PRENISKE PLAĆE – GODINAMA
Predsjednik Vrhovnog suda mr.Radovan Dobronić, održao je sastanak sa predsjednicima županijskih i visokih sudova 17. srpnja 2023. sa jedinom točkom dnevnog reda, a ta je bila - rad sudova za vrijeme štrajka. O zaključcima donesenim na sastanku javnost će biti pravodobno izvještena, piše na Internet stranici Vrhovnog suda Hrvatske.
Četiri dana prije13. srpnja predsjednik RH Zoran Milanović primio je predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Radovana Dobronića, koji je upoznao predsjednika Milanovića s aktualnom situacijom i problemima u sustavu pravosuđa. Problemi su ozbiljni i traže sustavno rješavanje, a posebno je istaknuo izrazito loše uvjete rada na hrvatskim sudovima i štrajk pravosudnih službenika i namještenika koji je ušao u šesti tjedan. Dovedeno je u pitanje normalno funkcioniranje sudbene vlasti i ostvarivanje ustavnih prava i sloboda građana. Predsjednik je uzeo u obzir loš materijalni status pravosudnih službenika i namještenika te pozvao Vladu da žurno osigura sve potrebne uvjete, materijalne, tehničke i organizacijske, za normalno funkcioniranje pravosudnog sustava, radi stabilnosti državne vlasti.Pravosuđe mora biti u stanju građanima osigurati pravodobnu i kvalitetnu uslugu jer, samo tako može jamčiti građanima ravnopravnost, te zaštitu njihovih prava i sloboda.
Premijer Plenković se o problemu ne očituje, a predsjednik Vrhovnog suda mr. Dobronić kaže da premijer s njim ne želi razgovarati. No odlukom Vlade od 17. srpnja
pravosudnim službenicima dani provedeni u štrajku neće biti plaćeni. Službenici ustraju u odluci da štrajkaju, želeći veće plaće, te su odlučili da neće raditi ni na predmetima koji se smatraju hitnim slučajevima.
PLAĆE SUDSKIH SLUŽBENIKA – STARI PROBLEM
U dugačkom pismu koje je mr. Dobranić, predsjednik Vrhovnog suda RH , 23. lipnja uputio premijeru Plenkoviću, kaže da problem „preniskih plaća sudskih službenika i namještenika se nije pojavio kao grom iz vedra neba „ već da je i njegov prethodnik Đuro Sessa u godišnjem izvješću za 2020. godinu podnesenom Hrvatskom Saboru predložio da se plaće sudskih službenika i namještenika povise bar za 30 posto,“ a taj prijedlog sam i ja ponovio u izvješću za 2021.“ piše mr. Dobranić Plenkoviću.“Pored toga sam u posljednje dvije godine u više navrata ponavljao, da se situacija na sudovima naročito prvog stupnja rapidno pogoršava i da prijeti nastankom bitnih poremećaja u radu sudbene vlasti . To sam govorio i kao sudac prvog stupnja“, piše mr. Dobranić i nastavlja
„ Nastala situacija nadišla je okvire klasičnog sindikalnog pregovaranja i dovela je u pitanje redovno funkcioniranje sudbene vlasti. Stoga Vam predlažem da o ovim pitanjima obavimo razgovor“ piše predsjednik Vrhovnog suda RH premijeru RH „ na kome bih bio prisutan ja i još nekoliko predsjednika sudova, te dvoje ili troje sudskih službenika. Sudski službenici bi Vam mogli iz prve ruke iznijeti sve podatke o visini svojih plaća i uvjetima rada, dok bi Vam ja i moji kolege obrazložili navedena sistemska pitanja“- piše mr. Dobranić , Plenkoviću 23. lipnja. Razgovora Dobranića i Plenkovića nije bilo. Štrajk je počeo 5. lipnja, a danas je 18. srpanj.
Pitanje je zašto izvršna vlast, a izvršna vlast je odgovorna za funkcioniranje države, ne želi riješiti problem koji ima sudbena vlast u RH? Zašto inzistira na dužem i težem putu rješavanja?. A teži put rješavanja je taj da izvršna vlast ne želi za 6 415 sudskih službenika i namještenika povišicu plaće ljudima koji štrajkaju dati odmah, već to želi u procesu dugom šest mjeseci, od 1. siječnja 2024. A kakav je razlog tome? Taj što bi sudski službenici i namještenici povišicu trebali dobiti „u paketu „ sa 219 000 službenika i namještenika u državnoj upravi i drugim tijelima s javnim ovlastima? Kako nazvati takav odnos odgovornih u izvršnoj vlasti prema službenicima i namještenicima sudbene vlasti?
PROBLEMI NISU NIKADA PREPOZNATI
Ljudi koji odlučuju u izvršnoj vlasti, a u ovom slučaju su to premijer Plenković i ministar uprave i pravosuđa dr. Malenica, svojim zaobilaznim odlukama najviše štete nanose građanima i gospodarstvu i svima kojima su sudovi potrebni.Sve se događa preko leđa građana. Godišnje se na hrvatskim sudovima riješi oko milijun i 300 tisuća predmeta. No zbog pristupa zaposlenicima i njihovim plaćama koji je upravo započeo predstoji veliki pravosudni kolaps i društvu i gospodarstvu.
Poznato je odavno, što je činjenica, da se u Vladi premijera Plenkovića problemi nisu nikada rješavali na način prevencije. Problemi nikada nisu bili prepoznati. Problemi su izranjali i izranjaju još uvijek, kao sante leda iz mora. Nije li i štrajk učitelja bio sličan veliki, problem kada su dva školska sindikata zatražili povećanje koeficijenta složenosti poslova za prosječnih 6,11% i to za nastavno i nenastavno osoblje. Plenković je također više od 20 dana odbijao razgovor sa sindikatima učitelja. Dani prolaze, a premijer RH ne razgovora ni s predsjednikom Vrhovnog suda RH na njegov prijedlog..
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 18.07.2023. u 04:06 sati.