AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 31.12.2022.
EURO I SCHENGEN PREKRETNICE U POVIJESTI HRVATSKE
HRVATSKO PROŠIRENJE NA SCHENGEN JE PRVO
NAKON 11 GODINA U EU
Europska komisija je u svom priopćenju 30. prosinca iz Bruxellesa objavila ono što hrvatska javnost već zna, a to je da će Hrvatska od nedjelje 1. siječnja 2023. usvojiti euro kao svoju valutu i istoga dana i datuma u potpunosti pristupiti schengenskom prostoru. U priopćenju se kaže da „ ovo označava važnu prekretnicu u povijesti Hrvatske, eurozone i schengenskog područja te EU-a u cjelini. Komisija je u potpunosti podržala Hrvatsku u procesu pristupanja eurozoni i schengenskom području. S Hrvatskom će 20 država članica EU-a i 347 milijuna građana EU-a dijeliti zajedničku valutu – euro. Što se tiče Schengena, ovo je osmo proširenje i prvo nakon 11 godina.
Euro će donijeti praktične koristi hrvatskim građanima i poduzećima. Olakšat će putovanje i život u inozemstvu, povećati transparentnost i konkurentnost tržišta te olakšati trgovinu. Novčanice i kovanice eura postat će i opipljiv simbol za sve Hrvate, te pogodnost i mogućnost koje EU omogućuje. Javna potpora euru u europodručju i dalje je vrlo snažna, a velika većina građana EU-a vjeruje da je euro dobra stvar za EU u cjelini i za njihovu zemlju.
Schengenski prostor omogućuje za 420 milijuna ljudi da slobodno putuju između zemalja članica bez prolaska kroz granične kontrole. Omogućuje razvoj zajedničke odgovornosti za kontrolu vanjskih granica Unije i odgovornosti za izdavanje zajedničkih schengenskih viza. Schengen je već više od 35 godina područje vrijednosti, slobode, sigurnosti i pravde. Osobito u trenutačnom geopolitičkom i gospodarskom kontekstu, schengensko područje ključno je za stabilnost, otpornost i oporavak.
Schengenski prostor jedan je od glavnih postignuća europskog projekta. Započeo je 1985. godine kao međuvladin projekt između pet zemalja EU-a – Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga – i postupno se proširio kako bi postao najveće područje besplatnog putovanja na svijetu.
Prošireno schengensko područje bez unutarnjih graničnih kontrola učinit će Europu sigurnijom, kroz pojačanu zaštitu naših zajedničkih vanjskih granica i učinkovitu policijsku suradnju; prosperitetniju, eliminirajući vrijeme izgubljeno na granicama i olakšavajući ljude i poslovne kontakte; i privlačnije, značajnim proširenjem najvećeg zajedničkog područja na svijetu bez unutarnjih graničnih kontrola.
U skladu s Uredbom o schengenskoj evaluaciji i praćenju, Hrvatska će biti evaluirana u roku od godinu dana od datuma potpune primjene schengenske pravne stečevine. Ova je Uredba nedavno reformirana kako bi se ojačala procjena poštivanja temeljnih prava prema schengenskoj pravnoj stečevini.
Temeljno načelo hrvatskog nacionalnog plana prijelaza s kune na euro je zaštita potrošača. Mehanizmi izgradnje sigurnog okruženja za potrošače temeljito su osmišljeni u četiri stupa: Etički kodeks, praćenje cijena roba i usluga, nadzor trgovaca i pružatelja usluga te dvojno isticanje cijena.
Evo izjava vodećih osoba Europske komisije o ulasku Hrvatske u schengenski prostor i uvođenje eura, a obje prekretnice počinju od 1.siječnja 2023.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je izjavila :
„Srdačno pozdravljam Hrvatsku u euro zoni i slobodnom schengenskom području. Od ove nedjelje građani koji voze u i iz Hrvatske mogu početi putovati bez unutarnjih graničnih kontrola. Proširenje Schengena čini nas jačima, a Hrvatska sada može u potpunosti pridonijeti prosperitetnijem i otpornijem šengenskom prostoru. Istog dana Hrvati se pridružuju zajednici od 347 milijuna Europljana koji koriste euro u svakodnevnom životu. Ovo je veliko postignuće za Hrvatsku, simbol njezine duboko ukorijenjene privrženosti EU i simboličan trenutak za euro područje u cjelini. Ovo je trenutak ponosa za EU, Hrvatsku i njezine građane.“
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik EK za gospodarstvo koje radi za ljude izjavio je :
Čestitamo Hrvatskoj na ovom povijesnom dvostrukom postignuću pridruživanja euro području i schengenskoj zoni bez granica: svjedočanstvu iznimnog napretka Hrvatske u posljednja tri desetljeća. Euro će hrvatskim građanima i poduzećima donijeti velike gospodarske i društvene koristi. Snizit će prepreke za tvrtke, smanjiti troškove za uvoznike i izvoznike – što će dovesti do većeg izbora i boljih cijena za potrošače. Zajedno s članstvom u Schengenu, uvođenje eura dat će dodatni poticaj ključnom hrvatskom turističkom sektoru. Uvođenje Etičkog kodeksa također će pomoći u izbjegavanju neopravdanih poskupljenja tijekom razdoblja prijelaza. Pridruživanje euru čini zemlje jačima, otpornijima, konkurentnijima i naprednijima. Ovo je važan korak za Hrvatsku u obilježavanju pune europske integracije, a važan je i za cijelu Europsku uniju.
Potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas „Hrvatska je učinila što je potrebno za ulazak u Schengen i drago mi je da su ti napori sada prepoznati. Hrvatska će se pridružiti najvećem području putovanja bez granica na svijetu. Hrvati će u Novu godinu moći u potpunosti uživati u mogućnosti putovanja unutar schengenskog prostora bez unutarnjih graničnih provjera, kao što to već čini 420 milijuna Europljana. Ovo je prekretnica na europskom putu Hrvatske i to potpuno zaslužena. Od srca čestitam svim Hrvatima!
Paolo Gentiloni
Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo Europske komisije :„Ova Nova godina bit će nezaboravna za hrvatski narod jer njihova država postaje dvadeseta članica zajedničke valute, a ujedno ulazi u schengenski prostor. Kakva povijesna prekretnica i za Hrvatsku i za Europsku uniju u cjelini! Možda niti jedna država članica EU-a nije prošla tako nevjerojatno putovanje u posljednja tri desetljeća: od užasa rata 1990-ih do članstva u EU-u 2013. i sada spremne da uživa u dvije najopipljivije prednosti integracije u EU. Čestitke Hrvatskoj!
Yilva Johansson
Ylva Johansson, povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove EU:„ Svaka nova članica Schengena čini Europsku uniju jačom. Ponosna sam na posao koji su Komisija i Hrvatska zajedno obavile kako bi Hrvati mogli imati koristi od ovog povijesnog iskoraka. U tom smislu, i dalje sam osobno prednana tome da Rumunjska i Bugarska postanu članice schengena u bliskoj budućnosti“.
Priopćenje EK /mzz
četvrtak, 29.12.2022.
BOŽIĆNI KONCERT ČEŠKE BESEDE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U DUBRAVI
U ČAST KULTURI I ČEŠKOM JEZIKU
U velikoj sali restorana Sablić u Dubravi kod Vrbovca održan je 28. prosinca 2022. u večernjim satima Božični koncert Češke besede Zagrebačke županije.
Češko društvo Zagrebačke županije, poznato kao Češka beseda, osnovano je 9.lipnja 2009. u Dubravi kod Vrbovca. Na području Dubrave još je oko 200- tinjak obitelji, što je zavidan broj, koje imaju češko porijeko zahvaljujući svojim precima, koji su već prije 150 godina došli živjeti u ovo područje Hrvatske i Europe iz Južne Moravske. Društvo čuva kulturu, jezik i običaje svojih predaka, te su u skladu s tim članovi održali i Božićni koncert za javnost.
Djeca i odrasli pjevali na češkom jeziku. Fotka m.zouhar zec
Napomena: otvaranjem teksta na mobitelu, i dodirom prsta na fotku, ona se povećava.
Zasebno je nastupio dječji zbor Osnovne škole Dubrava u kome su djeca pjevala na češkom jeziku nekoliko prigodnih pjesama, a tijekom koncerta u više glazbenih izvedbi, uz svirku klarineta Darka Dragije koji je i predsjednik Češke besede Zagrebačke županije, zatim Mladena Ferszky koji svira harmoniku, te Krešimira Štajmingera koji je svirao berdu djeca su nastupila zajedno s odraslim pjevačima zbora Češke besede Zagrebačke županije.
Gošće Češke besede Zagrebačke županije iz Siska.
Fotka m.zouhar zec
Gošće Češke besede Zagrebačke županije bile su pjevačice zbora Češke besede iz Siska koje su izvele pet prigodnih pjesama na češkom jeziku.
Koncert kome je prisustvovalo stotinjak slušatelja ostvaren je uz financijsku pomoć Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Prisutni su bili i Ivan Bilek , saborski zastupnik za nacionalne manjine, Juraj Bahnik predsjednik Češke besede u Zagrebu koja je osnovana 1874. godine i postoji već 148 godina, načelnik općine Dubrava Tomislav Okroša, te mjesni župnik župe Svete Margareta u Dubravi Mihill Gojani.
Margareta Zouhar Zec
Priprema za početak Fotka m.zouhar zec
ZA ŽUPANIJE REGIJE SJEVER - 15,2 MILIJARDE KUNA
POLITIKA ULAGANJA I RAZVOJA U SVIM SEKTORIMA
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković 27. prosinca je u Čakovcu predsjedao sastankom župana u skladu s politikom ravnomjernog regionalnog razvoja uključenim u Razvojni sporazum za sjever Hrvatske. Sporazuma Sjever potpisan je prije godinu dana za područje pet županija i to Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke, a vrijedan je 15,2 milijarde kuna. Inspiriran je provedbom i realizacijom sličnog projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
Premijer Plenković istaknuo je iskren dijalog sa županijama, koji se provodi već sedam godina te izrazio želju za nastavkom takvih odnosa, gdje se politika provodi ulaganjem u razvojne projekte u svim sektorima i resorima, na transparentan i pravičan način koji nikoga ne favorizira, već pomaže bez obzira koja je politička opcija na vlasti.
U svom izlaganju Premijer je podsjetio na godinu isporuke te rekao da živimo zadnji tjedan prije članstva u Schengenu i euro području. „To je velika strateška promjena, jer Hrvatska ulazi u europsku integraciju u kojoj je do sada samo 15 zemalja koje su i u NATO-u, i Europskoj uniji, Schengenu i euro području“, istaknuo je predsjednik Vlade. Rekao je da su to velika postignuća, za sve naše građane i gospodarstvo, ali i svojevrsno nasljeđe i ostavština rada ove Vlade. Premijer Plenković istaknuo je da je ovo godina u kojoj je dovršen projekt spajanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje Pelješkim mostom, zatim dovršen koridor 5C, kojim je Baranja potpuno integrirana u Hrvatsku, a još 5 kilometara će biti realizirano u idućih godinu i pol dana. „Na taj način smo mi na koridoru od Budimpešte do Ploča obavili sve ono što se od Hrvatske očekivalo“, rekao je Plenković.
Premijer RH Plenković sa županima pet županija regije Sjever i nekoliko članova Vlade u Čakovcu. Fotka: Vlada
KRAJ KOJI PRIVLAČI INVESTICIJE
„Ovaj kraj poduzetničkog duha, malih i srednjih poduzetnika, privlači investicije te će se to osjetiti vrlo brzo na ekonomskoj dinamici“, rekao je.
Premijer nije zaobišao temu glasanja za obuku ukrajinskog vojnog osoblja u Hrvatskoj te je rekao da je dio saborskih zastupnika propustio da bude na pravoj strani povijesti, onih 54 zastupnika koji nisu glasali za odluku o obuci kao pomoći Ukrajini te će nositi stigmu.
„Teško su i grubo pogriješili, nema tu nikakvog kršenja Ustava ili kršenja procedure, već samo veliki politički promašaj onih koji su glasali protiv ili koji još gore oportunistički se nisu niti uključili u glasanje“, naglasio je.
Što se tiče inflatornih pritisaka i pomoći građanima i gospodarstvu, kazao je da je Vlada još jednom pokazala da, bez obzira na njene osnovne postavke koje se temelje na trokutu - odgovornost pojedinca,- sloboda poduzetnika - socijalno tržišno gospodarstvo, da zna kada i kako treba djelovati intervencionističkim mjerama i pomoći na način bez presedana.
Podsjetio je da je Vlada u covid krizi isplatila plaće za 800 tisuća radnika u privatnom sektoru i očuvala 130 tisuća poduzeća, direktnim potporama, otpuštanjima različitih davanja, poreza i doprinosa te posebnim zajmovima i kreditima koji su sve njih održali u ekonomskom toku.
Tako je i sada, sa 26 milijardi kuna, Vlada intervenirala i smanjila cijene plina, struje, naftnih derivata, ograničila cijene pojedinih prehrambenih proizvoda. Podsjetio je da je Vlada u tri navrata pomogla umirovljenicima i socijalno ugroženima, a zadnjom mjerom u iznosu od 720 milijuna kuna donesenoj na prošloj sjednici Vlade još jednom obuhvatila sve umirovljenike, socijalno ugrožene, osobe s invaliditetom, one koje primaju dječji doplatak, sve nezaposlene, uključivši hrvatske branitelje i sve osobe u privremenom smještaju zbog potresa.
ODGOVORNOST I NAČELO SOLIDARNOSTI
„Pokazujemo enormnu i pravu odgovornost, na visini smo zadatka da u društvu u teškim trenucima provodimo načelo solidarnosti i pomažemo onima kojima je to najpotrebnije, jer to osjećamo i imamo sluha i razumijevanja za to. Cijela naša politika se pokazala takva da smo očuvali socijalnu koheziju, a spriječili frakturu“, istaknuo je premijer Plenković.
Za iduću, 2023. godinu, premijer je najavio angažiranje Vlade u procesu obnove od potresa za Zagreb i Banovinu, ublažavanje inflatornih pritisaka, jer su procjene da će inflacija biti oko 6 posto.
Kazao je i da će Vlada očuvati gospodarski rast , koji je u godini krize bio 6 posto, uz zadržani investicijski kreditni rejting i enormna sredstva koja imamo na raspolaganju iz Višegodišnjeg financijskog okvira koji je iza nas te novog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Najavio i daljnja ulaganja u energetsku infrastrukturu, prije svega u proširenje kapaciteta LNG terminala s 2,9 milijardi kubika na 6,1 milijardu.
„Odluka o LNG terminalu se pokazala najdalekovidnijom odlukom za Hrvatsku“ rekao je premijer Plenković. „0staje temeljno pitanje demografske revitalizacije, koje se ne može riješiti u par godina, već se rješava ukupnošću mjera, promjenom mentaliteta i zajedničkim naporima da stanovništva bude što više, jer sve ono što Vlada radi, radi za narod i hrvatsku budućnost“- rekao je Plenković.
SPORAZUM SJEVER – 15,2 MILIJARDE KUNA
Sporazuma Sjever potpisan je prije godinu dana za područje pet županija; Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke, a vrijedan je 15,2 milijarde kuna. Inspiriran je dobrom provedbom i realizacijom sličnog projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
„Drago mi je da će indikativni popis od 36 infrastrukturnih i razvojnih projekata danas dobiti i neke konkretne konture, osobito za projekte koje su 27. prosinca uručeni za izradu projektne dokumentacije. Projekti u vrijednosti od 65,5 milijuna kuna, poticati će regionalni i lokalni razvoj unaprjeđenjem obrazovne, prometne, zdravstvene, komunalne i druge infrastrukture. Što se tiče Međimurske županije, tu je sedam razvojnih projekata, vrijednih 816 milijuna kuna, te dva prijedloga za dodatno sufinanciranje.
Predsjednik Vlade rekao je da važnost projekta Sjever u jačanju nadležnosti države, županija i gradova i bolje prometne povezanosti. Bolje se prometno povezati mora
brza cesta prema Bjelovaru i Koprivnici. To podrazumijeva i ulaganja u željezničku infrastrukturu koja je dugi niz godina bila zanemarena.
PROJEKT „ZAŽELI“ – SPECIFIČAN PROIZVOD
„ Za projekat ZAŽELI za koji su i 27. prosinca bili uručeni ugovori, a posao je dobilo 245 osoba, za pružanje skrbi 1548 krajnjih korisnika, rekao je da je to specifični proizvod koji nema nijedna druga zemlja EU, koja na taj način koristi europski socijalni fond te da su svi, koji su aplicirali za sredstva za taj projekt, sredstva i dobili. Takvi projekti su i najopipljiviji mikro primjeri koristi hrvatskog članstva u Europskoj uniji“, rekao je premijer Plenković.
Na sastanku sa županima uz predsjednika Vlade bili su Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Marin Piletić, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Vili Beroš, ministar zdravstva i Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Vlada /m.zouhar zec
srijeda, 28.12.2022.
EUROPSKA KOMISIJA ZADNJI USVOJILA MAĐARSKI SPORAZUM O PARTNERSTVU
MAĐARSKA ISPRAVLJA NEDOSTATKE NA PLANU NEOVISNOSTI PRAVOSUĐA
Mađarski sporazum o partnerstvu posljednji je koji je Europska komisija usvojila od 27 država članica. A Komisija je Sporazum o partnerstvu s Mađarskom prihvatila 22. prosinca 2022. godine. On uključuje detaljan plan za poboljšanje administrativnih kapaciteta Mađarske i rješavanje izazova kao što su transparentnost i tržišno natjecanje u javnoj nabavi, sprječavanje, otkrivanje i otklanjanje korupcije, prijevara i sukob interesa, jačanje kapaciteta korisnika sredstava Kohezijske politike i partnera. Ovaj plan ima bliske veze s Planom oporavka i otpornosti i procesom uvjetovanja vladavine prava.
U priopćenju Europske komisije od 22. prosinca pod naslovom EU Cohesion Policy 2021- 2027 :Investing in a fair climate and digital transition while strenthening Hungary administrative capacity , transparency and prevention of corruption ( Kohezijska politika EU-a 2021.-2027.: Ulaganje u pravednu klimu i digitalnu tranziciju uz jačanje Mađarske administrativne sposobnosti, transparentnosti i sprječavanja korupcije) piše da je Mađarski sporazum vrijedan ukupno gotovo 22 milijarde eura za razdoblje 2021. – 2027. To će pomoći zemlji u provedbi zajedničkih prioriteta EU-a kao što su uravnoteženi teritorijalni razvoj i pravedna klima i digitalna tranzicija, te će poduprijeti inovativno i uključivo socijalno tržišno gospodarstvo.
SPORAZUM JE STRATEŠKI DOKUMENT !
Sporazum o partnerstvu je strateški dokument koji postavlja temelje za ulaganja iz kohezijskih fondova EU kroz Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus (ESF+), Fond za pravednu tranziciju (JTF) i Europsko pomorstvo , Fond za ribarstvo i akvakulturu (EMFAF). Sporazum o partnerstvu i fondovi za unutarnje poslove (Fond za azil, migraciju i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize) provode se putem 11 nacionalnih programa – također usvojenih danas – utvrđujući planirane prioritete ulaganja i financijska izdvajanja po programu.
KAKO MAĐARSKA NAMJERAVA POTROŠITI 22 MILIJARDE EURA ?
Sporazum o partnerstvu s Mađarskom predviđa da će se ukupno 6,7 milijardi eura u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) uložiti u poboljšanje energetske učinkovitosti javnih i privatnih zgrada i povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Također će promovirati kružno gospodarstvo, upravljanje vodom i otpadnim vodama te održivi promet. Pomoći će u poboljšanju kvalitete zraka i zaštiti ekosustava i bioraznolikosti.
Preko 250 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju (JTF) podržat će regije koje su najviše pogođene postupnim ukidanjem elektrane Mátra na ugljen i lignit. Financiranje će biti usmjereno na ulaganja u tehnologije s niskim udjelom ugljika koje podržavaju ovo postupno ukidanje i smanjenje emisija CO˛ u Mađarskoj za 10%. Sredstva će također podržati ekonomsku diversifikaciju malih i srednjih poduzeća, na primjer kroz istraživanje i inovacije u energetskoj učinkovitosti. JTF će također pomoći radnicima u stjecanju novih vještina, podržati prijelaz na posao i promovirati nova poduzeća.
Sa 4,3 milijarde eura promicat će pametnu gospodarsku transformaciju zemlje i regionalnu ICT povezanost. Većina tih sredstava podržat će tehnološki razvoj malih i srednjih poduzeća te im ponuditi mentorske i savjetodavne usluge.
U istraživanja i inovacije uložit će Mađarska 1,5 milijardi eura, kroz infrastrukturu i najsuvremeniju istraživačku opremu (npr. u znanstvene i inovacijske parkove). Sredstva će promicati suradnju između različitih aktera inovacijskog ekosustava, uključujući mala i srednja poduzeća.
Oko 670 milijuna eura promicat će digitalnu transformaciju i inovacije malih i srednjih poduzeća, uključujući usvajanje naprednih tehnologija. Sredstva će također poboljšati pristup širokopojasnoj infrastrukturi, podržati razvoj novih i značajno unaprijeđenih digitalnih javnih usluga i promicati ponovnu upotrebu informacija javnog sektora.
U okviru Kohezijskog fonda 1,7 milijardi eura pomoći će unapređivanju prometne infrastrukture zemlje u središnjoj željezničkoj mreži Transeuropske prometne mreže (TEN-T), uključujući razvoj Budimpeštanskog južnog prstena, rekonstrukciju željezničke dionice Torokbalint-Kelenfold . Sredstva će također podržati modernizaciju voznog parka i sigurnost na cestama.
Suma od 5,3 milijarde eura iz Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+) podržat će pristup tržištu rada, kvalitetnom obrazovanju i integraciji skupina u nepovoljnom položaju, uključujući Rome. Posebna pozornost posvetit će se razvoju vještina potrebnih za napredak u zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Za bolji pristup kvalitetnom obrazovanju , gotovo 1,8 milijardi eura pomoći će u cijeloj zemlji osiguravanju ključnog financiranja kako bi učiteljska profesija postala privlačnija.
ESF+ će također pomoći u smanjenju materijalne i socijalne uskraćenosti i pružiti bolje mogućnosti djeci u nepovoljnom položaju kroz programe cjeloživotnog učenja od najranije dobi nadalje. Primjerice, program Fokus na djecu najmlađoj djeci nudi potrebnu podršku za zdrav razvoj u prvih 1000 dana.
Konačno, sredstva će poboljšati stambene, životne i zdravstvene uvjete ljudi koji žive u segregiranim područjima.
Mađarska je punopravna članica Europske unije od 1. svibnja 2004. godine. Njena je službena valuta još uvijek forinta. Ima oko 10 milijuna stanovnika.
Inflacija je u studenom ove godine u toj zemlji bila oko 20 posto.
MAĐARSKA ISPRAVLJA NEDOSTATKE NA PLANU NEOVISNOSTI PRAVOSUĐA
Za provedbu kohezijske politike i programa unutarnjih poslova države članice se moraju pridržavati uvjeta koji to omogućuju. Omogućujući uvjet iz Povelje o temeljnim pravima zahtijeva da sve države članice uspostave učinkovite mehanizme, kako bi osigurale da je provedba programa u skladu s Poveljom. Države članice također moraju uspostaviti mehanizam pritužbi.
Što se tiče neovisnosti pravosuđa, Komisija smatra da je Mađarska predana ispravljanju nedostataka na planu neovisnosti pravosuđa, jer plan oporavka i otpornosti koji je Mađarska podnijela uključuje reforme usmjerene na jačanje neovisnosti pravosuđa. Stoga se horizontalni uvjet za omogućavanje iz Povelje o temeljnim pravima smatra ispunjenim, nakon što Mađarska poduzme mjere u vezi s pravosuđem na koje se obvezala prema Planu oporavka i otpornosti zemlje.
NE ISPUNJAVA HORIZONTALNE UVJETE ZA AZIL, MIGRACIJU I INTEGRACIJU
Europska Komisija smatra da odredbe mađarskog takozvanog zakona o zaštiti djece i ozbiljni rizici za akademsku slobodu i pravo na azil imaju konkretan i izravan utjecaj na usklađenost s Poveljom u provedbi određenih posebnih ciljeva tri kohezijska programa - odnosno Fonda za azil, migraciju i integraciju. Za te dijelove tih programa Mađarska stoga trenutno ne ispunjava horizontalni uvjet za omogućavanje iz Povelje EU-a o temeljnim pravima. Komisija je otvorena za daljnji dijalog s Mađarskom i spremna na blisku suradnju.
Pravila primjenjiva na financiranje kohezije i unutarnjih poslova, tj. Uredba o zajedničkim odredbama, predviđaju da u slučaju neispunjavanja poticajnih uvjeta, Komisija ne može nadoknaditi povezane izdatke koji su podneseni, osim za tehničku pomoć i za ispunjavanje poticajnih uvjeta. U skladu s važećim pravilima, neispunjenje uvjeta za omogućavanje ne povlači za sobom obustave plaćanja predujma.
m.zouhar zec
utorak, 27.12.2022.
PATRIOT - SIMBOL AMERIČKE PREDANOSTI
PATRIOT NEĆE PRIDONIJETI ESKALACIJI RATNOG SUKOBA
Mark F. Cancian je umirovljeni pukovnik marinaca i viši savjetnik u Međunarodnom sigurnosnom programu pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu, D.C. Tom Karako koji je viši suradnik u CSIS-ovom Međunarodnom sigurnosnom programu i direktor CSIS-a - Projekt raketne obrane, - , napisali su neposredno prije 21. prosinca, kada je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski posjetio američkog predsjednika Joea Bidena u Bijeloj kući u Wasingtonu, kraći rezime o tome što je raketni sustav Patriot, kako funkcionira, koliko košta, kao i dužinu obuke osoblja za taj sustav.
Dakle činjenica je da je Patriot sustav za zračnu odbranu koji Amerika daje Ukrajini, prethodno dogovoren u telefonskim razgovorima Zelenski –Biden, No ovaj dio dolaska Zelenskog u SAD ,posjet i obraćanje predsjednika Zelenskog Kongresu dio je nužnog događanja za širu javnost, a možda i članove američkog Kongresa u kome svi ne misle isto o vojnoj pomoći koju amerikanci šalju Ukrajini.
Ova je tema utoliko zanimljiva, što se već danas 27. prosinca u medijima pojavila vijest da Ukrajina od Zapada traži avione i bojne brodove!
Dobri poznavaoci sustava za protuzračnu obranu Mark F. Cancian i Tom Karako odgovaraju u svom tekstu na pitanje: zašto Sjedinjene Države šalju Patriot Ukrajin te kažu da je to iz tri razloga: pomoći u obrani od ruskih raketnih napada, koji napadaju ukrajinske gradove i ometaju komunalne usluge; snažno prenijeti političku podršku; i zato što Sjedinjene Države imaju malo drugih protuzračnih obrambenih sredstava za poslati. Pišu dalje da je Patriot sredstvo niske gustoće, vrlo traženo u naporima američke protuzračne obrane i ima jedan od najvećih operativnih tempa združenih snaga. Svaka bojna, baterija i streljačka jedinica stoga je dragocjena roba. Riječ Patriot je akronim za Phased Array Tracking Radar for Intercept on Target, ime dano tijekom dvijestote obljetnice 1976. onome što je prije bilo poznato kao SAM-D. Geneza tog programa datira iz 1960-ih, kao dio napora da se zamijene ili dopune protuzračni obrambeni sustavi HAWK i Nike-Hercules. Stariji projektili Patriot dizajnirani za protuzračnu obranu pušteni su u borbu u Pustinjskoj oluji kao strateško sredstvo, iako je učinkovitost protiv iračkih projektila Scud bila predmet priličnog spora. Napori koji su uslijedili u 1990-ima rezultirali su Patriot Advanced Capability (PAC) za bolju poraznost balističkih projektila. PAC-1 i PAC-2 presretači koristili su mehanizam za uništavanje fragmentacijom eksplozije.
PATRIOT NE PRELAZI RUSKU CRVENU CRTU
Svima je poznato da je Rusija osudila prijenos Patriota kao "provokativan potez" i zaprijetila "posljedicama", ali to nije eskalacija. Patriot je obrambeni sustav koji će uglavnom angažirati bespilotne sustave i možda nekoliko letjelica. Predstavlja neeskalirajući pristup zračnoj prijetnji. Nadalje, ne prelazi nijednu od dvije ruske crvene crte, uvođenje NATO vojnika u Ukrajinu ili invaziju na rusku domovinu. Patriot će, međutim, otežati ruske zračne operacije.
Za Patriot dvojica autora kažu da je prvi puta raspoređen za obranu 1980-ih, te da je postao radni konj američke vojske za zračnu i proturaketnu obranu, ključni element projekcije američke moći i glavni simbol američke predanosti saveznicima i partnerima. Više od određenog presretača projektila, Patriot se sastoji od obitelji elemenata, uključujući zapovjedne i upravljačke jedinice, radare, presretače i drugu opremu za podršku. Danas 18 zemalja trenutno posluje ili planira uskoro kupiti Patriot. Ukrajina bi taj broj povećala na 19.
Sustav je imao brojne nadogradnje posljednjih godina, uključujući veću interoperabilnost s obranom od balističkih projektila Terminal High Altitude Area Defense (THAAD). Američka vojska uskoro će zamijeniti naslijeđeni radar Patriot, čije je vidno polje ograničeno na oko 120 stupnjeva, sa senzorom za zračnu i raketnu obranu niže razine (LTAMDS), koji ima pokrivenost od 360 stupnjeva i višemisijsko korištenje za suzbijanje bespilotnih zračnih sustava , krstareće rakete, balističke rakete, kao i druge napredne prijetnje.
Tiskovna izvješća daju do znanja da su Sjedinjene Države u završnoj fazi planiranja slanja baterije Patriot u Ukrajinu. To bi predstavljalo i snažnu izjavu američke predanosti obrani Ukrajine i skromno poboljšanje sposobnosti i kapaciteta ukrajinske protuzračne obrane. U isto vrijeme, ovaj potez otvara nekoliko pitanja, uključujući potrebu za opsežnom obukom, izglede za dugoročno održavanje postrojbe i kratkoročne i dugoročne učinke napora na kapacitet i spremnost američke protuzračne obrane. Nadalje, Patriot neće mijenjati pravila igre, budući da je ograničen područjem koje može pokriti, jednom raspoređenom jedinicom i visokom cijenom svojih presretača.
U PUSTINJSKOJ OLUJI KAO STRATEŠKO SREDSTVO
Autori navode da su stariji projektili Patriot dizajnirani za protuzračnu obranu pušteni u borbu u Pustinjskoj oluji kao strateško sredstvo, iako je učinkovitost protiv iračkih projektila Scud bila predmet priličnog spora. Napori koji su uslijedili u 1990-ima rezultirali su Patriot Advanced Capability (PAC) za bolju poraznost balističkih projektila. PAC-1 i PAC-2 presretači koristili su mehanizam za uništavanje fragmentacijom eksplozije. Novije rakete PAC-3 koriste hit-to-kill uređaj.
Za razliku od iskustva Pustinjske oluje, presretači Patriot porazili su svaki balistički projektil koji su angažirali tijekom operacije Iračka sloboda 2003. godine. Od 2015. Patriot je uspješno angažirao desetke projektila i bespilotnih letjelica u Jemenskom raketnom ratu. Izrael ga je također koristio u brojnim prilikama za poraz bespilotnih letjelica, zrakoplova i drugih prijetnji.
Rusija je od početka sukoba napadala Ukrajinu dronovima i projektilima. Ti su se napadi smanjili tijekom ljeta kako su se ruske zalihe projektila smanjivale, a zatim su se ponovno povećali u listopadu kada je Rusija primila veliki broj iranskih bespilotnih letjelica. Ovi nedavni napadi bili su usmjereni na električnu mrežu i druge komunalne usluge, tako da su imali veliki učinak na ukrajinsko stanovništvo. To je potaknulo sve hitnije zahtjeve za poboljšanjem sposobnosti protuzračne obrane. Nedavna izvješća sugeriraju da bi Rusija također mogla nabaviti iranske balističke projektile za korištenje u sukobu. Tijekom Hladnog rata, američka vojska i druge vojske NATO-a izgradile su snažnu kopnenu protuzračnu obranu kako bi se suprotstavile velikim sovjetskim zračnim snagama i helikopterskoj floti. Završetkom Hladnog rata te kopnene jedinice protuzračne obrane više nisu bile potrebne. Potencijalni protivnici poput Irana, Iraka ili Sjeverne Koreje imali su slabe zračne snage, s kojima su se mogle nositi američke zračne snage i zračne snage saveznika i partnera. Tako su SAD i NATO deaktivirali većinu jedinica protuzračne obrane. Iako Sjedinjene Države obnavljaju svoje sposobnosti protuzračne obrane, novi sustavi tek izlaze iz razvoja i nisu spremni za upotrebu.
CIJENA I OBUKA
Patriot je daleko najskuplji pojedinačni oružani sustav koji su Sjedinjene Države isporučile Ukrajini. Ukupni trošak je vjerojatno oko 1,1 milijardu dolara: 400 milijuna dolara za sustav i 690 milijuna dolara za projektile.
Proizvodne linije Patriota su još uvijek aktivne, ali uglavnom za inozemnu vojnu prodaju. Američka vojska već nekoliko godina nije dodala potpuno nove postrojbe Patriot, iako nedavni proračunski dokumenti sugeriraju da bi planovi za novi bataljun Patriot u nadolazećim godinama mogli iznositi oko 1,27 milijardi dolara. Troškovi se također mogu izvesti iz nedavne inozemne prodaje. Ovi izvori zajedno sugeriraju da je cijena jedne baterije bez projektila oko 400 milijuna dolara.
Baterije Patriot općenito se raspoređuju s pet do osam lansera opremljenih mješavinom projektila PAC-3 i starijih, jeftinijih projektila PAC-2. Uz pretpostavku pet lansera s PAC-2 (četiri po lanseru) i tri s PAC-3 (16 po lanseru), te dva punjenja za svaki lanser, cijena projektila mogla bi biti oko 700 milijuna dolara.Visoka cijena po projektilu i relativno mali broj projektila u bateriji znači da operateri Patriota ne mogu pucati na svaku metu. Visokovrijedni ruski zrakoplovi i balistički projektili bili bi odgovarajuće mete. Ispaljivanje raketa od 4 milijuna dolara na ruske krstareće rakete od 250.000 dolara moglo bi biti opravdano ako bi te rakete pogodile osjetljive mete.
Izvješća pokazuju da bi jedinica Patriot mogla Ukrajini stići u veljači.Tečajevi obuke za Patriot operatere i održavatelje obično traju nekoliko mjeseci. Tečaj za servisera sustava PATRIOT, primjerice, traje 53 tjedna. Tečaj za rukovatelja vatrom traje 20 tjedana. Tečaj za operatera lansirnog sustava traje 13 tjedana. Ukrajina bi mogla uštedjeti vrijeme slanjem obučene zračne obrane—na primjer, trupa obučenih na sustavu S-300, kojim Ukrajina upravlja dugi niz godina. Unatoč tome, potrebno je puno naučiti prije nego što Ukrajina ima funkcionalni sustav Patriot na terenu.
M. Zouhar Zec
petak, 23.12.2022.
VLADA PRED NOVU 2023. POKAZALA VISOKU SOCIJALNU OSJETLJIVOST
PAKET OD 700 MILIJUNA JEDNOKRATNE NOVČANE POMOĆI
Vlada RH, pod predsjedanjem premijera Andreja Plenkovića na 180. sjenici Vlade 22. prosinca 2022. odobrila je paket od 700 milijuna kuna jednokratnih novčanih pomoći umirovljenicima, korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi, nezaposlenima te stradalima u potresu. U tom je paketu oko milijun stanovnika Hrvatske koji će primiti jednokratnu pomoć na kraju 2022. godine. Godinu koja kalendarski završava za osam dana, premijer RH Plenković politički je nazvao, radi gospodarskih projekata i onih koji imaju utjecaj, a i imati će utjecaj na gospodarstvo godinom isporuke. Tu su isporuku Vlada RH i premijer Plenković svojoim odlukom multiplicirali i u socijalnom smislu.
Vlada je u Sabor uputila Konačni prijedlog Zakona o hrani, izmjene i dopune Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu te Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnobilježničkim pristojbama. Na sjednici je prihvaćen prijedlog izmjene Karte regionalnih potpora za razdoblje 2022. - 2027. godine, kojima se predlaže povećanje potpora za Sisačko-moslavačku županiju.
Vlada je donijela i odluku o dokapitalizaciji Croatia Airlines s 296 milijuna kuna, odredila obeštećenja elementarnim nepogodama pogođenim županijama te odlučila o restrukturiranju i modernizaciji željezničkog cargo i putničkog prijevoza
Tako će jednokratnu novčanu pomoć dobiti umirovljenici s mirovinom do 4360 kuna, a ovisno o visini mirovine dodatak iznosi od 400 do 1200 kuna (za one s mirovinom do 1850 kuna).
Pomoć korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi odnosi se na nezaposlene, korisnike zajamčene minimalne naknade, osobne invalidnine, nacionalne naknade za starije osobe i korisnike novčane naknade za nezaposlene branitelje, a iznosi 1000 kuna.
Jednokratna pomoć korisnicima doplatka za djecu odnosi se na više od 123.000 korisnika, odnosno gotovo 250.000 djece, za što je izdvojeno više od 70 milijuna kuna, a ovisno o broju djece po korisniku iznosi od 300 do 1100 kuna.
Novčanu pomoć dobit će i stradali u potresu, odnosno oni koji su i dalje zbrinuti u privremenom smještaju na potresom stradalim područjima, i to 2000 kuna po osobi, a najviše do iznosa od 10.000 kuna po kućanstvu.
Napomena : Otvaranjem teksta na mobitelu, fotka se na dodir prstom može povećati
ŽUPANIJAMA SREDSTVA ZA ELEMENTARNE NEPOGODE
Na teret proračunske zalihe Vlada je odobrila sredstva za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica tuče na području Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Zagrebačke i Karlovačke županije u ukupnom iznosu od 18 milijuna kuna.
Također, odobrena su sredstva za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica poplave na području Hrvatske Kostajnice u ukupnom iznosu od 25 milijuna kuna te za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u ovoj i dijelu prošle godine u iznosu od 9,5 milijuna kuna.
Vlada je danas donijela i odluke o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu RH za 2022. radi provedbe humanitarne pomoći Ukrajini zbog posljedica ublažavanja ruske invazije na Ukrajinu te dodatnih mjera Vlade za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena koje su posljedica ove agresije.
Kako je izvijestio ministra Primorac "preraspodjeljuju se sredstva u Državnom proračunu za 2022. godinu unutar razdjela Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u ukupnom iznosu od 14,50 milijuna kuna, radi provedbe humanitarne pomoći Ukrajini sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o upućivanju humanitarne pomoći stanovništvu Ukrajine povodom Međunarodne donatorske konferencije na visokoj razini za Ukrajinu".
VEĆE POTPORE ZA SISAČKO MOSLAVAČKU ŽUPANIJU
Vlada je na 180. sjednici Vlde RH donijela zaključak o prihvaćanju prijedloga izmjene Karte regionalnih potpora za razdoblje 2022. - 2027. godine, kojima se predlaže povećanje potpora za Sisačko-moslavačku županiju.
Prema Vladinom zaključku, intenzitet potpora za Sisačko-moslavačku županiju za velike poduzetnike bio bi 60 posto, srednje 70, a male 75 posto.
Prema sadašnjoj karti regionalnih potpora, potpore za Panonsku Hrvatsku koju čine Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija, iznose 50 posto za velike, 60 za srednje i 70 posto za male poduzetnike.
U Sisačko-moslavačkoj županiji je, kaže ministrica Tramišak, prisutno kontinuirano negativno odstupanje od prosječnih demografskih, ekonomskih i fiskalnih kretanja na nacionalnoj razini, a učinci potresa dodatno su pojačali demografsku degradaciju.
Značajna šteta prouzročena je i poslovnom sektoru, i to ne samo kroz izravnu štetu zbog oštećene imovine i opreme poslovnih subjekata, nego i zbog naglog gubitka tržišta te smanjenja razine poslovanja i manjka prihoda, a posljedično i likvidacije poduzeća, što predstavlja trajnu štetu za lokalno gospodarstvo, kažu u vladi.
MODERNIZACIJA ŽELJEZNIČKOG I CARGO PUTNIČKOG PRIJEVOZA
Vlada je u četvrtak 22. 12. 2022. prihvatila nagodbu između države i tvrtke HŽ Cargo, koja je iznosi gotovo 1,2 milijarde kuna, a koja će omogućiti da se urede vlasničko-imovinski odnosi, što će to pridonijeti i rješavanju pitanja željezničke infrastrukture te je važno i za buduće ulagače u željeznički sektor.
Za provedbu obveza koje proizlaze iz nagodbe iznos od 511,3 milijuna kuna osigurat će se u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, dok će se za provedbu obveza utvrđenih 30. rujna 2022. potrebnih 673 milijuna kuna osigurati na razdjelu Ministarstva financija, korigiranom za promjene do dana sklapanja nagodbe, precizirano je odlukom o prihvaćanju nagodbe.
Odlukom je Vlada zadužila Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da utvrdi način evidentiranja javnog dobra koje proizlazi iz realizacije nagodbe vezano uz isknjižavanje imovine iz poslovnih knjiga HŽ Carga, a sukladno Zakonu o podjeli trgovačkog društva HŽ-Hrvatske željeznice te Odluci o podjeli HŽ-a (od srpnja 2006. godine).
Ministar mora, prometa i infrastrukture Butković podsjetio je da je Vlada 17. prosinca 2020. donijela odluku o odobrenju državne potpore za sanaciju HŽ Carga sukladno smjernicama Europske komisije o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama.
Potom su i krenule pripreme za kreiranje sveobuhvatnog plana restrukturiranja HŽ Carga u skladu s pravilima EU, u sklopu čega je trebalo konačno razriješiti i imovinsko-pravni prijepor između HŽ Carga i njegova vlasnika, a koji seže od trenutka podjele pravnog prednika HŽ-a 2006. godine.
„ Pokazalo se potrebnim sklopiti nagodbu između RH, kao osnivača HŽ-a, i HŽ Carga, a predmet nagodbe se veže uz vrijednost javnog dobra izuzetoga iz imovine iskazane u poslovnim knjigama HŽ-a, koji nikada nije bio obeštećeno za pokretnu i nepokretnu imovinu koja se Zakonom o željeznici definirala kao željeznička infrastruktura i koja je prilikom podjele društva postala javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu RH.
Radi tih i drugih manjkavosti u provedbi podjele utvrđuje se osnovanost materijalno-pravnih potraživanja, koja se nagodbom izrijekom priznaju HŽ Cargu, a obzirom da su do sada bile priznavane samo konkludentno, putem izdanih jamstava 2014. i 2015. te dodjelom zemljišta 2015. godine.
S druge strane, nagodbom se HŽ Cargo odriče potraživanja temeljem veće vrijednosti javnog dobra izuzetog prilikom podjele pravnog prednika HŽ-a, kao i potraživanja za nekretnine i za oduzeto vlasništvo nad nekretninama „ – rekao je ministar Butković.
Ministar Butković vjeruje da će nagodba stoga omogućiti i ubrzati uređenje zemljišno-knjižnog stanja vezano uz bitan dio željezničke infrastrukture, što će unaprijediti pravnu sigurnost te pridonijeti ekonomičnosti rješavanja pitanja željezničke infrastrukture.
„Nagodba je podloga za sklapanje vrlo važnih sporazuma između društava slijednika HŽ-a - HŽ Carga i HŽ Infrastrukture o usuglašenom dugu te o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između HŽ Carga, HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza.
Ti sporazumi su ključni za uspješno restrukturiranje cijelog željezničkog sektora“, istaknuo je Butković.
Podsjetio je i na odluku o prihvaćanju modernizacije i restrukturiranja željezničkog sektora od 1. srpnja 2021. godine, a kojom se Vlada obvezuje iznaći odgovarajuće rješenje za dugoročnu održivost poslovanja HŽ Carga te pokrenuti postupak pronalaska strateškog partnera za tu tvrtku. Sklapanje nagodbe stvorit će preduvjete za to i osigurati pravnu sigurnost za buduće ulagače u željeznički sektor RH, zaključio je Butković.
DOKAPITALIZACIJA Croatia Airlines-a s 296 MILIJUNA KUNA
Vlada RH je 22.12. 2022. odlučila i da će dokapitalizirati nacionalnog zračnog prijevoznika Croatia Airlines s 296 milijuna kuna, a to će se povećanje temeljnog kapitala provesti izdavanjem novih 29,6 milijuna redovnih dionica na ime, nominalnog iznosa 10 kuna svaka.
Upis i uplata novih redovnih dionica obavit će se ulogom u novcu Republike Hrvatske u iznosu od 296 milijuna kuna, a na temelju u cijelosti izvršene uplate, nakon upisa u sudski registar, izdat će se odgovarajući broj redovnih dionica, objasnio je na sjednici Vlade ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Provedbom dokapitalizacije Croatia Airlinesa omogućit će se očuvanje gospodarske aktivnosti kompanije te osigurati dovoljna likvidnost, ustvrdio je Butković.
Njega je Vlada ujedno ovlastila i da s Croatia Airlinesom sklopi ugovor o ulaganju te danas na izvanrednoj glavnoj skupštini Croatia Airlinesa odlučuje o tom povećanju kapitala za 296 milijuna kuna, uz napomenu da će cjelokupni iznos uplatiti država, koja u toj kompaniji ima 98,76 posto dionica.
Prihvati li skupština prijedlog, temeljni kapital Croatia Airlinesa povećat će se sa 627,9 milijuna kuna na 923,9 milijuna kuna, odnosno za 296 milijuna kuna, a to će se povećanje provesti na temelju ugovora o ulaganju između države i kompanije. Izvor Vlada /mzz
četvrtak, 22.12.2022.
CIJELA EUROPSKA UNIJA OSJEĆA SMANJENJE BROJA STANOVNIŠTVA
DEMOGRAFIJA ĆE DOVESTI DO MANJE POTRAŽNJE ZA USLUGAMA,
INFRASTUKTUROM I NIŽIM VRIJEDNOSTIMA STANOVANJA
Tijekom 2010-ih, stanovništvo EU-a raslo je za 1,9 na 1000 stanovnika godišnje. Najveća stopa rasta stanovništva bila je u sjeverozapadnoj EU (4 na 1000 stanovnika godišnje). Porast stanovništva u južnoj EU bio je niži (1 na 1000), dok je broj stanovnika u istočnoj EU pao (-2 na 1000). Smanjenje broja stanovnika u istočnom dijelu EU-a značilo je da dvoje od troje tamošnjih ljudi živi u regiji koja je izgubila stanovništvo u proteklom desetljeću. To je bio slučaj za jednog od tri u južnoj EU i samo za jednu od pet osoba u sjeverozapadnoj EU.
Projekcije pokazuju da će do 2040. polovica stanovništva EU živjeti u regiji koja se smanjuje. To će više utjecati na istočne regije nego na sjeverozapadne. Projekcije sugeriraju da će 2040. godine 85% stanovništva istočnih regija živjeti u regiji koja se smanjuje u usporedbi s 37% u sjeverozapadnim regijama.
Ruralne regije i regije izvan gradova su se smanjivale
Između 2010. i 2020. stanovništvo se u ruralnim regijama i regijama izvan metropola polako smanjivalo (-1,6 odnosno -1,0 na 1000 stanovnika godišnje). Nasuprot tome, rast stanovništva bio je pozitivan u urbanim regijama i metro regijama glavnog grada (4,5 odnosno 6,2 na 1000 stanovnika godišnje).
Brzo smanjenje broja stanovnika (-7,5 na 1000, godišnje) vjerojatno će imati veći utjecaj na regije što će dovesti do značajno manje potražnje za uslugama i infrastrukturom i moguće niže vrijednosti stanovanja. Vjerojatnije je da će do brzog smanjenja doći u ruralnim regijama nego u urbanim: 11% ruralnog stanovništva živi u regijama koje se brzo smanjuju u usporedbi s 1% urbanog stanovništva. Brza smanjenja također su češća u istočnoj EU, gdje 14% stanovništva živi u takvoj regiji u usporedbi s 2% u sjeverozapadnoj EU.
Karta Europske unije
Prirodna promjena stanovništva glavni je izvor smanjenja populacije
Na razini EU pozitivna neto migracija (2,2 na 1000) kompenzirala je negativnu prirodnu promjenu stanovništva (-0,3 na 1000). Gledajući po urbano-ruralnoj regionalnoj tipologiji i geografskoj regiji, vidljivo je da je prirodna promjena bila negativna ili blizu nule u svim tipovima regija, osim u sjeverozapadnim urbanim regijama. Neto migracija bila je pozitivna u svim vrstama regija osim u istočnim ruralnim i srednjim regijama. Ovo naglašava da je glavni izvor smanjenja regionalnog stanovništva negativna prirodna promjena.
Dvije interaktivne karte u nastavku pokazuju da je regionalna negativna prirodna promjena daleko češća od negativne neto migracije: tri od četiri regije doživljavaju negativnu prirodnu promjenu u usporedbi s jednom od četiri negativne neto migracije.
https://cohesiondata.ec.europa.eu/stories/s/Exploring-regional-demographic-trends/576z-6f9b/
GENERACIJSKI JAZ - MLAĐE STANOVNIŠTVO BROJČANO MANJE
Kada je prva populacijska piramida objavljena 1874. godine, visoke stope nataliteta i mortaliteta značile su da je zapravo nalikovala piramidi: široka na dnu i uska na vrhu. Rast očekivanog životnog vijeka i niske stope nataliteta u EU doveli su do radikalno drugačije dobne strukture. Danas "piramida" stanovništva EU-a više nalikuje žarulji, uža je pri dnu i šira u sredini prije nego ponovno postane uska pri vrhu. Široka sredina posljedica je većeg broja rađanja u prošlosti, često nazivanog baby boomom.
Stanovništvo EU-a u dobi od 0 do 29 godina je 24% manje od stanovništva u dobi od 30 do 59 godina. Ovaj generacijski jaz jednak je 10% ukupnog stanovništva EU-a i znatno je veći od trenutnog broja ljudi rođenih izvan EU-a (44 milijuna u odnosu na 36 milijuna). Iako će buduće migracije vjerojatno popuniti dio ove praznine, malo je vjerojatno da će popuniti cijelu prazninu. Kao rezultat toga, stanovništvo EU-a počet će se smanjivati u nadolazećim godinama i desetljećima.
Urbane regije obično imaju veći udio mladih odraslih, dok srednje regije imaju više ljudi srednje dobi, a ruralne regije imaju više ljudi u dobi od 65 godina i više. To je djelomično zbog kretanja između regija. Veća je vjerojatnost da će se mladi odrasli preseliti u urbanu regiju kako bi studirali i pronašli svoj prvi posao. Vjerojatnije je da će se sredovječni ljudi iseliti iz urbane regije u središnju regiju kako bi pronašli veći i jeftiniji smještaj za sebe (i svoju djecu). Starije stanovništvo će se vjerojatno iseliti iz urbanih i središnjih regija u ruralne regije u potrazi za manje užurbanim stilom života i pristupačnijim smještajem bliže prirodi. Unatoč razlikama u današnjoj dobnoj strukturi, sva tri tipa regije će se suočiti sa smanjenjem broja mladih i radno sposobnih ljudi i velikim povećanjem broja ljudi starijih od 65 godina.
Predviđa se da će se broj mladih (u dobi od 0 do 19 godina) smanjiti za 5% u EU tijekom sljedećeg desetljeća, a mnoge južne i istočne regije suočene su sa smanjenjem od preko 10%. Nasuprot tome, predviđa se da će broj mladih porasti na Cipru, Malti i nekoliko regija u Njemačkoj i Švedskoj. Velika smanjenja broja mladih ljudi vjerojatno će dovesti do smanjenja broja škola, što može dovesti do većih udaljenosti do najbliže škole, posebno u ruralnim područjima gdje su udaljenosti već relativno velike.
Predviđa se da će se radno sposobno stanovništvo (definirano kao stanovništvo u dobi od 20 do 64 godine) smanjiti za 4% tijekom sljedećeg desetljeća.
Tko ode na gornji link, te na slijedeći link koji će mu se ponuditi u tekstu, ako slijedi temu, može vidjeti više karata .Za vizualizaciju ove karte kliknite na gumb 'Dob 20-64'. To će vjerojatno utjecati na većinu regija, a neke će se suočiti sa smanjenjem od preko 10%. To bi moglo dovesti do manjka na tržištu rada. To može prisiliti tvrtke da biraju između većeg ulaganja u tehnologije koje štede i povećavaju radnu snagu ili odricanja od potencijalnog rasta.
Gotovo sve regije EU-a doživjet će porast stanovništva u dobi od 65 i više godina. Kako biste vizualizirali ovu kartu, kliknite na gumb 'Dob 65+'. Predviđa se da će se ova dobna skupina smanjiti samo u nekoliko regija u Bugarskoj, Grčkoj, Portugalu i Rumunjskoj.
Nasuprot tome, u mnogim regijama u Austriji, Irskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Španjolskoj i Slovačkoj predviđa se da će ova dobna skupina porasti za više od 25% tijekom sljedećeg desetljeća. To će vjerojatno dovesti do porasta potražnje za zdravstvenom skrbi u tim regijama, koje će morati prilagoditi svoju infrastrukturu i usluge kako bi bile dostupnije osobama s ograničenom pokretljivošću i povećati kapacitet zdravstvenih usluga.
POLICIJA U CIVILU IZNENADA U ZELENOJ AKCIJI!
ZAŠTO CIVILNO DRUŠTVO NA METI POLICIJE?
U prostorije Zelene akcije, koja je nevladina, nestranačka, neprofitna organizacija, a osnovana je na dobrovoljnom udruženje građana koji podržavaju zaštitu okoliša, osnovana 1990.g., u Zagrebu, u centru grada u Frankopanskoj 1 , 19. prosinca u poslijepodnevnim satima ušlo je šest policijskih službenika u civilu. Zelena akcija je tim povodom organizirala konferenciju za medije u srijedu 21.prosinca, uz podršku Centra za mirovne studije i Gonga.
Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije ispričao je “Upali su i uplašili našeg zaposlenika, jedan je uzeo njegove podatke i dao upute svom kolegi da ih ne upiše u bazu, već “sa strane. Na zamolbu da izađu, to nisu htjeli napraviti. Ušli su u jednu od prostorija Zelene akcije, besplatnu biciklopopravljaonu, tražeći, rekli su “migrante i osobe slabijeg imovinskog stanja”. Tomac je naglasio kako isprva nisu znali tko je ta grupa muškaraca koja je iznenada ušla, pa su pozvali policiju da ispita situaciju. Policija je na naš poziv brzo stigla, a vani izvan objekta razgovarala s tom grupom, ali u prostorije nije došla. U povratnom pozivu policiji saznali smo da je ta prva grupa zapravo bila kriminalistička policija, no pravi cilj njihova postupanja u našem prostoru nisu objasnili” –rekao je predsjednik Tomac.
„Treba imati na umu da se ovaj incident dogodio u glavnom gradu Hrvatske koji teži biti otvoren i promovirati kulturu dobrodošlice. No, realnost je sasvim drugačija. Policija se u obavljanju dužnosti ovako ne bi smjela ponašati nigdje i prema nikome! Ovo smatramo oblikom zastrašivanja udruga civilnog društva koje, među ostalim, djeluju solidarno prema marginaliziranim društvenim skupinama”, rekla je Marija Mileta, potpredsjednica Zelene akcije.
S lijeva : Sara Kekuš - Centar za mirovne studije, Luka Tomac- Zelena Akcija, Oriana Ivković Novokmet- izvršna urednica Gonga, Marija Mileta- Zenena Akcija Fotka mzz.
„"Posljednjih šest godina svjedočimo sustavnom prekoračenju ovlasti policijskih službenika u postupanju prema izbjeglicama i drugim migrantima. S vremenom se takva praksa proširila i na zastrašivanje branitelja ljudskih prava.Ako se ovakav huliganski upad događa u samom centru Zagreba, što se onda tek događa daleko od očiju javnosti? Osim na granicama, iz medijskih napisa vidimo kako se policija odnosi prema navijačima i pojedinim građanima, a što je tek s onima koji nemaju mogućnost javno o tome progovoriti, zatražiti podršku i zaštitu? Gdje je kraj takvom postupanju i tko građanima garantira da nisu sljedeći koji će se naći na meti nedopuštenog i nezakonitog policijskog postupanja?”, izjavila je Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije.
"Temeljno je načelo vladavine prava da se zakon primjenjuje na sve građane i na sve institucije, dakle i na one koji provode zakon. “Upravo je civilno društvo neophodno za vladavinu pravu jer daje važan doprinos sustavu provjere i ravnoteže. Ako je civilno društvo na udaru, jasno je da je vladavina prava u Hrvatskoj ugrožena”, istaknula je Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga. Podsjetila je kako je civilno društvo jedan od stupova demokracije i zdravih društava.Zastrašivanjem udruga i aktivistkinja, neovlaštenim ulaskom u njihove prostore i na radna mjesta stvara se atmosfera straha i neprijateljstva prema građanskom djelovanju”, rekla je Ivković Novokmet.
Biciklopopravljaonu, prvi volonterski biciklistički servis u Hrvatskoj u 12 godina rada bilježi više od 9.500 popravka, a preko 800 bicikala donirano je tražiteljima azila, stanovništvu pogođenom poplavama 2016. godine, osiromašenom povratničkom stanovništvu Banije, djeci iz institucionalne skrbi itd. Zbog svog dobrotvornog rada, e Biciklopopravljaona Zelene akcije je 2021. godine dobila nagradu Ponos Hrvatske”
Objekat u kome je Zelena akcija i biciklopopravljaona Fotka mzz
srijeda, 21.12.2022.
14. SJEDNICA ZA SLAVONIJU, BARANJU I SRIJEM
Premijer Plenković:
„DO SADA PROVEDENO 34 TISUĆE PROJEKATA“
U Pitomači najzapadnijoj općini Virovitičko-podravske županije održana je 20.prosinca 14. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, kojoj je predsjedao premijer RH Andrej Plenković . Podsjećam da je Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“. Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama, Pleternici i Okučanima, što obuhvaća svih pet slavonskih županija:Brodsko- posavsku , Osječko- baranjsku,, Požeško slavonsku,
Virovitičko- podravsku i Vukovarsko - srijemsku županiju.
Sjednica Vlade u Pitomači.
Otvarajući sjednicu Savjeta, premijer RH Plenković je rezimirao je dosadašnju suradnju istaknuvši da je Projektom Slavonija, Baranja i Srijem uspostavljen stabilan, sustavan i strukturiran okvir suradnje i dijaloga na realizaciji projekata za pet slavonskih županija, koji daje puno rezultata.
„To ne bi bilo moguće u ovoj mjeri bez načela solidarnosti i zajedničkih mehanizama iz Europske unije, bilo kroz kohezijsku ili poljoprivrednu politiku bilo kroz višegodišnji financijski okvir. Ove godine krenula je provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti a Hrvatska je dobila dodatnih 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta EU iduće generacije. Dosad smo primili 2,2 milijarde eura, ili 40 posto ukupnih sredstava koja su nam namijenjena do 2026. godine, za dodatna ulaganja u gospodarstvo, poduzetništvo, obrazovanje, promet, zdravstvo, obnovu. Godina 2022. bila je godina u kojoj smo živjeli u isprepletenim posljedicama Covid krize i ruske agresije na Ukrajinu koja traje, a koja je izazvala energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske.Zbog toga je Vlada, nakon što je očuvala radna mjesta i gospodarstvo u vremenu Covida, krenula u nove intervencije s paketima mjera ukupno vrijednim 26 milijardi kuna, spriječila poskupljenja struje i plina tijekom jeseni i zime koja je stigla, te smanjila troškove naftnih derivata. Sve se to radi kako bi građani i gospodarstvo mogli proći kroz ovaj vrlo zahtjevan i kompleksan period“- rekao je premijer Plenković.
Kada je riječ o direktnoj potpori pet slavonskih županija, do sada je ugovoreno preko 20 milijardi kuna za brojne važne projekte. "Mi smo do sada kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem proveli preko 34 tisuće projekata, provodi se 67 razvojnih projekata vrijednih 12 milijardi kuna, na temelju Razvojnog sporazuma. Danas će se uručiti i niz novih ugovora, među ostalima i 36 novih ugovora iz Programa ruralnoga razvoja u iznosu od 13,8 milijuna kuna, koji će doprinijeti unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje, razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti, podizanju kvalitete nasada i korištenju obnovljivih izvora energije.
Kroz program Učinkoviti ljudski potencijali ugovoreno je 1.100 projekata vrijednih 2,5 milijardi kuna. U okviru prve dvije faze Poziva "Zaželi", na području slavonskih županija financirana su 303 projekta vrijedna 840 milijuna kuna. Zaposleno je 6.800 žena, a potpora i pomoć pružena je za više od 37.000 starijih i nemoćnih osoba.
Ovom prigodom će se dodijeliti 72 ugovora ukupne vrijednosti 65,4 milijuna kuna koji će omogućiti zapošljavanje još 150 žena i skrb o još 8.000 krajnjih korisnika.
U razvoj zdravstvene infrastrukture od početka provedbe Projekta Slavonija ugovoreno je 48 projekata vrijednih 392 milijuna kuna – primjer su Opća bolnica u Viroviticu, dnevna bolnica i dnevna kirurgija u KBC-u Osijek, dnevna bolnica i dnevna kirurgija u Memorijalnoj bolnici u Vukovaru.
O prometnoj povezanosti koja je ključna za gospodarstvo i za kvalitetu života, premijer Plenković podsjetio je da se prije manje od mjesec dana otvorila dionica koridora 5C od 25 kilometara između Osijeka i Belog Manastira. Ostalo je još pet kilometara do mađarske granice, čime će Hrvatska u potpunosti imati puni profil autoceste kroz Slavoniju i u konačnici spojiti Budimpeštu i Ploče.
Nastavit će se, najavio je, s realizacijom ključnih projekata – poput brze ceste Farkaševac-Bjelovar-Virovitica, zatim autocesta do Požege te srijemska granična transverzala, te cesta od Križevaca prema Koprivnici.
Na taj će se način, u prometnom smislu, napraviti ogromni iskoraci za Hrvatsku i praktički do 2030. riješiti pitanje prometne povezanosti kao jednog od ključnih preduvjeta za ravnomjeran regionalni razvoj.
U okviru Plana oporavka danas će u Pitomači, najavio je premijer, ministar Butković potpisati ugovor o izgradnju nove skele "Križnica", vrijedan više od 6,8 milijuna kuna, koji će omogućiti bolju povezanost Pitomače.
Što se tiče vodno-komunalne infrastrukture, premijer Plenković naveo je brojne projekte modernizacije.
Do sada su završena tri velika projekta, u vrijednosti od 311 milijuna kuna – projekt poboljšanja vodno-komunalne aglomeracije Virovitica, zatim poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Županja te regionalni vodoopskrbni sustav Osijek.
U pet slavonskih županija uloženo je 689 milijuna kuna u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje.U tom je kontekstu premijer Plenković spomenuo i kapitalnu odluku Vlade o 544 milijuna kuna za besplatni obrok za svih 311 tisuća osnovnoškolaca u Hrvatskoj.
„Kao država i društvo sada moramo perfektuirati gospodarstvo, socijalnu situaciju, funkcionalnost institucija, jačati pravnu državu i borbu protiv korupcije te pozicionirati ulaganja na takav način da se može živjeti u bilo kojem kraju Hrvatske i biti približno jednak kada je riječ o mogućnostima“ –rekao je premijer RH Andrej Plenković.
Sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održat će se u gradu Otok u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Stranica Vlade /mzz
utorak, 20.12.2022.
VRIJEDNOSTI EU U SREDIŠTU DIGITALNE TRANSFORMACIJE
MEĐUNARODNA DIMENZIJA KROZ UNIVERZALNA LJUDSKA PRAVA
Vijeće EU,Europski parlament i Komisija Europske unije donijeli su Deklaraciju o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće, što je 15. prosinca komunicirano u priopćenju Europskog vijeća.
Europska deklaracija o digitalnim pravima i načelima – na linku:
https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/library/european-declaration-digital-rights-and-principles
Kako bi se osiguralo da EU ostvari ciljeve digitalne transformacije u skladu sa svojim vrijednostima, jer Europska unija je „unija vrijednosti”, kao što je utvrđeno u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji, koja se temelji na poštovanju ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanju ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, Vijeće EU, Europski parlament i Komisija danas su na najvišoj političkoj razini potpisali Europsku deklaraciju o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće.
U Deklaraciji se, među ostalim, govori o otvorenoj digitalnoj suverenosti, poštovanju temeljnih prava, vladavini prava i demokraciji, uključenosti, pristupačnosti, jednakosti, održivosti, otpornosti, sigurnosti, poboljšanju kvalitete života, dostupnosti usluga i poštovanju prava i težnji svih osoba. Trebala bi doprinijeti dinamičnom, resursno učinkovitom i pravednom gospodarstvu i društvu u EU-u.
U tekstu se poziva na sva relevantna prava u kontekstu digitalne transformacije i trebao bi služiti kao polazište poduzećima i drugim relevantnim akterima pri razvoju i uvođenju novih tehnologija.
Deklaracija bi ujedno trebala usmjeravati voditelje politika u promišljanju o viziji digitalne transformacije:
1. digitalna transformacija mora biti u službi čovjeka
2. potrebno je podupirati solidarnost i uključenost putem povezivosti, digitalnog obrazovanja, osposobljavanja i vještina, poštenih i pravednih radnih uvjeta i pristupa digitalnim uslugama na internetu
3. ponovno se ističe važnost slobode izbora u interakcijama s algoritmima i sustavima umjetne inteligencije te u pravednom digitalnom okružju
4. potiče se sudjelovanje u digitalnom javnom prostoru
5. jačaju se sigurnost, zaštita i osnaživanje u digitalnom okružju, posebno za djecu i mlade, uz istodobno osiguravanje privatnosti i osobne kontrole nad podacima
6. promiče se održivost.
Vijeće je doprinijelo tome da se istakne međunarodna dimenzija, posebno promicanjem upućivanja na univerzalna ljudska prava u uvodu Deklaracije, među ostalim kako bi se potaknuli partneri izvan granica EU-a.
Uravnotežen kompromis odražava se u socijalnim aspektima, primjerice poštovanjem prava radnika u vezi s nadzorom na radnom mjestu i obvezom borbe protiv prisilnog rada.
Kad je riječ o pitanjima privatnosti, u Deklaraciji se navodi da bi građanima i građankama trebalo zajamčiti povjerljivost njihove komunikacije i zaštititi je od nezakonitog praćenja ili presretanja.
Naposljetku, zajedničkim dogovorom o umjetnoj inteligenciji na radnom mjestu sada se osigurava usklađenost Deklaracije s aktualnim pregovorima o Aktu o umjetnoj inteligenciji i Direktivom o sigurnosti i zdravlju na radu.
Poglavlje VI u Deklaraciji govori o ODRŽIVOSTI te se kaže :
"23. Kako bi se izbjeglo nanošenje znatne štete okolišu te radi promicanja kružnoga gospodarstva, digitalne proizvode i usluge trebalo bi osmišljavati, proizvoditi, upotrebljavati, popravljati, reciklirati i odlagati tako da se ublaži njihov štetan učinak na okoliš i društvo i izbjegne njihovo preuranjeno zastarijevanje.
24. Svatko bi trebao imati pristup točnim i lako razumljivim informacijama o utjecaju na okoliš, potrošnji energije, mogućnosti popravka i vijeku trajanja digitalnih proizvoda i usluga, koje omogućuju donošenje odgovornih odluka.
Obvezujemo se:
a) da ćemo podupirati razvoj i upotrebu održivih digitalnih tehnologija koje imaju minimalan negativni učinak na okoliš i društvo;
b) da ćemo poticati održive potrošačke odabire i poslovne modele te održivo i odgovorno korporativno ponašanje u globalnim lancima vrijednosti digitalnih proizvoda i usluga, među ostalim u cilju borbe protiv prisilnog rada;
c) da ćemo promicati razvoj, uvođenje i aktivnu upotrebu inovativnih digitalnih tehnologija s pozitivnim učinkom na okoliš i klimu kako bi se ubrzala zelena tranzicija;
d) da ćemo promicati standarde i oznake održivosti za digitalne proizvode i usluge.
Europski parlament, Europsko vijeće i Europska komisija „ / stranica Vijeća i Deklaracija /mzz
nedjelja, 18.12.2022.
HRVATSKA OSVOJILA NOGOMETNU BROCU U KATARU
ARGENTINA ZLATNA, A FRANCUSKA SREBRNA
Hrvatska nogometna bronca u Kataru na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu.
U polufinalnoj nogometnoj utakmici za treće mjesto na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru reprezentacija Hrvatske pobijedila je reprezentaciju Maroka 17. prosinca rezultatom 2:1 . Golove su postigli Joško Gvardiol i Mislav Oršić. Zanimljivo je da je reprezentacija Katra bila u istoj F skupini s Hrvatskom, te su te dvije reprezentacije igrale prvu utakmicu na Svjetskom prvenstvu, a rezultat je bio 0:0.
Izbornik Zlatko Dalić od predsjednika FIFE Infantina primio je brončanu nogometnu medalju!
U prvoj izjavi nakon završene utakmice kojom je Hrvatska osvojila treće mjesto na ovom Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru, između 32. reprezentacije svijeta, nogometni izbornik Zlatko Dalić rekao je da ovu medalju posvećuje treneru svih trenera Ćiri Blaževiću.
Reprezentativci na pozornici na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, u društvu glazbenika Prljavog kazališta Bodaleca i Houre koji su svirali svoje hitove po njhovu izboru.
Hrvatska nacija je s velikim oduševljenjem dočekala brončanu medalju “vatrenih” nogometaša
U nedjelju 18. prosinca.hrvatski reprezentativci su u Zagreb na aerodrom sletjeli avionom iza 17 sati, te su na Trg bana Jelačića stigli, oko 19.30. Cijelom trasom puta pratili su ih nogometni obožavatelji, s velikom oduševljenjem. Na Trgu Bana Jelačića dočekalo ih je veliko mnoštvo građana, koji su m svojim prisustvom željeli iskazati zadovoljstvo i radost radi osvojene brončane medalje . Procjenjuje se da se na Trgu Bana Jelačića u nedjelju navečer po hladnom vremenu na temperaturi ispod nule okupilo se oko 20.000 navijača, većinom mladih ljudi.
Argentina je prvak Svjetskog nogometnog prvenstva kojeg je osvojila u nedjelju 18. prosinca u finalnoj utakmici s Francuskom, a nakon rezultata 3:3, pobijedila je boljim izvođem jedanaesteraca .
Nogometni kuriozitet je da je Hrvatska pobijedila reprezentaciju Brazila u četvrtfinalu koja je imala očekivanja da će osvojiti svjetsko nogometno prvenstvao. Pobjeda je došla nakon izvođenja jedenaesteraca, jer je regularni rezultat bio 1:1. Pobijedila je također i ekipu Japana u osmini finala, na jedanaesterce
Margareta Zouhar Zec, Fotke mzz
I jedno podsjećanje :
Prošlo 21. Svjetsko nogometno prvenstvo održano je u Moskvi. Hrvatskaa je u finalu igrala sa Francuskom.
No Francuska je pobijedila s rezultatom 4:2 . Hrvatski nogometaši su se u Hrvatsku vratili sa srebrom i naslovom nogometnih viceprvaka svijeta.
Naslovna stranica Jutaarnjeg lista i njeno izdanje od 16. srpnja. 2018. godine upravo to ilustrira.
Ostaje zapamčeno da je vožnja nogometaša autobusom od aerodroma do Trga bana Jelačića trajala oko šest sati,- cijelo poslijepodne - a hrvatske nogometne reprezentativce je na tom putu pozdravilo oko 500 tisuća sretnih, razdraganih građana, koji su iskazivali zadovoljstvo i sreću što se Hrvatska tako visoko plasirala na planu svjetskog nogometa.
m.zouhar zec
subota, 17.12.2022.
MISIJA EUROPSKE UNIJE EUMAM – OPSTRUIRANA OD SABORSKIH ZASTUPNIKA SA 97 GLASOVA
KADA HOĆEŠ DOĐEŠ !– KADA NE – NITKO NE TRAŽI OBJAŠNJENJA!
Glasanje za misiju EUMAM Ukraine, koju je pokrenula Europska Unija, a čija je Hrvatska članica od 1. srpnja 2013. nije podržala dvotrećinska većina hrvatskih saborskih zastupnika, već je pozitivno glasalo 97 saborskih zastupnika, a bio je potreban 101. glas.
Za misiju i obučavanje osoba iz Ukrajine za borbena djelovanja na teritoriju Ukrajine, a za obuku na teritoriju Hrvatske,nedostajala su četiri glasa, a 10 saborskih zastupnika je glasalo protiv.
Uz vladajuće, dakle 77 HDZ-ovih zastupnika, svoj glas ZA dalo je 15 socijaldemokrata, Zlatko Hasanbegović iz kluba Domovinskog pokreta, tri zastupnika IDE-esa te Milan Vrkljan iz kluba za Pravednu Hrvatsku.
Protiv su bila petorica zastupnika Domovinskog pokreta, Ružica Vukovaac iz Kluba za pravednu Hrvatsku, te Krešo Beljak i Željko Lenart ih Kluba HSS-a.
Ulaz u Hrvatski Sabor s pogledom preko željezne ograde. Fotka mzz
No gdje su u vrijeme glasanja bili ostali zastupnici – jer 10. saziv Sabora ima 151. saborskog zastupnika? Zašto se pitanja odlaska zastupnika sa glasanja u kome ne žele sudjelovati tolerirala blagonaklono, kao njihov nedolazak, ili njihovo neprisustvovanje – bez ikakvih drugih pitanja ?
Primijećeno je da na raspravu ili glasanje u kome ne žele sudjelovati saborski zastupnici iz nekih stranaka – ne dolaze. Utvrdili su si to kao način ponašanja,na što u Saboru nema prigovora na to ponašanje.
Zar je – biti saborski zastupnik tako povlašten posao- da kada hoćeš dođeš na posao, a kada ne želiš ne dođeš- a plaća ti ide i ovako i onako. Najmanje 15.000 kuna mjesečno. Živi raskošno, jer ti to život , i Hrvatski Sabor pruža!
A ima li itko od tih saborskih zastupnika saznanja, da 100 metara niže od zgrade Sabora, u mesnicama tržbice Dolac , umirovljenici kupujući traže da im se odreže salame za pet kuna, kupuju po jedan hrbet od kokoši koji košta od dvije i pol do tri i pol kune ! Prisiljeni su tako kupovati zato što su im mirovine trinaest puta manje nego povlaštene saborske plaće.
Te situacije bijednih umirovljenika na tržnici Dolac uvijek je moguće provjeriti!
A Sabor je nažalost posato mjesto veoma neineligentnih i zatupljujućih razmišljanja, da bi trebalo raditi spisak –koji zastupnik ima pravo govoriti javno, što prenose televizijski programi, a tko ne. A to bi trebalo ići i prema testiranju IQ. Inteligenciji ispod 100, pa makar imali završen i pravni fakultet mjesta ne bi trebalo biti u Hrvatskom Saboru .
Podsjetiti ću da je Europska komisija potkraj mjeseca kolovoza 2022. Hrvatskoj odobrila devet milijardi eura sredstava za ulaganje na terenu do 2027. godine, u okviru kohezijske politike, kojom je obuhvaćena gospodarska i socijalna politika regija, zelena iI digitalna tranzicija, poboljšavanje vještina, osposobljavanje za zapošljavanje i prekvalifikacije, te poticanje inovativnog i konkurentnog gospodarstva.
Novac pada iz aviona, iz balona, s neba i kao da nikoga ni na što ne obavezuje, a najmanje saborske zastupnike! I ovih je dana hrvatskoj riznici sjela tranša od 700 milijuna eura na račun iz Europske unije. Tko cijeni to postignuće i svojevrsnu blagodat?
Margareta Zouhar Zec
REPORTERI BEZ GRANICA – 533 NOVINARA U ZATVORU
U 2022. UBIJENO 57 NOVINARA, A 49 NESTALO
Godina 2022. je na kraju, pa prema godišnjem pregledu nasilja i zlostavljanja nad novinarima koji su objavili Reporteri bez granica (RSF) 14.12. 2022. godine, ukupno je 533 novinara u zatvoru diljem svijeta. Broj ubijenih veći je nego prošle godine - čak 57, 65 novinara držani su kao taoci, a 49 novinara je nestalo.
Taoc je još uvjek Olivier Dubois, francuski novinar kojeg je u malijskoj regiji Gao 8. travnja 2021. otela oružana Grupa za podršku islamu i muslimanima povezana s Al-Qaidom, također poznata kao Jamaa Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM) .
Još nije oslobođen Austin Tice, američki slobodni novinar koji je otet u kolovozu 2012. godine u Siriji. Dakako da ga obitelj i Amerika traži, a ove godine je predsjednik Biden u kolovozu rekao da sa sigurnošću može potvrditi da je živ i da ga drži Sirijska Vlada. Nadalje, u 2022. prijavljen je nestanak još dva novinara, čime je ukupan broj trenutno nestalih novinara 49.
Kina, u kojoj su cenzura i nadzor dosegli ekstremne razine, i dalje je najčešći zatvor za novinare na svijetu, ukupno je tamo zatvoreno 110 novinara . Među njima je Huang Xueqin, slobodni novinar koji je izvještavao o korupciji, industrijskom zagađenju i uznemiravanju žena.
Islamska Republika Iran, sa 47 zatočenih postala je treći najveći zatvorenik novinara u svijetu samo mjesec dana nakon početka masovnih prosvjeda. Među prvim uhićenim novinarima bile su dvije žene, Nilufar Hamedi i Elahe Mohammadi, koje su privukle pozornost na smrt mlade iranske Kurdkinje Mahse Amini. Sada njima prijeti smrtna kazna.
U prvih šest mjeseci rata u Ukrajini ubijeno je osam novinara. Među njima su bili Maks Levin, ukrajinski fotoreporter kojeg su 13. ožujka ustrijelili ruski vojnici, i Frederic Leclerc-Imhoff, francuski videoreporter, koji je radio za televizijski informativni kanal BFMTV, koji je ubijen od gelera eksplozivne granate dok je pratio evakuaciju civila. Ivan Safronov, jednog od najboljih ruskih istraživačkih novinara, osuđen je na 22 godine zatvora zbog otkrivanja "državnih tajni" koje su bile lako dostupne na internetu. Ovo je bila najduža kazna koju je RSF zabilježio 2022. Također je težak i slučaj Doma Phillipsa, britanskog novinara čije je raskomadano tijelo pronađeno u zabačenom dijelu brazilske Amazone, kamo je otišao istražiti krivolov domorodačkih skupina ilegalno iskopavanje zlata i krčenje šuma.
Jedanaest novinara je ubijeno u Meksiku. Na Haitiju ih je ubijeno šest, a u Brazilu su ubijena tri novinara.
"Diktatorski i autoritarni režimi pune svoje zatvore brže nego ikad zatvarajući novinare. Ovaj novi rekord u broju pritvorenih novinara potvrđuje hitnu i hitnu potrebu da se odupremo ovim beskrupuloznim Vladama i da proširimo svoju aktivnu solidarnost na sve one koji utjelovljuju ideal novinarske slobode, neovisnosti i pluralizma" poruka je tajništva RSF.
C. Deloire /mzz
četvrtak, 15.12.2022.
MISIJA EUMAM UKRAINE - TERET NERAZUMIJEVANJA I PREDSJEDNIKA RH I SABORSKIH ZASTUPNIKA
DO SADA 24 DRŽAVE EU U MISIJI EUMAM UKRAINE
Trebaju li ili ne ukrajinski vojnici u Hrvatsku doći na obuku u okviru misije EUMAM koju pokreće Europska unija, radi obrane Republike Ukrajine u borbi protiv osvajačkog rata koji Rusija vodi na njenom teritoriju ?
To je pitanje preraslo u važno političko pitanje u posljednjih mjesec dana u Hrvatskoj i u hrvatskom Saboru, a završiti treba glasanjem 16. prosinca. Da bi misija EUMAM od Hrvatske dobila pozitivan odgovor potreban je sto i jedan glas saborskih zastupnika. Misija je izravan odgovor na zahtjev Ukrajine za potporu u osposobljavanju aktivnosti vezanih za borbene operacije, a upućen je visokom predstavniku EU za vanjske poslove Josephu Borelu, potkraj mjeseca rujna 2022.
Radi se o 15 tisuća ukrajinskih osoba koje bi se u zemljama članicama Europske unije obučavali za sve vidove borbene spremnosti. Zašto? Zato što to nameće potreba ratovanja ukrajinskih oružanih snaga protiv ruskih okupacijskih vojnih snaga! Ukrajini treba pomoć u obučavanju modernog ratovanja jer u Ukrajini koja je na tu Europe, se vodi rat. A od prvoga dana agresije Rusije na Ukrajinu, Europska unija, točnije predsjednica Europske komisije von der Leyen ističe da taj rat nije ničim izazvan od strane Ukrajine, te da će Europska unija pomagati zemlji koja trpi velika razaranja, dok god to bude potrebno.
Ukrajinu je napustilo i od rata se u druge zemlje EU sklonilo više od pet milijuna mlađeg stanovništva s djecom.
RADI OBUKE STRAH OD RUSIJE
U početku je procedura krenula normalnim tijekom, prihvaćanje misije EUMAM potvrdilo je odmah 17 zemalja Europske unije, izvijestila je u priopćenju Europska komisija, ne navodeći imena zemalja pojedinačno koje su prihvatile misiju. Formalni pristanak za sudjelovanje u misiji dali su ministri vanjskih poslova na Vijeću EU, među kojima i hrvatski ministar vanjskih poslova Grlić Radman. No kada je informacija o sudjelovanju Hrvatske u spomenutoj misiji došla do predsjednika RH Milanovića, koji radi prirode predmeta također treba parafirati svoju suglasnost, on se usprotivio. Razlog protivljenju objasnio je mogućom terorističkim i vojnim opasnošću Hrvatske od strane Rusije. U svojoj slobodnoj retorici pred novinarima, predsjednik je više puta komunicirao da u slučaju pristanka Hrvatske, da u zemlju dođe na obuku ukrajinski vojni kadar, obučavanje ukrajinskih vojnika predstavlja opasnost od Rusije, da tim činom Hrvatska sebe crta kao metu u očima Rusije koja radi vojnu agresiju na Ukrajinu i da on neće i nije spreman potpisati ni učiniti nešto što bi za Hrvatsku imalo dalekosežne posljedice.
ODLUKA JE NA SABORSKIM ZASTUPNICIMA
Odluka o sudjelovanju Hrvatske u EUMAM misiji mora biti službeno donesena, jer Hrvatska je u klubu 27 zemalja članica Europske unije, koja pokreče misiju, a predsjednik je tu odluku odbio potpisati. Ustav RH nalaže tada da tu odluku, donose saborski zastupnici dvotrećinskom većinom. Od 151. zastupnika koliko ih ima Hrvatski sabor u ovom 10. sazivu, za pozitivan odgovor Europskoj uniji o provođenju misije EUMAM pozitivno treba glasati 101 saborski zastupnik. No prema dnevno političkim vijestima i taj pozitivan broj glasova koji bi osvjetlao lice hrvatske države u klubu EU 27 je upitan i biti će teško dohvatljiv, a glasanje je sutra 16. prosinca.
I saborski zastupnici slijepo govore o svojim idejama - da glasovanjem za - ponavlja jedan saborski zastupnik, a mediji ga uporno prenose- „ sebi crtamo metu na ćelu“. Jedna pak stranka ima stav da obuku treba Hrvatska dozvoliti samo osobama koje trebaju učiti o razminiranju, dobiti medicinska znanja o liječenju u ratu, o liječenju PTSP-a, edukaciji o međunarodnom humanitarnom pravu, ljudskim pravima i zaštiti civila, te za obuku o kibernetičkoj sigurnosti.
Očit je strah saborskih zastupnika od toga – da bi pružanje obuke vojnih vještina Rusija mogla Hrvatskoj uzvratiti nekom vrstom terorizma ili napadom!
Može se zaključiti da je Rusija kao agresorska država na Ukrajinu percipirana kao opasnost i u shvaćanju predsjednika Milanovića, zato predsjednik uskraćuje parafom svoju suglasnost. A to mišljenje potvrđuju i mnogi saborski zastupnici .
DO SADA 24 DRŽAVE EU U MISIJI EUMAM UKRAINA
No da li je Hrvatska država sama na vjetrometini onih država koje su spremne na svom teritoriju provoditi obuku ukrajinskih vojnika i pri tom biti u opasnosti od raznih vidova napada Rusije? Nije Hrvatska sama, jer do sada su 24 zemlje članice EU ponudile modele i osoblje misiji EUMAM Ukraina za obuku na svom teritoriju. Pojedinačno imena država nisu navedena. Ali je cilj misije, koja je formalno uspostavljena 17. listopada od Vijeća EU koje je donijelo odluku zato da bi ojačala vojnu sposobnost ukrajinskih oružanih snaga. Time bi se ukrajincima omogućilo da brane teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te da štite civilno stanovništvo. Misija EUMAM Ukraine ima neizvršni mandat za pružanje individualnog, kolektivnog i specijaliziranog osposobljavanja u broju do 15 tisuća pripadnika ukrajinskih oružanih snaga. Obuka bi se provodila na više lokacija na području država članica EU-a. Zapovjednik misije već je određen i on je direktor Službe za vojno planiranje i provođenje, viceadmiral Herve Blejean.
Misija EUMAM je otvorena za sudjelovanje trećih država. Ali sve aktivnosti misije odvijaju se na tlu EU-a. Aktivnosti obuke su već u tijeku od 2. prosinca 2022. Obuka je zamišljena da traje 24 mjeseca, a fondom od 106,7 milijuna eura.
NATO SAVEZ ZNA SVE
Vjerojatnost ruskog terorističkog napada na Hrvatsku je tolika kolika i vjerojatnost da će saborski zastupnici koji glasaju za misiju EUMAM Ukaine poginuti u automobilskoj saobraćajnoj nesreći. Vjerojatnost Ruske agresije na Hrvatsku, koja je članica Nato Saveza, je veoma mala ili točnije nikakva. Jer glavni tajnik Nato Savez Jans Stoltemberg vrlo mnogo puta je ponovio posljednjih mjeseci da „agresija na jednu zemlju članicu NATO-a je napad na Nato Savez“. Podsjetiti ću, jer je po svemu sudeći zaboravljeno, da je tijekom ove agresije ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky u jednom periodu javno preko medija, kao i političkim putem tražio od NATO –Saveza avione kojima bi se branilo Ukrajinsko nebo, odnosno ukrajinski teritorij u protunapadima. Pozitivan odgovor NATO Saveza nije dobio jer je takva aktivnost u NATO Svezu procijenjena kao opasna za širenje ratnog sukoba na druge zemlje – što je glavni tajnik Stoltenberg objašnjavao. Tada se prišlo pomoći Zelenskom i Ukrajini na drugi način. Činjenica je Stoltenberg jako dobro bira sredstva i načine, zajedno s Europskom komisijom, kako pomoći Ukrajini, a da ne dovede u pitanje sigurnost zemalja članica NATO-a.
Misija EUMAM Ukraine zasigurno je promišljena i analizirana od zapovjedništva NATO Saveza. Zato hrvatski saborski zastupnici, s značajnom odgovornošću na funkciji saborskih zastupnika, ali mali po znanju i informiranosti, ne trebaju biti u strahu od Rusije, već bi trebali svoj glas dati za misiju EUMAM Ukraine u Hrvatskoj.
Margareta Zouhar Zec
utorak, 13.12.2022.
HRVATSKA DANAS PROTIV ARGENTINE
POVJESNO POLUFINALE PREMA MEDALJI ZA HRVATSKU
Nogometna reprezentacija Hrvatske koju vodi izbornik Zlatko Dalić igra danas na 22. Svjetskom nogoimetnom prvenstvu u Dohi u državi Katar, polufinalnu utakmicu s reprezentacijom Argentine u 20 sati po hrvatskom vremenu.
Mediji prenose kako je atmosfera među građanima u svim djelovima Hrvatske – navijačka. Hrvatska! Hrvatska! Svi vjeruju u pobjedu hrvatske reprezentacije koja je od 62 reprezentacije ostala u igri među četiri najbolje reprezentacije.
Evo kako su u centru Zagreba iznad kavane Johan Frank postavljene kockice i natpis IDEMO HRVATSKA.
Jutros 13. Prosinca 2022. je veća grupa individualaca avionom otputovala u Dohu. Let traje samo pet i pol sati. Vlak do Osijeka iz kolodvora Zagreb vozi pet i pol sati a udaljenost je 280 kilometara, a Osijek je grad prema istoku Hrvatske. A u Katar koji je na rapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji udaljen od Zagreba 5 000 kilometara, avionom se stiže za pet i pol sati! Čak se i u Split vlakom vozi duže od pet i pol sati. Usporedba aviona i vlaka je realna kada se radi o brzini stizanja na određenu destinaciju. M.Zouhar Zec
Kravata od kockica u Radićevoj ulici velika kao vrata, kod majstora obrtnika koji cijeli radni vijek šiva samo kravate,koje su hrvatski nacionalni identitet.
Fotke mzz
DO KADA ĆE POLJOPRIVREDNICI ČEKATI PODJELU DRŽAVNE ZEMLJE U JEDINICAMA LOKALNE UPRAVE ?
PRAVNI VAKUM U ZAKONU - DUG ŠEST DO DEVET MJESECI
- ZBOG ČEGA JE DOZVOLJEN?
Posebno bih pozvao da poslovne pakete tvrtki, javni sektor nabavlja od hrvatskih proizvođača, koliko god je to moguće. Na taj će način ekonomski izaći u susret hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima”.
- predsjednik HRVATSKE POLJOPRIVREDNE KOMORE mr. Mladen Jakopović
S lijeva Antun Golubović i mr. Mladen Jakopović
Fotka :mzz
“Situacija sa zemljištem postala je izuzetno komplicirana” – rekao je na početku konferencije za novinare mr. Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore u ponedjeljak 12. 12. 2022.
“Općine i gradovi, jedinice lokalne uprave i samouprave, na koje je Agencija za poljoprivredno zemljište spustila nadležnost nisu provodili proteklih godina Natječaje za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivredni proizvođači su koristi zemljište temeljem Ugovora, odnosno takozvanih potvrdi, koje su sada zbog protoka, odnosno isteka vremena, prestali važiti i posjednici više nemaju pravnu osnovu za korištenje zemlje koje su prije nekoliko godina dobili na korištenje. Na teren su poslane inspekcije i sve češće su kontrole poljoprivrednih inspektora koji poljoprivrednicima izriču kazne, budući da je Zakon, izričito propisao da korištenje državnog poljoprivredno zemljište, bez valjane pravne dozvole, nije dopušteno.
Međutim propušteno je u tom Zakonu u prijelaznim i završnim odredbama odrediti što činiti u slučaju – pravne rupe, kaže mr. Jakopović te nastavlja “Pravna rupa se javlja kada novi natječaj nije ni raspisan ni proveden, niti je zemlja podijeljena poljoprivrednicima – s jede stane – a datum na potvrdi o upotrebi poljoprivtredne zemlje je istekao, te su poljoprivrednici ostali bez zemljišta. Od raspisivanja Natječaja za zemlju do stipanja u upotrebu zemlje, prođe od šest do devet mjeseci”.
Zemljište je prijeko potrebno poljoprivrednicima – jer su na njemu ili sijali žitarice, ili hranu za ishranu stoke. Kako biti poljoprivrednik bez dovoljnio zemlj?
“Na tom zemljištu s potvrdama poljoprivrednim proizvođačima, naša procjena je, nalazi se oko 150 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta. A oko milijun i sto tisuća hektara je u sustavu, te govorimo o oko 15 posto ukupne poljoprivredne površine u Hrvatskoj” – procijenjuje predsjednik Hrvatske poljoprivredne Komore mr. Mladen Jakopović.
ANTUN Golubović , iz sela Đurići, u Vukovarsko srijemeskoj županij, bavi se svinjogojstvom, član HPK kaže da je ova situacija s neraspisivanjem Natječaja za zemlju, vrlo štetna za poljoprivrednike.
“ Jer na temelju zemljišta koje su obrađivali, poljoprivrednici su dobivali na natječaju iz Mjera ruralnog razvoja, određena financijska sredstva, koje će sada, ako im se spusti ekonomska vrijednost, morati vraćati . A poljoprivredni proizvođaći su u kreditima. Neozbiljno je da se poljoprivrednom proizvođaču od Ministarstva poljoprivrede nudi Javni natječaj na koj on ide na temelju svog gospodarstva, svoje proizvodnje, koju je postigao na zemljištu, a onda ostane bez poljoprivrednog zemljišta . Ta lokalna uprava i samouprava ne vodi brigu o tome da se pet godina mora zadržati minimalna proizvodnja, ili se mora povečati”- kaže Antun Golubović. On kaže da će ministarstvo poljoprivrede ugasiti posljednje svjetlo poljoprivrede u hrvatskom poljoprivrednim sektoru.
Podsjeća da resorno ministarstvo poljoprivrednim proizvođačima nije isplatilo novac ni za prošlogodišnje štete od suše ni za ovogodišnje štete.
M. Zouhar Zec
ponedjeljak, 12.12.2022.
PRORAČUN GRADA ZAGREBA 11,2 MILIJARDE ZA 2023. GODINU
U PLANU 65 NOVIH AUTOBUSA KOJE ĆE DOBITI ZET
Godina 2022. je na kraju. Što je gradonačelnik glavnog hrvatskog grada Tomislav Tomašević pripremio gradu Zagrebu u narednoj godini? Dakako da je to verificirala i gradska Skupština, no izrečeno se brže zaboravlja, prema onoj „ riječi lete, napisano ostaje „ . Evo zato kako izgleda proračun grada Zagreba za 2023., što je u planu kupnje i kako će se novac raspodjeljivati.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević: „Nakon stabilizacije financija u 2022., zagrebački gradski proračun za 2023. usmjeren je razvoju. Proračun u užem smislu ostaje na razini ovogodišnjega 11,2 (naspram 11,1 milijarde kuna prošle godine), ali zahvaljujući racionalnijem upravljanju i povećanju iskorištenosti EU fondova smanjuju se troškovi, a rastu kapitalna ulaganja.
Ključna područja ulaganja odnose se na poslije potresnu obnovu, škole, vrtiće, zdravstvo, socijalne usluge, prometnu infrastrukturu, zbrinjavanje otpada, kulturu, te sportsku infrastrukturu.
Prema programu kapitalnih ulaganja u društvenu infrastrukturu, u odnosu na 2020. planiramo trostruki rast investicija: s 246 na 778 milijuna kuna. U obnovu škola u 2023. planiramo uložiti oko 260 milijuna kuna, a u izgradnju vrtića oko 150 milijuna kuna.
U 2023. počet će radovi na gradskoj knjižnici Paromlin, koja će postati novi društveno-kulturni centar Zagreba. Ovaj zahvat vrijedan 500 milijuna kuna, koji predstavlja prvi korak obnove zone Gredelj, planiramo financirati većim dijelom iz EU sredstava.
Socijalne transfere ćemo u 2023. povećati za 8 posto.
Početkom 2023. na cestama će prometovati 65 novih autobusa ZET-a, vrijednih 161 milijun kuna, a u 2023. očekujemo i potpisivanje ugovora za 20 novih tramvaja, vrijednih 300 milijuna kuna, većinom financiranih iz EU. U 2023. ćemo pokrenuti i nabavu za izvođenje radova na novoj tramvajskoj pruzi po Heinzelovoj ulici, od Zvonimirove do Vukovarske i dalje do Savišća, vrijednoj oko 200 milijuna kuna.
U 2023. planiramo ugradnju 50 setova podzemnih spremnika za otpad, te početak radova na izgradnji kompostane. Krećemo i s brojnim projektima instalacije sunčanih elektrana na zgrade javne namjene – jedan od njih je postavljanje osam elektrana uz pomoć bespovratnih 9 milijuna kuna iz Norveškog fonda.
Zaduživanje u 2023. planiramo prepoloviti na 600 milijuna kuna u odnosu na 1,3 milijarde kuna u 2020. Istovremeno, unatoč inflaciji, planiramo ostvariti suficit (višak prihoda u odnosu na rashode) od 300 milijuna kuna i na taj način neutralizirati akumulirani deficit koji nam je ostavila bivša vlast koji je 2020. iznosio čak 1,4 milijarde kuna, a koji se reflektira u kašnjenju u plaćanjima.
Osim toga, kao što smo i obećali, povećavamo transparentnost proračuna – dosad ga je Grad objavljivao na trećoj razini, po novom zakonu obveza je objaviti ga na drugoj, ali mi idemo dva koraka dalje i prvi put ćemo ga prikazati na četvrtoj razini, koja građanima omogućava detaljan uvid u to kako se troše njihova sredstva.“
DEVETI PAKET SANKCIJA EUROPSKE KOMISIJE RUSIJI!
EKONOMSKE MJERE I PROTIV RUSKOG I ENERGETSKOG I RUDARSKOG SEKTORA
U srijedu 7. prosinca predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen dala je u Bruxellesu izjavu o devetom paketu sankcija protiv Rusije . Razlog tome je što Rusija nastavlja donositi smrt i razarati Ukrajinu. Predsjednica Europske komisije je rekla :
“ Rusija namjerno gađa civile i civilnu infrastrukturu, nastojeći paralizirati zemlju početkom zime. Stojimo uz Ukrajinu i tjeramo Rusiju da plati za svoju okrutnost. Osam paketa sankcija koje smo do sada uveli već jako grizu. A danas pojačavamo pritisak na Rusiju, devetim paketom sankcija.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Prvo, predlažemo dodavanje gotovo 200 dodatnih pojedinaca i subjekata na naš popis sankcija. To uključuje ruske oružane snage, kao i pojedinačne časnike i obrambene industrijske tvrtke, članove Državne dume i Vijeća Federacije, ministre, guvernere i političke stranke, između ostalih. Ovaj popis pokriva ključne osobe u brutalnim i namjernim ruskim raketnim napadima na civile, u otmici ukrajinske djece u Rusiju i u krađi ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.
Drugo, predlažemo uvođenje sankcija protiv tri dodatne ruske banke, uključujući potpunu zabranu transakcija Ruskoj banci za regionalni razvoj kako bi se dodatno paralizirali Putinovi bankomati.
Treće, također želimo nametnuti nove izvozne kontrole i ograničenja, posebno za robu s dvojnom namjenom. To uključuje ključne kemikalije, živčane otrove, elektroniku i IT komponente koje bi ruski ratni stroj mogao koristiti.
Četvrto, Rusiji ćemo prekinuti pristup svim vrstama dronova i bespilotnih letjelica. Predlažemo zabranu izravnog izvoza motora za bespilotne letjelice u Rusiju i izvoz u sve treće zemlje, poput Irana, koje bi mogle isporučivati bespilotne letjelice Rusiji.
Također ćemo ciljati na ruski propagandni stroj isključivanjem četiri dodatna kanala iz etera i svih ostalih distribucijskih platformi.
I predlažemo daljnje ekonomske mjere protiv ruskog energetskog i rudarskog sektora, uključujući zabranu novih rudarskih ulaganja u Rusiji.
Ovaj paket dolazi povrh potpune zabrane uvoza ruske morske nafte u EU koja je stupila na snagu ovaj tjedan. Kao i globalna gornja cijena nafte dogovorena između G7.
Međunarodna suradnja protiv ruskog rata nikada nije bila jača. Stojimo ujedinjeni i čvrsti " rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
subota, 10.12.2022.
HRVATSKA BRAZIL 4:2, JEDANAESTERCI ODLUČILI
HRVATSKA JE U POLUFINALU
Brazil je protivno svojim očekivanjima izgubio utakmicu četvrtfinala s reprezentacijom Hrvatske i time je za njih 22. Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru završilo. Rezultat igre i jedanaesteraca 5:3 za Hrvatsku.
Plakali su ležeći na travnjaku brazilski nogometaši , jer su mislili da oni trebaju postići više. A to , više, nisu postigli. Kamera je pokazala da je i mnogo navijača Brazila koji su plakali od nezadovoljstva, nemoći i nesreće što je njihova ljubljena reprezentacija ispala iz natjecanja.
Reprezentacija Brazila ima reputaciju snage, mada ipak treba podsjetiti da je Pele nogometaš taj koji je proslavio Brazil kao nogometnu momčad. Taj igrač je u visokoj starosti, gleda utakmice na TV u a sada ima 82. godine .
Brazilska nogometna reprezentacija, je kroz svoje nastupe na svjetskim nogometnim prvenstvima bila pet puta svjetski nogometni prvak i to 1958., godine, zatim 1962., godine, onda 1970., a potom 1994., i zadnji puta 2002. No od 2002. do 2022. ta reprezentacija ima dobrih pojedinaca, kakav je zadnjih godina Neymar, bez koga Brazil baš i nije neka nogometna snaga. Neymar je dao gol i u ovoj utakmici s Hrvatskom
U regularnom dijelu utakmice u prvih 90 minuta nije bilo golova između Brazila i Hrvatske U prvom produžetku u 105. minuti Brazil je poveo s 1: 0, a u drugom produžetku Hrvatska je izjednačila na 1:1 golom Petkovića u 117. minuti.
A onda su krenuli jedanaesterci. Svoju izvanrednu sposobnost obrane ponovo je pokazao hrvatski golman Dominik Livaković. Obranio je dva jedanaesterca, a dvije ispucane lopte
od Brazila, nisu završile u mreži ni u rukama Livakovića . Oršić, Modrić, Majer i Vlašić realizirali su jedenaesterce u mreži Brazila.
Hrvatska igra polufinalnu utakmicu s Argentinom 13. 12 u 20 sati. M. Zouhar Zec
petak, 09.12.2022.
HRVATSKA 1.1. 2023. U ZONI SCHENGEN VIZE
POTPUNA SLOBODA KRETANJA U 27 DRŽAVA
Bilo je očekivano, ali sada je u Vijeću EU i službeno potvrđeno, jer su ministri unutarnjih poslova svih zemalja EU 8.12. jednoglasno
su odlučili da se 1. siječnja 2023. godine ukidaju kontrole osoba na unutarnjim kopnenim i morskim granicama između Hrvatske i ostalih država schengenskog prostora. Provjere na unutarnjim zračnim granicama bit će ukinute od 26. ožujka 2023., s obzirom na potrebu da se to podudara s datuima IATA-inog ljetnog odnosno zimskog rasporeda računanja vremena.
Rumunjska i Bugarska, na odlučivanju u Vijeću EU 8, prosinca nisu dobile jednoglasnu odluku ministara pri glasanju. Ylva Johanson povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove rekla je da joj je iskreno žao što Rumunjska i Bugarska nisu dobile povjerenje ministara da uđu u Schengenski prostor 1.1. 2023.
Jedinstvenu Schengensku vizu ima : Austrija, Mađarska, Norveška, Belgija, Island, Poljska, Češka, Italija, Portugal, Danska, Latvija, Slovačka, Estonija, Lihtenštajn, Slovenija, Finska, Litva, Španjolska, Francuska, Luksemburg, Švedska, Njemačka, Malta, Švicarska, Grčka, Nizozemska i od 1.1. 2023. Hrvatska, kao 27 članica.
Trenutno se Schengenski prostor sastoji od 26 zemalja članica, ali 22 članice u potpunosti provode schengensku pravnu stečevinu jer su u EU.
Četiri zemlje od njih i to Island, Norveška, Švicarska i Lichtenstein su članice EFTA-e, European Free Trade Association, odnosno Europsko udruženje za slobodnu trgovinu provode schengensku pravnu stečevinu kroz posebne sporazume vezane uz Schengenski sporazum.
Azori kao otoci Portugala, Madeira kao portugalska regija u Atlanskom oceanu te Kanarski otoci koji pripadaju Španjolskoj dio su Schengenske zone iako se nalaze izvan europskog kontinenta.
Osim toga,Monako, San Marino i Vatikan otvorili su svoje granice, ali nisu članice zona bez vize.
Cipar i Irska kao otočne države te Rumunjska i Bugarska koje su sve članice EU, nisu još članice Schengenske zone.
Prema Schengenvisa info, bez Hrvatske, vanjske granice Schengenske zone dosežu duljinu od 50.000 km, gdje se 80% sastoji od vode, a 20% od kopna. Područje broji stotine zračnih i pomorskih luka, mnoge kopnene prijelaze, površinu od 4.312.099 km2 i populaciju od 419.392.429 stanovnika.
M.Zouhar Zec
četvrtak, 08.12.2022.
KRALJEVINA NORVEŠKA FINANCIJSKI ĆE PODUPRIJETI MISIJU EUMAM Ukraine
SPORAZUM EU - NORVEŠKA
Europska Unija i Kraljevina Norveška kao treća zemlja su 6. prosinca potpisale sporazum o dobrovoljnom financijskom doprinosu Norveške misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini nazvan EUMAM Ukraine za 2023. godinu
Vlada Kraljevine Norveške je 31. listopada objavila odluku da će poduprijeti misiju EUMAM Ukraine dobrovoljnim financijskim doprinosom Europskom instrumentu mirovne pomoći u iznosu od 150 milijuna norveških kruna, što je oko 14,5 milijuna eura. Potpisivanjem se formalizira ta odluka i omogućuje da sporazum može stupiti na snagu te da Norveška može u okviru misije EU-a za vojnu pomoć učinkovito doprinijeti osposobljavanju i osiguravanju opreme za ukrajinske oružane snage.
To je prvi put da neka treća zemlja daje financijski doprinos Europskom instrumentu mirovne pomoći. Time se ujedno potvrđuje bliska suradnja Norveške i EU-a u području sigurnosti i obrane, kao i njezina snažna potpora obrani slobode i suvereniteta Ukrajine.
Josep Borrell visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku rekao je da će financijskom potporom Norveška misiji EU-a za vojnu pomoć Ukrajini, dodatno doprinijeti osposobljavanju i osiguravanju opreme za ukrajinske oružane snage u nastavku njihove borbe protiv ruske agresije.“ Zajedno s našim partnerima nastavit ćemo pomagati Ukrajini na sve moguće načine, sve dok to bude potrebno“- rekao je Borrell.
Norveška, obojena zeleno, na karti Europe.
srijeda, 07.12.2022.
SUMMIT EU I ČELNIKA DRŽAVA ZAPADNOG BALKANA U TIRANI
PRILIKA ZA PREGLED NAPRETKA PREMA PRIDRUŽIVANJU EUROPSKOJ UNIJI
Prvi summit između čelnika EU i Zapadnog Balkana koji je održan u Tirani, 6.prosinca , bio je prilika za potvrđivanje važnosti strateškog partnerstva između regija i EU.
Glavne teme razgovora bile su:
• zajedničko rješavanje posljedica ruske agresije na Ukrajinu
• intenziviranje političkog angažmana
• jačanje sigurnosti i izgradnja otpornosti na strano uplitanje
• rješavanje izazova koje nameću migracije, borba protiv terorizma i organiziranog kriminala
Na kraju summita objavljena je Tiranska deklaracija.
Čelnici zemalja EU i Zapadnog Balkana
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: „Ovaj samit, koji se po prvi put održava u jednoj zemlji Zapadnog Balkana, daje jasnu poruku o našem angažmanu, našem jedinstvu i našem snažnom partnerstvu. EU je više nego ikad predana zajedničkoj budućnosti, s našim partnerima sa Zapadnog Balkana unutar EU-a. I koristimo svaku priliku da zbližimo naše regije i naše ljude. Od zajedničkog rješavanja energetske krize do otvaranja više mogućnosti za građane i poslovne subjekte, uključujući smanjenje cijena roaminga. Ovo je veliko postignuće.”
Summit je nadalje bio prilika za pregled napretka u provedbi gotovo 30 milijardi eura vrijednog gospodarskog i investicijskog plana usmjerenog na vodeće projekte zelene i digitalne tranzicije, održivog prometa, čiste energije, potpore privatnom sektoru i razvoja ljudskog kapitala kako bi se pomoglo premostiti socioekonomski jaz između Zapadnog Balkana i EU. EU je do sada usvojio financiranje za 40 vodećih projekata u prometu, povezivanju, energetskoj tranziciji, zelenoj agendi, digitalnoj tranziciji i razvoju ljudskog kapitala, s potporom EU-a od 1,8 milijardi eura i ukupnom vrijednošću ulaganja od 5,7 milijardi eura.
To uključuje 12 investicijskih projekata usvojenih 5. prosinca, od kojih je 6 projekata u energetskom sektoru ubrzano zahvaljujući paketu energetske potpore vrijednom 1 milijardu eura, koji se sastoji od dva stupa:
500 milijuna eura neposredne potpore za sve partnere sa Zapadnog Balkana za ublažavanje povećanja cijena energije za poduzeća i ranjiva kućanstva, što je odobreno i bit će spremno za isplatu početkom 2023.
500 milijuna eura u kratkoročnoj i srednjoročnoj potpori putem Investicijskog okvira za zapadni Balkan za unapređenje energetske tranzicije i energetske sigurnosti. Paket obuhvaća nadopunjavanje Regionalnog programa energetske učinkovitosti za energetski učinkovitu obnovu privatnih i javnih zgrada, šest novih potpora za ulaganja u obnovljive izvore energije, tri sheme bespovratnih sredstava za energetsku tranziciju privatnog sektora i niz jamstava za potporu obnovljivoj energiji i energiji učinkovitost. Očekuje se da će mobilizirati do 2,5 milijarde eura ukupnih ulaganja u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama.
Čelnici država EU svjedočili su potpisivanju izjave predstavnika telekomunikacijskih operatera iz EU-a i Zapadnog Balkana o prvom dobrovoljnom sniženju cijena roaminga između regije i EU-a počevši od listopada 2023. Europska komisija i Vijeće za regionalnu suradnju omogućili su pregovori o sporazumu i odluke o daljnjim redukcijama očekuju se u svibnju 2023.
Summit je bio prilika za raspravu i produbljivanje suradnje EU-a s regijom u upravljanju migracijama, kibernetičkoj sigurnosti, obrazovanju i mladima. Komisija je nedavno odobrila 70 milijuna eura financiranja za poboljšanje sposobnosti upravljanja granicama i jačanje borbe protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima na zapadnom Balkanu.
EU pojačava svoju pomoć i suradnju sa Zapadnim Balkanom kako bi ojačao kibernetičku otpornost nakon niza kibernetičkih napada velikih razmjera u regiji, uključujući kroz novi program vrijedan 5 milijuna eura za cijelu regiju koji bi trebao započeti početkom 2023. Sveučilišta zapadnog Balkana također će biti uključena u inicijativu europskih sveučilišta u okviru programa Erasmus+ na ravnopravnoj osnovi s državama članicama EU-a, kako bi se stvorile dodatne prilike za mlade ljude.
utorak, 06.12.2022.
HRVATSKA POBIJEDILA JAPAN 4:2, ODLUČILI JEDANAESTERCI
ČETVRTFINALE S REPREZENTACIJOM BRAZILA!
Hrvatska ide u četvrtfinale 22. Svjetskog nogometnog prvenstva koje se do 20. prosinca igra u Kataru, maloj zemlji sa manje od tri milijuna stanovnika, ali izvanredno bogatoj zemlji, u kojoj je BDP per capita 110.000 dolara po glavi stanovnika. Industrija nafte i plina čini ih iznimno bogatima. Čudesno o Kataru, ali čudesno i o Hrvatskoj.
Hrvatska je u osmini finala pobijedila reprezentaciju Japana. Nakon vodstva Japana od 1:0, izjednačenja Hrvatske reprezentacije na 1:1, sa golom koji je dao Perišić, te ukupnim igranjem u 120 minuta sa produžetkom,, do pobjednika se došlo izvođenjem jedenaesteraca. Golman hrvatske nogometne reprezentacije, visok kao košarkaš, Dominik Livaković, rodom iz Zadra, obranio je tri jedanaesterca, izvođena od japanac sa bijele točke, za ukupan rezultat od 4:2 za Hrvatsku.
GOLMAN LIVAKOVIĆ JE ZASLUŽAN ZA POBJEDU
U igrama Japanaca s argentincima I njemcima koje su pobjedili, Japanci su izgledali na terenu iznimno dobri, s loptom vrlo borbeni i tehnički veoma dobri, trkački vrlo brzi, ulijevali su uvjerenje da će biti pobjednici nogometnog susreta Hrvatska : Japan.
Dominik Livaković, desno. Fotka snimljena s ekrana TV-a tijekom utakmice,mzz
No hrvatski reprezentativni golman Dominik Livaković postao je sreća utakmice jer je obranio tri lopte ispucane s 11 metara. Hrvatski nogometaši su pobjedili i dok su se na terenu radovali pobjedi i međusobno grlili i čestitali si, japanski igrači su plakali. Za njih je natjecanje na ovom Svjetskom prvenstvu završilo. Zbog količine tuge koja je zavladala i među igračima i među njihovom publikom, očito je da su se nadali pobjedi i daljnjem natjecanju.
No hrvatska nogometna reprezentacija je pobjedom nad reprezentacijom Japana među osam najboljih reprezentacija na svijetu. U petak 9. prosinca u 16 sati, Hrvatska igra u Kataru sa reprezentacijom Brazila.
Margareta Zouhar Zec
EU MAĐARSKOJ OBUSTAVLJA 65 % SREDSTVA U OKVIRU KOHEZIJSKE POLITIKE
MAĐARSKA NIJE PROVELA „27 super prekretnica „ VAŽNIH ZA ISPLATU
Europska komisija, kako piše u priopćenju od 30.studenog, smatra da Mađarska nije dovoljno napredovala u svojim reformama i da mora ispuniti bitne prekretnice za svoje fondove za oporavak i otpornost
Iako su brojne reforme poduzete ili su u tijeku, Mađarska nije uspjela na odgovarajući način provesti središnje aspekte potrebnih 17 popravnih mjera dogovorenih u okviru općeg mehanizma uvjetovanja do roka 19. studenoga, na što se obvezala. To se posebno odnosi na učinkovitost novouspostavljenog tijela za integritet i postupak za sudsko preispitivanje tužiteljskih odluka.
Komisija je zaključila da uvjeti za primjenu uredbe ostaju i da će biti potrebni daljnji bitni koraci kako bi se uklonili preostali rizici za proračun EU-a u Mađarskoj.
Kao rezultat toga, Komisija je odlučila zadržati svoj prvotni prijedlog od 18. rujna da obustavi 65 % obveza za tri operativna programa u okviru kohezijske politike, u iznosu od 7,5 milijardi eura. Komisija također ostaje pri svom prijedlogu da se ne smiju preuzimati nikakve pravne obveze s bilo kojim fondom od javnog interesa.
Vijeće će sada imati rok do 19. prosinca za glasovanje o tom pitanju, zahtijevajući kvalificiranu većinu da obustava sredstava stupi na snagu.
Komisija je, nakon što je osigurala da su uključene bitne prekretnice o neovisnosti pravosuđa i zaštiti proračuna EU-a, također odlučila danas odobriti Mađarski plan za oporavak i otpornost (RRP), pod uvjetom pune i učinkovite provedbe potrebnih prekretnica. Zapravo, u planu oporavka i otpornosti, a s ciljem rješavanja kršenja koja ugrožavaju proračun EU-a, Mađarska se obvezala na 17 popravnih mjera, zajedno s drugim reformama vladavine prava koje se odnose na neovisnost pravosuđa, kao jasno definirane set od 27 ”super prekretnica”. To znači da nikakva isplata u okviru RRF-a nije moguća sve dok Mađarska u potpunosti i ispravno ne provede ovih 27 „super prekretnica“.
PREKRETNICA ZA NEOVINOST PRAVOSUĐA I ZAŠTITU PRORAČUNA EU,
UGRAĐENA U PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI
Komisija je ocijenila mađarski plan na temelju kriterija navedenih u Uredbi o instrumentu za oporavak i otpornost (RRF). Mađarski plan uključuje opsežan skup međusobno osnažujućih reformi i ulaganja koja pridonose učinkovitom rješavanju svih ili značajnog podskupa izazova navedenih u preporukama za pojedine zemlje upućenim Mađarskoj u okviru Europskog semestra. Plan predstavlja sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na gospodarsku i socijalnu situaciju u Mađarskoj, pridonoseći tako na odgovarajući način svih šest stupova RRF-a.
Procjena Komisije također je pokazala da mađarski plan posvećuje 48,1% svoje ukupne alokacije mjerama koje podržavaju klimatski cilj. Očekuje se da će provedba mađarskog plana značajno doprinijeti ciljevima REPowerEU za brzo smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i ubrzavanje dekarbonizacije mađarskog gospodarstva, uz širok raspon reformi u području održivog prometa, energije, upravljanja vodom i kružno gospodarstvo. Na primjer, plan uključuje sveobuhvatan paket energetskih mjera, s transformativnim reformama i ulaganjima koja promiču obnovljivu energiju.
Komisija utvrđuje da se mađarskim planom izdvaja 29,8 % ukupnih sredstava za potporu digitalnoj tranziciji. To uključuje mjere za digitalizaciju i poboljšanje obrazovanja i javne uprave. Očekuje se da će digitalizacija prometa, energetike i zdravstva potaknuti dugoročni gospodarski razvoj. Komisija je zaključila da plan ispunjava sve relevantne kriterije i da se ne očekuje da niti jedna mjera koja je u njemu uključena neće značajno naštetiti okolišu, u skladu sa zahtjevima navedenim u Uredbi o RRF.
Plan također uključuje opsežan skup ključnih institucionalnih reformi za jačanje vladavine prava. Ove se reforme učinkovito bave preporukama za pojedine zemlje upućenim Mađarskoj u vezi s vladavinom prava, a služe i zaštiti financijskih interesa Unije. Također se očekuje da poboljšaju učinkovitost i otpornost gospodarstva jačanjem borbe protiv korupcije, promicanjem konkurentnih javnih nabava i jačanjem neovisnosti pravosuđa. Ove su reforme pretočene u ukupno 27 „super prekretnica“, koje se moraju u potpunosti i ispravno provesti prije nego što se bilo kakva isplata u okviru RRF-a može izvršiti Mađarskoj.
One uključuju, posebice:
Učinkovitu provedbu svih 17 popravnih mjera u okviru Mehanizma općih uvjeta:
Mjere za borbu protiv korupcije: one uključuju uspostavljanje novih, neovisnih tijela i tijela – Tijela za integritet i Radne skupine za borbu protiv korupcije – opremljenih alatima i kapacitetom za djelovanje kada javna tijela to ne učine; uvođenje mogućnosti da svatko pred sudom osporava odluke istražitelja ili tužitelja da ne provode istragu ili kazneni progon; značajno povećanje količine informacija koje se traže od javnih dužnosnika prilikom podnošenja imovinskih izjava; i povećanje transparentnosti.
Mjere za poboljšanje tržišnog natjecanja i transparentnosti u javnoj nabavi.
jača pravila o sukobu interesa;
povećani zahtjevi revizije i kontrole;
korištenje Komisijinog alata za ocjenu rizika Arachne, IT alata koji podržava države članice u njihovim aktivnostima za borbu protiv prijevara, omogućujući im prikupljanje podataka o krajnjim primateljima sredstava, izvođačima, podizvođačima i stvarnim vlasnicima; i
osiguravajući da Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može učinkovito provoditi istrage u Mađarskoj.
Mjere za jačanje neovisnosti pravosuđa, i to:
povećanje ovlasti neovisnog Nacionalnog sudbenog vijeća kako bi se ograničio nedopušteni utjecaj i diskrecijske odluke te osigurala objektivnija i transparentnija uprava sudova;
reforma funkcioniranja Vrhovnog suda kako bi se ograničili rizici političkog utjecaja;
uklanjanje uloge Ustavnog suda u preispitivanju konačnih odluka sudaca na zahtjev tijela javne vlasti; i
ukidanje mogućnosti da Vrhovni sud preispituje pitanja koja suci namjeravaju uputiti Europskom sudu pravde.
Standardne mjere revizije i kontrole, slične onima koje su također potrebne za RRP-ove nekih drugih država članica:
potpuno funkcionalan nacionalni sustav za praćenje provedbe plana;
strategija kojom se utvrđuje kako će mađarsko revizorsko tijelo revidirati sredstva RRF-a, u skladu s međunarodnim standardima revizije.
Komisija također smatra da su revizijske i kontrolne mjere koje predviđa Mađarska, a koje obuhvaćaju sve gore navedene mjere, primjerene za zaštitu financijskih interesa Unije, ako se u potpunosti provedu prije isplate sredstava RRF-a.
ponedjeljak, 05.12.2022.
KONFERENCIJA „Mediterranean Dialogues“
HRVATSKA TEŽI BITI ENERGETSKO ČVORIŠTE DIJELA EUROPE
Prema priopćenju Ministarstva vanjskih i europskih poslova , ministar RH Grlić Radman je u Rimu 3. prosinca sudjelovao na konferenciji „Mediterranean Dialogues“. Na panelima o europskoj politici susjedstva osvrnuo se na situaciju u jugoistočnoj Europi u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, naglasivši kako Hrvatska snažno podupire očuvanje stabilnosti u regiji kroz sveobuhvatnu gospodarsku suradnju i politiku proširenja Europske unije i NATO-a.
Grlić Radman je naglasio kako Hrvatska, s obzirom na svoj geopolitički položaj i postojeću energetsku infrastrukturu, s tendencijom tehnološkog osnaživanja, želi postati energetsko čvorište ovog dijela Europe i šire. U tom kontekstu izdvojio je projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran na kojem surađuju Hrvatska, Italija i Slovenija.
Na panelu o prehrambenoj krizi ministar je istaknuo važnu ulogu Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i Ujedinjenih naroda u borbi protiv te krize, naglasivši da je trenutna razina nesigurnosti hrane izravna posljedica učinaka pandemije koronavirusa na svjetsko gospodarstvo, poremećaja opskrbnih lanaca, ekstremnih vremenskih uvjeta i oružanih sukoba, posebno ruske invazije na Ukrajinu.
„Čak i prije ruske invazije, Globalno izvješće o krizama povezanima s hranom procjenjivalo je da se oko 200 milijuna ljudi u više od 45 zemalja suočava s visokom razinom nesigurnosti hrane i da im je potrebna hitna pomoć. Ruski napad na Ukrajinu dramatično je pogoršao situaciju diljem svijeta povećavajući glad, siromaštvo i nestabilnost s globalnim posljedicama, uključujući i ovdje, na Mediteranu“, rekao je Grlić Radman i pozvao na prilagodbu svjetskih prehrambenih i energetskih sustava kako se oni više ne bi koristili kao oružje ili sredstvo ucjene.
Na marginama konferencije ministar Grlić Radman susreo se s talijanskim kolegom Antoniom Tajanijem te s libanonskim kolegom Abdullahom Bouom Habibom.Ministar je pritom najavio projekt koji Hrvatska pokreće u suradnji s UNICEF-om za izgradnju nekoliko igrališta prilagođenih djeci s poteškoćama u razvoju u Libanonu.
nedjelja, 04.12.2022.
HRVATSKA SE PLASIRALA U OSMINU FINALA
JAPAN – NOVI PROTIVNIK
Nakon što je Hrvatska igrala neriješeno s Belgijom 0:0, prošla skupinu F gdje je druga sa 5 bodova, iza Maroka koji ima 7 bodova, igrati će 5. prosinca u 16 sati sa Japanom na stadionu u Dohi na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu. Tako je Hrvatska stigla u osminu finala 22. Svjetskog nogometnog nogometnog prvenstva, gdje će joj protivnik biti Japan.
Utakmicu Hrvatska : Belgija sa tribina je pratio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović sa suprugom Sanjom.
Na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu reprezentativci Japana pobijedlili su Njemačku i Španjolsku s kojom su bili u grupi, oba puta je rezultat bio 2:1 za Japan
Bit će to treći ogled reprezentacija Hrvatske i Japana na svjetkim nogometnim prvenstvima. Godine 1998.godine hrvatska reprezentacija je pobijedila, a 2006. je igrala naerješeno s reprezentacijom Japana. Japanci su reprezentacija s kontinuitetom nastupa na svjetskim prvenstvima.
Japanskog izbornika reprezentacije dobro poznaje nogometaš koji je iz Dinama otišao igrati u Japan Mihael Mikić i koji je pet godina igrao u Hirošimi, za japanskog izbornika kaže: Njegova omiljena formacija je: tri stopera, dva brza bočna igrača, više igre u ofenzivi, maksimalan razmak između linija nekih sedam do deset metara, zgusnuta sredina i jednostavno kada protivnik izgubi živce i kada počne gubiti vjeru da se može probiti taj blok, dva bočna i krilna igrača šprintaju prema naprijed. Mislim da su vrlo interesnantna ekipa, ali apsolutno mi smo favoriti u toj utakmici “ izjavio je Mihael Mikić. (mzz)
RUSKA NAFTA 60 $ PO BARELU OD 5. PROSINCA
OGRANIČENA CIJENA OGRANIČITI ĆE SKOKOVE CIJENA
Vijeće EU je 3. prosinca postavio gornju granicu cijene za sirovu naftu i naftna ulja te ulja dobivena od bituminoznih minerala (oznaka KN 2709 00) koja potječu iz Rusije ili se izvoze iz Rusije, na 60 USD po barelu.
Razina gornje granice utvrđena je u bliskoj suradnji s Price Cap Coalition i biti će primjenjiva od 5. prosinca 2022.
Ograničenje cijena ruske nafte ograničit će skokove cijena izazvane izvanrednim tržišnim uvjetima i drastično smanjiti prihode koje je Rusija zaradila od nafte nakon što je pokrenula svoj nezakoniti agresijski rat protiv Ukrajine. Također će poslužiti za stabilizaciju globalnih cijena energije uz istovremeno ublažavanje negativnih posljedica na opskrbu energijom trećih zemalja.
Još 6. listopada 2022. Vijeće EU je donijelo odluku kojom se zabranjuje pomorski prijevoz ruske sirove nafte (od 5. prosinca 2022.) i naftnih derivata (od 5. veljače 2023.) u treće zemlje, te povezano pružanje tehničke pomoći, brokerskih usluga ili financiranje ili financijsku pomoć.
Odlukom Vijeća također je uvedeno izuzeće od gore navedenih zabrana za sirovu naftu ili naftne proizvode koji potječu iz Rusije ili se izvoze iz Rusije, a kupuju se po ili ispod prethodno utvrđene gornje granice cijene koju je dogovorila Koalicija za ograničenje cijena.
Današnjom odlukom utvrđuje se razina na kojoj se primjenjuje izuzeće i uvodi prijelazno razdoblje od 45 dana za brodove koji prevoze sirovu naftu podrijetlom iz Rusije, kupljenu i utovarenu na brod prije 5. prosinca 2022. i istovarenu u krajnjoj odredišnoj luci prije 19. siječanja 2023. Budući da se ograničenje cijena može povremeno preispitivati kako bi se prilagodilo situaciji na tržištu, odluka od 3. prosinca također postavlja prijelazno razdoblje od 90 dana nakon svake promjene gornje granice cijena, kako bi se osigurala koherentna provedba gornje granice cijena od strane svih operatora.
Funkcioniranje mehanizma ograničenja cijena preispitivat će se svaka dva mjeseca kako bi se odgovorilo na kretanja na tržištu i bit će postavljeno najmanje 5% ispod prosječne tržišne cijene ruske nafte i naftnih derivata, izračunate na temelju podataka koje je dostavio Međunarodna agencija za energiju.
Vijeće je također uvelo "klauzulu za hitne slučajeve" koja dopušta transport nafte iznad gornje granice cijene ili pružanje tehničke pomoći, brokerskih usluga ili financiranja ili financijske pomoći u vezi s transportom, kada su oni potrebni za hitno sprječavanje ili ublažavanje događaj koji bi mogao imati ozbiljan i značajan utjecaj na zdravlje i sigurnost ljudi ili okoliš, ili kao odgovor na prirodne katastrofe.
Suočen s ruskim agresorskim ratom, EU odlučno stoji uz Ukrajinu i njezin narod te je nepokolebljiva u svojoj podršci neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.
Relevantni pravni akti bit će uskoro objavljeni u Službenom listu.
subota, 03.12.2022.
PERCEPCIJA JAVNOSTI O FINANCIJSKOJ POTPORI EURU U 19 DRŽAVA EU
PODRŠKU UVOĐENJU EURA DAJE 77 POSTO ISPITANIKA
Prema vijestima iz Bruxellesa od 2. prosinca (Daily news) javna potpora euru i dalje je vrlo jaka, pokazuje najnovije istraživanje Eurobarometra Europske komisije. Istraživanje pokazuje da 77% ispitanika vjeruje da je uvođenje eura dobra stvar za EU, a 69% vjeruje da je to dobra stvar za njihovu zemlju.
Istraživanje Eurobarometra provedeno je na oko 17 800 ispitanika iz 19 država članica europodručja, u vremenu od 3. i 11. listopada 2022., mjereći percepcije javnosti o financijskoj potpori EU-a državama članicama EU-a za prevladavanje krize izazvane COVID-19.
Osim toga, rezultati pokazuju:
visoku razinu potpore Instrumentu za oporavak i otpornost, instrumentu u srcu NextGenerationEU: 75 % ispitanika podupire ideju o planu oporavka koji podržava sve države članice, pod uvjetima da one učine zelenim, digitalnim te socijalne investicije i reforme.
Rezultati također pokazuju:
snažnu potporu za SURE, instrument vrijedan 100 milijardi eura osmišljen za zaštitu radnih mjesta i prihoda pogođenih pandemijom COVID-19. Velika većina ispitanika (80%) smatra da je u takvom kontekstu bilo dobro osigurati zajmove EU-a kako bi se zainteresiranim državama članicama pomoglo da ljudi ostanu zaposleni.
Anketom su se također tražila mišljenja građana o određenim pitanjima vezanim uz eurokovanice i novčanice.
Utvrđeno je anketnim ispitivanjem :
da je 64 % ispitanika za ukidanje kovanica od 1 i 2 eurocenta, što odražava visoku i stabilnu razinu potpore s apsolutnom većinom u svim zemljama europodručja.
OTVORENA AUTOCESTA OD OSIJEKA DO BELOG MANASTIRA
KORIDOR 5C KROZ HRVATSKU - 88,6 KILOMETARA
Dionica autoceste A5 od Osijeka do Belog Manastira otvorena je 2. prosinca a na otvaranju je predsjednik vlade Andrej Plenković istaknuo kako su ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, prometna povezanost te gradnja infrastrukture, vladini strateški prioriteti.
Dionica autoceste od Osijeka do Belog Manastira, koja je dio međunarodnog prometnog 5C koridora, duga je 24,5 kilometara, a vrijednost radova iznosi više od 500 milijuna kuna.
Eeuropski koridor 5C koji povezuje Budimpeštu s Pločama, Slavoniji daje punu međunarodnu dimenziju.
"To je velika politička poruka, jer je ovaj dio Hrvatske nekada bio privremeno okupiran, a danas ova autocesta ljudima koji ovdje žive omogućuje da stvore vibrantnu ekonomsku atmosferu te aktivnost koja će doprinijeti razvoju Slavonije. Ovo je također dio projekta Slavonija, Baranja i Srijem koji daje rezultate", rekao je premijer Plenković.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je kako se nakon Pelješkog mosta sada otvara i dionica 5C koridora. Očekuje da će se izgradnja preostalih nekoliko kilometara do mađarske granice, ugovoriti početkom iduće godine i da će biti završena u 2024.
"Sad se tek vidi koliko je dobra bila odluka vlade iz 2017. godine o odustajanju od monetizacije i prodaje autocesta. Odlukom da taj cijeli proces refinanciramo omogućili smo HAC-u da usprkos tadašnjoj zaduženosti može graditi nove dionice autocesta", rekao je Butković.
Rekao je daupravo otvorena dionica autoceste neće biti u sustavu naplate do Nove godine te pozvao građane da dođu i pogledaju most, koji se nalazi na ovoj dionici, koji je impresivan i nešto dulji od pelješkog mosta
Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan podsjetio je da je ukupna duljina koridora 5C kroz Hrvatsku 88,6 kilometara, a nakon puštanja u promet ove dionice u prometu će biti ukupno 83,6 kilometara te da još preostaje izgraditi pet kilometara do granice s Mađarskom.
Gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Robrekao je kako je današnje otvaranje najveći događaj od mirne reintagracije Baranje, koji puno znači za građane, ali najviše za poduzetništvo i gospodarski razvoj.
Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić istaknuo je kako nije moglo biti ljepšeg poklona za Dan grada Osijeka, koji je upravo 2. prosinca, od produžetka koridora 5C jer će ovim projektom Osijek postati prometno čvorište, s dobrom povezanošću sa Zagrebom, Budimpeštom i Pločama.
Hina /mzz
Most na rijeci Dravi kod Perijevaca: Fotka D. Javorović
Najznačajniji objekt na dionici Beli Manastir – Osijek je most preko rijeke Drave dužine 2485 metara.
Na dispoziciju mosta utjecalo je niz elemenata: - uvjeti plovidbe i plovni profil rijeke Drave - širina inundacije rijeke Drave - korito rijeke Vučice - obrambeni nasip za zaštitu od poplave - uvjeti zaštite prirode u Dravskim ritovima. Most preko rijeke Drave dužine je 2485 m.
Objekt je projektiran kao ovješeni spregnuto čelični sklop na prijelazu preko same rijeke Drave i betonska polu montažna konstrukcija na samim inundacijama rijeke Drave. Centralni dio mosta (glavna rasponska konstrukcija) preko same rijeke Drave projektiran je kao jedan objekt s tri raspona - 100 m + 220 m +100 m (ovješeni most)
Trasa autoceste od Belog Manastira do Osijeka cijelom svojom dužinom se proteže u Osječko-baranjskoj županiji.
. Planirana autocesta, osim kraćeg, bržeg i ugodnijeg putovanja između istočnog i primorskog dijela zemlje, uvelike će pridonijeti gospodarskom razvoju krajeva kroz koje prolazi.
Autocesta A5 Beli Manastir Osijek – Svilaj, dužine 88,6 km, podijeljena je na slijedeće dionice:
• Granica Republike Mađarske - Beli Manastir, dužine 5,0 km
• Beli Manastir – Osijek, dužine 24,6 km
• Osijek – Đakovo, dužine 32,5 km
• Đakovo – Sredanci, dužine 23,0 km
• Sredanci – granica Bosne i Hercegovine, dužine 3,5 km. Dionica Đakovo – Sredanci puštena je u promet 2007. godine dok je dionica Osijek – Đakovo puštena u promet u travnju 2009. godine.
Izvor: Brošura Most preko rijeke Drave
četvrtak, 01.12.2022.
DOGOVOR O JAČANJU EUROPSKE OBRAMBENE INDUSTRIJE
ZAJEDNIČKA NABAVA
Vijeće EU je 1.prosinca 2022. postiglo dogovor o općem pristupu u vezi s predloženom uredbom o uspostavi akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA). Opći pristup znači da Vijeće ima politički dogovor na temelju kojeg sada može započeti pregovore s Europskim parlamentom.
Naime , na neformalnom sastanku u Versaillesu 11. ožujka 2022. šefovi država ili vlada EU-a obvezali su se na jačanje europskih obrambenih kapaciteta s obzirom na novi geopolitički kontekst, koji je obilježen rastućom nestabilnošću, strateškom konkurencijom i povećanim sigurnosnim prijetnjama, uključujući ruski agresivni rat protiv Ukrajine. Zbog tog je rata postalo još jasnije da je ključno bez odgode otkloniti postojeće nedostatke.
U izjavi iz Versaillesa navedeno je da bi države članice trebale znatno povećati rashode za obranu, dalje razvijati zajednička ulaganja u zajedničke projekte i zajedničku nabavu obrambenih sposobnosti, poticati inovacije te jačati i razvijati obrambenu industriju EU-a, uključujući MSP-ove.
Komisija i Visoki predstavnik EU predstavili su 18. svibnja 2022.Zajedničku komunikaciju o analizi nedostatnih ulaganja u obranu i o daljnjim koracima.Prema podacima o obrani EDA-e za 2020. države članice EU-a uložile su samo 4,1 milijardu EUR u zajedničku nabavu obrambene opreme (11 % njihove ukupne potrošnje), što je pad od 13 % u usporedbi s 2019. U zajedničkoj komunikaciji istaknuto je da su nedovoljna ulaganja država članica u rashode za obranu dovela do nedostataka u industriji i sposobnosti u EU-u te do posebno niskih razina zaliha obrambene opreme.
Jana Černochova, ministrica obrane Češke Republike izjavila je "Snažna i konkurentna obrambena industrija okosnica je obrambenih kapaciteta svake države. Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) jedan je od alata koji poduzećima može pomoći da bolje predvide proizvodne kapacitete kako bi se osigurala osnovna opskrba oružanih snaga. Aktualna ruska agresija na Ukrajinu dokazuje da samo dobro oružana i dobro opremljena vojska može preživjeti u trenutačnom dinamičnom sigurnosnom okruženju. Drago mi je što su države članice o tome postigle dogovor. "
Vijeće je u svojem općem pristupu potvrdilo prijedlog Komisije o odvajanju 500 milijuna EUR iz proračuna EU-a za razdoblje od stupanja na snagu uredbe do 2024. kako bi se potaknula djelovanja kojima se rješavaju najhitnije i najkritičnije potrebe za obrambenim proizvodima. Ta djelovanja mora provoditi konzorcij od najmanje tri države članice.
Općim pristupom Vijeća osigurava se da će se sredstvima EU-a financirati samo one mjere zajedničke nabave u kojima trošak komponenti koje potječu iz EU-a i njegovih pridruženih zemalja iznosi najmanje 70 %. Općim pristupom utvrđuje se i niz jasnih uvjeta za prihvatljivost ugovaratelja, podugovaratelja i obrambenih proizvoda, a sve u cilju jačanja konkurentnosti europske obrambene tehnološke i industrijske baze.
Kako bi se EDIRPA-om moglo na fleksibilan način odgovoriti na hitne kratkoročne potrebe, u stajalištu Vijeća uzima se u obzir širenje postojeće suradnje u području obrambene industrije u transatlantskom kontekstu i s drugim demokratskim zemljama sličnih stavova.
KOSOVO JE OSTVARILO NAPREDAK U SEGMENTIMA LIBERALIZACIJE VIZNOG REŽIMA
SLIJEDE PREGOVORI S EU PARLAMENTOM
U priopćenju od 30. studenog Vijeće EU je objavilo da su veleposlanici država članica EU postigli dogovor o pregovaračkom mandatu Vijeća o uredbi o putovanju bez viza za nositelje putovnica koje je izdalo Kosovo. Predsjedništvo će na temelju tog mandata započeti pregovore s Europskim parlamentom.
Jan Lipavsky, češki ministar vanjskih poslova tom je prigodom izjavio da su ministri vanjskih poslova EU poduzeli „ važan korak prema putovanju bez viza za Kosovo i sada se nadamo da ćemo brzo postići dogovor s Europskim parlamentom kako bismo to obećanje ostvarili. Liberalizacija viznog režima omogućena je naporima Kosova da ojača granične kontrole, upravljanje migracijama i sigurnost te vjerujemo da će ta dobra suradnja u budućnosti postati snažnija"
U nacrtu pravila nositeljima putovnica Kosova omogućilo bi se putovanje u EU bez vize za boravak od 90 dana, u bilo kojem razdoblju od 180 dana. U skladu sa stajalištem Vijeća izuzeće od obveze posjedovanja vize primjenjivalo bi se od datuma početka rada europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS), a u svakom slučaju najkasnije 1. siječnja 2024.
U priopćenju također piše da je Kosovo je ostvarilo znatan napredak u svim segmentima plana za liberalizaciju viznog režima, među ostalim u područjima sigurnosti isprava, upravljanja granicama i migracijama, javnog reda i sigurnosti te temeljnih prava povezanih sa slobodom kretanja. Na temelju te procjene Komisija je predložila ukidanje obveze posjedovanja vize za nositelje putovnica koje je izdalo Kosovo. Izuzećem od obveze posjedovanja vize osigurat će se da se na cijelu regiju zapadnog Balkana primjenjuje isti vizni režim.
Komisija će u okviru mehanizma praćenja nakon liberalizacije viznog režima i dalje aktivno pratiti provedbu tih zahtjeva, među ostalim usklađenost s viznom politikom.
Kosovo* Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.
| < | prosinac, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter