AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 16.08.2022.

DIGITALNE FINANCIJE



KRIPTOIMOVINA ĆE DOBITI EUROPSKU UREDBU




Na kraju francuskog predsjedanja Vijećem EU, 30. lipnja 2022. donesen je regulatorni okvir za kriptoimovinu, za izdavatelje kriptoimovine i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom.Predsjedništvo Vijeća i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o prijedlogu o tržištima kriptoimovine (MiCA), koji obuhvaća izdavatelje kriptoimovine nevezane uz imovinu i takozvane „stabilne kriptovalute”, kao i mjesta trgovanja i lisnice u kojima se drži kriptoimovina.
Tim regulatornim okvirom zaštitit će se ulagatelji i očuvati financijska stabilnost, a istodobno omogućiti inovacije i potaknuti privlačnost sektora kriptoimovine. Time će se povećati jasnoća u Europskoj uniji jer neke države članice već imaju nacionalno zakonodavstvo o kriptoimovini, ali dosad nije postojao zaseban regulatorni okvir na razini EU-a.

„Kretanja u tom sektoru koji se brzo razvija potvrđuju potrebu za regulacijom na razini EU-a. Uredbom o MiCA bolje će se zaštititi stanovnike Europe koji su uložili u tu imovinu, te će se spriječiti zloupotreba kriptoimovine, a istodobno će se pogodovati inovacijama kako bi se održala privlačnost EU-a. Tom povijesnom uredbom okončat će se nered u pogledu kriptoimovine. Njome se potvrđuje uloga EU-a kao tijela koje utvrđuje standarde za digitalna područja- izjavio je tada Bruno Le Maire, francuski ministar gospodarstva, financija te industrijskog i digitalnog suvereniteta“

REGULIRANJE RIZIKA U VEZI S KRIPTOIMOVINOM

Zahvaljujući uredbi o MiCA-i potrošači će biti zaštićeni od nekih rizika povezanih s ulaganjima u kriptoimovinu i pomoći će im se da izbjegnu prijevare. Potrošači trenutačno imaju vrlo ograničena prava na zaštitu ili pravne lijekove, posebno ako se transakcije odvijaju izvan EU-a. S novim pravilima pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom morat će poštovati stroge zahtjeve za zaštitu lisnica potrošača i odgovarat će ako izgube kriptoimovinu ulagatelja.Uredbom o MiCA-i obuhvatit će se i sve vrste zloupotrebe tržišta povezane s bilo kojom vrstom transakcije ili usluge, posebno za manipuliranje tržištem i trgovanje na temelju povlaštenih informacija.
Dionici na tržištu kriptoimovine morat će dostaviti informacije o svojem ekološkom i klimatskom otisku. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) izradit će nacrt regulatornih tehničkih standarda o sadržaju, metodologijama i prikazu informacija koje se odnose na glavne štetne utjecaje na okoliš i klimu. Europska komisija u roku od dvije godine morat će podnijeti izvješće o utjecaju kriptoimovine na okoliš i uvođenju obveznih minimalnih standarda održivosti za mehanizme konsenzusa, uključujući dokaz o radu.
Kako bi se izbjegla preklapanja s ažuriranim zakonodavstvom o sprečavanju pranja novca, koje će sada obuhvaćati i kriptoimovinu, u uredbi o MiCA-i ne ponavljaju se odredbe o sprečavanju pranja novca utvrđene u nedavno ažuriranim pravilima o prijenosu novčanih sredstava dogovorenima 29. lipnja. Međutim, uredbom o MiCA-i zahtijeva se da se Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) zaduži za vođenje javnog registra pružateljâ usluga povezanih s kriptoimovinom koji ne ispunjavaju obveze. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom čije se matično društvo nalazi u zemljama navedenima na EU-ovu popisu trećih zemalja koje se smatraju visokorizičnima u vezi s aktivnostima pranja novca i na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe morat će provoditi pojačane provjere u skladu s EU-ovim okvirom za borbu protiv pranja novca. Stroži zahtjevi možda će se primjenjivati i na dioničare i upravu pružateljâ usluga povezanih s kriptoimovinom, posebno u pogledu njihove lokalizacije.

OKVIR ZA „ STABILNE KRIPTOVALUTE“ RADI ZAŠTITE POTROŠAČA

Nedavna kretanja na tržištima takozvanih „stabilnih kriptovaluta” još su jednom pokazala rizike za imatelje u nedostatku regulacije, kao i učinke koje to ima na drugu kriptoimovinu.
Naime, uredbom o MiCA-i zaštitit će se potrošači tako što će od izdavatelja stabilnih kriptovaluta zahtijevati stvaranje dovoljno likvidne rezerve s omjerom 1/1 i dijelom u obliku depozita. Izdavatelj će svakom imatelju takozvane „stabilne kriptovalute” ponuditi potraživanje u bilo kojem trenutku i besplatno, a pravilima kojima se uređuje funkcioniranje rezerve također će se osigurati odgovarajuća minimalna likvidnost. Nadalje, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) nadzirat će sve takozvane „stabilne kriptovalute”, pri čemu će prisutnost izdavatelja u EU-u biti preduvjet za svako izdavanje.
Razvoj tokena vezanih uz imovinu na temelju neeuropske valute, kao sredstva plaćanja u širokoj upotrebi, bit će ograničen kako bi se očuvao naš monetarni suverenitet. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu morat će imati registrirano sjedište u EU-u kako bi osigurali pravilan nadzor i praćenje javnih ponuda tokena vezanih uz imovinu.
Tim okvirom osigurat će se očekivana pravna sigurnost i omogućiti procvat inovacija u Europskoj uniji.
Pravila na razini EU-a za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom i različitu kriptoimovinu
U skladu s upravo donesenim privremenim dogovorom pružatelji usluga povezani s kriptoimovinom morat će imati odobrenje za rad unutar EU-a. Nacionalna tijela morat će izdavati odobrenja u roku od tri mjeseca. Kad je riječ o najvećim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom, nacionalna tijela redovito će prosljeđivati relevantne informacije Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).
Nezamjenjivi tokeni (NFT), odnosno digitalna imovina koja predstavlja stvarne predmete kao što su umjetnost, glazba ili videozapisi, bit će isključeni iz područja primjene uredbe, osim ako pripadaju postojećim kategorijama kriptoimovine. U roku od 18 mjeseci Europska komisija bit će zadužena za pripremu sveobuhvatne procjene i, ako se to bude smatralo potrebnim, posebnog, proporcionalnog i horizontalnog zakonodavnog prijedloga za stvaranje sustava za nezamjenjive tokene i otklanjanje novih rizika koji proizlaze iz takvog novog tržišta.
Ovaj privremeni dogovor treba potvrditi Vijeće i Europski parlament.





Bitcoini od 2008.
Prva kriptoimovina bili su bitcoini, uvedeni 2008. kao kriptovaluta – alternativni način plaćanju valutama koje je izdala središnja europska banka. Do 2020. postojalo je 5 600 različitih kriptovaluta s procijenjenom globalnom vrijednošću od 250 milijardi eura, što je još uvijek relativno mali udio u ukupnoj vrijednosti novca. Ova generacija kriptoimovine općenito nema temelj u imovini s pripadajućom vrijednošću. Njezina je vrijednost često prilično promjenjiva, što ograničava praktičnu upotrebu, pretvarajući kriptoimovinu u oblik rizičnih ulaganja, a ne u korisnu valutu.
Tokeni i stabilne kriptovalute (stablecoins)
Tokeni su novija kriptoimovina; oni su digitalno predstavljanje udjela ili prava na određenu imovinu. Obično se izdaju za prikupljanje kapitala za nove poduzetničke projekte ili start-upove.
Uvođenje novih proizvoda poput stabilnih kriptovaluta (stablecoins) mogao bi biti stabilniji način plaćanja jer je njihova vrijednost potkrijepljena stvarnom imovinom, te one donose nove mogućnosti za inovacije i šire korištenje.
. Izvor. stranica europskaog Vijeća








16.08.2022. u 12:39 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< kolovoz, 2022 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Prosinac 2024 (39)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter