AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 28.12.2022.
EUROPSKA KOMISIJA ZADNJI USVOJILA MAĐARSKI SPORAZUM O PARTNERSTVU
MAĐARSKA ISPRAVLJA NEDOSTATKE NA PLANU NEOVISNOSTI PRAVOSUĐA
Mađarski sporazum o partnerstvu posljednji je koji je Europska komisija usvojila od 27 država članica. A Komisija je Sporazum o partnerstvu s Mađarskom prihvatila 22. prosinca 2022. godine. On uključuje detaljan plan za poboljšanje administrativnih kapaciteta Mađarske i rješavanje izazova kao što su transparentnost i tržišno natjecanje u javnoj nabavi, sprječavanje, otkrivanje i otklanjanje korupcije, prijevara i sukob interesa, jačanje kapaciteta korisnika sredstava Kohezijske politike i partnera. Ovaj plan ima bliske veze s Planom oporavka i otpornosti i procesom uvjetovanja vladavine prava.
U priopćenju Europske komisije od 22. prosinca pod naslovom EU Cohesion Policy 2021- 2027 :Investing in a fair climate and digital transition while strenthening Hungary administrative capacity , transparency and prevention of corruption ( Kohezijska politika EU-a 2021.-2027.: Ulaganje u pravednu klimu i digitalnu tranziciju uz jačanje Mađarske administrativne sposobnosti, transparentnosti i sprječavanja korupcije) piše da je Mađarski sporazum vrijedan ukupno gotovo 22 milijarde eura za razdoblje 2021. – 2027. To će pomoći zemlji u provedbi zajedničkih prioriteta EU-a kao što su uravnoteženi teritorijalni razvoj i pravedna klima i digitalna tranzicija, te će poduprijeti inovativno i uključivo socijalno tržišno gospodarstvo.
SPORAZUM JE STRATEŠKI DOKUMENT !
Sporazum o partnerstvu je strateški dokument koji postavlja temelje za ulaganja iz kohezijskih fondova EU kroz Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus (ESF+), Fond za pravednu tranziciju (JTF) i Europsko pomorstvo , Fond za ribarstvo i akvakulturu (EMFAF). Sporazum o partnerstvu i fondovi za unutarnje poslove (Fond za azil, migraciju i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize) provode se putem 11 nacionalnih programa – također usvojenih danas – utvrđujući planirane prioritete ulaganja i financijska izdvajanja po programu.
KAKO MAĐARSKA NAMJERAVA POTROŠITI 22 MILIJARDE EURA ?
Sporazum o partnerstvu s Mađarskom predviđa da će se ukupno 6,7 milijardi eura u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) uložiti u poboljšanje energetske učinkovitosti javnih i privatnih zgrada i povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Također će promovirati kružno gospodarstvo, upravljanje vodom i otpadnim vodama te održivi promet. Pomoći će u poboljšanju kvalitete zraka i zaštiti ekosustava i bioraznolikosti.
Preko 250 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju (JTF) podržat će regije koje su najviše pogođene postupnim ukidanjem elektrane Mátra na ugljen i lignit. Financiranje će biti usmjereno na ulaganja u tehnologije s niskim udjelom ugljika koje podržavaju ovo postupno ukidanje i smanjenje emisija CO˛ u Mađarskoj za 10%. Sredstva će također podržati ekonomsku diversifikaciju malih i srednjih poduzeća, na primjer kroz istraživanje i inovacije u energetskoj učinkovitosti. JTF će također pomoći radnicima u stjecanju novih vještina, podržati prijelaz na posao i promovirati nova poduzeća.
Sa 4,3 milijarde eura promicat će pametnu gospodarsku transformaciju zemlje i regionalnu ICT povezanost. Većina tih sredstava podržat će tehnološki razvoj malih i srednjih poduzeća te im ponuditi mentorske i savjetodavne usluge.
U istraživanja i inovacije uložit će Mađarska 1,5 milijardi eura, kroz infrastrukturu i najsuvremeniju istraživačku opremu (npr. u znanstvene i inovacijske parkove). Sredstva će promicati suradnju između različitih aktera inovacijskog ekosustava, uključujući mala i srednja poduzeća.
Oko 670 milijuna eura promicat će digitalnu transformaciju i inovacije malih i srednjih poduzeća, uključujući usvajanje naprednih tehnologija. Sredstva će također poboljšati pristup širokopojasnoj infrastrukturi, podržati razvoj novih i značajno unaprijeđenih digitalnih javnih usluga i promicati ponovnu upotrebu informacija javnog sektora.
U okviru Kohezijskog fonda 1,7 milijardi eura pomoći će unapređivanju prometne infrastrukture zemlje u središnjoj željezničkoj mreži Transeuropske prometne mreže (TEN-T), uključujući razvoj Budimpeštanskog južnog prstena, rekonstrukciju željezničke dionice Torokbalint-Kelenfold . Sredstva će također podržati modernizaciju voznog parka i sigurnost na cestama.
Suma od 5,3 milijarde eura iz Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+) podržat će pristup tržištu rada, kvalitetnom obrazovanju i integraciji skupina u nepovoljnom položaju, uključujući Rome. Posebna pozornost posvetit će se razvoju vještina potrebnih za napredak u zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Za bolji pristup kvalitetnom obrazovanju , gotovo 1,8 milijardi eura pomoći će u cijeloj zemlji osiguravanju ključnog financiranja kako bi učiteljska profesija postala privlačnija.
ESF+ će također pomoći u smanjenju materijalne i socijalne uskraćenosti i pružiti bolje mogućnosti djeci u nepovoljnom položaju kroz programe cjeloživotnog učenja od najranije dobi nadalje. Primjerice, program Fokus na djecu najmlađoj djeci nudi potrebnu podršku za zdrav razvoj u prvih 1000 dana.
Konačno, sredstva će poboljšati stambene, životne i zdravstvene uvjete ljudi koji žive u segregiranim područjima.
Mađarska je punopravna članica Europske unije od 1. svibnja 2004. godine. Njena je službena valuta još uvijek forinta. Ima oko 10 milijuna stanovnika.
Inflacija je u studenom ove godine u toj zemlji bila oko 20 posto.
MAĐARSKA ISPRAVLJA NEDOSTATKE NA PLANU NEOVISNOSTI PRAVOSUĐA
Za provedbu kohezijske politike i programa unutarnjih poslova države članice se moraju pridržavati uvjeta koji to omogućuju. Omogućujući uvjet iz Povelje o temeljnim pravima zahtijeva da sve države članice uspostave učinkovite mehanizme, kako bi osigurale da je provedba programa u skladu s Poveljom. Države članice također moraju uspostaviti mehanizam pritužbi.
Što se tiče neovisnosti pravosuđa, Komisija smatra da je Mađarska predana ispravljanju nedostataka na planu neovisnosti pravosuđa, jer plan oporavka i otpornosti koji je Mađarska podnijela uključuje reforme usmjerene na jačanje neovisnosti pravosuđa. Stoga se horizontalni uvjet za omogućavanje iz Povelje o temeljnim pravima smatra ispunjenim, nakon što Mađarska poduzme mjere u vezi s pravosuđem na koje se obvezala prema Planu oporavka i otpornosti zemlje.
NE ISPUNJAVA HORIZONTALNE UVJETE ZA AZIL, MIGRACIJU I INTEGRACIJU
Europska Komisija smatra da odredbe mađarskog takozvanog zakona o zaštiti djece i ozbiljni rizici za akademsku slobodu i pravo na azil imaju konkretan i izravan utjecaj na usklađenost s Poveljom u provedbi određenih posebnih ciljeva tri kohezijska programa - odnosno Fonda za azil, migraciju i integraciju. Za te dijelove tih programa Mađarska stoga trenutno ne ispunjava horizontalni uvjet za omogućavanje iz Povelje EU-a o temeljnim pravima. Komisija je otvorena za daljnji dijalog s Mađarskom i spremna na blisku suradnju.
Pravila primjenjiva na financiranje kohezije i unutarnjih poslova, tj. Uredba o zajedničkim odredbama, predviđaju da u slučaju neispunjavanja poticajnih uvjeta, Komisija ne može nadoknaditi povezane izdatke koji su podneseni, osim za tehničku pomoć i za ispunjavanje poticajnih uvjeta. U skladu s važećim pravilima, neispunjenje uvjeta za omogućavanje ne povlači za sobom obustave plaćanja predujma.
m.zouhar zec
| < | prosinac, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter