AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 31.07.2023.

U PRVIH SEDAM MJESECI 55 MILIJUNA NOĆENJA TURISTA U RH

ODRŽIVI TURIZAM I VELIKE BROJKE

Posljednja informacija s područja hrvatske turističke industrije kaže kako je iz Umaga, na samom kraju mjeseca srpnja, točnije 30 .srpnja ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac izvijestila da je u prvih sedam mjeseci Hrvatska zabilježila 11 milijuna dolazaka sa 55 milijuna noćenja. I to je 11 posto više dolazaka u odnosu na prošlu godinu u istom periodu.
Njena poruka da Hrvatskoj nije cilj velika brojka turista, već održivi turizam, je prigodna, jer se radi o Zakonu o turizmu, u kome je naglasak na održivom turizmu. Ali s obzirom na, brojke i eVisitor koji pomno broji goste, a financijska sredstva koja država prihoduje od gostiju stvaraju državni proračun, teško je vjerovati da broj gostiju koji posjećuju Hrvatsku, eto tako odjednom nije važan .
Informacija o 11 milijuna posjeta gostiju odlično zvuči. No nitko se sustavno ne bavi pozadinom te informacije, koja nije zanemariva i o kojoj će gosti koji borave u Hrvatskoj pričati kada se vrate sa odmora svojim susjedima, prijateljima i radnim kolegama. A pričati će o tome kako im je bilo u Hrvatskoj, da li je njihov boravak na odmoru bio skup više od njihovih očekivanja, što je bilo najskuplje, što su za cijenu koju su platili u Hrvatskoj dobili, da li su dobivenim za plaćenu cijenu bili zadovoljni itd. Poznato je da je zadovoljan gost odličan marketing gradu i zemlji koju je posjetio.
O održivom turizmu govoriti će, bez sumnje i iznajmljivaći kada Zakon o turizmu uđe u primjenu i osjete slovo Zakona.
Margareta Zouhar Zec


Ovom prilikom objavljujem tekst s internet stranice Deutsche Wele od 1.6. 2023. pod naslovom „Hrvatska skuplja od Grčke i Španjolske“. Podatke Saveznog zavoda za statistiku (Destatis) autor ARD/Joscha Bartlitz, tagesschau.de koristio je u analizi odlaska Nijemaca na odmor.
Smisao teksta je dobiti saznanje – gdje je Hrvatska – u kontekstu izbora odlaska na godišnji odmor, a u konkurenciji drugih turistički poznatih zemalja. To što je tekst objavljen prije mjesec samo dana nije okolnost koja bi tekst mogla smatrati manje relevantnim.
U tekstu sam zadržala glavni naslov i izvorne međunaslove autora.

„Hrvatska skuplja od Grčke i Španjolske“
Godišnji odmor na jugu Europe je za Nijemce uglavnom jeftiniji nego ljetovanje u domovini. Ponekad i znatno jeftiniji. To pokazuju novi podaci Saveznog zavoda za statistiku (Destatis) koji je usporedio troškove gastronomskih usluga i hotelskih smještaja u europskim zemljama.
Porast troškova energije i hrane utječe na smanjenje raspoloživog budžeta brojnih ljudi u Njemačkoj za turistička putovanja, naglašavaju njemački statističari. „No, posebice u južnoeuropskim ili turističkim zemljama jugoistoka Europe je razina cijena gastronomskih ili hotelskih usluga znatno niža nego u Njemačkoj“, dodaje Destatis.

Turska: 56% jeftinija od Njemačke

Razina cijena u Turskoj i Albaniji je bila najniža među državama koje je „pročešljao“ Savezni ured za statistiku. U obje te zemlje su cijene turističkih usluga bila za 56% manje nego u Njemačkoj. U Portugalu i na Malti troškovi jela u restoranima i noćenja u hotelima su za njemačke turiste bili 28% niži nego kod kuće.
U Španjolskoj, Poljskoj i Češkoj se za iste te usluge u ožujku ove godine (mjesec u kojem je Destatis analizirao cijene) plaćalo u prosjeku 18% manje nego u Njemačkoj. U Hrvatskoj i na Cipru – 17% manje. U Grčkoj je ušteda iznosila čak 21%. A još povoljnije su cijene bile u Crnoj Gori i Rumunjskoj – gdje se za hotelski smještaj i odlazak u restoran moglo proći 46% jeftinije nego u Njemačkoj. Hrvatska je, sudeći po navodima Destatisa, skuplja zemlja za turiste od svojih južnoeuropskih konkurenata Turske, Grčke, Portugala i (minimalno) od Španjolske.
Što se tiče zemalja na jugu Europe, od svih u kojima je Destatis analizirao cijene najskuplja je bila Italija. Ali i na Apeninskom poluotoku je, tvrde njemački statističari, razina cijena u hotelima ili restoranima u istraženom razdoblju bila pet posto niža nego u Njemačkoj.

Švicarska: 61% skuplja od Njemačke

Za građane Savezne Republike je odmor na sjeveru Europe ili u nekim susjednim zemljama skuplji od ljetovanja u Njemačkoj. Od svih istraženih zemalja, u ožujku je najskuplja bila Švicarska. Tamo se za istu uslugu (restoran ili noćenje u hotelu) moralo platiti 61% više nego u Njemačkoj. Skuplje su i među Nijemcima popularne turističke destinacije poput Danske ili Norveške – i to za više od 40%.
Finska je nešto malo manje skupa, ali i dalje znatno skuplja od Njemačke: tamo su hotelska noćenja i gastronomske usluge u ožujku ove godine bili za 25% skuplji nego u Saveznoj Republici. U Irskoj su turisti morali platiti 21% više, odmor u Švedskoj je bio 17% skuplji nego u Njemačkoj, a u Austriji 15%.
U susjednoj Francuskoj, jednoj od najomiljenijih njemačkih turističkih destinacija, u ožujku se za hotelske smještaje i posjete restoranima morali platiti osam posto više nego u Njemačkoj, objavio je Destatis.

Nijemci ne štede na odmoru

Iako su posljednjih mjeseci troškovi života znatno porasli i u Njemačkoj, a stopa inflacije dosegla rekordnu razinu od ujedinjenja, te usprkos nesigurnostima vezanima zu daljnji tijek rata u Ukrajini, većina njemačkih turista u ovoj ljetnoj sezoni želi konačno (ponovno) uživati na odmoru bez puno briga. Po podacima koji su objavljivani proteklih mjeseci, turistička branša očekuje nastavak pozitivnog trenda iz prošle godine, u kojoj je volumen turističkih aranžmana dosegao razinu iz godine prije pandemije koronavirusa.
Od studenog 2021. do konca listopada 2022., udvostručeni su izdaci za putovanja (s 28,8 na 58,6 milijardi eura), potvrdilo je Udruženje njemačkih turoperatora (DRV). Posebno snažan rast u tom je razdoblju uočen u sektoru takozvanih “paušalnih aranžmana”. U veljači ove godine je objavljena „Njemačka turistička analiza“, odnosno rezultati ankete među 3.000 osoba starijih od 18 godina – šest od deset ispitanika je reklo kako u ovoj sezoni planira turističko putovanje. „Top 5 turističkih destinacija u glavnom valu tijekom ljeta će biti Turska, Španjolska, Grčka, Egipat i Portugal“, prognoziraju predstavnici DRV-a.

ARD/Joscha Bartlitz, tagesschau.de

nedjelja, 30.07.2023.

BANKE EIB I ING JAČAJU SVOJE PARTNERSTVO KROZ MALA PODUZEĆA

FINANCIRANJE PO ATRAKTIVNIM UVJETIMA BANAKA

U EIB Group newsletter, odnosno biltenu Europske investicijske banke, koji sam primila 28. srpnja, desetak je informacija o tome kao ulaže i pomaže EIB, sama ili sa svojim partnerskim bankama. Budući da me zanima što se dešava u svijetu, tko i kako financira druge zemlje koje su članice EU, između ponuđenih tekstova s naslovima: Zemlje EU-a obećale su više od 400 milijuna eura za fond EU4U, 45 milijardi eura za Green Deal industrijski plan , zatim BUDUĆNOST ENERGIJE : Španjolska: Jačanje malih poduzeća i energetske učinkovitosti Brazil: Mala solarna energija, Madagaskar: Čista energija za ruralna sela,

zatim ULAGANJE ZA BOLJE SUTRA ;JICE: Podrška kružnom gospodarstvu, Benelux: veliki poticaj za mala poduzeća, Italija: Povećanje inovacija u Amplifonu
zatim EIB GLOBALNO: ZAJEDNIČKO SAVLADAVANJE IZAZOVA; Sjeverna Makedonija: Pomaganje malim tvrtkama da postanu zelene ;EIB MED konferencija: Radimo zajedno za bolju budućnost, itd., izabrala sam test Benelux: / A big boost for small businesses / ULAGANJE ZA BOLJE SUTRA koji prenosim. Tekst govori o suradnji dvaju banaka na bankarski način.
ING i EIB daju 600 milijuna eura novih zajmova malim i srednjim poduzećima u Nizozemskoj, Belgiji i Luksemburgu za jačanje održivosti. (mzz)


Europska investicijska banka (EIB) pojačava suradnju s ING-om (ING Bank) kako bi poduprla poduzetnike kreditima i lizingom pod povoljnim uvjetima za nova ulaganja koja pozitivno utječu na klimu i okoliš.
Ovo je osmi zajednički program EIB-a i ING-a usmjeren na mala i srednja poduzeća sa sjedištem u regiji Beneluksa od 2009. i drugi program osmišljen za jačanje održivosti od 2019.
ING i EIB ojačali su svoje dugoročno partnerstvo stavljajući više od 600 milijuna eura na raspolaganje za nove zajmove i zakupe malim i srednjim poduzećima u Nizozemskoj, Belgiji i Luksemburgu. Polovica ove svote ići će korporativnim klijentima ING-a u Nizozemskoj, a druga polovica korporativnim klijentima ING-a u Belgiji i Luksemburgu.
U osmoj takvoj transakciji od 2009., EIB posuđuje 300 milijuna eura ING-u, što odgovara tom iznosu kako bi osiguralo ukupno 600 milijuna eura novih zajmova i najmova poduzetnicima za održiva ulaganja. Zajam EIB-a omogućuje ING-u davanje zajmova i leasinga po nižoj kamatnoj stopi.
Od 2009. sedam prethodnih programa omogućilo je financiranje po atraktivnim uvjetima za oko tri tisuće tvrtki u ukupnom iznosu od 1,85 milijardi eura.
Laurens de Vos, voditelj poslovnog bankarstva u ING Nizozemska, rekao je: „Partnerstvo s Europskom investicijskom bankom omogućuje nam da ponudimo poslovno financiranje s atraktivnim popustom na kamatne stope za ulaganja s pozitivnim utjecajem na klimu i okoliš. To može potaknuti tvrtke da se još prije odluče za održiva ulaganja. Istraživanje ING-a ranije ove godine pokazalo je da nizozemske tvrtke žele ubrzati održivost. Kao banka, želimo ih podržati u tom nastojanju kroz financiranje. Značajan popust na kamatne stope očito pomaže, a time poduzetnici mogu ulagati u npr. električna vozila, održive oblike proizvodnje i zelene gradnje."

Saskia Bauters, voditeljica prodaje poslovnog bankarstva u ING Belgium, izjavila je: „Ovaj ugovor s Europskom investicijskom bankom omogućuje nam da našim poslovnim klijentima ponudimo značajan popust na kamatne stope za financiranje održivih projekata. Pogodnost se savršeno uklapa s ostalim elementima naše strategije održivosti. Popust može biti poticaj koji natjera mala poduzeća da izaberu najodrživije rješenje. Na taj način podržavamo naše kupce i zajedno radimo na održivom gospodarstvu koje će pomoći u postizanju klimatskih ciljeva.”

Potpredsjednik EIB-a Kris Peeters kaže „Do sada je gotovo svima jasno da je nužno postati održiviji. Kao klimatska banka EU-a i također u okviru Europskog zelenog dogovora, EIB želi ponuditi podršku i poticaj zelenom društvu na makro i mikro razini. Zahvaljujući ovom partnerstvu s ING-om također možemo doprijeti do malih i srednjih poduzeća i sada im dati dodatni poticaj u obliku popusta na kamatne stope, da stvarno počnu činiti nešto po pitanju ekološkog aspekta svog poslovanja.”
Zahtjevi za kredit ili leasing moraju ispunjavati ING-ove uobičajene kreditne uvjete. Osim toga, ING provodi provjere kako bi osigurao da se financiranje koristi za ulaganje koje pridonosi poboljšanju klime i okoliša. U tu su svrhu u sporazumu između EIB-a i ING-a utvrđeni uvjeti koji su u skladu s taksonomijom EU-a. Krediti i leasingi dostupni su tvrtkama do tri tisuće zaposlenih. Ukupna investicija ne smije prelaziti 25 milijuna eura, a iznos kredita je maksimalno 10 milijuna eura. Konačno odobrenje zajma ili leasinga ovisi o ING-u.

EIB JE U VLASNIŠTVU ČLANICA EU

Europska investicijska banka dugoročna je kreditna institucija Europske unije. Banka je u izravnom vlasništvu država članica EU — Nizozemska i Belgija posjeduju 5,2% tih dionica — te se stoga može vrlo jeftino zaduživati na tržištu kapitala. To omogućuje EIB-u da dugoročno financiranje stavi na raspolaganje za zdrava ulaganja koja pridonose ciljevima politike EU-a. U 2022. EIB je stavio na raspolaganje više od 2,26 milijardi eura za belgijske projekte i gotovo 1,2 milijarde eura dostupnih zajmova za projekte u Nizozemskoj.
ING je globalna financijska institucija sa snažnom europskom bazom, koja nudi bankarske usluge putem svoje operativne tvrtke ING Bank. Svrha ING banke je osnaživanje ljudi da budu korak ispred u životu i poslovanju. Više od 58 000 zaposlenika ING banke nudi bankarske usluge stanovništvu i veleprodaji klijentima u preko 40 zemalja.

Dionice ING Grupe kotiraju na burzama u Amsterdamu (INGA NA, INGA.AS) i Bruxellesu te na burzi u New Yorku .

Beneluks ili Benelux je ekonomska unija u zapadnoj Evropi koja se sastoji od tri monarhije: Kraljevine Belgije, Kraljevine Holandije i Velikog vojvodstva Luksemburga. Ime je formirano od početnih slova svake od država (België, Nederland i Luxembourg). Dogovor o osnivanju carinske unije Beneluksa je potpisan 1944. godine, od strane vlada ovih država u Londonu, a dogovor je sproveden 1947. godine. Ovaj dogovor je od 1960. godine zamijenila Beneluška privredna zajednica. Ovom dogovoru je prethodila Belgijsko-luksemburška privredna zajednica, koja je utemeljena 1925. Osnivanje ove zajednice je uveliko potaknulo osnivanje Evropske Unije.
Osim ekonomske unije Beneluksa, postoji i "Parlament Beneluksa" i "Sud Beneluksa". Također se i termin Beneluks koristi za grupno prikazivanje spomenute tri zemlje.
Izvor Wikipedia

subota, 29.07.2023.

OBILAZNICU ZA OPĆINU FUŽINE FINANCIRATI ĆE DRŽAVA

CIJENA – OKO PET MILIJUNA EURA

Predstavnici Općine Fužine u Primorsko goranskoj županiji, Hrvatskih cesta d.o.o., Županijske uprave za ceste Primorsko - goranske županije i HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. u prisutnosti Olega Butkovića ministra mora prometa i veza RH, potpisali su 27. srpnja 2023. Sporazum o suradnji i reguliranju međusobnih prava i obveza u svezi izgradnje Obilaznice Fužine, prometnica Mostić – Donje Selo u Fužinama.
Riječ je o prometnici od naselja Mostići do Donjeg Sela, dugoj gotovo 1 kilometar, kojom bi se rasteretio promet kroz središte Fužina, a čija je procijenjena vrijednost oko 5 milijuna eura.

Ministar Oleg Butković, tom prilikom je čestitao načelniku općine Fužine Davidu Bregovcu, za kojeg je istaknuo kako je najzaslužniji što je pripremljena projektna dokumentacija i ishođena građevinska dozvola za projekt. Butković je istaknuo kako će obilaznica doprinijeti sigurnosti prometa, ali i kako su Fužine vrlo potentna općina koja se dobro razvija i da promet, koji prolazi samim centrom, predstavlja ograničavajući faktor u daljnjem razvoju. „U tom smislu postoji potreba za izgradnjom obilaznice i mi smo to razumijeli, zato smo i donijeli odluku da ćemo financirati obilaznicu“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar Butković kazavši da će projeKt financirati država, odnosno Hrvatske ceste.

„Ovaj projekt nije velik poput Pelješkog mosta ili ceste D 403, tunela Učka, ali za Fužine ima isti veliki značaj kakav spomenute prometnice imaju za svoja područja te će izgradnja obilaznice pomoći i razvoju turizma cijele županije jer će je koristiti mnogi kako bi došli do crikveničko - vinodolske rivijere.

Da će izgradnja obilaznice i novo kvalitetno prometno rješenje korist donijeti općini Fužine, ali i turizmu ostalog dijela Primorsko - goranske županije, rekao je i zamjenik župana Primorsko - goranske županije Petar Mamula, koji je izrazio zadovoljstvo i time što je država preuzela financiranje izgradnje ovog vrlo značajnog dijela prometne infrastrukture. Otvorenje obilaznice očekuje se 2025. godine.
Izvor: vijesti Ministarstvo mora

petak, 28.07.2023.

POTPORA SAD-A U RAZVOJU ORUŽANIH SNAGA RH

MEDALJA ZA SURADNJU I STRATEŠKO SAVZNIŠTVO

"Drago nam je da nas SAD prepoznaje kao pouzdanog partnera i drago mi je što Vam mogu uručiti ovu brončanu medalju kao iskaz zahvalnosti za sav vaš uložen trud" rekao je ministar obrane RH dr. Mario Banožić prigodom uručenja brončane medalje za civilno-vojnu suradnju vojnom izaslaniku SAD-a u odlasku sa službe iz Hrvatske nakon sedmogodišnjeg boravka i rada brigadiru Sjedinjenih Američkih Država Matthewu Dennyju u četvrtak 27. srpnja 2023. godine.
Medalja je brigadiru Dennyju dodijeljena za izniman doprinos razvoju bilateralne obrambene suradnji i strateškom savezništvu Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država.
Ministar obrane RH dr. Banožić zahvalio je brigadiru Dannyu na dugogodišnjoj izvrsnoj suradnji istaknuvši kako je nakon gotovo sedam godina provedenih u Hrvatskoj, prvo kao šef Ureda za obrambenu suradnju, a potom i kao vojni izaslanik, brigadir Danny ostavio značajan trag u unaprjeđenju američko-hrvatske obrambene suradnje.
“Istinski cijenimo što je u izazovnim vremenima kojima ste svjedočili tijekom svog mandata vojnog izaslanika u Hrvatskoj, SAD bio čvrsto uz Hrvatsku. Događaji poput globalne pandemije i aktualne ruske agresije koja je značajno narušila euroatlantsku sigurnost, dodatno su istaknuli važnost jačanja zajedničkih napora u okviru NATO-a kako bismo se zaštitili od najveće prijetnje u zadnjih 30 godina”, rekao je ministar.

U tom smislu poručio je kako će Hrvatska kao odgovorna saveznica nastaviti sa svojim doprinosom međunarodnoj sigurnosti: “Istovremeno smo vrlo zahvalni na predanosti Sjedinjenih Američkih Država odvraćanju i obrani na europskom tlu, ali i na uključenosti u procese doprinosa stabilnosti na zapadnom Balkanu koje je od strateške važnosti za NATO kao i za Republiku Hrvatsku. Vaš angažman u tom pogledu smo prepoznavali i uvijek cijenili”.
Posebno se osvrnuo i zahvalio na kontinuiranoj i značajnoj potpori SAD-a razvoju sposobnosti Oružanih snaga u raznim područjima, od obuke i opremanja do projekata modernizacije.

“Nabava borbenog oklopnog vozila Bradley je jedan takav projekt, za koji se nadamo da će se uskoro privesti kraju te će ovo sredstvo biti dio hrvatskih Oružanih snaga. Drugi veliki projekt je nabava helikoptera Black Hawk, koji je također započeo dok ste bili šef Ureda za obrambenu suradnju, i sada nakon dolaska četiri Black Hawk helikoptera nabavljamo dodatnih osam ponovno uz značajnu potporu SAD-a”, rekao je ministar obrane RH.
“Drago nam je da nas SAD prepoznaje kao pouzdanog partnera i drago mi je što Vam danas mogu uručiti ovu brončanu medalju kao iskaz zahvalnosti za sav vaš uloženi trud. Bilo je zadovoljstvo surađivati s vama uvijek ćete biti dobrodošli u Hrvatsku i u naše Ministarstvo obrane” poručio je ministar vojnom izaslaniku.
Vojni izaslanik SAD-a u odlasku brigadir Matthew Denny zahvalio je ministru Banožiću na suradnji i na dodijeljenoj medalji istaknuvši kako mu je zadovoljstvo i čast što je imao priliku boraviti u Republici Hrvatskoj iz koje će sa sobom ponijeti puno lijepih uspomena i suradnje.

“Proveo sam iznimnih sedam godina u Hrvatskoj. Bio sam ovdje tijekom značajnih događaja i velikih izazova kao što su pandemija COVID i potresi. Iznimno mi je drago što je sve to sada iza nas, što smo zajednički doprinijeli pronalasku rješenja za te izazove i što sam zajedno sa kolegama iz Hrvatske vojske i Ministarstva obrane imao priliku raditi na projektima značajnim za naše dvije zemlje”, rekao je brigadir Sjedinjenih Američkih Država Matthewu Dennyju, na ceremoniji primanja brončane medalje povodom odlaska sa službe vojnog izaslanika u Hrvatskoj, 27. srpnja 2023. godine.
Izvor: vijesti Ministarstva obrane RH

četvrtak, 27.07.2023.

ŠUŠKOVIĆ NAJAVILA PREKID ŠTRAJKA SUDSKIH SLUŽBENIKA 52. DANA OD POČETKA ŠTRAJKA

PONUDA VLADE ZA POVEĆANJE OD 12 POSTO

Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Iva Šušković 26. srpnja , što je bio 52. dan štrajka djelatnika u pravosuđu, izjavila je da se štrajk obustavlja i da će se službenici nakon ponude Vlade o 12 postotnom povećanju plaća vratiti na posao. „Tako su glasanjem odlučile sindikalne podružnice. Od njih 47, 25 ih je glasalo za prestanak štrajka“, rekla je Iva Šušković .
Ministar pravosuđa i uprave dr. Ivan Malenica u razgovoru za RTL Danas 26. srpnja rekao je da pozdravlja odluku Sindikata da prihvati ponudu Vlade, da se potpiše sporazum i da u narednom razdoblju zajedno radimo na izradi uredbe koje će obuhvatiti i povećanje plaća u pravosuđu.
Na pitanje - da li je iznenađen prihvaćanjem 12 posto - što iznosi oko 70-80 eura, s obzirom na to da su sindikati traži 300 eura, ministar je rekao da to treba gledati šire te opet počeo govoriti o tome da Vlada od 2016. godine povećala plaće. Rekao je i da „ se plaća povećala kroz odluku Vlade o dodatku, gdje je većina službenika i namještenika dobila sto eura dodatak, što je 15-20 posto povećanje. Treba to povećanje gledati s tim dodatkom", istaknuo je, dodavši da ukupno povećanje iznosi 180 eura.

Upitan hoće li se povećati plaće i policajcima, jer iz Sindikata policije poručuju da će tražiti povećanje kao i sudski službenici, ministar pravosuđa i uprave dr. Malenica je poručio da se sa Sindikatom policije također razgovaralo, jer su oni reprezentativni sindikat za državnu službu.
"Ja u ovom trenutku ne mogu potvrditi ni demantirati tu informaciju da su oni sljedeći," zaključio je ministar pravosuđa i uprave. Najavio je i da se u rujnu kreće s razgovorima o osnovici i o uredbi, te da će u izradu uredbe biti uključeni svi sindikati.(mzz)

srijeda, 26.07.2023.

REVIDIRANA DIREKTIVA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI

GODIŠNJE SMANJENJE U JAVNOM SEKTORU ZA 1,9 POSTO

Prema priopćenju Vijeće Europske unije je 25. srpnja donijelo nova pravila za smanjenje konačne potrošnje energije na razini EU-a za 11,7 % do 2030. Državama članicama omogućit će se fleksibilnost u postizanju tog cilja.

CILJEVI
Države članice moraju zajednički osigurati smanjenje krajnje potrošnje energije za najmanje 11,7 % do 2030. u odnosu na predviđanja iz 2020. o potrošnji energije u 2030. godini.To znači da bi gornja granica krajnje potrošnje energije u EU-u trebala iznositi 763 milijuna tona ekvivalenta nafte, a gornja granica potrošnje primarne energije 993 milijuna tona ekvivalenta nafte.
Granica za krajnju potrošnju energije bit će kolektivno obvezujuća za države članice, dok će cilj za potrošnju primarne energije biti indikativan.
.
Krajnja potrošnja energije odnosi se na energiju koju potroše krajnji korisnici, dok potrošnja primarne energije uključuje i energiju upotrijebljenu za proizvodnju energije i opskrbu njome.
Sve države članice dat će svoj doprinos postizanju općeg cilja EU-a. U svojim će integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP) odrediti svoje indikativne nacionalne doprinose i smjerove djelovanja kako bi se ostvario taj cilj. Nacrti ažuriranih NECP-ova trebali su biti dostavljeni u lipnju 2023., dok je rok za konačne planove 2024.
Formula za izračun nacionalnih doprinosa za ostvarenje cilja, bit će indikativna, uz mogućnost odstupanja od tog cilja za 2,5 %.
Komisija će provjeriti dostiže li se zbrojem svih doprinosa cilj od 11,7 % te će, ako to nije slučaj, objaviti ispravke nacionalnih doprinosa koji su niži od onih koji bi se postigli u skladu s formulom (takozvani mehanizam za rješavanje nedosljednosti).
Formula se, među ostalim, temelji na energetskom intenzitetu, BDP-u po stanovniku, razvoju obnovljivih izvora energije i potencijalu uštede energije.
Uštede energije od 1,49 posto do 1,9 posto
Kad je posrijedi krajnja potrošnja energije, godišnji će se cilj uštede energije između 2024. i 2030. postupno povećavati. Države članice tijekom tog će razdoblja osiguravati nove godišnje uštede od prosječno 1,49 % krajnje potrošnje energije, koje će 31. prosinca 2030. postupno dosegnuti 1,9 %.
Države članice mogu u izračun za ciljnu vrijednost uračunati uštede energije ostvarene mjerama politike u okviru postojeće i revidirane Direktive o energetskim svojstvima zgrada, mjerama koje proizlaze iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (za postrojenja te za zgrade i promet) te hitnim energetskim mjerama.

U JAVNOM SEKTORU GODIŠNJE SMANJENJE OD 1,9 POSTO
Novim pravilima utvrđuje se posebna obveza javnog sektora da postigne godišnje smanjenje potrošnje energije od 1,9 %, iz čega se mogu isključiti javni prijevoz i oružane snage. Osim toga, države članice imat će obvezu da svake godine obnove najmanje 3 % ukupne podne površine zgrada u vlasništvu javnih tijela.

REVIZIJA ZBOG EU PAKETA „ SPREMNI ZA 55 POSTO“
Prijedlog da se revidira Direktiva o energetskoj učinkovitosti, kao i ostali prijedlozi, odnosi se na energetske aspekte klimatske tranzicije EU-a u okviru paketa „Spremni za 55 %”. Komisija je 14. srpnja 2021. predstavila paket „Spremni za 55 %”. Cilj je paketa uskladiti klimatski i energetski zakonodavni okvir EU-a s ciljevima postizanja klimatske neutralnosti i smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Paket se sastoji od niza povezanih prijedloga kojima se mijenjaju postojeći zakonodavni akti ili pokreću nove inicijative u raznim područjima politika i gospodarskim sektorima.
Osim toga, u okviru plana REPowerEU Komisija EU je 18. svibnja 2022. predložila niz dodatnih ciljanih izmjena Direktive o energetskoj učinkovitosti kako bi se uzele u obzir nedavne promjene u pogledu energetskog stanja. Elementi prijedloga uključeni su u međuinstitucijski proces pregovora između Vijeća i Parlamenta.
Važećom Direktivom o energetskoj učinkovitosti, koja je na snazi od prosinca 2018., utvrđen je cilj da se na razini EU-a do 2030. potrošnja primarne energije i krajnja potrošnja energije smanje za 32,5 % u odnosu na predviđanja iz 2007. o potrošnji energije u 2030.
Direktiva je formalno donesena. Slijedi njezina objava u Službenom listu te stupanje na snagu 20 dana poslije.

utorak, 25.07.2023.

U EU PLIN ZA NEKE SKUP KAO SUHO ZLATO - ZA NEKE ZA JEDAN CENT

POLITIČARI ZA ROPOTARNICU POVIJESTI

Otkad Rusija agresorski okupira Ukrajinu, što je više od 500 dana,Odluka je bila Europske komisije od samog početka agresije, da zemlje članice Europske unije na svim poljima prekinu suradnju s Rusijom, kako bi Rusija što više osjetila izolaciju što bi imalo utjecaja i na njenu ekonomiju. Rusija je bila ekonomski veoma inkorporirana u Europu sa svojim prirodnim energentom, a to je - plin. Za Europu je, radi eksploatacije plina bio sagrađen takozvani plinski tok jedan i tok dva, i osim zemalja istočne i zapadne Europe, kao i zemalja izvan europske unije, veliki korisnik i ovisnik o ruskom plinu bila je Njemačka. Njemački kancelar Scholz, koji je usput budi rečeno 2022. Godine bio u lipnju u službenom posjetu Hrvatskoj i susreo se sa Plenkovićem, bio je na velikom mukama kako nadomjestiti plin iz nekog drugog izvora za Njemačku industriju, među kojima su multinacionalne kompanije Daimler-Chrysler,BMW, Bosch, BASF, Bayer i Siemens poznate diljem svijeta, zatim industrija cementa, elektronike, prehrambene industrije . Jer 44 milijuna ljudi je u Njemačkoj u radnom odnosu, a Njemačka i ide u red najjačih gospodarstva svijeta, odmah iza SAD-a i Japana. Prema njemačkim statističkim podacima iz srpnja 2022. u Njemačkoj je bio zaposlen 131.000 hrvatskih državljana, i hrvati su četvrta migranska skupina, po broju zaposlenih stranaca u Njemačkoj.
Ali sve to pišem radi slijedećeg : još početkom ove godine Njemačka je jednim dijelom bila ovisna o ruskom plinu i svi dotoci plina iz Rusije nisu bili prekinuti, upravo zato da Njemačka industrija može raditi i proizvoditi i ta je informacija u jednom kontekstu bila objavljena na stranicama Europske komisije. Želim u kontekst skupog kao suho zlato i za industriju nezamijenjivog energenta – plina dovesti slučaj Hrvatske – koja se sa plinom doslovno razbacivala, zadnje je otkriće, prodajući svoje viškove po nevjerojatnoj cijeni od jedan centa.

JEDAN CENT - PLIN
Ta informacija o plinu u Hrvatskoj za jedan cent došla je bez sumnje i do ušiju europskih političara, talijana Meloni i Sergia Mattarele, Nataše Pirc Musar, mađara Orbana, njemačkog kancelara Scholza, poljaka Anreja Dude i svih ostalih i što oni uopće misle o ministru gospodarstva Hrvatske i premijeru RH koji su viškove plina sveli na cijenu od jedan centa za barel? Bilo bi potrebno novinarski ih anketirati – jer to je bez sumnje u glavama političara koji politiku vode radi države i njenih građana - nevjerojatan događaj. Ali u kontekstu Hrvatske i njenog političkog vodstva, pokazalo je 22. i 23. srpnja Izvanredno zasijedanje Hrvatskog Sabora ništa nije neobično – sve je regularno i normalno. Politička garnitura vladajućih, pripadnika stranke Hrvatske demokratske zajednice odbila je i zaključak predsjednika Republike kojim bi se obvezala Vlada RH da u roku od 15 dana utvrdi koje su institucije i osobe odgovorne za financijsku štetu nanesenu HEP-u u provedbi Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije. Saborski zastupnici HDZ-a glasanjem su potvrdili da je Izvanredno zasjedanje Hrvatskog Sabora bilo nepotrebno jer da Vlada poduzima sve potrebne mjere za utvrđivanje okolnosti u provedbi Uredbe o uklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije. Poremećaj – ime je za viškove plina, prodavane za cent. Saborski zastupnici HDZa nisu prihvatili ni zaključke oporbe ni predsjednika RH u vezi sa štrajkom sudskih službenika i njihovim niskim plaćama, pod tvrdnjom da se to rješava. Rješava se nešto u roku od nekoliko dana a štrajk službenika traje 50. dan i bez rješenja
je. Ti saborski zastupnici – političari- izgovaraju laži cijeloj naciji i štrajkašima.
Hrvatska ima niz sportaša, pojedinaca i timova, koji su s obzirom na malu selekciju, radi broja stanovnika, iznimno uspješni na europskoj i svjetskoj razini. S druge strane Hrvatska ima političare čiji uspjeh seže samo do visine njihovih osobnih ambicija, a te su niske i svode se na pogodovanja koja su nelegalna i ne prelaze granice Hrvatske.
Te neinteligentne političere koji loše utječu na ugled Hrvatske u Europi i svijetu, potrebno je što prije poslati u ropotarnicu povijesti. Vrijeme za to su - izbori, a izborna godina je 2024.
Margareta Zouhar Zec

nedjelja, 23.07.2023.

HRVATSKA VOJSKA POMAŽE NAKON NEVREMENA

U TRI DANA DVA PUTA ZAHVAĆENI NEVREMENOM

Hrvatska vojska će na područjima stradalim u olujom nevremenu u dijelovima Vukovarsko-srijemske županije biti dok god to bude potrebno, rekao je ministar obrane Mario Banožić koji je u subotu 22. srpnja u Cerni kod Županje obišao vojnike koji pomažu na otklanjanju posljedica nevremena.
Trenutačno je 250 pripadnika Hrvatske vojske angažirano na otklanjanju posljedica olujnog nevremena od 21. srpnja u vukovarsko-srijemskim općinama Cerni, Privlaci, Tompojevcima te gradu Otoku.

"Pripadnici Hrvatske vojske pomažu kako građanima tako i pripadnicima ostalih službi, vatrogascima, radnicima Hrvatskih šuma, pripadnicima policije i civilne zaštite i drugima. Ostati će na terenu dok god to bude potrebno", rekao je ministar obrane dr. Mario Banožić. Prema njegovim riječima komunikacija mora biti isključivo preko Stožera Civilne zaštite kako bi se ispoštovao Zakon o obrani i uključenost MUP-a i Ravnateljstva Civilne zaštite.
Podsjetio je kako su pripadnici HV-a od prvog dana bili uključeni u pružanje pomoći na području stradalom od olujnog nevremena u Slavoniji te su već nakon prvog nevremena sudjelovali u raščišćavanju državne ceste D55 Vinkovci-Županja, kao i u Brodsko-posavskoj županiji.
"Taj dan je bilo angažirano 140 vojnika, a sada je angažirano 250 pripadnika HV. Brzina reakcija ovisi isključivo o brzini reakcije Stožera Civilne zaštite.
Po riječima načelnika Općine Cerna Josipa Štoreka, od 1350 ceranskih obiteljskih domaćinstava samo je mali broj stambenih objekata ostao neoštećen. U prvom planu je sanacija krovišta i rješavanje problema s električnom energijom koju neka domaćinstva nemaju već četvrti dan od olujnog nevremena.
"Mještani su u panici i uznemireni i problema je jako puno. Sve se službe trude, ali posla i problema je jako puno. Naših desetak timova za procjenu štete obilaze sve kuće i ulice kako bi se šteta popisala. Imamo i dvije teže ozlijeđene osobe koje su u KBC-u u Osijeku", rekao je načelnik Štorek. Dodao kako ni najstariji mještani Cerne ne pamte ovakvo nevrijeme.
Ministar obrane dr. Mario Banožić i zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Siniša Jurković bili su u Vinkovcima nazočni sjednici županijskog Stožera civilne zaštite Vukovarsko-srijemske županije, na kojoj je bio i župan Damir Dekanić.

Iskazane su potrebe za angažmanom svih civilnih institucija za pomoć u otklanjanju materijalne štete nastale kao posljedica velikog nevremena na području Vukovarsko-srijemske županije. Ministar obrane Banožić je na sjednici iskazao spremnost Hrvatske vojske da pruži pomoć na uklanjanju posljedica velikog nevremena koje je zahvatilo Vukovarsko-srijemsku županiju istaknuvši kako će Ministarstvo obrane staviti na raspolaganje ovoj županiji do 250 vojnika - i to na području Otoka, Privlake, Cerne i Tompojevaca.

Na uklanjanju posljedica velikog nevremena od 19. srpnja na području Vukovarsko-srijemske i Brodsko posavske županije bilo je angažirano ukupno 140 pripadnika Hrvatske vojske s materijalno-tehničkim sredstvima.
Izvor, internet stranica Vlade

STATISTIČKI PODACI - NETO PLAĆA U SVIBNJU TISUĆU 133 EURA

NAJVIŠA PLAĆA U ZRAČNOM PRIJEVOZU,
NAJNIŽA U PROIZVODNJI ODJEĆE

Hrvatski zavod za statistiku objavio je 20. srpnja da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2023. iznosila je 1 133 eura, što je nominalno više za 1,0%, a realno za 0,5% u odnosu na travanj 2023.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2023. iznosila je 1 562 eura, što je nominalno više za 1,0%, a realno za 0,5% u odnosu na travanj 2023.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2023. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 1 962 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 747 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2023. bila je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 855 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 973 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2023. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je bila viša za 11,0%, a realno za 2,9%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2023. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je bila viša za 12,7%, a realno za 4,4%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2023. iznosila je 970 eura, dok je medijalna bruto plaća iznosila 1 300 eura.

petak, 21.07.2023.

IZVANREDNA SABORSKA SJEDNICA

MOGU LI IRONIČNA PREDBACIVANJA
IZNJEDRITI NEKI ZAKLJUČAK?

Izvanredna saborska sjednica koju je 19. srpnja predložio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, a već za 21.22. i 23. srpnja zakazao predsjednik Hrvatskog Sabora Gordan Jandroković, prvoga dana protekla je bez cilja, s najviše ironičnog predbacivanja saborskih zastupnika oporbe – saborskim zastupnicima HDZ-a i obrnuto i sa mnogo vlastitog razmišljanja na temu. A tema je štrajk pravosudnih službenika. Jer šest tisuća četristo pravosudnih službenika odbija raditi redovite poslove radi preniskih plaća za koje , kako kažu u izjavama medijima, rade godinama. Oni traže povećanje plaća odmah, a ne od 1.1. 2024. kako im to nudi ministar pravoduđa i uprave dr. Ivan Malenica.
Premijer Plenković tvrdi da ne mogu dobiti sada povećanje od 400 eura, koliko zaposlenici traže. Ali premijer ne govori da država za takav izdatak u proračunu nema novca, dok ministar Malenica kaže da je potreban proces financijskog planiranja., što je ista činjenica izrečena na dva načina.
Zašto financijsku stranu potraživanja pravosudnih službenika javnosti ne komunicira ministar financija Primorac u Vladi RH? Premijer nije ekspert za svako pitanje u hrvatskom društvu, kako se on uglavnom predstavlja. Zato što premijer nije ekspert zato mu štrajkaši pravosudni službenici i ne vjeruju da u državnoj kasi za njih nema novca.Na djelu je loša komunikacija sa još manje činjenica, iako je 45 dana od početka štrajka, a sudstvo klizi u kolps, u koj sa sobom vuče veoma mnogo subjekata hrvatskog društva. I tko će biti odgovoran za taj kolaps u sudbenoj vlasti koji je već na djelu?
Odgovornost kao činjenica u Hrvatskoj je postala samo - riječ.

HOĆE LI BITI OBVEZUJUĆEG ZAKLJUČKA?

Hoće li se kroz način komunikacije, kako to saborski zastupnici komuniciraju na Izvanrednoj sjednici Sabora, a komuniciraju na način kako to rade i na redovnim sjednicama Sabora, doći do nekih smislenih zaključaka koji će biti u službi riješenja za pravosudne službenike ? Izvanredna sjednica bi trebala biti IZVANREDNA i po sadržaju argumenata koji bi se prezentirali javnosti, jer sjednicu prenosi Hrvatska televizija. Činjenica je ,nedostaje tu organizacije i cilja, s obzirom na temu u retoričkom iznošenju problematike. Kakvi će tu zaključci proizaći? Ili treba li upitati, hoće li tu uopće biti zaključaka, jesu li ih saborski zastupnici predvidjeli donijeti? Jer Zaključci bi trebali rezultirati nekom Odlukom koja bi trebala imati snagu potrebe za provođenjem. Treba li podsjetiti da , saborski zastupnici koji sjede u Hrvatskom Saboru u svojstvu su zakonodavne Vlasti, a birani su na parlamentarnim izborima od široke baze – a to je narod.
Margareta Zouhar Zec

četvrtak, 20.07.2023.

MINISTARSTVO KULTURE ŽELI OZAKONITI DRŽAVNO UPLITANJE U NOVINARSKE SLOBODE

DOKUMENT PRIJEDLOGA ZAKONA KOJI
NIJE NI USUGLAŠEN NI DOGOVOREN

“Nacrt novog Zakona o medijima je u cijelosti neprihvatljiv jer bi njegovo usvajanje značajno unazadilo medijske slobode te položaj novinara i novinarstva u Hrvatskoj”, ističu iz Hrvatskog novinarskog društva (HND) u pismu upućenom ministrici kulture i medija dr. Nini Obuljen Koržinek.

Tekst objavljen 20. srpnja 2023. PFENOSIM S PORTALA H –Alter, udruge za nezavisnu medijsku kulturu.

“Takvim prijedlogom Vlada RH je posve ignorirala činjenicu da i Europska komisija u prijedlogu Europskog zakona o slobodi medija prepoznaje novinarstvo kao javno dobro”, ističu iz HND.
No 18 mjeseci nakon što je HND uputio svoje prijedloge na aktualni Zakon o medijima, Ministarstvo kulture je ponudilo dokument o kojem prethodno nije bilo riječi na sastanku radne skupine, niti je bilo ikakvih konzultacija, a niti usuglašavanja krovnog medijskog zakona. U tekstu koji je HND-u dostavljen 5. srpnja temeljne definicije i pojmovi nisu u duhu osnaživanja slobode novinara, kao ni Ustavom zajamčene slobode medija.

HND je posebno zabrinut zbog tendencije legalizacije cenzure kroz odredbe o objavi novinarskog priloga koja nakladniku daje pravo da svojevoljno i bez ikakva obrazloženja ne objavi novinarski prilog.
“Tu odredbu tumačimo kao uvođenje izravne cenzure i nezapamćeno zakonsko omogućavanje uplitanja nakladnika u uredničku neovisnost i novinarske slobode. Navedeni prijedlog je kršenje novinarskih sloboda čak i da piše kako umjesto nakladnika, urednik nije u obavezi objaviti novinarski prilog, bez objašnjenja. Vlada RH je otišla i dalje od toga – odlučila je fundamentalno mijenjati značenje riječi urednik i novinar, i to u najgorem mogućem smislu”, ističu iz HND-a.
Oni podsjećaju kako su postojeća pravila o dužnostima i obavezama nakladnika, urednika i novinara, a posebno ona koja se odnose na novinarske slobode, definirana u međunarodnim i domaćim dokumentima novinarske struke, poput Deklaracije Međunarodne federacije novinara i Kodeksa časti hrvatskih novinara.

“Uloga je države pritom da izglasa zakonodavstvo koje će jamčiti slobodu govora uz (opravdana) ograničenja, pazeći pritom kako se upliće u nadležnosti urednika i novinara. Ovime se u potpunosti obesmišljava institut statuta medija, kojima su regulirani odnosi između nakladnika i redakcije, izbor glavnog urednika glasanjem svih novinara i urednika te uređivanje međusobnih odnosa, koji je država uvela kako bi upravo omogućila slobodno novinarstvo i to uvjetovala povlaštenim PDV-om za tiskane medije. Nešto što je desetljećima postojalo kao akutni problem u hrvatskom (i svjetskom) novinarstvu – da nakladnici zbog političkih ili privatno-poslovnih razloga utječu na urednike s ciljem da preko njih cenzuriraju novinare koje zapošljavaju – sada je Republika Hrvatska odlučila riješiti tako da ozakoni cenzuru”, naglašavaju.
Uz niz drugih problematičnih točaka nacrta Zakona, iz Hrvatskog novinarskog društva zaključuju kako je “Vladin prijedlog nezapamćeno državno uplitanje u novinarske slobode, narušavanje ionako krhke podjele između nakladnika, urednika i novinara, pokušaj uplitanja u samoregulaciju i slobodno udruživanje profesionalnih novinarki i novinara i arbitrarnog davanja prava na profesionalno bavljenje novinarstvom te izravni državni udar na pozitivna pravila koja definiraju novinarstvo u demokratskim državama više od stotinu godina”.
Od Ministarstva kulture i medija odgovor su zatražili najkasnije do 2. kolovoza.

srijeda, 19.07.2023.

PREDSJEDNIK RH UPUTIO ZAHTIJEV ZA IZVANREDNO ZASJEDANJE SABORA

NA DNEVNOM REDU SUDBENA VLAST I PREPRODAJA PLINA

Predsjednik Republike RH Zoran Milanović 19. srpnja učinio je ono što su saborski zastupnici zazivali, a to je da je iskoristio svoje pravo po funkciji predsjednika države i uputio je zahtjev predsjedniku Hrvatskog sabora, Jandrokoviću za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora. Zahtjev ima temelj u odredbi članka 79. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske na dvije teme a to je štrajk pravosudnih službenika koji traje već 44. dan i preprodaja plina koja je nanijela veliku materijalnu štetu tvrtki Hrvatske elektroprivrede d.d.
Redovito zasjedanje Hrvatskog sabora završeno je 15. srpnja i raspust saborskih zastupnika traje naredna dva mjeseca, ali spomenute dubiozne situacije su takvih razmjera, da uistinu ne mogu čekati jesen.I jesensko rješavanje.
Hrvatska je članica Europske unije pa shodno političkom i kulturnom miljeu kome pripada - mora radi interesa vlastitih građana pristupiti rješavanju situacija koje su se pokazale kao nerješive vladajućoj stranci, koja ima izvršnu vlast.Izvanredno zasjedanje Sabora u ovom slučaju zakonodavnoj vlasti mora postati pravni lijek, kojim će se građanima omogućiti funkcioniranje sudbene vlasti i otkrivanjeaktera koji su nanijeli štetu Elektroprivredi preprodajom plina.
Margareta Zouhar Zec

Evo što o razlozima sazivanja Izvanrednog zasjedanja Sabora kaže sam predsjednik RH Zoran Milanović:

„U situaciji kada sudbena vlast ne može uredno funkcionirati, kada građani ne mogu ostvarivati svoja zakonska i ustavna prava i kada ne postoji volja Vlade Republike Hrvatske da se takva situacija riješi, držim kako je potrebna hitna reakcija zakonodavne vlasti, Hrvatskog sabora, u cilju traženja rješenja za probleme u pravosuđu, stabilizacije situacije i ponovne uspostave redovitog funkcioniranja sudstva, a time i ukupne državne vlasti. Imajući u vidu činjenicu da je 15. srpnja 2023. završeno redovito zasjedanje Hrvatskog sabora te da Hrvatski sabor neće zasjedati sve do 15. rujna 2023., dakle dva mjeseca u kojima će, ukoliko se ovakva situacija nastavi, nastati neotklonjiva šteta za naše građane te za Republiku Hrvatsku, te uzimajući u obzir da iz izjava predsjednika Vlade Republike Hrvatske i resornog ministra proizlazi da Vlada Republike Hrvatske nema namjeru poduzeti bilo kakvu aktivnost kako bi se osigurao uredan rad sudbene vlasti, smatram opravdanim da Hrvatski sabor na izvanrednom zasjedanju raspravi nastalu situaciju te obveže Vladu Republike Hrvatske na poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se izbjegla daljnja šteta.

Nadalje, u Hrvatskom saboru prošloga tjedna – na sjednici Odbora za gospodarstvo – potvrđeno je postojanje brojnih nepravilnosti vezanih uz prodaju plina od strane Hrvatske elektroprivrede d.d., najveće državne energetske tvrtke. Štoviše, potvrđene su ozbiljne sumnje da se taj važni nacionalni resurs, plin, preprodavao na način koji je nanio veliku financijsku štetu Hrvatskoj elektroprivredi d.d., a time i Republici Hrvatskoj odnosno svim našim građanima.
Da je šteta učinjena, potvrdila je i sama Vlada Republike Hrvatske kada je hitno izmijenila spornu uredbu koja je omogućila sumnjivu prodaju plina. Iz izjava sudionika ovog posla proizlazi da resorno ministarstvo nije na vrijeme poduzelo potrebne aktivnosti kako bi se šteta umanjila ili izbjegla.

Na žalost, suprotno najavama iz Vlade Republike Hrvatske, do sada nije utvrđeno tko je odgovoran za to, niti je bilo sankcija za evidentnu počinjenu financijsku štetu. Iako je prodaja plina na štetu države zaustavljena, bilo bi nužno utvrditi kako odgovornost za nju, tako i spriječiti moguće nove štete. Posebno je to važno u situaciji kada se sigurnost opskrbe energentima jamči novcem iz državnog proračuna, odnosno kada svi građani plaćaju stabilnost Hrvatske elektroprivrede d.d.“
Izvor: Ured predsjednika

NOVI PLATNI SUSTAV U PODRAVKA GRUPI

NAPREDOVANJE PREMA IZVRSNOSTI, A NE
PREMA STRUČNOJ SPREMI

Pregovarački timovi Podravka grupe. i Belupa te Sindikata PPDIV, Nezavisnog sindikata Podravke i Sindikata radnika koncerna Podravka – SINPOD završili su aktualni krug pregovora oko izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora Grupe Podravka na temu uvođenja novog sustava plaća. Podravka tako uvodi pravedniji i moderniji sustav plaća koji će zamijeniti dosadašnji, tarifni sustav koji datira još iz 1997. godine. Implementacija novog sustava plaća započeti će 1. prosinca ove godine.
Novim sustavom poslovi će biti razvrstani prema stupnju složenosti radnog mjesta te u pripadajuće im platne razrede. Bruto ugovorena plaća radnika kretati će se unutar cijelog raspona odgovarajućeg razreda.
Također, uvodi se i nova, viša osnovica za obračun dodataka na plaću za posebne uvjete rada, kao i viša osnovica za obračun staža, ali i druge dodatke poput smjenskog ili prekovremenog rada, što je zasigurno najveća pogodnost za radnike.
Osim toga, novi sustav daje veće mogućnosti napredovanja radnika koji sjajno obavljaju svoj posao, što do sada nije bilo moguće. Dosadašnji sustav bio temeljen isključivo na stručnoj spremi.
Ključno je i to da se uvođenjem novog sustava plaća nijednom radniku neće biti smanjena, a velikom broju radnika plaća će biti povećana.
Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić tim je povodom izjavila: „Iznimno sam zadovoljna dogovorom o uvođenju novog platnog sustava u Podravku i Belupo jer smo na ovaj način ispunili važno obećanje i obvezu koju smo imali prema svim radnicima. Postojeća tarifa, koja je stvorila puno nelogičnih i nepravednih ishoda, nakon 27 godina primjene odlazi u povijest. Polazna razina plaća s kojom se ulazi u novi sustav bit će plaće koje će rezultirati iz povećanja koje je provedeno s 1. srpnjem ove godine. Zahvaljujem svim sindikalnim predstavnicima na višemjesečnom strpljivom i upornom radu na ovoj vrlo složenoj materiji.“

Denis Paradiš, predsjednik Sindikata PPDIV kao voditelj pregovaračkog tima sindikata izjavio je: „Uvjeren sam da smo današnjim (19.7. 2023.) potpisom Aneksa Kolektivnog ugovora za Grupu Podravka kroz pregovore s Upravom Podravke pronašli način za rješavanje višegodišnjih nepravdi u plaćama radnika koje su proizlazile iz dosadašnjeg tarifnog sustava koji se desetljećima narušavao i na što smo sve do sada, zajedno s članovima sindikata, konstantno upozoravali poslodavca. Međutim nismo uspijevali iznaći rješenja, jer za ovakav pothvat nije bilo dovoljno volje, ni odlučnosti od strane dosadašnjih Uprava. Predsjednica Dalić prepoznala je važnost ovog problema pa smo proteklih mjeseci usuglašavali naše stavove.Vjerujem da će mnoge nepravde među radnicima biti ispravljene te da će novi platni sustav biti razumljiviji, pravedniji i motiviraniji za sve radnike. Zadovoljan sam postignutim, jer već od plaće za srpanj, radnici Podravke osjetit će povećanje osnovne plaće i bruto dodatka što smo aneksom potpisali u lipnju. Promjena tarifnog modela još će otprilike za trećinu radnika, njih gotovo tisuću, od čega najveći dio dolazi iz Proizvodnje i Logistike, značiti pozitivne korekcije u plaćama. Valja istaknuti kako će ovim Aneksom biti promijenjen i način obračuna dodataka na plaću, čime će se ostvariti dodatna povećanja za radnike koji ostvaruju pravo na njih. Koristim priliku zahvaliti svim članovima sindikata na podršci i povjerenju, jer su svojim članstvom u sindikatu omogućili reprezentativnim sindikatima koji su činili pregovarački tim, da u Podravki budemo ravnopravni partneri poslodavcu kroz pregovore o Kolektivnom ugovoru“, izjavio je Denis Paradiš, predsjednik Sindikata PPDIV kao voditelj pregovaračkog tima sindikata.
Nove ugovore o radu s utvrđenom bruto ugovorenom plaćom radnici će dobiti u listopadu i studenome ove godine. U narednom razdoblju organizirat će se i brojni informativni sastanci s ciljem dodatnog upoznavanja s načinom prijelaza u novi sustav plaća i mogućnostima koje on predviđa.
Izvor, priopćenje Podravka .

INICIJATIVA ZELENE AKCIJE I ZELENE ENERGETSKE ZADRUGE

NABAVA OPREME I UGRADNJA SOLARNIH ELEKTRANA

Zelena akcija, nevladina, nestranačka, neprofitna i dobrovoljna udruga građana za zaštitu okoliša.poziva sve zaintereisirane građane s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije da se do 10. kolovoza prijave za grupnu nabavu opreme i ugradnje solarnih elektrana.

Inicijativu provodi Zelena energetska zadruga (ZEZ). Grupnom nabavom eliminiraju se nekvalitetni i nepouzdani proizvodi, proizvodi niske efikasnosti, proizvodi neprovjerenih proizvođača, problem manjka robe na tržištu i preopterećenost instalatera koji u ljetnim mjesecima nemaju vremena za brze instalacije.
Za sudjelovanje u grupnoj nabavi mogu se prijaviti svi zainteresirani za ugradnju solarne elektrane u tekućoj 2023. godini, dakle kućanstva, obrti, poduzeća i ostali. Grupna nabava odnosi se na nabavu opreme i ugradnju mrežnih sustava.

Zainteresirani se mogu prijaviti na linku: https://tinyurl.com/solariprijava

Zelena akcija voditeljica je tematske mreže JEDRO – konzorcija 10 udruga civilnog društva iz cijele Hrvatske, uključujući i Zelenu energetsku zadrugu ( ZEZ) Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. U okrivu tematske mreže istražuje se javno upravljanje u tri tematska područja: gospodarenje otpadom, vodne usluge i građanska energija proizvedena iz obnovljivih izvora
Jedna od preporuka provedenog istraživanja u području građanske energije jesu razni modeli udruživanja građana radi lakše i kvalitetnije realizacije projekata decentraliziranih obnovljivih izvora energije poput malih solarnih elektrana istaliranih na krovovima kuća.
Građanska energija odnosi se na demokratski pristup energiji kroz uključivanje potrošača u planiranje, oblikovanje, investiranje i upravljanje energetskim sustavom.
Izvor: Priopćenje Zelene akcije

Kontakt:
Alice Šebina, Voditeljica korisničke podrške, Na sunčanoj strani – Zelena energetska zadruga
solari@zez.coop
01/ 20 90 404
091 20 90 403

utorak, 18.07.2023.

IZVRŠNA VLAST – PROTIV SUDBENE

PRENISKE PLAĆE – GODINAMA

Predsjednik Vrhovnog suda mr.Radovan Dobronić, održao je sastanak sa predsjednicima županijskih i visokih sudova 17. srpnja 2023. sa jedinom točkom dnevnog reda, a ta je bila - rad sudova za vrijeme štrajka. O zaključcima donesenim na sastanku javnost će biti pravodobno izvještena, piše na Internet stranici Vrhovnog suda Hrvatske.
Četiri dana prije13. srpnja predsjednik RH Zoran Milanović primio je predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Radovana Dobronića, koji je upoznao predsjednika Milanovića s aktualnom situacijom i problemima u sustavu pravosuđa. Problemi su ozbiljni i traže sustavno rješavanje, a posebno je istaknuo izrazito loše uvjete rada na hrvatskim sudovima i štrajk pravosudnih službenika i namještenika koji je ušao u šesti tjedan. Dovedeno je u pitanje normalno funkcioniranje sudbene vlasti i ostvarivanje ustavnih prava i sloboda građana. Predsjednik je uzeo u obzir loš materijalni status pravosudnih službenika i namještenika te pozvao Vladu da žurno osigura sve potrebne uvjete, materijalne, tehničke i organizacijske, za normalno funkcioniranje pravosudnog sustava, radi stabilnosti državne vlasti.Pravosuđe mora biti u stanju građanima osigurati pravodobnu i kvalitetnu uslugu jer, samo tako može jamčiti građanima ravnopravnost, te zaštitu njihovih prava i sloboda.
Premijer Plenković se o problemu ne očituje, a predsjednik Vrhovnog suda mr. Dobronić kaže da premijer s njim ne želi razgovarati. No odlukom Vlade od 17. srpnja
pravosudnim službenicima dani provedeni u štrajku neće biti plaćeni. Službenici ustraju u odluci da štrajkaju, želeći veće plaće, te su odlučili da neće raditi ni na predmetima koji se smatraju hitnim slučajevima.

PLAĆE SUDSKIH SLUŽBENIKA – STARI PROBLEM
U dugačkom pismu koje je mr. Dobranić, predsjednik Vrhovnog suda RH , 23. lipnja uputio premijeru Plenkoviću, kaže da problem „preniskih plaća sudskih službenika i namještenika se nije pojavio kao grom iz vedra neba „ već da je i njegov prethodnik Đuro Sessa u godišnjem izvješću za 2020. godinu podnesenom Hrvatskom Saboru predložio da se plaće sudskih službenika i namještenika povise bar za 30 posto,“ a taj prijedlog sam i ja ponovio u izvješću za 2021.“ piše mr. Dobranić Plenkoviću.“Pored toga sam u posljednje dvije godine u više navrata ponavljao, da se situacija na sudovima naročito prvog stupnja rapidno pogoršava i da prijeti nastankom bitnih poremećaja u radu sudbene vlasti . To sam govorio i kao sudac prvog stupnja“, piše mr. Dobranić i nastavlja
„ Nastala situacija nadišla je okvire klasičnog sindikalnog pregovaranja i dovela je u pitanje redovno funkcioniranje sudbene vlasti. Stoga Vam predlažem da o ovim pitanjima obavimo razgovor“ piše predsjednik Vrhovnog suda RH premijeru RH „ na kome bih bio prisutan ja i još nekoliko predsjednika sudova, te dvoje ili troje sudskih službenika. Sudski službenici bi Vam mogli iz prve ruke iznijeti sve podatke o visini svojih plaća i uvjetima rada, dok bi Vam ja i moji kolege obrazložili navedena sistemska pitanja“- piše mr. Dobranić , Plenkoviću 23. lipnja. Razgovora Dobranića i Plenkovića nije bilo. Štrajk je počeo 5. lipnja, a danas je 18. srpanj.
Pitanje je zašto izvršna vlast, a izvršna vlast je odgovorna za funkcioniranje države, ne želi riješiti problem koji ima sudbena vlast u RH? Zašto inzistira na dužem i težem putu rješavanja?. A teži put rješavanja je taj da izvršna vlast ne želi za 6 415 sudskih službenika i namještenika povišicu plaće ljudima koji štrajkaju dati odmah, već to želi u procesu dugom šest mjeseci, od 1. siječnja 2024. A kakav je razlog tome? Taj što bi sudski službenici i namještenici povišicu trebali dobiti „u paketu „ sa 219 000 službenika i namještenika u državnoj upravi i drugim tijelima s javnim ovlastima? Kako nazvati takav odnos odgovornih u izvršnoj vlasti prema službenicima i namještenicima sudbene vlasti?

PROBLEMI NISU NIKADA PREPOZNATI
Ljudi koji odlučuju u izvršnoj vlasti, a u ovom slučaju su to premijer Plenković i ministar uprave i pravosuđa dr. Malenica, svojim zaobilaznim odlukama najviše štete nanose građanima i gospodarstvu i svima kojima su sudovi potrebni.Sve se događa preko leđa građana. Godišnje se na hrvatskim sudovima riješi oko milijun i 300 tisuća predmeta. No zbog pristupa zaposlenicima i njihovim plaćama koji je upravo započeo predstoji veliki pravosudni kolaps i društvu i gospodarstvu.
Poznato je odavno, što je činjenica, da se u Vladi premijera Plenkovića problemi nisu nikada rješavali na način prevencije. Problemi nikada nisu bili prepoznati. Problemi su izranjali i izranjaju još uvijek, kao sante leda iz mora. Nije li i štrajk učitelja bio sličan veliki, problem kada su dva školska sindikata zatražili povećanje koeficijenta složenosti poslova za prosječnih 6,11% i to za nastavno i nenastavno osoblje. Plenković je također više od 20 dana odbijao razgovor sa sindikatima učitelja. Dani prolaze, a premijer RH ne razgovora ni s predsjednikom Vrhovnog suda RH na njegov prijedlog..
Margareta Zouhar Zec

nedjelja, 16.07.2023.

CIPAR I MALTA JOŠ UVIJEK KRŠE PRAVILA EU

PREPREKE KVALIFICIRANIM STRUČNJACIMA
ZBOG NACIONALNIH PRAVILA

Cipar i Malta su punopravne članice Europske unije već 19 godina, točnije obje od 1. svibnja 2004. Obje su članice euro zone od 1.siječnja 2008. godine.Cipar je u postupku pridruživanja schengenskom području, dok je Malta članica schengen zone od 21. prosinca 2007. godine .Ovim šturim ali važnim podacima želim naglasiti da obje zemlje dobro poznaju pravila po kojima djeluje Europska unija. Međutim, nije sve uvijek kako se na prvi pogled može pretpostaviti. Iz tog razloga objavljujem priopćenje iz kojeg se može razumjeti gdje se Malta i Cipar ne pridržavaju pravila koja su od interesa stručnjacima određenih kvalifikacija.
EK također šalje službenu opomenu još nekim zemljama članicama. (m.zouhar zec)

Europska komisija je prema priopćenju od 14. srpnja odlučila pokrenuti postupak protiv Cipra i Malte pred Sudom Europske unije zbog netočnog prijenosa pravila EU-a o priznavanju stručnih kvalifikacija (Direktiva 2005/36/EZ izmijenjena Direktivom 2013/55/EU). Sadašnja nacionalna pravila stvaraju neopravdane prepreke priznavanju stručnih kvalifikacija preko granice i stoga ometaju profesionalnu mobilnost.
Pravila EU-a pridonijela su stvaranju modernog sustava za priznavanje stručnih kvalifikacija i iskustva diljem EU-a. Stručnjacima olakšavaju pružanje usluga u različitim državama članicama, a istovremeno jamče poboljšanu razinu zaštite potrošača i građana.
Prema stavu Europske komisije: Ciparsko zakonodavstvo nameće neopravdane preduvjete za priznavanje stručnih kvalifikacija inženjera i arhitekata i ne osigurava u potpunosti automatsko priznavanje za arhitekte.
Malteško zakonodavstvo nameće dodatnu obuku i jezične zahtjeve za medicinske i paramedicinske profesije. Osim toga, nameće pretjerane proceduralne i dokumentacijske zahtjeve za veterinare koji žele pružati privremene usluge na Malti.
Budući da Komisija smatra da Cipar i Malta još uvijek krše pravila EU-a, odlučila je uputiti slučajeve sudu Europske unije.
Ti slučajevi kršenja ciljaju na prepreke kvalificiranim stručnjacima u građevinskom sektoru, poput arhitekata, inženjera, električara i plinoinstalatera. Građevinski sektor identificiran je kao prioritetni sektor u nedavnoj Komunikaciji Komisije „Jedinstveno tržište u 30. godini”. Nadalje, djelovanje Komisije usredotočilo se na prepreke medicinskim i paramedicinskim profesijama, veterinarima, kao i na prepreke koje proizlaze iz pretjeranih jezičnih zahtjeva koji općenito utječu na priznavanje stručnih kvalifikacija.

DIREKTIVA JE ZAKONODAVNI INSTRUMENT
Direktiva o stručnim kvalifikacijama 2005/36/EC ključni je zakonodavni instrument EU-a koji dopušta priznavanje diploma i stručnih kvalifikacija u drugoj državi članici EU-a. Politički je prioritet osigurati ispravan prijenos i primjenu te Direktive kako bi se zaštitila prava na jedinstvenom tržištu za stručnjake, posebno za njihovu mobilnost. Uz sadašnji zahtjev, Komisija 14. srpnja 2023. također šalje službenu opomenu Njemačkoj, kao i obrazloženo mišljenje Belgiji, Cipru i Rumunjskoj zbog kršenja Direktive o stručnim kvalifikacijama.
Izvor: priopćenje za javnost,Brussels (mzz)

subota, 15.07.2023.

SASTANAK NA VRHU EUROPSKA UNIJA - JAPAN

DIGITALNO PARTNERSTVO EUROPE I JAPANA

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i premijer Japana KISHIDA Fumio sastali su se u Bruxellesu 13. srpnja 2023. na 29. sammitu Europska unija – Japana. U izjavi predsjednice EK von der Leyen na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji 13. srpnja, je najprije podsjetila na zajednički sastanak u Vilniusu, gdje su bili kao partneri na NATO summitu. „Razgovarali smo o našoj suradnji u Europi i Indo-Pacifiku. A sada smo zajedno u Bruxellesu na summitu EU-Japan , a to je vrlo jasna poruka partnerstva i prijateljstva.

Predsjednica Europske komisije odmah je retorički podsjetila na Ukrajinu rekavši „ s Japanom dijelimo analizu da je od Ukrajine do Indo-Pacifika svijet jedno sigurnosno kazalište. I također u Vilniusu, G7 – pod predsjedanjem Japana – i Europska unija vrlo su jasno dali do znanja da su sigurnosne obveze prema Ukrajini od vitalnog značaja. Stojimo uz Ukrajinu, kao što smo to činili od početka ruske agresije. Istodobno, našom Indo-pacifičkom strategijom povećavamo i angažman u regiji. Jer znamo da su indo-pacifička sigurnost i europska sigurnost nedjeljive. I drago mi je što pokrećemo strateški dijalog za koordinaciju o ovim izazovima bez presedana za mir i sigurnost.

Za prvu točku svog obraćanja predsjednica EK je navela je ekonomsku sigurnost. „Vidjeli smo poremećaje u opskrbnom lancu uzrokovane pandemijom i ruskom invazijom na Ukrajinu, kibernetičke napade i ekonomsku prisilu. Ekonomska sigurnost je od vitalnog značaja i zajednička je briga. Dogovorili smo koordinaciju oko ovih pitanja na razini G7. Sada pokrećemo i bilateralni dijalog o gospodarskoj sigurnosti, u čemu je Japan predvodnik u ovom području. Mi, Europska unija, upravo smo razvili vlastitu Strategiju ekonomske sigurnosti. Stoga vjerujem da možemo puno dobiti zajedničkim radom na ovoj temi. Dijelimo slične ovisnosti. Stoga je jedan od naših ciljeva smanjiti pretjerano oslanjanje na nekolicinu dobavljača – mnogi od njih sa sjedištem u Kini – za proizvode koji su vitalni za naša gospodarstva. Na primjer, kritične sirovine. Jako sam zadovoljna što zaključujemo sporazum o suradnji na području sirovina između Europske komisije i Japana. Isto vrijedi i za poluvodiče. I drago mi je da smo sklopili i Memorandum o suradnji po pitanju poluvodiča. Pokrivat će, primjerice, praćenje opskrbnih lanaca, pokrivat će vrlo važne aspekte istraživanja i, naravno, važan aspekt naprednih vještina za ove industrije – kvalificirano osoblje je prijeko potrebno.“
Ursula von der Leyen govorila je tada o trgovinskim tokovima „ Druga stvar - pregledali smo naš Sporazum o gospodarskom partnerstvu koji je na snazi četiri godine i ostvaruje se. Trgovinski tokovi porasli su za 20% – i to unatoč pandemiji COVID-19. Ali također znamo da možemo puno više. Stoga smo sa strane Europske unije pristali ukinuti preostale restriktivne uvozne mjere. Odluka je donesena na temelju znanosti, na temelju dokaza i na temelju procjene Međunarodne agencije za atomsku energiju. Također smo se dogovorili da ćemo tijekom ove godine riješiti nekoliko drugih trgovinskih pitanja, posebice pristup naših poljoprivrednih proizvoda japanskom tržištu.

Treća tema je jačanje suradnje na digitalnom području. Pokrenuli smo digitalno partnerstvo prije godinu dana. Od tada smo dobro napredovali u povezivanju. Postoji uzbudljiv projekt koji se sastoji u tome da ćemo postaviti arktički podmorski kabel koji pruža visok kapacitet i sigurne veze između Europe i Japana. A sada idemo korak dalje. Radit ćemo na 6G, radit ćemo na visokoučinkovitom i kvantnom računalstvu te kibernetičkoj sigurnosti. Dakle, cijela agenda Digitalnog partnerstva raste i postaje gušća i konkretnija. Surađivati ćemo na području umjetne inteligencije. Ovo ima dvije strane: s jedne strane želimo iskoristiti prednosti, ali s druge strane vidimo rizike i želimo upravljati rizicima.

Moja četvrta točka odnosi se na čistu tehnologiju i energetsku tranziciju. Za to imamo našu Zelenu alijansu. To je prvi Zeleni savez koji je Europska unija ikada sklopila, ovdje s Japanom. A sada se udružujemo kako bismo u Europi i Japanu koristili obnovljive izvore energije, posebice pučinski vjetar i čisti vodik. Paralelno, zajedno ulažemo u održivu infrastrukturu diljem svijeta. Na strani Europske unije, ovo je naš investicijski program kojeg dobro poznajete: Global Gateway. I s japanske strane postoji sličan investicijski program. Zajedno prikazujemo rezultate, na primjer od projekta skladišta hidroenergije u Vijetnamu, do željezničke infrastrukture u Indoneziji ili prometnih koridora u Africi, da spomenemo samo nekoliko primjera. Konačno, podijelila sam naše iskustvo s cijenama ugljika, što je vrlo dobar način za smanjenje emisija uz stvaranje prihoda za prijelaz na čistu energiju. Bilo je zanimljivo čuti planove s japanske strane.“

Predsjednica Europske komisije zaključila je da je“ sastanak predstavnika EU i premijera Japana Kishida Fumia, bio izvrstan summit s opipljivim rezultatima. Trebamo jedni druge više nego ikad zbog naše sigurnosti i ekonomske otpornosti. I bliži smo nego ikada“ rekla je u izjavi predsjednica EK Ursula von der Leyen. (Izjava, mzz)

petak, 14.07.2023.

U 2022. GODINI 1.844.382 TONA KOMUNALNOG OTPADA

ODVOJENO I SAKUPLJANO 844.387 TONA , ŠTO JE 46 POSTO

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo je Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu koje je objavljeno na Internet stranici – vijesti - 12. srpnja. Piše da je izvješće temeljeno na podacima iz prijava obveznika u Informacijski sustav gospodarenja otpadom i dodatnih procjena.

U Izvješću stoji da je u 2022. godini ukupno nastalo 1.844.382 t komunalnog otpada. To je najveća količina ukupno nastalih količina od samog početka praćenja podataka o komunalnom otpadu, u što ulazi razdoblje od 1995. do 2022. godine. „U odnosu na prethodnu 2021. godinu to je povećanje od 4 %. Uzroci leže u porastu vrijednosti gospodarskih pokazatelja, a posebno sa značajnim porastom vrijednosti pokazatelja ostvarenog turističkog prometa.
Količina komunalnog otpada nastalog u turizmu u 2022. godini iznosila je 181.642 t. Navedeno predstavlja najveću do sada izračunatu vrijednost.

„Godišnja količina komunalnog otpada koja je nastala po stanovniku iznosila je 474 kg što je također najveća vrijednost u promatranom razdoblju od 1995. do 2022. godine. Navedeno se može pripisati korištenju popisa stanovnika iz 2021. godine, koji je značajno niži od procjena stanovnika Eurostata koje su korištene u prethodnim godinama, kao i najvećim do sada zabilježenim količinama ukupno nastalog komunalnog otpada.

Stopa odvojenog i prikupljenog komunalnog otpada, u što ulaze sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada, iznosila je 46 % odnosno odvojeno je i sakupljeno 844.387 tona. U 2021. godini ta stopa je iznosila 43 % čime se nastavlja trend daljnjeg porasta stope odvojenog sakupljanja. Ipak, u posljednje dvije godine je dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja nešto sporija. Razlog tome su nečistoće koje su u značajnom udjelu prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu, posebno u biootpadu, koji se u tom slučaju kategorizira kao miješani komunalni otpad. „


POTPUNO izvješće je na donjem linku – na 155 stranica ( Kopirati u tražilicu)

https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/inline-files/OTP_Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%
20komunalnom%20otpadu%20za%202022.%20godinu_FV.pdf

četvrtak, 13.07.2023.

VLADA RH DONIJELA ODLUKU O UMANJENJU PLAĆE SLUŽBENICIMA KOJI SU I DALJE U ŠTRAJKU

SLUŽBENICI MORAJU OBAVLJATI HITNE POSLOVE

Na 234. sjednici Vlade RH 13. srpnja, donesena je Odluka o umanjenju plaće državnim službenicima i namještenicima u pravosuđu koji sudjeluju u štrajku. To se dogodilo iz razloga jer oni ne žele racionalan pristup, već su skloni ucjeni sindikata koji traži trenutna povećanja.

Ministar Malenica u izjavi je pojasnio da bi dodatno povećanje iznosilo do 28 posto, no on je dalje rekao „Prvi korak je bio povećanje od 100 eura, što je za neke bilo i 20 posto. Kako me izvijestila predsjednica sindikata Šušković, taj prijedlog sporazuma je odbijen. Mi smo imali pet sastanaka u proteklih mjesec dana, nastojali smo situaciju riješiti racionalno. Nažalost, umjesto toga dobili smo ucjenu da oni traže povećanje - i to sada", pojasnio je ministar dr. Malenica.

Vlada je tako 13. srpnja donijela Odluku o umanjenju plaće i dodataka na plaću državnim službenicima i namještenicima u tijelima pravosuđa za vrijeme sudjelovanja u štrajku, koji traje od 5. lipnja i do sada je najduži u Hrvatskoj. Službenicima i namještenicima dok su u štrajku za cijelo vremensko razdoblje uplaćivat će se obvezni doprinosi, a plaća i dodaci na plaću umanjit će se razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku, počevši od 17. srpnja.
„Nisu to nikakve sankcije, jer očekuje se od službenika da poštuju naredbe predsjednika Vrhovnog suda i Glavne državne odvjetnice. Rekao sam sindikatima 12. srpnja da se neodgodivi poslovi moraju odrađivati“, naglasio je ministar pravosuđa i Uprave dr. Ivan Malenica.
"Minimalna plaća iznosi 660 eura, a za poslove u pravosuđu 750 eura ali plaće za državne službenike i namještenike doći i do 1000 eura neto početkom iduće godine" - pojasnio je ministar
Na pitanje novinara o potencijalnoj tužbi Europskom sudu za ljudska prava, rekao je da ne zna zašto bi netko podnosio tužio Europskom sudu za ljudska prava, kada Vlada kontinuirano povećava plaće.

"Moja je poruka službenicima da reagiraju savjesno i obave poslove koji su hitni. A dosta poslova u pravosuđu je hitno, a to bi trebao odlučiti sudac ili državni odvjetnik što je hitno, a ne službenici", rekao je ministar na pitanje novinara koja je poruka Ministarstva građanima koji već tjednima na mogu ništa riješiti na sudovima.
S predstavnicima Sindikata održano je pet sastanaka na kojima se pokušao pronaći dogovor na njihove zahtijeve."Službenicima u pravosuđu u srpnju je isplaćena puna plaća s uvećanim dodatkom temeljem odluka Vlade, čime je prosječna plaća u pravosuđu povećana za 15 posto. Plaće službenika i namještenika u pravosuđu su u protekle četiri godine porasle u četiri intervala. Uz ta povećanja koeficijenata osnovica za izračun plaće je porasla za 33 posto", rekao je ministar pravosuđa i Uprave dr. Ivan Malenica.(priopćenje , mzz)

SINDIKAT NE POŠTUJE PROCES FISKALNOG PLANIRANJA

PRAVOSUDNI SLUŽBENICI TRAŽE
POVEĆANJE PLAĆA SADA I ODMAH

Pravosudni službenici i namještenici štrajkaju u svom radu već 38. dan, koliko je bilo dana sa 12. srpnjem. I unatoč štrajku više od 7 200 službenika i namještenika u pravosudnim tijelima dobilo je dodatak na plaću za lipanj u iznosu od 100, 80 i 60 eura. Dobili su i regres u iznosu od 300 eura. Navedeni dodatak isplaćuje se temeljem Odluke Vlade i potpisanim Memorandumom s reprezentativnim sindikatima te je ocjenjen kao „najsindikalnijom mjerom“ budući da je predstavlja najveće povećanje nižih plaća u državnoj službi i javnim službama.
Ministarstvo pravosuđa se, prema riječima ministra dr. Ivana Malenice obvezalo na suradnju sa Sindikatom prilikom izrade nove Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u državnoj službi, te su prezentirane projekcije rasta koeficijenata od 2024. u rasponu od 16,91 do 34,30% dodatnog rasta.

Prvi korak je isplaćeni dodatak koji za pojedine kategorije predstavlja povećanje i za 20%, drugi korak je povećanje iduće godine“, izjavio je ministar Malenica u izjavi za medije nakon sastanka i dodao da će se o navedenom Sporazumu izjasniti članstvo sindikata.
Komentirajući izjave predstavnika Sindikata da su ovime ucijenjeni, ministar je naglasio da je ucjena ono što Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika trenutno radi. A traže povećanje plaća sada i odmah, ne mareći za to da postoji proces fiskalnog planiranja. „U prvom koraku dobili su povećanja kroz dodatak, u proračunu za iduću godinu planiramo sredstva za nova povećanja plaća. Sporazumom bi se obvezali na dodatno povećanje, međutim Sindikat na to ne pristaje – time zapravo ucjenjuju“ rekao je ministar pravosuđa dr. Malenica.
O mogućnoj odluci neplaćanja dana provedenih u štrajku, ministar je ponovio da je plaća za lipanj već isplaćena kao puna plaća – uvećana za dodatak, bez obzira na štrajk. Istaknuo je da je Sindikatu dana fer i korektna ponuda u skladu sa fiskalnim mogućnostima, a iz razgovora sa predstavnicima sindikata proizlazi da su im takve projekcije rasta plaća dobre, međutim povećanje traže sada i odmah.

Ministar je potom objasnio da su plaće povećane dodatkom, a da će ih dodatno povećati Uredbom. „ Plaće su kontinuirano rasle. Od 2018. plaća zapisničara porasla je za oko 320 eura. Porasla je i osnovica za 33%. Opcija ne plaćanja dana u štrajku je na stolu“, rekao je između ostaloga ministar Malenica. No rekao je da je Vlada svjesna da pojedine kategorije imaju niska primanja zbog čega je pokrenut postupak uvođenja novog sustava plaća kroz Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama.

Odlukom Vlade o isplati privremenog dodatka 6.316 službenika i namještenika u pravosudnim tijelima dobio je dodatak u iznosu od 100 eura neto, 374 službenika dobilo je povećanje od 80 eura neto, a 582 službenika povećanje su dobili od 60 eura neto.

Prema trenutačnim projekcijama rasta plaća, prosječna će neto plaća u pravosudnim tijelima porasti će do 919,25 eura. U godini 2024. iznosilo bi to 1.167, 21 eura.
(priopćenje, mzz)

srijeda, 12.07.2023.

NATO SUMMIT U VILNIUSU

BUDUĆNOST UKRAJINE JE U NATO SAVEZU

NATO summit održan je 11. srpnja u Vilniusu u glavnom gradu Litve, samo 35 kilometara,od granice s Bjelorusijom koja je glavni saveznik Rusije. Estonija, Latvija i Litva omogućit će svojim NATO saveznicima puni pristup zajedničkom zračnom prostoru, složili su se ministri obrane triju zemalja na summitu NATO-a, očemu je potpisana i Deklaracija. Tri spomenute zemlje nemaju svoje borbene zrakoplove, pa zato NATO od 2004. godine štiti zračni prostor Baltika. U tu svrhu, saveznici redovito rotiraju borbene zrakoplove i osoblje. Jedinice su stacionirane u vojnim zračnim lukama u Siauliaiju ,Litva, i Amariju , država Estonija. U narednoj godini zračni prostor nadzirat će se i iz Lielvardea , iz države Latvije.
Glavni tajnik Nato saveza Jens Stoltenberg na kraju prvog dana summita u Vilniusu rekao je da su se članice NATO-a složile da će njihov utvrđeni cilj trošenja dva posto svoje nacionalne proizvodnje na obranu postati minimalna razina. "Jedanaest saveznika sada dostiže ili premašuje referentnu granicu od dva posto. I očekujemo da će se taj broj znatno povećati sljedeće godine. Danas su se saveznici trajno obvezali ulagati najmanje dva posto bruto domaćeg proizvoda godišnje u obranu", rekao je. Stoltenberg je također rekao da Kina sve više dovodi u pitanje međunarodni poredak temeljen na pravilima. Međutim, Kina nije protivnik NATO-a i saveznici bi se trebali nastaviti uključivati u dijalog s Kinom, rekao je .
Čelnici NATO-a složili su se na summitu u Vilniusu da je budućnost Ukrajine unutar saveza, ali nisu uručili Kijevu službeni poziv ili vremenski raspored za pristupanje koje je ta zemlja tražila. Predsjednik Uktajine Zelensky također je bio na summitu. Glavni tajnik Jens Stoltenberg rekao je na tiskovnoj konferenciji u Vilniusu da će NATO uputiti poziv Ukrajini da se pridruži vojnom savezu kada se "članice slože i budu ispunjeni uvjeti". Glavni tajnik je istakao da čelnici nisu odredili vremenski period za pridruživanje Ukrajine. "Ponovo smo potvrdili da će Ukrajina postati članica NATO-a i složili smo se ukloniti zahtjev za Akcijskim planom za članstvo", rekao je Stoltenberg. Odluka će promijeniti put članstva Ukrajine s dva koraka na jedan korak, rekao je glavni tajnik NATO saveza.
"Budućnost Ukrajine je u NATO-u", navodi se u deklaraciji koju su dogovorili čelnici, dodajući da je euroatlantska integracija Kijeva otišla dalje od potrebe za takozvanim NATO-ovim Akcijskim planom za članstvo. Odlučili su uspostaviti Vijeće NATO-Ukrajina, "novo zajedničko tijelo u kojem saveznici i Ukrajina sjede kao ravnopravni članovi kako bi unaprijedili politički dijalog, angažman, suradnju i euroatlantske težnje Ukrajine.


NOVA ERA KOLEKTIVNE OBRANE

Na summitu 11. srpnja su sudjelovali ministri obrane 31 države saveznice i ministar obrane Švedske u statusu države pozvane za pristupanje u članstvo.
Kako donose vijesti na Internet stranici Ministarstva obrane RH , aktualni ministar obrane dr. Mario Banožić sudjelovao je na summitu te u svom izlaganju rekao kako je ovim NATO summitom započela nova era kolektivne obrane: “Rezultat turske odluke da više ne priječi pristupanje Švedske Sjevernoatlantskom savezu, svakako će biti daljnje jačanje obrane i odvraćanja u euro-atlantskoj zoni“.
Na sjednici u sklopu održavanja NATO summita, ministri su razmijenili mišljenja o ojačavanju NATO postava odvraćanja i obrane kroz donošenje novih savezničkih planova u svim domenama, uključujući obučene i spremne snage te odgovarajući sustav zapovijedanja i nadzora. Pritom je glavni preduvjet za implementaciju kontinuirano ulaganje u obranu koje uzima u obzir postojeće i buduće izazove. Ministar Banožić je istaknuo važnost daljnjeg ulaganja u obranu, odnosno opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske: „Republika Hrvatska predana je Zavjetu o obrambenim izdvajanjima. S izdvajanjem od 26,2% za opremanje i modernizaciju i u 2023. godini ispunjavamo traženu smjernicu od minimalnih 20%, dok kontinuiranim povećanjem ukupnog obrambenog proračuna nastavljamo raditi na dostizanju smjernice o ulaganju od najmanje dva posto BDP-a”.
Ministar obrane Banožić je u ovoj prigodi ponovio kako je u mandatu Vlade na čelu s Andrejem Plenkovićem, ostvaren najveći obrambeni proračun do sada te kako se provode najznačajniji projekti modernizacije.

“Podsjećam kako je prijedlog financijskog plana MORH-a za 2024. godinu veći za 62,5 mil. eura u odnosu na financijski plan za 2023. godinu, čime se nastavlja trend rasta proračunskih izdvajanja za potrebe obrane. Ulaganje u Hrvatsku vojsku izravan je ulog u našu vlastitu sigurnost i prosperitet”, rekao je ministar Banožić. U kontekstu daljnje podrške Ukrajini u borbi protiv ruske agresije, ministar je naglasio kako NATO ostaje ujedinjen i odlučan u nastavku pružanja kontinuirane podrške Ukrajini.
“Hrvatska se kontinuirano zalaže za politiku otvorenih vrata utemeljenu na ispunjavanju kriterija i konzultacija, što smo više puta isticali kroz primjer euroatlantskih integracija zemalja Jugoistočne Europe”, rekao je ministar obrane dr. Mario Banožić na summitu NATO saveza u Vilniusu 11. srpnja 2023..(m. z.z.)

subota, 08.07.2023.

KOHEZIJSKA POLITIKA EU: U POLJSKOJ OTVOREN PODVODNI TUNEL

EU I LOKALNA ZAJEDNICA IZGRADILI TUNEL
KOJI SU POLJACI ČEKALI 70 GODINA

U Poljskoj, koja je članica Europske unije od 1.5. 2004. a još uvijek posluje sa svojom valutom zlotim, ali se priprema se za uvođenje eura, službeno je 30.lipnja 2023. otvoren najduži podvodni tunel u Europi, koji je financirala Europska unija. Tunel povezuje otoke Uznam i Wolin, te središte grada Swinoujście s ostatkom zemlje. Omogućit će prijevoz za lokalno stanovništvo i posjetitelje i služiti kao katalizator za gospodarski razvoj regije. Projekt, odobren u lipnju 2018., dobio je 162,3 milijuna eura sredstava Kohezijske politike EU, iz programskog razdoblja 2014. – 2020., od ukupne investicije od 191,5 milijuna eura.

Swinoujście je grad u Poljskoj smješten na 3 velika otoka: Usedom, Wolin, Karsibór i na nekoliko desetaka, točnije 44 otoka i otočića. Prema podacima Središnjeg statističkog ureda od 30. lipnja 2021., grad Swinoujście je imao 40.696 stanovnika, na površini od 200 kilometara kvadratnih. Grad ima morsku luku i kupalište , smješten na tjesnacu Swina i na Baltičkom moru.
Za stanovnike Swinoujście, posebno one koji rade u glavnom gradu regije Zapadnog Pomorja, Szczecinu, svakodnevno putovanje trajektom bilo je prilično dugo i izazovno. Tunel to dramatično mijenja jer će prelazak sada trajati samo nekoliko minuta. Grad je također jedno od glavnih turističkih odredišta Poljske, privlačeći približno 2,5 milijuna posjetitelja godišnje, koji će sada također imati velike koristi od novog tunela.

Tunel je dug 1440 metara i povezivat će dva dijela grada Świnoujście, koji se nalazi na otocima Uznam i Wolin. Također će olakšati transport između Poljske i Njemačke, stvoriti nove izglede za ulaganja i otvaranje radnih mjesta u regiji. Poboljšat će se cestovna infrastruktura s novim prilazima tunelu i raskrižjima. To uključuje kružni tok na otoku Wolin i T-raskrižje na otoku Uznam. Također će se rekonstruirati postojeće ulice. Poboljšanjem povezanosti, tunel će ojačati veze između Swinoujście i susjednih gradova, potičući tako regionalnu suradnju i razmjenu.
Povjerenica za koheziju i reforme, Elisa Ferreira, izjavila je tom prilikom: „Tunel u Swinoujście savršen je primjer kohezijske politike koja pravi stvarne promjene u životima ljudi. Ljudi u Swinoujście i Poljskoj čekali su ovaj tunel 70 godina. Potpora EU je konačno stigla. Tunel je izvrstan model uspješne suradnje EU s lokalnim zajednicama jer je sufinanciranje projekta osigurano iz samog gradskog proračuna. Poljska, kao i druge zemlje srednje i istočne Europe, i dalje treba ulaganja u cestovnu infrastrukturu, a kohezijska politika je tu da ih podupre.”

Tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. Poljska je imala koristi od preko 78,8 milijardi eura potpore kohezijske politike EU-a, od čega je 28,2 milijarde eura bilo namijenjeno operativnom programu „Infrastruktura i okoliš“.

Financiran iz Kohezijskog fonda sa 22,4 milijarde eura i iz Europskog fonda za regionalni razvoj sa 5,7 milijardi eura, ovim programom financirane su završne i glavne faze radova na tunelu.

Nakon ispunjavanja horizontalnih i tematskih poticajnih uvjeta Uredbe o zajedničkim odredbama za provedbu programa kohezijske politike, Poljska će u razdoblju 2021. – 2027. dobiti više od 75 milijardi eura. Ovim financiranjem podržat će se provedba zajedničkih prioriteta EU-a kao što su uravnoteženi teritorijalni razvoj, pravedna klima i digitalna tranzicija te inovativno i uključivo socijalno tržišno gospodarstvo. Ovaj iznos uključuje 24,2 milijarde eura za poboljšanje infrastrukture, klime i okoliša.
Izvor : European Commission: Regionalni i urbani razvoj EU (mzz)

STUDIJSKO PUTOVANJE ZA NOVINARE U BRUXELLES

ZA RAZUMIJEVANJE POLITIKA EUROPSKE UNIJE

European Commission i Regionalni i urbani razvoj EU na svojoj stranici objavili su informaciju 29. lipnja 2023. prema kojoj je Komisija produljila program #EUinMyRegion Media Trips i poziva regionalne i lokalne novinare i kreatore sadržaja iz EU da se do 21. srpnja prijave na program kojim će proširiti svoje znanje o kohezijskoj politici, EU fondovima i širem funkcioniranju Europske Unije.

Program će obuhvatiti online treninge i kratke izlete u Bruxelles, s informativnim sastancima o institucijama, strukturi i procedurama EU-a. Osim toga, novinari i kreatori sadržaja dobit će uvid u kohezijsku politiku EU-a, naučiti o pristupu EU-a rješavanju prijevara i lošeg upravljanja fondovima, sudjelovati u sastancima sa stručnjacima iz zemalja Komisije, istražiti podatkovne alate relevantne za njihovo područje te sudjelovati u projektnim posjetima i posjetima drugih institucija EU.
Do kraja programa polaznici će steći bolje razumijevanje politika EU-a, posebice Kohezijske politike. Također će imati priliku uspostaviti veze s kolegama novinarima iz raznih zemalja i regija, pridonoseći svojim izvještavanjem napretku europskog projekta.

Prvo medijsko studijsko putovanje zakazano je za početak rujna, a planirano je još sedam putovanja od listopada 2023. do svibnja 2024. Očekuje se da će svako studijsko putovanje privući oko 40 novinara i kreatora sadržaja iz svih država članica EU-a. Europska komisija pokriva troškove puta i smještaja za sudionike programa.

Za prijavu pogledati link : https://euinmyregion-mediatrips.eu.

Program će trajati dva dana, biti će na engleskom jeziku i neće biti angažiran prevoditelj.

petak, 07.07.2023.

IZNENADNO JAVNO OBRAĆANJE PREDSJEDNIKA RH GRAĐANIMA

POLITIČKO NASILJE POČINJE
IZVAN USTAVNE PROCEDURE

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović obratio se iznenada 6. srpnja hrvatskoj javnosti u izravnom televizijskom i radio prijenosu u 20 sati i pet minuta te između ostaloga rekao:

Pozivao sam ranije, a i danas (6. srpnja 2023.) sam pozvao predsjednika Vlade RH, da razgovaramo i dogovorimo kandidata za novog ravnatelja vojne Agencije. On mora biti imenovan kako je i predviđeno hrvatskim Ustavom: usuglašavanjem Predsjednika Republike i predsjednika Vlade, uz prethodno mišljenje Hrvatskog sabora.
Sve izvan te ustavne procedure predstavlja političko nasilje koje ugrožava demokratski poredak u zemlji. Podsjećam, jedan od temelja moderne hrvatske Republike bilo je stavljanje obavještajno-sigurnosnog sustava pod demokratsku kontrolu. Učinjeno je to na način da je civilna obavještajna služba izdvojena iz Ministarstva unutarnjih poslova, a vojna obavještajna služba iz Ministarstva obrane.
Obje službe stavljene su pod civilni nadzor i upravljanje predsjednika Republike i predsjednika Vlade, dužnosnika s najvećim demokratskim izbornim legitimitetom. Tako je, u najvećoj mjeri, suzbijena politizacija obavještajnih službi i onemogućena zloupotreba službi od strane političkih stranaka na vlasti.
Predsjednik Vlade odbijao je svaki razgovor o novom ravnatelju i do dan danas nije smatrao potrebnim usuglasiti se o imenu novog ravnatelja Agencije, iako je to dužan po Ustavu. Umjesto usuglašavanja, svjedočili smo ucjeni predsjednika Vlade koji je – preko ministra obrane – samostalno predložio kandidata i traži od mene da ga prihvatim. Nema kandidata za ravnatelja Agencije dok se predsjednici Republike i Vlade ne usuglase. To moraju znati i svi časnici koji imaju ili će imati ambiciju obavljati taj posao.“

Svoju potrebu za iznenadnim obraćanjem javnosti Predsjednik Zoran Milanović je objasnio riječima :“Budući da me hrvatski Ustav – kojemu sam prisegnuo – obvezuje da brinem za redovno i usklađeno djelovanje, kao i za stabilnost državne vlasti, odlučio sam upozoriti hrvatsku javnost na ozbiljnu prijetnju ustavno-pravnom i demokratskom poretku koji sprema Vlada Andreja Plenkovića.
Jučer, (dakle 5. srpnja 2023.) sam obaviješten kako Vlada, mimo Ustava, namjerava Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju staviti pod izravno upravljanje Ministarstva obrane. Umjesto poštivanja ustavne procedure za imenovanje ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije i suprotno ustaljenoj demokratskoj praksi, Vlada je pripremila neustavno rješenje prema kojemu bi privremenog čelnika Agencije postavljao i razrješavao ministar obrane, u ovom slučaju Mario Banožić.
A onda je predsjednik RH Zoran Milanović rekao jaku tvrdnju, koja opravdava njegov
poriv i potrebu da se građankama i građanima RH javno obrati. Rekao je slijedeće:

UPOZORENJE NA PODUZIMANJE SVIH MJERA

„Želim biti jasan: to je politički udar Andreja Plenkovića na ustavni poredak i demokraciju koji Hrvatsku vraća u doba kada su obavještajne službe bile pod izravnom kontrolom vladajuće stranke. HDZ-ova Vlada sada želi, ponovo, stranačku kontrolu nad Vojno sigurnosno-obavještajnom agencijom koja bi u tom slučaju bila posve izuzeta od demokratskog i civilnog nadzora. Kao predsjednik Republike i ujedno Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske pozivam Vladu da to ne čini jer ću biti prisiljen reagirati u skladu sa svojim ovlastima.“
Predsjednik Milanović je u svom govoru naglasio „Ipak, dužnost mi je upozoriti da ću poduzeti sve mjere iz nadležnosti Vrhovnog zapovjednika prema vojnim osobama koje bi pristale sudjelovati u podčinjavanju Vojne sigurnosno-obavještajne agencije pod politički nadzor i upravljanje bilo koje političke stranke.
A predsjednika Vlade pozivam da zaustavi politizaciju vojske i vojne agencije koju očito planira provesti kroz Ministarstvo obrane. Uspije li Vlada u svojoj namjeri da stavi pod stranačku kontrolu jednu od sigurnosnih agencija, isti model prijeti i drugim institucijama koje su još uvijek pod demokratskom kontrolom. Sada već kontinuirani postupci i djelovanje predsjednika Vlade ukazuju da se radi o planu preuzimanja stranačke kontrole nad svim institucijama države.
A predsjednik Milanović je u obraćanje uvrstio i situaciju s HEP –om i plinom te rekao.
„I ne samo nad institucijama, već su pokoreni ili se pokoravaju i strateški gospodarski subjekti, poput Hrvatske elektroprivrede, kako bi se kontrolirali tokovi novca.Sumnjiva i evidentna preprodaja plina – koja je danima bez ikakvog suvislog objašnjenja iz Vlade – upozorava kako se sve može prikriti bez sankcija ako državnim institucijama upravlja jedan čovjek. I ako se propisi donose tek da se provede njegova volja ili sakriju njegovi propusti, kao u ovom slučaju.Hrvatska javnost dovoljno je zrela da prepozna opasnosti koje prijete od takvih postupaka, ali smatrao sam svojom patriotskom dužnošću i obvezom i na ovaj način upozoriti na to“- rekao je predsjednik RH Milanović

TAŠTINA NA POVRŠINI

Predsjednik RH Milanović, pozvao je premijera Plenkovića na hitan sastanak kako bi se dogovorili o novom ravnatelju Vojne sigurnosno obavještajne agencije jer mandat sadašnjem ravnatelju VSOA Ivici Kinderu istječe u ponedjeljak 10. srpnja.
Premijer Plenković mu je odgovorio da nema sastanka bez isprike za uvrede u protekle tri godine Plenković je decidirano rekao „ Da bi se došlo u poziciju da se razgovara, onda se mora napraviti tako fino, kulturno - javna isprika – meni, ministrima, Vladi, HDZ-u i hrvatskoj javnosti za uništavanje političke kulture komunikacije u Hrvatskoj u protekle tri godine . To ono; sory stari, pretjer,o si, nisam htio, nemoj molimmm te uzimati to za ozbiljno, znaš kakav sam ja. E kad to čujemo, može. Al bez toga nema, nema sastanka“. To je izrekao premijer Plenković javno, a prenijeli su elektronički mediji.
Svaka država na kugli Zemaljskoj ima nekih poteškoća: Bosna i Hercegivina s Dodikom , narod Srbije
s nasiljem koje odašilju mediji, pa traže i ostavku predsjednika Vučića, Crnogorci su loše napisali projekte za sredstva iz EU te su tako izgubili oko 150 tisuća eura, Srbi na Kosovu su ugroženi pa je Vučić najavio da će ragovarati s tajnikom NATO saveza Stoltenbergom sljedeći tjedan, Farncuzi radi ubojstva jednog maloljetnika od strane policajca noćima protestiraju i pritom razbijaju i pale sve oko sebe, trgovine, automobile… u Švedskoj je iračanin spalio svetu muslimansku knjigu Kuran, i sada Šveđani strahuju od osvete muslimana, za Izraelce i Palesince nikad mira, samo progon, kamp Đenin i Zapadna obala nikada ne silaze s vijesti, u Ukrajini od Rusa napadnut i grad Lavov … A u Hrvatskoj , osim korupcije koja uvijek na nekom području gori prigušenim plamenom, nikada sloge između predsjednika i premijera države. Prividna okupacija taštine jednog od onog drugog ima dalekosežne posljedice . Sretnu se ponekad, po protokolu sjede jedan pored drugog ili s malo razmaka, ali dišu kisik iz iste blizine. I onda povremene eksplozije . Ali ova posljednja koja dolazi od predsjednika RH, radi koje se obratio javnosti i iznio argumente svojih bojazni, je ozbiljna.
Premijer, dočekavši da mu se predsjednik obrati s veoma ozbiljnim razlogom – hoće izvinjenje za sebe, za HDZ, za ministre, za javnost.
Ovoga će puta aplauz dobiti predsjednik Milanović od svih koji razumiju zašto se obratio javnosti. Plenković mora zauzeti stav političara i premijera RH i razgovarati s predsjednikom Milanovićem o temi koja je na dnevnom redu. To je u interesu RH.
Margareta Zouhar Zec

07.07.2023. u 02:19 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 05.07.2023.

ŠPANJOLSKA ZAPOČELA PREDSJEDANJE VIJEĆEM EU

ŠPANJOLSKI MOTO „EUROPA BLIŽE“

Španjolska je preuzela od Švedske šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU od 1. 7. 2023. Španjolska je članica EU-a od 1. siječnja 1986., članica schengenskog područja od 26. ožujka 1995., a euro zone od 1. siječnja 1999. godine.
Španjolska je parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, kojoj je na čelu vlade premijer Pedro Sanchez a na čelu države kralj. Podsjećam usput da su španjolski kralj Filip VI. i kraljica Leticija bili u službenom posjetu Republici Hrvatskoj , 16. i 17. studenoga 2022. godine, što je bio prvi službeni posjet španjolskih monarha Hrvatskoj.
Izvršnu vlast u Španjolskoj obavlja Vijeće ministara, kojim predsjeda premijer. U Španjolskoj živi 47, 42 miliona stanovnika, od čega je oko četiri milijuna stranaca. Otkako je Španjolska članica EU, ovo je njeno pet predsjedanje Vijećem EU Datumi španjolskog predsjedanja do sada bili su : siječanj – lipanj 1989. godine , zatim srpanj – prosinac 1995. onda siječanj – lipanj 2002. zatim siječanj – lipanj 2010. i sada predsjedanje koje je upravo započelo 1. srpnja do 31. prosinca 2023. Moto Španjolske je „Europa, bliže“ kojim naglašava duh ljudske, političke i institucijske blizine.
Četiri prioriteta koja je Španjolska utvrdila za rad u okviru svojeg predsjedanja Vijećem su:1. ponovna industrijalizacija EU-a i osiguravanje otvorene strateške autonomije EU 2.napredak u području zelene tranzicije i prilagodbe zahtjevima za zaštitu okoliša 3. promicanje veće socijalne i gospodarske pravde te 4. jačanje europskog jedinstva.

KOLEGIJ EU U MADRIDU
Zanimljivo je istaći da je, kako mu funkcija nosi naslov, koja nije nimalo lagana, visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell ( 76) iz Španjolske. Na toj je funkciji Borrell u EK od 2019. godine. No prethodnih je godina u Europskoj komisiji imao i drugih funkcija.
Povodom početka predsjedanja predsjednik španjolske vlade Pedro Sanchez primio je u ponedjeljak 3.7. u Madridu Kolegij povjerenika Europske unije, prilikom čega je rekao:"Odgovornost koja leži u našim rukama je ogromna. Europa se suočava s velikim izazovima kod kuće i u inozemstvu. A da im se suočimo, neaktivnost nije opcija", rekao je Sanchez na tiskovnoj konferenciji s predsjednicom Komisije Ursulom Von der Leyen , nakon njihovog sastanka.
Predsjednik španjolske vlade rekao je da "EU treba napraviti promjene, donijeti odluke, donijeti mjere". Sanchez je podsjetio na krize s kojima se nedavno suočila EU, uključujući pandemiju COVID-19, rusku invaziju na Ukrajinu i pad afganistanske vlade 2021. U svima njima Španjolska je radila solidarno i odgovorno s ostalim članicama EU, a u "istom duhu" će naša zemlja raditi i tijekom predsjedanja Vijećem“ naglasio je.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je da Španjolska preuzima kormilo predsjedanja Vijećem u odlučujućem trenutku kada se, kako je rekla, napori za potporu Ukrajini moraju udvostručiti. "Bilo je to 500 dana patnje za ukrajinski narod, ali i njegovog otpora dok se bore za svoju slobodu. Naša je dužnost živjeti do te otpornosti. Potrebna nam je redovita i dostatna financijska potpora", naglasila je predsjednica Komisije .
S tim u vezi, izjavila je da EU treba da španjolsko predsjedništvo postigne brz dogovor o isporuci više streljiva Ukrajini te u isto vrijeme ojača vlastite rezerve oružja. Von der Leyen je ustvrdila da Europa u budućnosti neće moći postojati bez Ukrajine, Moldavije, zapadnog Balkana i svih europskih zemalja koje su trenutno pod utjecajem Rusije ili Kine.

SANCHEZ PRIPREMA NOVE SAVEZNIKE EUROPSKOJ UNIJI
Predsjednik Španjolske je istaknuo da se "međunarodni poredak mijenja, a Europa se mora mijenjati s njim" te će u tu svrhu španjolsko predsjedništvo predložiti "stratešku viziju" Uniji "koja će joj omogućiti da poveća svoje proizvodne kapacitete, ojača tehnološko vodstvo, jamčiti ekonomsku sigurnost i diverzificira trgovinske odnose"."Španjolska je uvjerena da regija Latinske Amerike i Kariba može i treba biti jedan od prioritetnih saveznika EU-a. Zato smo organizirali novi summit EU-CELAC 17. i 18. srpnja kako bismo razgovarali o novim trgovinskim i financijskim vezama između dviju regija ". Predsjednica Europske komisije je reagirala dodavši "Imamo vrlo važan događaj, a to je CELAC summit, prvi takve vrste u osam godina, i puno je stvari u igri. Želimo promovirati sporazum s MERCOSUR-om, imamo ključni sporazum s Meksikom, a ja računam i na španjolsko predsjedništvo za sporazum s Čileom koji je spreman i samo ga treba potpisati”.

DOKUMENT O MIGRACIJI I AZILU
Španjolsko predsjedništvo suočava se s izazovom dovršetka dokumenta o migraciji i azilu. "Švedsko predsjedništvo obavilo je sjajan posao i naša je volja graditi na onome što je već postignuto i stvarati kompromise koji će nam omogućiti postizanje uravnoteženog sporazuma s kojim se svi osjećamo ugodno", rekao je premijer Španjolske Pedro Sanchez. Također je rekao da "Španjolska ima poseban interes za ovo pitanje, kao i druge zemlje prvog ulaska", dodajući da će tijekom rotirajućeg predsjedavanja nastojati izgraditi mostove kako bi se prevladale razlike između europskih zemalja.
"Radit ćemo iz Španjolske kako bismo osigurali da ovaj sporazum bude uravnotežen između odgovornosti i solidarnosti", rekao je.
Sa svoje strane, Ursula von der Leyen je naznačila da je dvije trećine zakonodavnog paketa već riješeno." Ostaje još samo završni sprint da se to usvoji prije kraja ovog mandata Europske komisije," rekla je.
M.Zouhar Zec, priopćenje EK,

05.07.2023. u 20:14 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 04.07.2023.

PREMA DESTINACIJAMA - U ROVINJU, DUBROVNIKU, POREČU, SPLITU I UMAGU NAJVIŠE NOĆENJA

6,7 MILIJUNA DOLAZAKA I 27,3 MILIJUNA NOĆENJA
U PRVIH ŠEST MJESECI

U Hrvatskoj je od siječnja do kraja lipnja, odnosno tijekom prvih šest mjeseci 2023., prema podacima sustava eVisitor, ostvareno više od 6,7 milijuna dolazaka i preko 27,3 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje 2022. predstavlja rast od 16 % u dolascima i 10 % u noćenjima, odnosno rast od 4 % u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
„Hrvatski je turizam tijekom prvih šest mjeseci ostvario pozitivan i vrlo dobar rezultat, kako u odnosu na lani, tako i u odnosu na prvih šest mjeseci rekordne 2019. godine. Uz odličan svibanj u kojem smo ostvarili rast od 30 posto u odnosu na 2022. te lipanj u kojem smo uspješno izjednačili lanjski rezultat, sada se nalazimo na početku srpnja i špice sezone tijekom koje će dnevne brojke turista kontinuirano rasti. Na našim emitivnim tržištima u tijeku su promotivne aktivnosti za ljetni dio godine i to posebno na tržištu Njemačke, Italije, Poljske i SAD-a, te kampanje za posezonu u kojoj očekujemo rast turističkog prometa u odnosu na 2022.“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Gledano po županijama, tijekom prvih šest mjeseci, redom, najviše je noćenja ostvareno:

1. u Istri 8,5 milijuna noćenja, što je 7% više u odnosu na 2022.,
2. Splitsko-dalmatinskoj županiji 4,7 milijuna noćenja, što je 11% u odnosu na 2022.,
3. na Kvarneru 4,5 milijuna noćenja, što je 6% više u odnosu na 2022.
4. Zadarskoj županiji 3 milijuna noćenja, što je više 8% u odnosu na 2022.,
5.u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 2,5 milijuna noćenja, što je 20% više u odnosu na 2022.
6. Šibensko-kninskoj 1,3 milijuna noćenja, što je više za 1,5% u odnosu na 2022.
7. te Ličko-senjskoj županiji 727 tisuća noćenja, što je 14% više u odnosu na 2022.godinu.
8. u Zagrebu je ostvareno 1,1 milijun noćenja što je 20% više nego 2022. dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od milijun noćenja što je 20% više nego 2022. godine.

„Prema podacima HNB-a, prihodi od stranih turista za prvo tromjesečje 2023. godine iznosili su 672 milijuna eura što u odnosu na do sada referentna prva tri mjeseca 2022. godine, predstavlja povećanje od 38 %, odnosno prihode veće za 186 milijuna eura. Svi ovi podaci ukazuju da smo na dobrom putu, da je iza nas jedna od najboljih predsezona hrvatskog turizma te da je unatoč izazovnom razdoblju turistički sektor, zahvaljujući između ostalog i izdašnim mjerama Vlade RH, ostao stabilan“- riječi su ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac.

Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih šest mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu. Gledano prema tržištima, u prvih šest mjeseci najviše noćenja ostvareno je s tržišta
1. Njemačke što je 6,4 milijuna noćenja, više 4% u odnosu na 2022.
2. Hrvatske što je 3,5 milijuna noćenja, više 5% u odnosu na 2022.
3. Austrije što je 6 milijuna noćenja, više 6% u odnosu na 2022.
4. Slovenije što 2,4 milijuna noćenja, više 7% u odnosu na 2022.,
5 .Poljske 1,5 milijuna noćenja, više 13% u odnosu na 2022. te UK-a (1,2 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.).

Prema podacima sustava eVisitor, u lipnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 2,9 milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja, što u odnosu na 2022. predstavlja rast od 2 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata ako govorimo o lipnju 2019.

U jadranskim županijama ostvareno je 2,7 milijuna dolazaka i 14,5 milijuna noćenja što u odnosu na 2022. predstavlja rast od 1 posto. U Zagrebu je pritom ostvareno 122 tisuće dolazaka, više 22% u odnosu na 2022. što je 235 tisuća noćenja i više 13% u odnosu na 2022., dok je u ostatku kontinenta ostvareno 128 tisuća dolazaka što je više 6% u odnosu na 2022. i 247 tisuća noćenja, što je više 7% u odnosu na lani).

Najviše noćenja u lipnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (3,9 milijuna noćenja), Hrvatske (1,4 milijuna noćenja), Austrije (1,4 milijuna noćenja), Slovenije (1,4 milijuna noćenja), Poljske (1 milijun noćenja) te Češke (848 tisuća noćenja).
Izvor: Ministarstvo turizma 3. 7. 2023.

04.07.2023. u 02:24 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 01.07.2023.

U RH SLUŽBENO 1. SRPNJA NEZAPOSLENO 98 TISUĆA OSOBA

SMIJE LI DRŽAVA BITI BOLJA STRANCIMA
– NEGO VLASTITIM GRAĐANIMA?
Pravo na informaciju pripada redu najvažnijih ljudskih prava. Ne odnosi se to samo na pravo na informaciju od tijela Javne vlasti RH, već općenito na svaku onu informaciju koja može biti korisna ili imati značajan utjecaj na kvalitetu života pojedinca. A važno je imati informaciju iz sfere školovanja, zdravstva, kulture, a iznad svega važna je informacija o poslovima i zapošljavanju. I usprkos internetu koji pokreće svaki mobitel, a aktivnih mobitela u Hrvatskoj ima više nego stanovnika, čini se da svi ljudski resursi koji mogu biti angažirani u poslu nisu iskorišteni i angažirani.
Naime 1. srpnja 2023. na Internet stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje piše da je nezaposlenih 98 709. Taj se broj svakodnevno mijenja. Nedavno je u javnosti komunicirana informacija da je napokon broj nezaposlenih u Hrvatskoj smanjen te je ispod 100 tisuća .Ali ta informacija još uvijek se ne može smatrati nikakvim i ničijim uspjehom. Jer to je još uvijek veoma visoka brojka nezaposlenih, domaćih hrvatskih stanovnika, koji su po svemu sudeći radno sposobni jer su evidentirani na Zavodu za zapošljavanje. Ali nisu našli posao. A istovremeno hrvatski turistički sektor, koji je još jedina i prava hrvatska industrija, zapošljava i ove turističke sezone, koja je u tijeku, djelatnike iz drugih zemalja i daje radne dozvole stranim državljanima. Razumljivo je da turizam mora funkcionirati u svim svojim segmentima i da moraju raditi ili domaći ili radnici iz drugih zemalja.

No ostaje pitanje zašto mogućnost rada u turističkom sektoru ne iskoristi što više osoba prijavljenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Možda nemaju dovoljno informacija o načinu zapošljavanja u hrvatskom turističkom sektoru? Možda im je nejasna razlika kvalifikacije koju oni imaju od one koja je, pretpostavljaju vjerojatno takvi, potrebna za rad u turizmu? Pretpostavljaju li da nisu dovoljno obrazovani? Ili imaju preveliku kvalifikaciju za rad u turizmu na nekoj poziciji? Misle li da su prestari ?Bez sumnje ti nezaposleni , njih 98 tisuća u Hrvatskoj imaju neke dileme i neke nejasnoće koje bi jasnije informacije o kadrovima za rad u turizmu – trebale potaći na sezonsko zapošljavanje upravo u turizmu.

DO KRAJA SVIBNJA IZDANO 74 TISUĆE RADNIH DOZVOLA STRANCIMA

Do kraja mjeseca svibnja 2023. za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj izdano je 74 548 tisuće dozvola.
Nisu sve dozvole izdane za rad u turizmu i ugostiteljstvu, već je tu i graditeljstvo, industrija, promet, poljoprivreda i ribarstvo. No realno gledajući brojka od 74 tisuće dozvola za rad strancima, bili oni iz Nepala ili susjednih zemalja regije, je velika brojka koja nije konačna za 2023.
Na okruglom stolu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, prije dva mjeseca, u travnju, Žarko Katić, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova rekao je da će predložiti da radna dozvola vrijedi tri godine. Rekao je da će stranim radnicima dati i vrijeme od dva ili tri mjeseca da, ako nemaju još radno mjesto, mogu ostati u zemlji i naći poslodavca te rekao i da je namjera produžiti boravak s dvije na četiri godine osobama s tzv. „Plavom kartom“‘,visoko obrazovanim stranim radnicima. Rekao je da je cilj ovih izmjena pojednostavljenje i ubrzavanje administrativnog postupaka.
Po svemu sudeći do kraja 2023.broj radnih dozvola radnika koji žele raditi u Hrvatskoj, a kao radnici su joj potrebni biti će veći od 100 tisuća.

ZAŠTO OSTATI SAMO BROJ?

Kako aktivirati domaću sposobnu radnu snagu da zauzme slobodna radna mjesta koja još nisu zaposjeli strani radnici?
Ne bi li Hrvatski zavod za zapošljavanje koji je s pozicije informacije tijelo Javne vlasti, trebao u procesu zapošljavanja domaćih nezaposlenih osoba
zauzeti važniju ulogu?. Ne bi li službenici te institucije trebali mjesečno informirati nezaposlene o slobodnim radnim mjestima i okvirnoj visini plaće
na tim radnim mjestima i uvjetima rada? Kažem mjesečno, jer je obveza nezaposlenih javljati se službeniku Zavoda za zapošljavanje ili osobno dolaskom ili mobitelom ili treće; službeniku slati pisani dokaz da je nezaposleni tražio posao tijekom mjeseca.
Stranac sam traži informaciju i spreman je i odlazi u neizvjesnost u nepoznatu državu „ trbuhom za kruhom“. No smije li domaća nezaposlena osoba ostati u vladajućem sistemu inferiorna, napuštena i samo broj?. Zašto ne potaknuti nezaposlene – novim informacijama – da se zaposle? To su hrvatski državljani i hrvatski građani kojima sustav treba biti sklon i raspoložen, edukativno, poticajno i dobronamjerno. Zar država smije postupati na način da je drugima bolja nego svojim vlastitim građanima?
Ego vlasti države i njene administracije treba staviti u okvire razumnog nastojanja da građanima Hrvatske bude što bolje. I da tih građana evidentirah na Zavodu za zapošljavanje, bude što više zaposleno.
Margareta Zouhar Zec

01.07.2023. u 19:44 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.