne veze s nacionalnim tijelima civilne zaštite. Specijalizirani timovi i oprema, kao što su zrakoplovi za gašenje šumskih požara, timovi za traganje i spašavanje i medicinski timovi mogu se mobilizirati u kratkom roku za raspoređivanje unutar i izvan Europe.
Satelitske karte koje je izradila Služba za upravljanje hitnim slučajevima Copernicus također podržavaju operacije civilne zaštite. Copernicus pruža pravovremene i precizne geoprostorne informacije koje su korisne za ocrtavanje pogođenih područja i planiranje operacija pomoći u katastrofama.
U zemljama u razvoju pomoć civilnoj zaštiti obično ide ruku pod ruku s humanitarnom pomoći EU-a. Stručnjaci u oba područja blisko surađuju kako bi osigurali najkoherentniju analizu i odgovor, osobito u odgovoru na složene hitne situacije.
Mehanizam također intervenira u hitnim slučajevima onečišćenja mora: Centar može brzo mobilizirati kapacitete za prikupljanje nafte i stručnost država sudionica i Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA).

CIVILNA ZAŠTITA EU NA DJELU
Svaka država svijeta, ali i Ujedinjeni narodi i njihove agencije ili relevantne međunarodne organizacije, mogu pozvati u pomoć Mehanizam civilne zaštite EU. U 2021. godini Mehanizam je aktiviran 114 puta.
Na primjer, za odgovor na 1. COVID-19 u Europi i širom svijeta; 2. poplave u Belgiji; 3. šumski požari u Sredozemlju, Zapadnom Balkanu i Austriji; 4. repatrijacije iz Afganistana, i 5. potres i uragan na Haitiju. No rat u Ukrajini pokrenuo je najveću hitnu operaciju od uspostave Mehanizma.
Kao odgovor na pogoršanje humanitarne situacije u Ukrajini, svih 27 zemalja EU-a, te Norveška, Turska i Sjeverna Makedonija, ponudile su pomoć Ukrajini putem Mehanizma civilne zaštite EU-a. Pomoć uključuje milijune predmeta kao što su kompleti prve pomoći, oprema za skloništa, oprema za gašenje požara, pumpe za vodu, generatori struje i gorivo.
Koordinacija predstavlja dosad najveću aktivaciju Mehanizma. Pomaže pomoći ljudima u Ukrajini i onima koji su pobjegli u susjedne zemlje poput Poljske, Slovačke i Moldavije.
EU također koordinira medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata kojima je potrebna hitna skrb u bolnice diljem Europe putem Mehanizma.
Kako bi se učinkovito upravljalo iznimno velikim brojem isporuka, uz potporu ERCC-a postavljena su logistička čvorišta u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Ta središta prikupljaju pomoć koju nude zemlje EU-a i šalju je u Ukrajinu.

Kao dodatnu prednost Mehanizmu, EU je uspostavio europsku rezervu dodatnih kapaciteta („rezerva rescEU”).
Pričuva rescEU uključuje flotu protupožarnih zrakoplova i helikoptera te zrakoplov za medicinsku evakuaciju, kao i zalihe medicinske opreme i terenske bolnice koje mogu odgovoriti na hitne zdravstvene situacije.
EU trenutno razvija sposobnosti za odgovor na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne incidente.
Tijekom pandemije COVID-19, EU je distribuirao milijune zaštitnih maski, medicinskih rukavica i respiratora koji dolaze iz strateških distribucijskih centara rescEU-a koji trenutno imaju 9 država članica EU-a europskim zemljama u potrebi.
Kako bi se osigurao bolji odgovor na buduće izazove, novo zakonodavstvo o civilnoj zaštiti EU-a – koje je na snazi od svibnja 2021. – daje EU-u dodatne kapacitete za odgovor na nove rizike u Europi i svijetu i jača rezervu rescEU.
Države članice EU-a i države sudionice mogu dodijeliti nacionalne resurse za odgovor na hitne slučajeve Europskoj grupi civilne zaštite (ECPP).

Ovaj skup omogućuje bolje planiranje i koordinaciju aktivnosti odgovora na europskoj i nacionalnoj razini, što znači brži i pouzdaniji odgovor EU-a na katastrofe. Bazen čini okosnicu Mehanizma.
Od 2001. godine Mehanizam civilne zaštite EU-a aktiviran je više od 600 puta za odgovor na hitne slučajeve. Kao odgovor na rat u Ukrajini, EU je započeo svoju najveću hitnu operaciju od uspostave Mehanizma i usmjerava milijune hitnih artikala u Ukrajinu i regiju.


PREVENCIJA I PRIPRAVNOST

Aktivnosti prevencije i pripravnosti ublažavaju učinke katastrofa. Program obuke za stručnjake za civilnu zaštitu iz država članica EU-a i država sudionica osigurava kompatibilnost i komplementarnost između interventnih timova, dok se velikim vježbama svake godine obučavaju kapaciteti za specifične katastrofe.
EU podupire i nadopunjuje napore svojih država članica i država sudionica u prevenciji i pripravnosti usredotočujući se na područja u kojima je zajednički europski pristup učinkovitiji od zasebnih nacionalnih akcija.
To uključuje procjene rizika za prepoznavanje rizika od katastrofa diljem EU-a, poticanje istraživanja za promicanje otpornosti na katastrofe i jačanje alata za rano upozoravanje

15.08.2022. u 23:34 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 14.08.2022.

U EUROPSKIM BOLNICAMA NA LIJEĆENJU TISUĆU UKRAJINSKIH PACIJENATA

ZDRAVSTVENA SKRB U 18 EUROPSKIH ZEMALJA


S obzirom na datum objave ovog priopćenja za javnost iz Bruxellesa, a to je 5. kolovoz, informacija o kojoj je riječ, samo se po datumu može smatrati starom. Po sadržaju je informacija vrlo, vrlo aktualna.

Njen originalni naslov je " Ukraine: 1,000 Ukrainian patients transferred to European hospitals"
Odnosno „ 1 000 ukrajinskih pacijenata prebačeno u europske bolnice“
U priopćenju se kaže slijedeće „ Do 5. kolovoza EU je uspješno koordinirao 1000 medicinskih evakuacija ukrajinskih pacijenata putem svog mehanizma civilne zaštite kako bi im pružio specijaliziranu zdravstvenu skrb u bolnicama diljem Europe.
Dok se broj ranjenih u Ukrajini povećava iz dana u dan, lokalne bolnice se bore da zadovolje potražnju. U isto vrijeme, Poljska, Moldavija i Slovačka zatražile su podršku za operacije medicinske evakuacije (MEDEVAC) od svojih zemalja s obzirom na veliki priljev ljudi. Kako bi ublažio pritisak na lokalne bolnice, EU od 11. ožujka koordinira transfere pacijenata u druge europske zemlje koje imaju raspoložive bolničke kapacitete.
Pacijenti iz Ukrajine su prebačeni u 18 zemalja: Njemačku, Francusku, Irsku, Italiju, Dansku, Švedsku, Rumunjsku, Luksemburg, Belgiju, Španjolsku, Portugal, Nizozemsku, Austriju, Norvešku, Litvu, Finsku, Poljsku i Češku. Nedavne operacije uključuju prijenos dva pacijenta u Češku 3. kolovoza i 15 pacijenata evakuiranih u Njemačku, četiri pacijenta u Nizozemsku i 2 pacijenta u Norvešku 4. kolovoza.


Janez Lenarčić

Povjerenik EK za upravljanje krizama Janez Lenarčić rekao je: „Ruski neopravdani rat u Ukrajini dovodi ukrajinske zdravstvene sustave do točke pucanja. Kako bi pomogla Ukrajini da se nosi s vrtoglavim medicinskim potrebama, EU je pojačao svoje operacije. Uz isporuku lijekova i medicinske opreme u Ukrajinu putem našeg mehanizma civilne zaštite, također koordiniramo medicinske evakuacije. 1000 ukrajinskih pacijenata prebačeno je u bolnice u 18 europskih zemalja. Želim zahvaliti svim zemljama koje primaju ukrajinske pacijente u ovom kritičnom trenutku. Solidarnost EU spašava živote.”



Stella Kyriakides

Povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides rekla je da „ od prvog dana, EU neumorno radi na podršci Ukrajini i njezinom narodu suočenom s brutalnom vojnom agresijom Rusije. Kao dio toga, Mehanizam civilne zaštite EU-a omogućio je pacijentima kojima je hitno potrebno liječenje i njega da budu primljeni u bolnice diljem EU-a, istovremeno smanjujući pritisak na zdravstvene sustave Ukrajini susjednih zemalja. To je prava europska solidarnost na djelu. Zajedno s ukrajinskim vlastima, također tražimo načine da vratimo pacijente kući nakon završetka liječenja, ako tako odluče. Ovaj posao spašavanja života nastavit će se, kao i nepokolebljiva predanost EU-a potpori Ukrajini”.

Medicinske evakuacije financijski i operativno podupire Mehanizam civilne zaštite EU-a. Shema transfera MEDEVAC podržava transfer pacijenata koji ispunjavaju kriterije podobnosti, bilo da su kronični bolesnici ili ranjeni u ratu. Mehanizam omogućuje Komisiji da izvijesti ukrajinske vlasti gdje su u zemljama EU/EEA pacijenti prebačeni. Za siguran prijenos podataka o pacijentima, zdravstveni kartoni pacijenata dijele se pomoću Sustava za rano upozoravanje i odgovor (EWRS).

14.08.2022. u 21:57 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 12.08.2022.

KRITIKA MLADIH SREDIŠNJEM DRŽAVNOM UREDU ZA DEMOGRAFIJU

HRVATSKA NEMA NACIONALNI PROGRAM ZA MLADE
NI ZAKON O MLADIMA!


Objavljujem priopćenje Mreže Mladih Hrvatske


Na konferenciji za medije, koja je održana Na trgu Nevenke Topalušić 1 u 10,30 sati, 12. kolovoza, a povodom Međunarodnog dana mladih, predsjednik Mreže mladih Hrvatske Leon Stanković , pozvao je Središnji državni ured za demografiju i mlade da napokon izradi i usvoji kvalitetan Nacionalni program za mlade (NPM). Naime, zadnji NPM istekao je 31.12.2017., a od tada do danas formirane su dvije radne skupine, upućen je jedan prijedlog na javno savjetovanje, ali NPM nije usvojen. Staković je upozorio na probleme nepostojanja takvog dokumenta, posvjedočio o upitnim potezima Središnjeg državnog ureda i uputio jasne zahtjeve.



“S obzirom na to da u Hrvatskoj ne postoji Zakon o mladima”, Staković je istaknuo “NPM je jedini i time ključan strateški dokument koji uređuje politiku prema mladima i koji pruža smjernice resornim ministarstvima i drugim državnim službama.” Mreža mladih Hrvatske na problem nepostojanja NPM-a upozorava već godinama, a u prethodnim tjednima objavljeno je na društevnim mrežama te s medijima podijeljeno nekoliko tekstova koji upozoravaju na taj problem, ali i na slučaj neobjavljivanja Analize o stanju rada s mladima. Postojanje takvog dokumenta pretpostavljalo bi i postojanje jasne strategije kojom Vlada i Središnji državni ured žele unaprijediti uvjete života za mlade osobe u Hrvatskoj.

Staković se referirao i na početak rada Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade te istaknuo kako je u početku “ostvarena kvalitetna komunikacija i suradnja” što je dalo razloga za optimizam. No, kvalitetna suradnja nije nastavljena pa jedan od glavnih razloga za ovo medijsko istupanje leži u namjeri “pridobivanja pozornosti resornog SDUDM-a jer istu ne uspijevamo pridobiti strukturiranim putevima, dijalogom i sastancima, predlaganjem, savjetovanjem i pukom upornošću.” Također, Hrvatska je od 2003. do 2017. gotovo neprekidno imala NPM odnosno strateški dokument u području mladih, stoga će ovako dugo čekanje, nada se Staković, rezultirati barem kvalitetnim dokumentom; “Mi koji se još nismo iselili očito smo strpljivi, ali bit će vrhunac bezobrazluka ako nakon toliko čekanja dobijemo NPM koji je nekvalitetan”.

Na kraju je Staković u ime Mreže mladih Hrvatske kao i njenih članica, pozvao Središnji državni ured za demografiju i mlade da napokon napravi kvalitetan dokument koji će odgovoriti na stvarne potrebe mladih. Uz to, apelirao je na mlade i medije da se priključe u pritisku na institucije.



Kontakt:
Leo Staković - 091 6021959
Kaja Pavlinić - 091 1524352
Marin Capan – 095 8832322
Josip Miličević - 091 6151680



12.08.2022. u 12:43 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 10.08.2022.

DA LI JE MATIJANIĆ TREBAO UMRIJETI?


LIJEČNIK – UBOJICA NEČINJENJEM

Novinar je umro od covida-19.Vladimir Matijanić iz Splita, novinar portala Indeks.hr.umro je u 51. godini života. Nije umro radi antivakserske ideje da se ne treba cijepiti, već je imao bolest koja nije iz razloga njegova zdravstvenog stanja dozvoljavala da se cijepi. I kada je dobio covid i želio u bolnicu na liječenje da bude pod stručnom kontrolom, liječnik u KBC Split, koji za bolesnog čovjeka ima moć kao nadnaravno biće ,odbio je primiti ga na liječenje u bolnicu.Preporučio mu je kućno liječenje, bez lijekova. Čovjek koji po vokaciji profesije poznaje sve načine informiranja i mnoge načine kako doći do informacije nije si mogao pomoći, jer su pred njegovom zdravstvenom potrebom vrata bolnice ostala zatvorena. Matijanić nije imao pristupa civiliziranom liječničkom sustavu. A pitanje je- Zašto?
Da li taj tzv. liječnik u KBC Split radi osobnih animoziteta prema zanimanju novinar, Matijanića nije primio u bolnicu? Postoje ljudi koji ne skrivaju da o ljudima čija je profesija novinar misle negativno i ne žele s njima nikakav kontakt, bez da ih osobno poznaju. Nije li se to dogodilo i Matijaniću s liječnikom koji je radi ishoda Matijanićeve bolesti i života postao ubojica nečinjenjem, pregazivši sebi zauvijek Hipokratovu zakletvu o liječničkoj posvećenosti humanim ciljevima medicine.
Splitsko Općinsko državno odvjetništvo najavilo je da će provesti izvide zbog sumnje da je jedna ili više osoba počinila kazneno djelo nesavjesnog liječenja, a temeljem Zakona o kaznenom postupku, jer je prouzročena smrt Vladimira Matijanića.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter rekla je da zdravstvena zaštita treba biti jednako i pravovremeno dostupna svakom te da ničiji život ili zdravlje ne smije ovisiti o tome koliko je uporan, snalažljiv, koje je političke orijentacije i da li je možda utjecajan.
Matijanićeva djevojka A. T. objavila je na Facebooku kronologiju slučaja, otkrivajući da je Matijanićevo zdravstveno stanje bilo teško, ali su ga odbili primiti u bolnicu.
Ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović potvrdio je da će policija istraživati okolnosti smrti novinara Indexa Vladimira Matijanića.
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) zatražilo je detaljnu istragu i utvrđivanje svih okolnosti smrti novinara Vladimira Matijanića kojega je Hitna pomoć odbila, e tek naknadno došla po njega, kada je već njegovo zdravstveno stanje bilo takvo da mu zdravstvena pomoć nije mogla vratiti život. Novinaru Matijaniću život je oduzela corona 5. kolovoza potpomognuta liječnikom koji ga nije primio na bolničko liječenje. To je činjenica. .
Za Matijanića nije bilo Remdesivira,antibiotika za virus covida Ministar zdravstva RH Vili Beroš tvrdi da su lijekovi za covid svakoj zdravstvenoj ustanovi dostupni u svakom trenutku i da lijekova ima sasvim dovoljno. Trenutno postoje navodno 483 doze lijeka Remdesivir, te 236 doza Ronaprevea, a hospitaliziranih radi covida je 613 u hrvatskim bolnicama (9.8. 2022.) Trebalo ih je, kao, samo zatražiti, no liječnici u splitskom KBC-u ih za novinara nisu zatražili!?


BOLNICE BEZ LIJEKOVA PROTIV COVIDA

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) reagirala je na tvrdnju Ministarstva zdravstva da lijeka protiv koronavirusa ima sasvim dovoljno u svim hrvatskim bolnicama, te su objasnili „Bolnice koje su bile pri kraju sa zalihama remdesivira su, kada su sredinom srpnja od Službe za lijekove Ministarstva zdravstva zatražile da im se dostavi remdesivir – antivirusni lijek za liječenje COVID-19 bolesti, dobile službeni odgovor Ministarstva da remdesivira više nema i da će Ministarstvo krenuti u nabavu i obavijestiti bolnice kad nabavi lijek. Te bolnice su svoje zalihe potrošile, a ni nekoliko tjedana kasnije remdesivir nije stigao u bolnice i one ga nemaju. Lijek remdesivir se naručuje isključivo preko Ministarstva, bolnice ga ne mogu same nabaviti. Liječnici objašnjavaju da liječenje jednog COVID-19 pacijenta zahtijeva 6 bočica remdesivira. U Hrvatskoj, kaže ministar Beroš, ima ukupno 483 bočice što je dostatno za liječenje 80 pacijenata. U bolnicama je trenutno 613 COVID pacijenata. (op.a 9.8..Jasno je da su zalihe nedostatne za cijelu Hrvatsku. Na Ministarstvu je bila odgovornost da istraži stanje zalihe lijeka po bolnicama i da ga redistribuira iz bolnica koje ga imaju u bolnice kojima nedostaje, dok ne stigne nova pošiljka lijeka', priopćio je HUBOL.
Hrvatska ima Pelješki most u Jadranskom moru dug 2 404 metra, uvodi euro od početka godine 2023. otvara istovremeno i schengenski prostor, a otvorila je i pregovore za OECD – organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj, jer su države članice OECD-a usvojile Plan pristupanja OECD-a za Republiku Hrvatsku, početkom lipnja ove godine. Ali Hrvatska nema uređen zdravstveni sustav. Ali Hrvatska prima obilne potpore od EU putem raznih projekata, kao i putem Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Prvi novac za Nacionalni plan več je uplaćen Hrvatsko0j. Zašto najprije nije investiran u zdravstvo radi zdravlja građana?.Na ministra zdravstva mnogi i česti su prigovori političke oporbe,mnogih pojedinaca pacijenata, ali ministar Beroš sjedi i sjedi u ministarskoj stoliCI kao da riješava probleme u zdravstvu. A ne riješava ih.!

SDP PONOVO TRAŽI SMJENU MINISTRA BEROŠA
Stranka Socijaldemokrati je 9.8. od premijera Plenkovića zatražila smjenu ministra zdravstva Beroša, jer ga smatra odgovornim zbog onemogućene uporabe antivirusnog lijeka za Vladimira Matijanića, imunokompromitiranoga pacijenta, preminulog od posljedica bolesti izazvane virusom covid-19.
Lijek koji pomaže imunokompromitiranim pacijentima oboljelima od covida-19 odobrila je Europska agencija za lijekove u siječnju ove godine, a nabavila ga je većina članica Europske unije. Ako takav lijek postoji, ako je odobren, ako je klinički utvrđeno da uspješno prevenira najteže oblike bolesti, onda pravo na taj lijek imamo i mi građani Republike Hrvatske- napisali su socijaldemokrati premijeru - na temelju Beroševa neizvršavanja ministarskih obveza koje su smrću novinara došle na svjetlo dana cijele nacije.

Koliko li je osoba tijekom pandemije Covida završilo život na sličan način kao Matijanić, da nisu bili pravovremeno hospitalizirani, da nisu primili nikakav lijek, ili da su u bolničkoj sobi, radi nedostataka aparata sa kisikom umirali i umrli boreći se za udah kisika? To su teške činjenice koje zdravstveni sustav mora ispravljati, a ne ponavljati .
Vodstvo HND-atrebalo bi napisati pismo sa svim činjenicama povjerenici za Zdravlje Europske komisije Steli Kiriakkides. I tražiti tako preko EK
da brigu o zdravlju hrvatskih građana preuzme sposobniji ministar.
Margareta Zouhar Zec

10.08.2022. u 06:34 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 08.08.2022.

KAPACITETE ZA PLIN NAPUNITI PRIJE ZIMSKE SEZONE - STAV JE VIJEĆA EU


OBVEZA POPUNJAVANJA SKLADIŠNIH KAPACITETA
DO KRAJA PROSINCA 2025.


Vijeće EU 27.lipnja 2022. donijelo uredbu kojom se osigurava da se kapaciteti za plin, usprkos poremećaju na tržištu plina napune prije zimske sezone i da se mogu dijeliti među državama članicama u duhu solidarnosti. To EU smatra važnim korakom prema jačanju sigurnosti opskrbe energijom u Europskoj uniji u kontekstu rata u Ukrajini.
Većina država članica EU-a na svojem državnom području ima postrojenja za skladištenje plina. Skladišni kapaciteti u pet zemalja, a to su: Njemačka, Italija, Francuska, Nizozemska i Austrija, zajedno čine dvije trećine ukupnog kapaciteta EU-a. Prema novom bi prijedlogu zemlje koje nemaju postrojenja za skladištenje surađivale s državama članicama koje ih imaju i tako si osigurale rezerve.

Evo kakvi su skladišni kapaciteti za plin zemalja EU:

Dnaska Twh :9,1
Hrvatska Twh:5,2
Finska nema skladišnog kapaciteta već dogovora o solidarnosti s drugim državama članicama,
Latvija ima kapacitet Twh :21,8
Litvanija nem skladišnih kapaciteta za plin,
Poljska Twh: 35,8
Slovačka Twh :38,7
Mađarski kapacitet za plin je Twh : 67,2
Rumunjska ima kapaciteta Twh: 33,6
Bugarska ima kapacitet Twh : 5,8
Češka Twh: 36,0
Španjolska Twh :34,2
Portugal Twh : 3,6

Grčka nema kapaciteta za plin te treba dogovoriti solidarnost s drugim država članicama EU, a kapaciteta za skladištenje plina nema ni Irska.

Italija ima kapacitet za skladištenje plina Twh:197,7
Austrija ima kapacitet Twh :95,5
Njemačka Twh: 245,3
Nizozemska Twh :143,8
Francuska Twh :128,5



Uredbom se predviđa da se podzemna skladišta na područjima država članica moraju napuniti do najmanje 80 % njihova kapaciteta prije početka zime 2022./2023., a potom do 90 % prije početka narednih zimskih razdoblja.
Općenito, Unija će 2022. kolektivno nastojati napuniti 85 % razine ukupnih podzemnih kapaciteta za skladištenje plina u Uniji.
Budući da se kapaciteti za skladištenje plina i nacionalne situacije znatno razlikuju, države članice moći će, ovisno o situaciji, djelomično ostvariti ciljeve skladištenja ubrajanjem zaliha ukapljenog prirodnog plina (LNG) ili alternativnih goriva. Kako bi se uzelo u obzir da neke države članice imaju vrlo velike skladišne kapacitete u odnosu na svoju potrošnju plina, obveza punjenja podzemnih zaliha ograničit će se na 35 % prosječne godišnje potrošnje plina u tim državama članicama u posljednjih pet godina.

CERTIFICIRANJE OPERATERA PODZEMNIH SKLADIŠTA PLINA


Neke države članice nemaju skladišta na svojem državnom području; stoga se uredbom predviđa da te države članice skladište 15 % svoje godišnje potrošnje plina u zalihama koje se nalaze u drugim državama članicama i tako imaju pristup zalihama plina pohranjenima u drugim državama članicama. Tim će se mehanizmom povećati njihova sigurnost opskrbe plinom i istodobno podijeliti financijsko opterećenje povezano s popunjavanjem skladišnih kapaciteta Unije.
Uredbom se predviđa i obvezno certificiranje svih operatora podzemnih skladišta plina, koje obavljaju tijela dotičnih država članica. Cilj je njihova certificiranja izbjeći moguće rizike od vanjskog utjecaja na kritičnu infrastrukturu za skladištenje koji bi mogli ugroziti sigurnost opskrbe Unije energijom ili bilo koji drugi ključni sigurnosni interes. Ubrzani postupak certificiranja predviđen je za skladišne prostore kapaciteta većeg od 3,5 TWh koji su 2020. i 2021. bili popunjeni na razinama ispod prosjeka Unije.
Obveze popunjavanja skladišnih kapaciteta istječu 31. prosinca 2025., a obveze certificiranja operatora skladišta nastavit će se i nakon tog datuma. Uredbom se predviđa odobravanje odstupanja za Cipar, Maltu i Irsku sve dok nisu izravno povezani s plinskim sustavom drugih država članica.

08.08.2022. u 12:24 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 06.08.2022.

INTERNET JE RAJ ZA KIBERNETIČKE KRIMINALCE !


PODSJEĆANJE NA NAČINE PRIJEVARE - PREVENCIJA

Nekim ljudima nije jasno da svi koje oni poznaju ne žele sudjelovati u poslovima koji su njihov interes. Oni u tom svom interesu sudjeluju jer je to njihov način zarade osnovne egzistencije ili ono drugo, dodatna zarada, koja ide u prijevaru, nagovaranje, neprestano korištenje tuđih meil adresa za svoju promociju, izvještaje, analize i vjerojatno čekanje pravog trenutka za prijevaru. Takvi ne razumiju ni poslovni ni privatni rječnik pojedinca upućen im meilom, putem interneta - da prekinu svoju agresiju. Kada slučajno upoznate takve nasilnike, a ništa na prvi pogled ne ukazuje da su potencijalni izvori problema, dobro je zatražiti pomoć legalnu i legitimnu.

Ravnateljstvo RH policije u interesu internetske sigurnosti podsjeća na svojoj Internet stranici, https://policija.gov.hr/prevencija/racunalna-sigurnost/internet-prijevare/456

gdje ukratko govori o prevencij da je Internet postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce.“ Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti. Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - vaš novac i/ili bankovne podatke „ kaže se u poučnom tekstu pod naslovom Internet prijevare.

U tekst se dalje kaže da je najučinkovitija obrana od ove vrste prijevara obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu. Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prijevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima.

Sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara i kako ih izbjeći:
• CEO prijevara - direktorska prijevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.
• Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijentbi ili dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.

• Krađe identiteta
o Vishing - Krađa identiteta pozivom: Telefonska prijevara u vas kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novčana sredstva.

o Phishing - Mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: Prevaranti vam šalju lažne poruke e-pošte kojima vas pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.

o Smishing - Krađa identiteta SMS-om: Pokušaj je prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.

• Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.

• Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

• Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.

• Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju „ izvrsnu“ lažnu online ponudu.

Kao što je istaknuto u izvješću Internet Organised Crime Threat Assessment (IOCTA) 2018, društveni inženjering nastavlja rasti kao pokretač mnogih kibernetičkih kaznenih djela među kojima je krađa identiteta najučestaliji oblik. Kriminalci koriste društveni inženjering kako bi postigli cijeli niz ciljeva: dobivanje vaših osobnih podataka, otimanje vaših računa, krađa vašeg identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja ili uvjeriti vas da nastavite bilo koju aktivnost protiv svog interesa, kao na primjer: doznačiti novac ili dijeliti osobne podatke. Jedan jedini klik može biti dovoljan kako bi ugrozio vašu cijelu organizaciju.

Pročitajte više o tome kako ostati zaštićen, na mrežnoj stranici posvećenoj kibernetičkom kriminalu #CyberScams.

Europolov Europski centar za kibernetički kriminal (E3), Europska bankarska federacija i njihovi partneri javnog i privatnog sektora u listopadu 2018. godine proveli su kampanju osvješćivanja #CyberScams kao dio programa Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti (ECMS - European Cyber Security Month). Radilo se o EU kampanji o podizanju svijesti koja potiče kibernetičku sigurnost među građanima i organizacijama, ističući jednostavne korake koji se mogu poduzeti radi zaštite vlastitih osobnih, financijskih i poslovnih podataka.

Na kraju teksta piše „ Pogledajte kako zaštititi vlastite osobne, financijske i poslovne podatke, na MUP TV YouTube kanalu.“


06.08.2022. u 12:12 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 05.08.2022.

PREMIJEROVA ČESTITKA POVODOM 27. OBLJETNICE OSLOBODILAČKE REDARSTVENE AKCIJE „OLUJA 95.“



OBVEZA – ŠTITITI DIGNITET DOMOVINSKOGA RATA




Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, te 27. obljetnice vojno redarstvene operacije Oluja, čija se središnja proslava organizira u gradu Kninu, svake godine 5. kolovoza, uputio je čestitku u kojoj je rekao „"Poštovane Hrvatice i Hrvati u domovini i svijetu, drage sugrađanke i sugrađani, poštovani hrvatski branitelji, obilježavamo trenutke ponosa, slave i nacionalnog zajedništva! Prisjećamo se i hrabrosti i odlučnosti hrvatskih branitelja, kojima smo neizmjerno zahvalni jer bez njihove žrtve ne bi bilo slobodne i demokratske Hrvatske. Stoga je naša trajna obveza i odgovornost da hrvatskim braniteljima osiguramo dostojanstven status, da štitimo dignitet Domovinskog rata te da jačamo i moderniziramo Hrvatsku vojsku i policiju.

U najtežim trenucima agresije, hrvatski je narod pokazao svoju nepokolebljivost, zajedništvo i domoljublje. Uz vodstvo dr. Franje Tuđmana i hrabrost hrvatskih branitelja, ostvario je tisućljetni san o slobodnoj i demokratskoj vlastitoj državi. Državništvo tadašnjeg hrvatskog vodstva i požrtvovnost naših branitelja, vojnika i policajaca trajna su nam inspiracija u zalaganju za boljitak Hrvatske i svakog hrvatskog čovjeka!

Ovo je godina ostvarivanja strateških ciljeva za Hrvatsku. Otvorili smo Pelješki most, čime smo ostvarili generacijski san o spajanju hrvatskog teritorija. Uskoro postajemo članica europodručja, čime će naše gospodarstvo postati zaštićenije i otpornije na buduće krize. Ulaskom u Schengenski prostor olakšat ćemo kretanje ljudi i roba, izvoz naših proizvoda i dolazak europskih turista. Tom dubljom integracijom u Europsku uniju pridružit ćemo se krugu najrazvijenijih europskih država, osnažiti svoj suverenitet i povećati utjecaj.

U odgovoru na sve izazove i krize s kojima se suočavamo, Vlada će poduzimati sve da zaštiti građane i gospodarstvo, i da Hrvatska nastavi ići naprijed, koristeći pritom sve prednosti članstva u Europskoj uniji.

Uime Vlade i svoje osobno, od srca vam svima čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a hrvatskim braniteljima želim da ponosno proslave svoj dan i da osjete istinsku zahvalnost cijele nacije na svemu što su učinili za slobodu naše domovine!" – napisao je u svojoj čestitci premijer RH Andrej Plenković.






05.08.2022. u 20:16 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 04.08.2022.

NJEMAČKI PROGRAM ZA PROMICANJE ZELENOG DALJINSKOG GRIJANJA



ZA SMANJENJE STAKLENIČKIH PLINOVA, ZA OKO ČETIRI MILIJUNA TONA CO2 GODIŠNJE



Ursula von der Leyen ima riječ


Zemlje članice Europske unije različite su veličine, različitih su prirodnih resursa i različite ekonomske snage. U tom kontekstu zanima me za kakve programe zemljama članicama Europska komisija odobrava financijske potpore. Ovoga puta u fokusu je Njemačka . EK je odobrila njemački program zelenog daljinskog grijanja za koji Njemačkoj daje 2,98 milijardi eura.
Priopćenje za javnost Europska komisija o tome je objavila 2. kolovoza iz Bruxellesa.

Izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager, zadužena za politiku tržišnog natjecanja, izjavila je tom prigodom : „Ova shema vrijedna 2,98 milijardi eura pridonijet će ozelenjavanju sektora daljinskog grijanja u Njemačkoj, podupiranjem izgradnje učinkovitijih sustava daljinskog grijanja i dekarbonizacije postojećih. Ovom će mjerom Njemačka moći povećati udio obnovljive energije i otpadne topline u sektoru grijanja, čime će značajno smanjiti svoje emisije. Njemačka mjera pomoći koju smo danas odobrili pridonijet će postizanju ciljeva Zelenog dogovora EU-a i pomoći Njemačkoj da ispuni svoje ekološke ciljeve, istovremeno ograničavajući moguća narušavanja tržišnog natjecanja.”

PROGRAM KOJI ĆE TRAJATI DO KRAJA KOLOVOZA 2028.

A u lipnju 2022. Njemačka je obavijestila Komisiju o svojoj namjeri da uvede program za promicanje zelenog daljinskog grijanja koji se temelji na obnovljivoj i otpadnoj toplini.
Shema, koja će trajati do 30. kolovoza 2028., bit će otvorena za operatore mreže centralnog grijanja i operatere koji trenutno ne pružaju ovu uslugu na tržištu. Potpora će biti u obliku izravnih bespovratnih sredstava. Mjera će poduprijeti studije izvedivosti i planove transformacije za izgradnju i dekarbonizaciju mreža daljinskog grijanja. U okviru sheme, operateri mreže centralnog grijanja također će moći dobiti potporu za ulaganja za:

-izgradnja novih sustava daljinskog grijanja s udjelom obnovljive i otpadne topline od najmanje 75%;
-dekarbonizacija i nadogradnja postojećih sustava daljinskog grijanja za rad na temelju obnovljive energije i otpadne topline; i
-ugradnja postrojenja za proizvodnju obnovljive topline i solarne topline, dizalica topline i spremnika topline, kao i integracija otpadne topline u sustave daljinskog grijanja.
Osim toga, operateri toplinskih mreža moći će dobiti operativnu potporu za proizvodnju obnovljive topline putem solarnih toplinskih instalacija i dizalica topline.

Potpora studijama izvedivosti i planovima transformacije pokrit će do 50% njihovih troškova. Kada je riječ o potporama za ulaganje, iznos potpore po korisniku pokriva do 40% opravdanih troškova ulaganja. U slučaju potpore za tekuće poslovanje, potpora će se izračunati na temelju količine proizvedene topline iz obnovljivih izvora. Tijelo koje dodjeljuje potporu osigurat će da potpora ne premaši jaz u financiranju (tj. iznos potpore potreban za privlačenje ulaganja do kojih inače ne bi došlo).
Očekuje se da će ova nacionalna shema podržati instaliranje približno 681 MW kapaciteta za proizvodnju obnovljive topline godišnje, smanjujući emisije stakleničkih plinova za približno 4 milijuna tona CO2 godišnje.

ŠTO JE PROCIJENILA EK ?

Komisija je procijenila program prema pravilima EU-a o državnim potporama, posebno članku 107. stavku 3. točki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), koji omogućuje zemljama EU-a da podupru razvoj određenih gospodarskih aktivnosti određenim uvjetima, prema Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju iz 2022.

Komisija je utvrdila sljedeće: Potpora je nužna i prikladna za dekarbonizaciju sektora daljinskog grijanja u Njemačkoj te ima „učinak poticaja”. Budući da fosilna goriva imaju troškovnu prednost u odnosu na obnovljivu i otpadnu toplinu, u nedostatku potpore, ulaganja u proizvodne objekte za centralno grijanje temeljila bi se na fosilnim gorivima i tako odražavala trenutnu energetsku mješavinu u Njemačkoj, koju karakterizira visok udio plinskih kotlova i kogeneracije instalacije. Nadalje, u nedostatku potpore, malo je vjerojatno da će doći do ulaganja u nove mreže daljinskog grijanja i dekarbonizaciju postojećih mreža zbog visokih troškova i niskih prihoda takvih ulaganja. Konačno, bez potpore korisnici programa ne bi imali dovoljno poticaja za planiranje izgradnje novih mreža daljinskog grijanja i dekarbonizaciju postojećih na troškovno učinkovit način.
Potpora je razmjerna i ograničena na nužni minimum. Iako se razina potpore ne temelji na pojedinačnoj kvantifikaciji manjka financiranja za svakog korisnika, tijelo koje dodjeljuje potporu mora osigurati da potpora ne premaši jaz financiranja. Osim toga, potpora za proizvodnju topline podliježe godišnjem nadzoru od strane tijela koje dodjeljuje potporu kako bi se osiguralo da se jaz u financiranju ne premaši.
Pozitivni učinci potpore na dekarbonizaciju sustava daljinskog grijanja u Njemačkoj nadmašuju sve moguće negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu između država članica. Shema će podržati dekarbonizaciju sektora daljinskog grijanja u Njemačkoj, smanjujući emisije stakleničkih plinova, u skladu s Europskim zelenim dogovorom, bez nepotrebnog narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu.
Na temelju toga, Komisija je odobrila njemački program prema pravilima EU-a o državnim potporama.

POZADINA PROCJENE

Smjernice Komisije o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju iz 2022. daju smjernice o tome kako će Komisija procijeniti kompatibilnost mjera potpore za zaštitu okoliša, uključujući zaštitu klime, i energetskih potpora koje podliježu zahtjevu prijave prema članku 107. stavku 3. ( c) UFEU-a.

Nove smjernice, primjenjive od siječnja 2022., stvaraju fleksibilan okvir za omogućavanje koji odgovara svrsi kako bi se državama članicama pomoglo da pruže potrebnu potporu za postizanje ciljeva Zelenog dogovora na ciljan i troškovno učinkovit način. Pravila uključuju usklađivanje s važnim ciljevima EU-a utvrđenim u Europskom zelenom dogovoru i s drugim nedavnim regulatornim promjenama u područjima energije i okoliša te će se pobrinuti za povećanu važnost zaštite klime. Uključuju dijelove o mjerama energetske učinkovitosti, pomoći čistoj mobilnosti, infrastrukturi, kružnom gospodarstvu, smanjenju onečišćenja, zaštiti i obnovi bioraznolikosti, kao i mjerama za osiguranje sigurnosti opskrbe energijom, pod određenim uvjetima.

Smjernice dopuštaju državama članicama da podrže proizvodnju topline iz kogeneracijskih postrojenja povezanih sa sektorom daljinskog grijanja, pod određenim uvjetima. Ova pravila imaju za cilj pomoći državama članicama da ispune ambiciozne energetske i klimatske ciljeve EU-a uz najmanji mogući trošak za porezne obveznike i bez neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu.

Direktiva o energetskoj učinkovitosti iz 2018. uspostavila je obvezujući cilj energetske učinkovitosti za cijelu EU od najmanje 32,5 % do 2030. Komunikacijom o europskom zelenom dogovoru 2019. Komisija je ojačala svoje klimatske ambicije, postavljajući cilj bez neto emisija stakleničkih plinova u 2050. Europski zakon o klimi usvojen u lipnju 2019., koji sadrži cilj klimatske neutralnosti do 2050. i uvodi međucilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030., postavlja temelje za usvojene zakonske prijedloge „Skladni za 55”. od strane Komisije 14. srpnja 2021. Među tim prijedlozima, Komisija je predstavila amandman na Direktivu o energetskoj učinkovitosti kako bi razvila ambiciozniji obvezujući godišnji cilj za smanjenje potrošnje energije na razini EU-a.




04.08.2022. u 13:01 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 03.08.2022.

NACRT ZAKONA O SPORTU U e-SAVJETOVANJU DO 29. KOLOVOZA


NACRTOM ZAKONA OBUHVAĆEN VRHUNSKI SPORT,
ALI I SPORT ZA DJECU, MLADE I GRAĐANSTVO


U e-savjetovanju sa zainteresiranom javnošću je Nacrt prijedloga Zakona o sportu. e- savjetovanje je otvoreno do 29. kolovoza ove godine. U izradi Nacrta sudjelovala je Radna skupina od 15 članova te su bili uključeni svi relevantni dionici sustava sporta, te krovna sportska udruženja, nacionalni sportski savezi, županijske sportske zajednice te akademska zajednica.
Nacrtom prijedloga Zakona o sportu predviđa se realizacija niza mjera i aktivnosti koje su propisane Nacionalnim programom športa 2019.-2026. i temeljem kojih će se još snažnije nastaviti podupirati sportaše i cijeli sustav sporta kao i sve hrvatske građane u bavljenju sportom.
Ministrica Brnjac, koja uz turizam u resoru ima i sport u izjavi je navela da je novi pristup koji Nacrt donosi, usmjeren na vrhunski sport te na sport djece, mladih i građanstvo s ciljem poticanja na bavljenje tjelesnom aktivnosti.
U dijelu vrhunskog sporta predviđeno je uvođenje jedinstvene nacionalne stipendije za sportaše s vrhunskim rezultatima, naknada doprinosa vrhunskim sportašima I. kategorije uz postavljeni imovinski cenzus, kategorizacija sportova i precizniji kriteriji raspodjele sredstava. Za poticanje mladih na bavljenje sportom predviđeno je niz rješenja koja će doprinijeti boljim uvjetima i dostupnost sporta svakom pojedincu.
Između ostalog, u novom prijedlogu Zakona predviđeno je i jasnije definiranje ulaganja u sportsku infrastrukturu, kao i u razvoj lokalnog sporta, što doprinosi dostupnosti sportskih aktivnosti za sve građane Hrvatske - od rekreativaca i amatera do vrhunskih sportaša. Definiraju se i ulaganja u velike sportske manifestacije, trajne naknade za trenere, osvajače olimpijskih medalja te su jasnije uređeni zdravstveni pregledi sportaša, kako bi se omogućila primjerenija dinamika za različite sportove i potrebe.
Ulaganje u sport Vlade Republike Hrvatske od 2016. godine naraslo je u stopostotnom iznosu te ove godine iznosi više od 430 milijuna kuna. Ulaganja su kontinuirano rasla u vrhunski sport odnosno u svih pet krovnih udruženja, sve nacionalne saveze, kao i lokalni, školski i akademski sport te sportsku infrastrukturu i velike sportske manifestacije.
„Povećanjem ulaganja te novim Zakonom učinit će se dodatan iskorak u svim segmentima sporta, vrhunskom, rekreativnom, školskom, parasportu i sportu gluhih osoba s ciljem nastavka ostvarivanja ovako uspješnih rezultata, ali i što većeg sudjelovanja naših građana u tjelesnim aktivnostima, prvenstveno radi zdravlja. Pozivam sve zainteresirane dionike da se uključe u javno savjetovanje te time dodatno doprinesu kvalitetnim rješenjima u ovom zakonskom prijedlogu“, naglasila je ministrica Brnjac povodom otvaranja e-Savjetovanja nacrta Zakona o sportu.
Nacrt prijedloga Zakona o sportu je na linku:


https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=21512


03.08.2022. u 18:27 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 01.08.2022.

DIREKTIVA O TRANSPARENTNIM I PREDVIDLJIVIM RADNIM UVJETIMA NA SNAZI OD 1.8. 2022.

PRAVO NA POTPUNU INFORMACIJU O BITNIM ASPEKTIMA POSLA I RADA





Pod naslovom : Socijalna Europa: Transparentniji i predvidljiviji radni uvjeti za radnike u EU Social Europe: More transparent and predictable working conditions for workers in EU
je priopćenje za javnost iz Bruxellesa, gdje se kaže da dana 1. kolovoza u mjesecu godine 2022. je krajnji rok za države članice EU-a da prenesu Direktivu o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u nacionalno zakonodavstvo.

Direktiva (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u Europskoj uniji PE/43/2019/REV/1

Directive (EU) 2019/1152 of the European Parliament and of the Council of 20 June 2019 on transparent and predictable working conditions in the European Union PE/43/2019/REV/1


link : https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32019L1152


Direktiva pruža opsežnija i ažuriranija radnička prava i zaštitu za 182 milijuna radnika u EU-u.
S novim pravilima, radnici će imati pravo na veću predvidljivost svojih radnih uvjeta, primjerice u pogledu zadataka i radnog vremena. Također će imati pravo dobiti pravodobne i potpunije informacije o bitnim aspektima svog posla, kao što su mjesto rada i primanja. Ovo označava važan korak za snažnu socijalnu Europu i doprinosi pretvaranju europskog stupa socijalnih prava u opipljivu stvarnost za ljude diljem EU-a.

Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je: „
Direktiva o transparentnim i predvidljivim uvjetima rada izravan je odgovor na stvarnost naših tržišta rada koja se brzo mijenja. Ljudi imaju pravo na potpuniju informaciju o uvjetima svog zaposlenja i veću predvidljivost u svom svakodnevnom životu. Nova pravila pomoći će jamčiti kvalitetna radna mjesta, dati radnicima stabilnost i omogućiti im planiranje života.”
Radna prava i zaštita prošireni su i ažurirani prema novom svijetu rada


S Direktivom o transparentnim i predvidljivim uvjetima rada radnici u EU imat će pravo na:

-Potpunije informacije o bitnim aspektima njihova rada, koje treba primiti rano iu pisanom obliku;
-Ograničenje duljine probnog rada na početku posla na šest mjeseci;
-Zaposliti se kod drugog poslodavca; sva ograničenja ovog prava moraju biti opravdana objektivnim razlozima;
-Budite obaviješteni u razumnom roku unaprijed kada će posao biti obavljen – posebno za radnike s nepredvidivim radnim rasporedom i radom na zahtjev;
Učinkovite mjere koje sprječavaju zlouporabu ugovora o radu bez radnog vremena;
-Dobiti pismeni odgovor na zahtjev za premještaj na drugo sigurnije radno mjesto;
-Primajte besplatnu obaveznu obuku u vezi s poslom gdje je poslodavac to dužan osigurati.
Procjenjuje se da će dodatnih 2 do 3 milijuna radnika u nesigurnim i nestandardnim oblicima zaposlenja, uključujući skraćeno radno vrijeme, privremeni rad i rad na zahtjev, sada uživati prava na informacije o svojim uvjetima zaposlenja i novu zaštitu, kao što je pravo na više predvidljivosti u svom radnom vremenu. Istodobno, Direktiva poštuje fleksibilnost nestandardnog zapošljavanja, čime se očuvaju njegove koristi za radnike i poslodavce.
Direktiva će također koristiti poslodavcima jer će osigurati da zaštita radnika ostane u skladu s najnovijim razvojem tržišta rada, smanjenjem administrativnih prepreka za poslodavce, na primjer omogućavanjem elektroničkog pružanja informacija i stvaranjem jednakih uvjeta za sve poslodavc EU, koja omogućuje pošteno tržišno natjecanje na temelju iste minimalne razine radnih prava.
Države članice moraju do danas prenijeti Direktivu u nacionalno zakonodavstvo. Kao sljedeći korak, Komisija će ocijeniti cjelovitost i usklađenost nacionalnih mjera o kojima je obavijestila svaka država članica te poduzeti mjere ako i gdje je to potrebno.

Europski stup socijalnih prava navodi „sigurno i prilagodljivo zapošljavanje” i „informacije o uvjetima zapošljavanja i zaštiti u slučaju otkaza” kao ključna načela za pravedne radne uvjete. Navedeno je da radnici imaju pravo biti pismeno obaviješteni prilikom zasnivanja radnog odnosa o svojim pravima i obvezama iz radnog odnosa, uključujući i probni rad.

Nova Direktiva o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima (EU/2019/1152) zamjenjuje Direktivu o pisanoj izjavi (91/533/EEZ) koja je bila na snazi od 1991. godine i dala je radnicima koji započinju novi posao pravo na pisanu obavijest bitnih aspekata njihovog radnog odnosa.

Današnju prekretnicu sutra će pratiti još jedno veliko postignuće u okviru Europskog stupa socijalnih prava. Pravila na razini EU-a za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života za roditelje i skrbnike usvojena 2019. države članice trebat će prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 2. kolovoza 2022.
Ova Direktiva je upućena državama članicama.

01.08.2022. u 23:31 • 0 KomentaraPrint#^

< kolovoz, 2022 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Travanj 2024 (35)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853
ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter