AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 31.12.2024.

MAĐARSKA ZAVRŠILA ROTIRAJUĆE PREDSJEDANJE VIJEĆEM EU

VIKTOR ORBAN PROMOVIRAO VLASTITE POLITIČKE STAVOVE

Republika Mađarska 31. prosinca 2024. završava predsjedanjem Vijeća Europske unije. Mađarska je naslijedila Belgiju na mjestu predsjedavajuće 1. srpnja 2024. Predsjedanje od 1. siječnja 2025. započinje Republika Poljska, parlamentarna država s 36 milijuna stanovnika.

Tijekom mađarskog rotirajućeg predsjedanja Vijećem EU premijer Mađarske Viktor Orban promovirao je vlastite ideje unutar Europe. Govorio je o "osvajanju Bruxellesa" i "ponovnom činjenju Europe velikom".
Iako je Mađarska formulirala prioritete za svoje predsjedanje Vijećem, uključujući jačanje konkurentnosti EU-a, snažniju politiku proširenja za regiju Zapadnog Balkana i suzbijanje ilegalnih migracija, Orban je predsjedanje Vijećem EU-a iskoristio za vlastitu politiku.

Odmah na početku predsjedanja 2. 7. posjetio je Kijev i razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o aktualnim pitanjima mađarsko-ukrajinskih odnosa, a glavna tema razgovora bila je stvaranje prilika za postizanje mira
Več četvrti dan nakon početka predsjedanja Vijećem EU otputovao je u Moskvu u "mirovnu misiju" i posjetio ruskog predsjednika Vladimira Putina bez ikakvog prethodnog dogovora s EU i NATO-om .

Deutshe Wele piše 28. 12 . da je Viktor Orban izazvao buru jer Mađarska praktički nema nikakav međunarodni diplomatski utjecaj. Nadalje, Budimpešta nije prihvatljiv posrednik, barem ne za Ukrajinu, zbog svog antiukrajinskog i proruskog stava.
Čak i unutar NATO-a, Mađarska se više ne smatra pouzdanim partnerom zbog svog proruskog stava . Unatoč tome, Viktor Orban je do sada nastavio svoju "mirovnu misiju". Prije samo nekoliko dana, nakon telefonskog razgovora s Putinom, predložio je "božićni prekid vatre" i veliku razmjenu zarobljenika. Orbanovi razgovori s Putinom došli su s optužbama protiv "ratnohuškačkog Zapada", pravog krivca za ruski rat prema Orbanu.Istovremeno je, međutim, u više navrata hvalio bivšeg i budućeg američkog predsjednika Donalda Trumpa kao " čovjeka mira " i "jedinog na planetu" koji je sposoban okončati rat u Ukrajini.
Mađarski premijer odmah na početku predsjedanja Vijećem EU pokrenuo i drugi važan projekt, ponavljajući Trumpovu tvrdnju "Učinimo Ameriku ponovno velikom" govorio je „ Učinimo Europu ponovo velikom“. U Europskom parlamentu formirala se skupina Domoljubi za Europu koja je od europskih izbora u lipnju postala treća po veličini skupina u parlamentu. Kao članove okupio je najvažnije europske desne populiste, uključujući Orbanov Fidesz, Francuski nacionalni skup, nizozemsku Slobodarsku stranku i austrijski FPO. Ovi globalni nacionalisti podupiru antiimigracijske i suverenističke pozicije.

ORBAN SVE MANJE ZA EU

Sam Orban, koji je premijer Mađarske od 2010. godine govori o potrebi " osvajanja Bruxellesa " kako bi se Europa spasila od propadanja. U stvarnosti, međutim, čini se da je Orban sve manje zainteresiran za bilo kakvu ujedinjenu Europu „ piše Deutsche Wele, te nastavlja
„Tijekom nekoliko mjeseci Orban je promovirao koncept "politike ekonomske neutralnosti" za Mađarsku. Taj potez nadilazi nastavak postojeće mađarske ekonomske politike "otvaranja prema istoku".Orban je kritizirao EU zbog "formacije ekonomskog bloka" i uvjeren je da Europa ne može preživjeti globalnu konkurenciju u svom sadašnjem obliku. Aziju i zemlje BRICS-a - Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu, Južnoafričku Republiku - vidi kao buduća geopolitička središta i vjeruje da će one, kao ekonomski najjače, postavljati pravila.“
Orban je stava i da bi Mađarska kao mala država trebala održavati dobre i ideološki slobodne odnose sa svjetskim središtima moći i gospodarstva, posebice Kinom i Rusijom.

Deutshe Wele pisao je 29. listopada o posjeti Viktora Orbana Gruziji, koji je došao u Tbilisi kako bi čestitao ruskoj vladajućoj stranci, Gruzijski san na izbornoj pobjedi dok su deseci tisuća ljudi izašli na ulice prosvjedujući protiv nepoštenih izbora koji su održani 26. listopada . Budući da Mađarska predsjeda Vijećem Europske unije, vlade nekih država članica bile su zabrinute da bi Orbanov posjet mogao biti shvaćen kao službeni stav EU-a. A predsjednica Salome Zourabichvili pozvala je međunarodne saveznike "da zaštite Gruziju od nelegitimno izabrane vlasti.

U božićnom intervjuu za provladine novine Magyar Nemzet , Orban je opisao ruskog predsjednika Putina kao "našeg ispravnog partnera". Odnos Mađarske i Poljske dobio je najnižu razinu povjerenja.
Poljski premijer Donald Tusk bio je zapanjen i objavio je podsjetnik o agresivnim djelima Rusije na X-u, Na Badnjak i Božić Rusija je desecima raketa i bespilotnih letjelica bombardirala stambene zgrade u Krivoj Rigi, rodnom gradu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, te energetske objekte diljem Ukrajine.

Izvor:Deutshe Wele,mzz

ponedjeljak, 30.12.2024.

ODRŽAN PRVI KRUG IZBORA ZA PREDSJEDNIKA RH

MILANOVIĆ JE RELATIVNI POBJEDNIK

Birači su odlučili na predsjedničkim izborima 29. prosinca 2024. i potvrdili – kada je na vlasti jedna politička opcija – predsjednik RH mora biti iz suprotne političke opcije. To su pravilo primijenili hrvatski birači već 2015. kada je Kolinda Grabar Kitarović (HDZ) u drugom krugu pobijedila Ivu Josipovića (SDP) i 2020. kada je Zoran Milanović (SDP) pobijedio Kolindu Grabar Kitarović (HDZ). A izvršnu vlast su obnašale suprotne političke stranke od onih čiji su politički predznak imali predsjednici izabrani od građana Republike Hrvatske.

Predsjednički izbori održani 29. prosinca nisu definitivno završili. Jer predsjednički kandidati prof. dr. Dragan Primorc koji ima podršku vladajućeg HDZ-a osvojio je 19,35 posto glasova, a Zoran Milanović čija je politička geneza SDP osvojio je 49,10 posto biračkih glasova i to prema rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, kada je bilo obrađeno 99,88 posto glasova.
Zbog rezultata od 50 posto osvojenih glasova, što je pravilo DIP-a, a što nije ostvario ni Milanović ni Primorac, 12. siječnja 2025. održati će se drugi izborni krug za predsjednika RH.
Zoran Milanović osvojio je 795.758 glasova, a Dragan Primorac 313.813 glasova. Zoran Milanović pobijedio je u svim županijama, a Primorac u dijaspori. Zoran Milanović (SDP) relativni je pobjednik prvoga kruga predsjedničkih izbora s osvojenih 49,10 posto glasova .

NA IZBORE IZAŠLO MANJE OD 50 POSTO GRAĐANA

Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) nakon glasova izbrojenih u 99,88 posto glasačkih mjesta, nezavisna prof. dr. Marija Selak Raspudić osvojila je 9,25 posto glasova, kandidatkinja stranke Možemo dr. Ivana Kekin dobila je 8,89 posto glasova. Nezavisni kandidat dr. Tomislav Jonjić dobio je 5,07 posto, a Mostov kandidat Miro Bulj, gradonačelnik Sinja osvojio je 3,82 posto. Kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje (Domino) prof. dr. Branka Lozo je osvojila 2,41 posto. Nezavisni kandidat Niko Tokić Kartelo, koji nije političar, ali je poduzetnik osvojio je 0,88 posto glasova.
Prema privremenim podacima DIP-a, glasanju je pristupilo 1.620.269 birača, što čini 46,01 posto.

Postoci pretvoreni u broj glasova potvrđuju da je Marija Selak Raspudić dobila 149.895 glasova, Ivana Kekin 143.918 glasova, Tomislav Jonjić 82.215, Mir Bulj 61.984, Branka Lozo 39.138, a Niko Tokić Kartelo 14.355.
Margareta Zouhar Zec

SIRIJA NAKON GRAĐANSKOG RATA

AUSTRIJA SIRIJCIMA NUDI BONUS OD 1000 EURA
DA SE VRATE U SIRIJU

Visoki američki diplomati koji su 20. prosinca posjetili Damask sastali su se s novim prijelaznim vladarom Sirije Ahmedom al-Sharaom. Ahmed al Sharaa (poznat kao Abu Muhammad al Jolani), je šef Glavnog zapovjedništva nove sirijske uprave i vođa salafističke skupine Hayat Tahrir al Sham (HTS) i održali s njim "dobar" i "vrlo produktivan" sastanak o političkoj tranziciji u Siriji i odlučili skinuti nagradu za njegovu glavu. Naime Washington je proglasio al-Sharaa teroristom 2013. godine, rekavši da ga je Al Qaeda u Iraku zadužila da sruši Assadovu vladavinu i uspostavi šerijatski islamski zakon u Siriji. Rečeno je da je Front Nusra, prethodnik HTS-a, izveo samoubilačke napade u kojima su ubijeni civili i da je zastupao nasilnu sektašku viziju. Al-Sharaa je rekao da je proglašenje njega teroristom nepošteno i da se protivi ubijanju nevinih ljudi.
Barbara Leaf, diplomatkinja u State Departmentu za Bliski Istok koja je razgovarala s Ahmedom al-Sharaom, izjavila je novinarima: "Bio je to dobar prvi sastanak. Sudit ćemo po djelima, a ne samo po riječima". Rekla je da su američki dužnosnici ponovili da bi nova sirijska vlada trebala biti inkluzivna . Također bi trebalo osigurati da terorističke skupine ne mogu predstavljati prijetnju, rekla je. Sjedinjene Države su zacrtale niz načela, kao što su uključivost i poštivanje prava manjina, koje Washington želi uključiti u političku tranziciju u Siriji.
Washington je i dalje zabrinut da bi Islamska država mogla iskoristiti trenutak za uskrsnuće i također želi izbjeći bilo kakve sukobe na sjeveroistoku zemlje između pobunjeničkih frakcija koje podržava Turska i kurdske milicije saveznika SAD-a.
Među Sirijcima postoji široko rasprostranjena bojazan da će nova administracija gravitirati tvrdolinijaškoj vjerskoj vladavini, marginalizirajući manjinske zajednice i isključujući žene iz javnog života. Obaida Arnout, glasnogovornica sirijske prijelazne vlade, rekla je ovaj tjedan da ih "biološka i fiziološka priroda" žene čini nepodobnima za određene vladine poslove, piše Reuters 20. prosinca.

BONUS AUSTRIJE ZA POVRATAK

Od početka sirijskog građanskog rata 2011. više od šest milijuna građana Sirije bilo je interno raseljeno, a oko pet milijuna otišlo je u druge zemlje, tražeći azil ili smještaj u sirijske izbjegličke kampove. Vjeruje se da je to jedna od najvećih svjetskih izbjegličkih kriza .
Austrijska vlada priopćila je sredinom prosinca da nudi sirijskim izbjeglicama bonus od 1000 eura za povratak u Siriju nakon pada režima Bashara al-Assada 8. prosinca .
Ovaj potez dolazi u trenutku kada je nekoliko zemalja diljem Europe već počelo razmatrati što učiniti sa svojom populacijom sirijskih izbjeglica. "Austrija će podržati Sirijce koji se žele vratiti u svoju domovinu bonusom za povratak od 1000 eura. Zemlja sada treba svoje građane kako bi se obnovila", rekao je konzervativni kancelar Karl Nehammer u izjavi objavljenoj na platformi X.
Euronews piše da deportacija ljudi protiv njihove volje nije moguća dok se situacija u Siriji ne ocijeni sigurnom, pa je Vlada, predvođena Austrijskom narodnom strankom (OVP), rekla da će se usredotočiti na dobrovoljne deportacije. Austrija je također prestala obrađivati zahtjeve za azilom koje su podnijeli Sirijci, u skladu s odlukom nekoliko drugih europskih zemalja, uključujući Belgiju, Dansku, Njemačku i Češku. Ali te zemlje slažu se da je prerano razmatrati vraćanje izbjeglica u Siriju.

NAJVIŠE TRAŽITELJA AZILA U AUSTRIJI

Europska komisija, priopćila je da trenutačno "nisu ispunjeni uvjeti za siguran, dobrovoljan, dostojanstven povratak u Siriju."Moramo pričekati još nekoliko dana da vidimo kamo Sirija sada ide", rekla je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser.
Gotovo 14.000 Sirijaca podnijelo je zahtjev za međunarodnu zaštitu u Europi ove godine do rujna, prema podacima agencije EU-a za azil. Oko 183.000 Sirijaca zatražilo je azil tijekom cijele prošle godine. U prosjeku je prihvaćena otprilike jedna od tri prijave.
Sirijci čine najveću skupinu tražitelja azila u Austriji, a kancelar Nehammer je, kao i mnogi konzervativni čelnici diljem Europe, pod pritiskom krajnje desnice da zauzme oštriji stav prema imigraciji. Ali nejasno je koliko će Sirijaca u Austriji prihvatiti ponudu bonusa za povrat jer nacionalni zrakoplovni prijevoznik Austrian Airlines trenutačno nema letove za Bliski istok zbog nestabilne sigurnosne situacije pa 1000 eura možda neće biti dovoljno za pokriće putovanja neizravnim putem.
Dolazak više od milijun izbjeglica u Europu 2015. godine, od kojih je većina bježala od građanskog rata u Siriji, izazvao je jednu od najvećih političkih kriza u EU-u dok su se nacije prepirale oko toga tko bi ih trebao ugostiti i trebaju li druge zemlje biti prisiljene pomoći. Te napetosti ostaju i danas.
UN-ova agencija za izbjeglice pozvala je na "strpljenje i oprez" u postupanju sa Sirijcima koji su zatražili međunarodnu zaštitu i vjeruje da će mnogo ovisiti o tome hoće li novi sirijski čelnici biti spremni poštivati zakon i red.
Al Jazeera piše 29. prosinca da bi se izbori u Siriji mogli održati za četiri godine, najavio je prijelazni sirijski vođa Ahmed al-Sharaa, što je prvi put da je iznio vremenski okvir za politički proces.Izrada nacrta novog stava Sirije mogla bi potrajati do tri godine, rekao je Shara u intervjuu za saudijsku državnu radioteleviziju. Rekao je da će HTS biti raspušten na konferenciji za nacionalni dijalog.
Sharaa je pri odluci da svrgne Assada vodio vojnu grupu, smatranu od Zapada terorističkom, Hayat Tahrir al-Sham (HTS) koja je bez borbe ušla u Damask iz koga je Assad 8. prosinca pobjegao u Rusiju gdje je zatražio azil. Bashar Al Assad bio je na vlasti u Siriji 24 godine.

SIRIJSKI VOĐA AHMED AL – SHARAA VJERUJE RUSIJI

Što se tiče inostranih veza, Sharaa je rekao da Sirija dijeli strateške interese sa Rusijom. Rusija ima vojne baze u Siriji, bila je bliski Assadov saveznik tokom dugog građanskog rata i dala je Assadu azil. Sharaa je ovog mjeseca rekao da bi odnosi Sirije s Rusijom trebali služiti zajedničkim interesima. Nada se i da će administracija novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa ukinuti sankcije nametnute Siriji.
Visoke američke diplomate koje su ovog mjeseca posjetile Damask rekli su da je Sharaa djelovao pragmatično i da je Washington odlučio ukloniti nagradu od deset miliona dolara za njegovu glavu.
Izvori: Reuters, Euronews, Al Jazeera, mzz

nedjelja, 29.12.2024.

MINISTARTSVO HRVATSKIH BARANITELJA

U PLANU JOŠ PET CENTARA ZA HRVATSKE BRANITELJE

Ministarstvu hrvatskih branitelja Vlada RH je na sjednici 27.12. dala suglasnost za sklapanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava na teret državnog proračuna za širenje mreže veteranskih centara, što se odnosi na hrvatske branitelje, u ukupnom iznosu od 80 milijuna eura od čega se 41,5 milijuna eura financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, nakon otvorena četiri veteranska centra u Daruvaru, Petrinji, Sinju i Šibeniku, u planu je izgradnja i otvaranje još pet veteranskih centara i to u Krapini, Senju, Virovitici, Osijeku i Biogradu na Moru ulaganjem u infrastrukturu radi psihosocijalnog osnaživanja i zdravstvene skrbi za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata.
Početak izgradnje centara planiran je u 2026. godini.

Izvor: Vijesti, Vlada RH,mzz

VLADINE ODLUKE O PRIJEVOZU ZA 2025.

UČENICIMA, STUDENTIMA I UMIROVLJENICIMA BESPLATAN VLAK

Na posljednjoj sjednici Vlade RH koja je održana 27. prosinca 2024. koja je 53. po redu u trećem mandatu Andreja Plenkovića, Vlada je prihvatila provođenje projekta besplatnog javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola u idućoj godini. Za to je u proračunu osigurano 3,3 milijuna eura.

Prihvaćen je i Zaključak o nastavku provođenje projekta besplatnog željezničkog prijevoza umirovljenika i osoba starijih od 65 godina, a procjena je da će za to u idućoj godini iz proračuna trebati izdvojiti 2 milijuna eura.

Donesen je i Zaključak o provođenju projekta besplatnog javnog željezničkog prijevoza studenata u redovitom statusu u idućoj godini. Procjena je da će za besplatan prijevoz studenata ukupni troškovi iznositi 3,34 milijuna eura.

Izvor: Vijesti Vlada Rh, mzz

subota, 28.12.2024.

OVAKO RADE NEKI POSLODAVCI

NAMJERA OSTAJE SAMO NAMJERA

Uz dužno poštovanje prema premjeru RH Andreju Plenkoviću, ali informacija koja slijedi stavlja u analogiju njegovu rečenicu u kojoj on kaže da se nikada u Hrvatskoj nije bolje živjelo, nego što se živi sada. On možda zaista želi da se bolje živi uz povišice koje Vlada čini. No ako poslodavac koristi Vladina povećanja plaća kao vlastiti izvor povećanja osobnog kapitala, premijerova dobra namjera ostaje samo namjera.

Premijer naime nema pojma kako se u Hrvatskoj živi. No zašto se i sam ne uvjeri . Kako? I sam ima obitelj i kupuje namirnice i različite druge potrepštine. Pa neka jedne sedmice ode u kupovinu u naprimjer Slavonski brod, jedne sedmice u Koprivnicu, jedne u Varaždin, jedne u Opatiju, jedne sedmice u Dalmaciju u naprimjer Biograd na Moru itd. Ako skine odijelo, obuče prosječno jeftinu jaknu i stavi šiltericu, nitko neće vjerovati da je u njihovoj sredini premijer RH i ništa mu se neće dogoditi. A on, premijer, će vidjeti što i u kojim količinama ljudi kupuju, kakve su cijene, i kako ljudi međusobno komentiraju to što plaćaju.
No nameće se i pitanje zašto Državni inspektorat ne zna za ovakvo beskrupulozno eksploatiranje ljudskoga rada i zašto nije učinio ništa s poslodavcem do sada, da se to ispravi, dok Vlada povećava plaće?

Tekst koji slijedi je kratak, a činjenice se mogu provjeriti . Veoma su uznemirujuće za opstanak života i optimističkog gledanja zaposlenika na život, jer se radi o velikom broju zaposlenih, njihovoj niskoj plaći i velikoj dobiti tvrtke. I sve to i bez Božićnice.
Margareta Zouhar Zec


PLAĆA MANJA OD MINIMALNE PROPISANE

„Trgovački lanac Boso Vinkovci ima više od 220 prodajnih mjesta i zapošljava više od 1200 ljudi. Prema podacima Financije agencije, lani je prosječna plaća iznosila mizernih i ponižavajućih 570 eura neto.
Zajamčena minimalna plaća tijekom 2023. godine bila je 560 eura neto, što znači da je većina radnika slavonskog trgovačkog diva bila upravo na minimalcu“, piše portal Danica.hr. a tekst je objavljen 17. prosinca 2024..

“Otkako tu radim, nikad nismo dobili božićnicu. A nećemo ni ove godine”, tužno nam je u utorak otkrila Bosina zaposlenica.

Inače, vinkovački Boso ostvario je lani 148 milijuna eura prihoda i 4,7 milijuna eura dobiti. Da su isplatili samo 100 eura božićnice radnicima, to bi bilo ukupno 120.000 eura, odnosno oko 2,5 posto lanjske dobiti."

Izvor: portal Danica.hr, mzz

POTRAGA ZA RADNICIMA U KOPRIVNICI NA KRAJU GODINE

ZAŠTO NETOČNE INFORMIRACIJE O VISINI PLAĆE?

Više poslodavaca s područja Koprivničko-križevačke županije traži stotine radnika za slabije plaćena radna mjesta, piše portal Danica.hr s objavom 25. prosinca, čije je sjedište u Koprivnici .

„U natječajima koji još traju neki navode i plaće koje nude – riječ je uglavnom o minimalcu od 840 eura bruto (oko 670 eura neto) koji vrijedi za ovu godinu.
Trgovački lanac Spar, tako, traži desetero prodavačica i prodavača u Koprivnici kojima nudi 840 eura bruto mjesečno. Isto kao i poduzeća koja traže više vozača dostavnih vozila, dostavljača elektroničke robe, trgovačkih radnika.
No, problem s natječajima je u tome da je, prema odluci Vlade RH, zajamčeni minimalac od 1. siječnja – dakle za samo šest dana – 970 eura bruto. Odnosno, otprilike 750 eura neto.

Zbog čega mnogi poslodavci u Podravini, ali i drugim dijelovima Hrvatske, i dalje u natječajima koje raspisuju ovih dana nude stari, ovogodišnji minimalac, nije poznato.

Možda se upravo u tome krije odgovor na pitanje zbog čega su mnoga takva radna mjesta i dalje nepopunjena. Jer i strani radnici dobro znaju kolika je minimalna plaća u Hrvatskoj.“
Izvor: Danica.hr,mzz

DANSKA PREMIJERKA UPOZORILA NA BRZINU RUSKOG NAORUŽAVANJA

POZVALA EUROPU NA VEĆU TEHNOLOŠKU NEZAVISNOST

Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je na potencijalne ruske prijetnje toj zemlji, naglašavajući potrebu za mjerama odbrane i odvraćanja, objavili su državni mediji 27.12. piše agencija Anadolija.
Danska radio-televizija DR objavila je da iako Federiksen ne predviđa direktan agresivni rat sličan ruskoj invaziji na Ukrajinu, naglasila je rizik od hibridnih i sajber napada.

"Obavještajne službe u našem odbrambenom savezu procjenjuju da se Rusija tako brzo naoružava da bi potencijalno mogle napasti zemlju NATO-a u roku od nekoliko godina", rekla je Frederiksen naglašavajući važnost jedinstva unutar NATO-a i ulaganja u snažnu odbranu od rastućih sposobnosti Rusije.
Danska odbrambena obavještajna služba, u godišnjem izvještaju o prijetnjama, identificirala je kao ključne rizike hibridne napade i sabotaže iz Rusije. Frederiksen je istakla 2025. godinu kao ključnu za jačanje obrambenih kapaciteta Evrope, ne samo kroz vojna ulaganja već i smanjenjem oslanjanja na protivnike.

Kritizirala je je prethodnu zavisnost Evrope od ruskih fosilnih goriva, posebno prirodnog plina, za koji je rekla da je imao "veoma visoku cijenu".
Naglašavajući oslanjanje Evrope na kinesku tehnologiju, pozvala je na veću nezavisnost kako bi se ojačala otpornost.
Izvor: Agencija Anadolija,mzz

DANSKA PREMIJERKA UPOZORILA NA BRZINU RUSKOG NAORUŽAVANJA

POZVALA EUROPU NA VEĆU TEHNOLOŠKU NEZAVISNOST

Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je na potencijalne ruske prijetnje toj zemlji, naglašavajući potrebu za mjerama odbrane i odvraćanja, objavili su državni mediji 27.12. piše agencija Anadolija.
Danska radio-televizija DR objavila je da iako Federiksen ne predviđa direktan agresivni rat sličan ruskoj invaziji na Ukrajinu, naglasila je rizik od hibridnih i sajber napada.

"Obavještajne službe u našem odbrambenom savezu procjenjuju da se Rusija tako brzo naoružava da bi potencijalno mogle napasti zemlju NATO-a u roku od nekoliko godina", rekla je Frederiksen naglašavajući važnost jedinstva unutar NATO-a i ulaganja u snažnu odbranu od rastućih sposobnosti Rusije.
Danska odbrambena obavještajna služba, u godišnjem izvještaju o prijetnjama, identificirala je kao ključne rizike hibridne napade i sabotaže iz Rusije. Frederiksen je istakla 2025. godinu kao ključnu za jačanje obrambenih kapaciteta Evrope, ne samo kroz vojna ulaganja već i smanjenjem oslanjanja na protivnike.

Kritizirala je je prethodnu zavisnost Evrope od ruskih fosilnih goriva, posebno prirodnog plina, za koji je rekla da je imao "veoma visoku cijenu".
Naglašavajući oslanjanje Evrope na kinesku tehnologiju, pozvala je na veću nezavisnost kako bi se ojačala otpornost.
Izvor: Agencija Anadolija,mzz

petak, 27.12.2024.

DAN PRIJE IZBORNE ŠUTNJE POVODOM PREDSJEDNIČKIH IZBORA

RAZLOZI

Vrlo malo sam pisala o kandidatima za predsjedničke izbore koji će se održati 29.prosinca. Vrlo malo sam pisala i o načinu njihova predstavljanja, o pitanjima koje novinari u elektroničkim medijima postavljaju kandidatima da bi se oni predstavili javnosti, o onom što kandidati uopće govore da bi pridobili glasove građana, da glasaju za njih. Jednostavno moram reći da mi se mnoge stvari u tome ne sviđaju jer mi ne daju informaciju koja mene interesira. Trebala bih kritizirati u tekstovima i objašnjavati zašto je nešto dobro ili nije dobro… A tko bi mi na kraju vjerovao da ja mislim ispravno i kritiziram s pravom? A možda bi netko i vjerovao i moju kritiku smatrao dobrim savjetom? No, nikome nisam savjetnica.

Ono što od kandidata nisam čula, tražim po internetu i pročitam. “Neznanje je majka svih zala“ ostalo je zapisano da je rekao Voltaire francuski književnik i filozof iz 17. stoljeća. “Svako znanje je samo pogled s jednog gledišta” rekao je Friedrich Nietzsche njemački filozof i pjesnik koji je živio u 18 stoljeću koji je tvrdio da čovjeka tjera želja da ima moć. To se odnosi na ambiciozne ljude. A svijet je pun takvih i smatram da je to dobro.

Ali činjenica je da svatko radi prema svojim znanjima. Znanja nas određuju. Znanja svakog određuju i trebala bi ga stavljati na njegovo mjesto. Ali za društvo prožeto političkim utjecajima znanje ima status prosječnosti.
Znanja neku ekonomiju države čine uspješnom ili neuspješnom do te mjere da osiromaše i narod i državu, kao i suprotno, znanja dobrog ekonomiste državu mogu i obogatiti, a toga ima u povijesti i ne tako davnoj.
Margareta Zouhar Zec



I onda 27. prosinca dođe mi meil mlade dr. Ivane Kekin, saborske zastupnice i kandidatkinje za predsjednicu RH u čijem naslovu meila piše
„13 razloga zašto glasati za mene ! I odličan šalabahter ako vas pitaju zašto“

Objavljujem 13 razloga dr .Ivane Kekin


Jer je pozicija predsjednice vidljiva i utjecajna.
Predsjednica može u fokus javnosti staviti bitne teme, propitivati ustavnost zakona i sazivati izvanredne sjednice Sabora. Sve ću to obilato koristiti za sprječavanje nepravdi, češće od trenutnog predsjednika. Ja o tim temama neću šutjeti.

Jer ne zatvaram oči pred nepravdom.
Hrvatska ne smije biti bankomat elita i moćnika koji je iskorištavaju kako im se prohtije.

Jer na zdravstvu se prelama baš sve.
Svi mi imamo ili starije ili bolesne članove obitelji, ili ćemo sami kad-tad trebati zdravstvenu skrb. Basnoslovne količine našeg novca odlijevaju se iz javnog sustava u privatne džepove. Poznajem sustav kao svoj džep i skretat ću pozornost na ove bolne nepravde s pozicije predsjednice.

Jer otvoreno govorim o mafiji u našem zdravstvu.
Beskompromisno sam prokazivala aferu Beroš-Petrač i HDZ-ovo kadroviranje po bolnicama. Zdravlje građana nije roba na tržištu, nego pravo.

Jer imam brojne pobjede iza sebe kao oporbena zastupnica.
Zajedno sa svojim kolegama i vama građanima, spasili smo pomorsko dobro, zbog naših pritisaka oslobođeni su prilazi plažama, spasili smo planinarske domove, zbog mojeg inzistiranja kladomate će maknuti iz kafića. Zamislite što bih sve mogla s pozicije predsjednice.

Jer sam pokazala da se Plenkoviću i HDZ-u mogu suprotstaviti činjenicama, argumentirano, oči u oči.
Bez ega, bez nabacivanja uvredama i niskih strasti.

Jer sam saveznica žena.
Bit ću zaštitnica prava žena na izbor te snažna podrška institucijama koje rade na zaštiti žena od nasilja

Jer sam saveznica mladih.
Mladima prijeti epidemija mentalnih bolesti, a sustav je potkapacitiran da se time adekvatno bavi. Također smo u jeku epidemije ovisnosti od kockanja. Vrijeme je za ozbiljan društveni dijalog o ovoj temi.

Jer ću oduzeti odličja osuđenim ratnim zločincima.

Jer ću obrani i sigurnosti države pristupati razborito.
U sigurnost treba ulagati strateški, a ne stihijski. Nisu nam dovoljni vojni avioni, trebamo i kanadere. Savezništva neću tražiti među onima koji pokazuju pretenzije na naš teritorij ili dovode u pitanje temeljne demokratske vrijednosti, poput Orbana ili Dodika.

Jer ću inzistirati na priznanju Palestine i stvaranju jake europske koalicije šefova država za priznanje Palestine i oslobađanje okupiranih područja u skladu s odlukom Međunarodnog suda pravde.

Jer sa mnom znate na čemu ste.
Moju kampanju doniralo je preko 1300 običnih građana, a njihova prosječna donacija iznosi 30 eura. Iza mene ne stoje mutni tipovi, lica rado viđena na donatorskim večerama Željke Markić ni basnoslovni iznosi privatnih tvrtki od građevinskog do zdravstvenog sektora.

Jer Hrvatskoj treba predsjednica nove generacije.
Već tri desetljeća gledamo uglavnom ista lica, a dva kandidata već su imala priliku pokazati što znaju i umiju u izvršnoj vlasti.

četvrtak, 26.12.2024.

IZRAEL SE USPROTIVIO PAPINIM IZJAVAMA O RATU KOJI VODI NAD PALESTINCIMA

VATIKANSKI VELEPOSLANIK POZVAN NA RAZGOVOR

Izraelski list “Yedioth Ahronot“ javlja da je vatikanski veleposlanik u Tel Avivu nuncij Adolpho Yllana pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova i da mu je rečeno da je Izrael razočaran papinom kritikom. Naime poglavar Rimokatoličke crkve i Vatikana papa Franjo rekao da ono što se dešava u Gazi pod izraelskim napadima nije rat, već okrutnost, piše agencija Anadolija 26.prosinca.

Papa Franjo je na tradicionalnoj nedjeljnoj molitvi 22. prosinca novinarima komentirao situaciju u Pojasu Gaze. “S velikim bolom mislim na Gazu, toliko okrutnosti, na djecu se puca iz mitraljeza, škole i bolnice bombardirane ... To je velika okrutnost“, rekao je papa Franjo. Papa je na sličan način kritizirao izraelske zračne napade na Gazu i 21. prosinca.

“Iako su prethodno dozvoljavali kardinalu Pierbattistu Pizzaballi koji je latinski jeruzalemski patrijarh, da uđe u Gazu, nisu to dozvolili jučer i djeca su bombardirana. To nije rat, to je okrutnost. Želim ovo da kažem jer dira srca“, rekao je papa Franjo.
Izrael nastavlja genocidni rat u Gazi u kojem je od 7. listopada prošle godine ubijen 45.361 Palestinac, uključujući 17.492 djece i 11.979 žena, a ranjeno je 107.803 ljudi. Infrastruktura Gaze je u velikoj mjeri devastirana, a brojne žrtve se još uvijek nalaze pod ruševinama.
Prošlog mjeseca Međunarodni kazneni sud izdao je naloge za hapšenje Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi, piše Anadolija.

Izvor: Agencija Anadolija, mzz

srijeda, 25.12.2024.

BOŽIĆ SLAVI 1,4 MILIJARDE KATOLIKA

PRIRODA ČOVJEKA IZAZIVA RAT

Božić je. To je katolički blagdan kojim se 25. prosinca, po gregorijanskom kalendaru slavi rođenje Isusa Krista u cijelom katoličkom svijetu. Statistika iz Vatikana, iz listopada ove godine kaže da u svijetu ima 1, 4 milijarde katolika. U Hrvatskoj je prema zadnjem popisu stanovništva 78,97 % katolika, što je oko tri milijuna stanovnika. Postoci otkrivaju da se broj katolika smanjuje.
Riječ Božić zapravo je umanjenica riječi Bog preuzeta kao naziv blagdana, i ta je riječ postala ime za Dan Božića, kada se rodio Isus Krist.
Na današnji dan katolički vjernici svjedoče da Isus nije mit, već da postoji i da u njega vjeruju. Rođen je od žene Marije, po Duhu Svetomu, ne fizičkim i ljudskim načinom stvaranja djeteta. Već nadnaravnim načinom, na koji nitko nikada više poslije Isusa Krista nije dobio život. Zbog tog nadnaravnog začeća Isusa u krilu Djevice Marije Isus je, tumači Crkva, Bog i Čovjek. Imao je ljudsku narav, ljudsko tijelo, upoznao je život čovjeka na zemlji jer je i sam na zemlji živio 33 godine. Isus Krist je upoznao ljudsku dobrotu i ljudsku zloću.

PORUKA JE PRIHVATITI ISUSA

Poruka je Božića, uči crkva, prihvatiti Isusa s ljubavlju. Čini se mogućim, ali pretočiti poruku Božića u svakodnevni život zbog Isusa Krista, mnogima nije jednostavno. Zato što pred čovjeka dolaze često puta nepredvidivi, zamršeni događaji koje vode isto takvi ljudi. Ipak neki ljudi, odabrani, to mogu. Od koga odabrani? Baš od Isusa Krista. Radi nečeg, što ljudskom shvaćanju nije prirođeno znati. I nije dato čovjeku da razumije sve . Bez mistike koja iskustvom želi razumjeti Boga, vjeru nije moguće potpuno razumjeti. I krug se zatvara. Isus Krist, Bog i Duh Sveti – čine tro jedinog Boga, kaže crkva.
A taj Bog dao je ljudima slobodnu volju na način da svatko izabere, da li će vjerovati u Isusa Krista, ili će otići na neku drugu stranu u neke druge vjere, dileme i svjetove. I tako počinje dobro i zlo. Dobro je Isus Krist, čije rođenje katolici 25. prosinca slave. A onima koji su se opredijelili za dobro piše- što se prenosi do danas : ne ubij, ne ukradi, ne laži, nemoj svjedočiti lažno, ne sagriješi u bludu, poštuj roditelje – i objašnjava zašto poštovati roditelje – pa kaže – da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji – kakva duboka obveza koja u Božjiem planu ima razloge, zatim ne psuj i nemoj željeti tuđih stvari.“ I jedan dan u tjednu posvetiti, meni Bogu, Isusu Kristu“ danas malom tek rođenom Isusu“. To su zakoni dobra ljubavi i vjere. Vjernici i katolici dodaju vjeri i – nadu. Kažu „Božić je za nas vjera i nada. „

PRIRODA ČOVJEKA IZAZIVA RAT

Mnogim vjernicima je nejasno i razgovaraju o tome – zašto Bog, svemoguć i pravedan dopušta ratove koji odnose živote nedužnih civila, djece, razaraju i uništavaju materijalna dobra. A crkva daje odgovor pa kaže, da na način kako se sukobljavaju ljudi sukobljavaju se i narodi. Ratovi su rezultat prirode čovjeka, a to je sebičnost i pohlepa. To su stanja bez ljubavi, suosjećanja, bez straha od Boga. Bog je ljudima dao slobodnu volju i dopušta da se volja takvih ljudi provodi. Mnoga zla, nepravde, prijevare i preljubi, kaže crkva, dolaze iz ljudskog srca. Lijek tom zlu je u slabo korištenoj terapiji, a ta je terapija post i molitva.

Margareta Zouhar Zec

utorak, 24.12.2024.

DOLAZE LI S TRUMPOVIM PREUZIMANJEM VLASTI KRIZE I NEIZVJESNOST

TRUMP RAZMIŠLJA O TERITORIJALNOM ŠIRENJU

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump zaprijetio je 22.prosinca da će ponovno uspostaviti američku kontrolu nad Panamskim kanalom, optužujući Panamu da naplaćuje previsoke cijene za korištenje srednjoameričkog prolaza i izrazivši ukor za panamskog predsjednika Josea Raula Mulina.
Govoreći pred mnoštvom pristaša u Arizoni, Trump je također rekao da neće dopustiti da kanal padne u "pogrešne ruke", upozorivši na potencijalni kineski utjecaj na prolaz.
Nakon događaja, on je na Truth Social objavio sliku američke zastave koja se vijori iznad uskog vodenog prolaza uz komentar: "Dobrodošli u kanal Sjedinjenih Država!"
Trumpovi komentari bili su rijedak primjer američkog čelnika koji je rekao da bi mogao natjerati suverenu zemlju da preda teritorij. Također su naglasili očekivani pomak u američkoj diplomaciji pod Trumpom, koji kroz povijest nije bježao od prijetnji saveznicima i korištenja ratoborne retorike u odnosima s kolegama.

"Dan je Panami i narodu Paname, ali ima odredbe", rekao je Trump o kanalu koji je nekoć bio u vlasništvu SAD ali je prije nekoliko desetljeća predan Panami.
"Ako se načela, moralna i pravna, ove velikodušne geste davanja ne budu slijedila, tada ćemo zahtijevati da nam se Panamski kanal vrati, u cijelosti, brzo i bez pitanja."
U snimljenoj poruci koju je u nedjelju poslijepodne objavio panamski predsjednik Mulino, rekao je da se o neovisnosti Paname ne može pregovarati i da Kina nema utjecaja na upravljanje kanalom. Također je branio stope prolaza koje Panama naplaćuje, rekavši da nisu postavljene "iz hira". Kina ne kontrolira niti upravlja kanalom, već podružnica CK Hutchison Holdingsa sa sjedištem u Hong Kongu već dugo upravlja dvjema lukama koje se nalaze na ulazu kanala u Karibe i Pacifik.
"Svaki kvadratni metar Panamskog kanala i okolnog područja pripada Panami i nastavit će pripadati Panami", rekao je Mulino u svojoj izjavi koja je objavljena na platformi X. Trump je potom Mulinu odgovorio: "To ćemo još vidjeti!"

PANAMSKI KANAL KLJUČAN ZA AMERIČKI IZVOZ
Vodeni put, koji omogućuje prijelaz do 14 000 brodova godišnje, čini 2,5% globalne pomorske trgovine i ključan je za američki uvoz automobila i komercijalne robe kontejnerskim brodovima iz Azije, te za američki izvoz roba, uključujući ukapljeni prirodni plin .
Sjedinjene Države većinom su izgradile kanal i desetljećima upravljale teritorijem koji okružuje prolaz. SAD i Panama potpisale su 1977. sporazume koji su otvorili put povratku kanala pod punu panamsku kontrolu. SAD su predale kontrolu nad prolazom 1999. nakon razdoblja zajedničke uprave.
Nije jasno kako bi Trump pokušao vratiti kontrolu nad kanalom, a prema međunarodnom pravu ne bi imao nikakvog pribjegavanja ako bi se odlučio za prolaz.
Ovo nije prvi put da Trump otvoreno razmišlja o teritorijalnom širenju. Posljednjih tjedana više je puta razmišljao o pretvaranju Kanade u američku državu, iako je nejasno koliko je ozbiljan po tom pitanju. Tijekom svog mandata 2017.-2021., Trump je iskazao interes za kupnju Grenlanda, autonomnog teritorija Danske. Danske vlasti su ga javno odbile prije nego što su uopće mogli razgovarati. Trump je ponovio tu ideju u nedjelju 22. prosinca u izjavi kojom je objavio svoj izbor za veleposlanika u Danskoj, Kena Howeryja. On je u vrijeme Trumpova mandata od 2017.-2021. bio veleposlanik u Švedskoj. "Za potrebe nacionalne sigurnosti i slobode u cijelom svijetu, Sjedinjene Američke Države smatraju da su vlasništvo i kontrola nad Grenlandom apsolutna potreba", napisao je na mreži Truth Social Trump.
Izvor: Agencija Reuters, mzz

TRUMP ŽELI SMRTNU KAZNU
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je da će, kada preuzme vlast 20. siječnja, uputiti svoje ministarstvo pravosuđa da “energično nastavi” provoditi smrtne kazne kako bi zaštitio Amerikance od “nasilnih silovatelja, ubica i čudovišta”.
Trumpova izjava na platformi Truth Social bila je odgovor na objavu predsjednika Joea Bidena 23. siječnja da je ublažio kazne za 37 od 40 zatvorenika koji čekaju smrtnu kaznu, pretvarajući ih u doživotni zatvor bez pomilovanja, prenosi Reuters.
Trump je ponovno pokrenuo savezna pogubljenja tokom svog prvog mandata od 2017. do 2021. nakon gotovo 20-godišnje pauze. Biden, koji se kandidirao za predsjednika protiveći se smrtnoj kazni, stavio je savezna pogubljenja na čekanje kada je preuzeo dužnost u januaru 2021. godine.
Za razliku od izvršnih naloga, odluke o pomilovanju ne može poništiti predsjednikov nasljednik, iako se smrtna kazna može agresivnije tražiti u budućim slučajevima.
Trumpov tranzicijski tim 23. prosinca je osudio Bidenovu odluku, nazvavši je “odvratnom” zbog ugađanja “najgorim ubicama na svijetu”.

Izvor : Al Jazeera, mzz

UKRAJINI 1,1 MILIJARDA DOLARA ZA BUDŽETSKE TROŠKOVE

MMF UKRAJINI U ČETIRI GODINE - 15,6 MILIJARDI

Ukrajina je primila 1,1 milijardu dolara od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), što je novac koji će biti usmjeren na ključne budžetske troškove, objavio je ukrajinski premijer Denis Šmihal, a piše portal Al Jazeera 23. prosinca
Ovo je šesta isplata novca Ukrajini u okviru programa MMF-a za prošireni kreditni aranžman, čime je ukupna pomoć MMF-a Ukrajini dostigla 9,8 milijardi dolara.

Vanjsko financiranje, poput 15,6 milijardi dolara koliko je MMF dodijelio Ukrajini za period od četiri godine, ključno je za Kijev jer budžet zemlje trpi sve veći pritisak zbog rata s Rusijom, prenosi Tanjug pisanje Kyiv Independenta.
“Zahvaljujemo Međunarodnom monetarnom fondu na dosljednoj podršci našoj zemlji tokom rata”, napisao je Šmihal na Telegramu.

Prošle godine Ukrajina je dobila 42,5 milijardi dolara strane pomoći, a Ministarstvo financija procjenjuje da će za 2025. biti potrebno najmanje dodatnih 12 milijardi dolara.
“Rat Rusije i Ukrajine i dalje ima razoran društveni i ekonomski utjecaj po zemlju”, navela je u saopćenju Kristalina Georgieva, izvršna direktorica MMF-a.
Izvor: AL Jazeera, mzz

ponedjeljak, 23.12.2024.

TKO ĆE BITI 6. HRVATSKI PREDSJEDNIK ?

ČAK PET DOKTORA ZNANOSTI MEĐU OSAM KANDIDATA!

Nakon što su prikupili minimalno 10 000 pravovaljanih potpisa građana, kao uvjet Državnog izbornog povjerenstva, da bi mogli biti službeni kandidati za 6. Predsjednika RH na predsjedničkim izborima 29. prosinca 2024., osam kandidata je započelo službenu predsjedničku kampanju. To su kandidati Miro Bulj dr.Tomislav Jonjić, dr.Ivana Kekin. dr. Branka Lozo, Zoran Milanović koji je aktualni i 5. Predsjednik RH koji se natječe za još jedan petogodišnju mandat, dr. Dragan Primorac, dr. Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo

U zaključenom popisu birača, ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na dan 20. prosinca 2024. upisano je ukupno 3.762.221 birač. Od toga 3.512.226 birača ima prebivalište u Republici Hrvatskoj po općinama i gradovima. Bez prebivališta u Republici Hrvatskoj je aktivno registrirano 249.995 birača.

TKO SU KANDIDATI ZA 6. HRVATSKOG PREDSJEDNIKA?

Miro Bulj rođen je 1972. godine u Sinju, završio je srednju strukovnu školu u rodnome gradu, postao član stranke Most, a zahvaljujući svom političkom aktivizmu saborski je zastupnik i gradonačelnik grada Sinja.

Dr. Tomislav Jonjić rođenjem je Imoćanin, rođen 1965. Završio je pravni fakultet u Zagrebu u samo četiri godine. Završio je studij povijesti na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu, gdje je doktorirao u lipnju 2015. godine s tezom „Ivo Pilar kao politički ideolog“, pod mentorstvom dr. Stjepana Matkovića.
Dr. Jonjić je odvjetnik, diplomat, publicist, povjesničar i političar. Bio je branitelj u domovinskom ratu od njegova početka do 1992. te diplomat hrvatskoga veleposlanstva u Švicarskoj . Branio je na Haškom sudu hrvate iz Lašvanske doline, osuđene za ratne zločine.Bio je zastupnik u skupštini Grada Zagreba . Dr Jonjić je osoba koja izvrsno komunicira, brzo misli, daje sadržajne odgovore i objektivno je kandidat koji je sposoban na drugačiji način od dosada viđenih voditi predsjedničku politiku. Napisao je svoj predizborni predsjednički program u 30. točaka.

Dr. Ivana Kekin članica je stranke Možemo . Rođena je 1984. u Zelini u obitelji s osmero djece. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2008. godine, nakon čega je stekla specijalizaciju iz psihijatrije i subspecijalizaciju iz psihoterapije. Doktorirala je 2018. s radom“ Brzina cerebralnog protoka u bolesnika s prvom psihotičnom epizodom,“. Saborska je zastupnica ."Ja sam liječnica, specijalistica psihijatrije, subspecijalistica psihoterapije, doktorica znanosti, a suprug mi je rock-zvijezda zadnjih 35 godina „ , rekla je prilikom jedne press konferencije o sebi Ivana Kekin. Tijekom desetak dana predizborne kampanje dr. Kekin je zbog načina svoje komunikacije izazvala interes javnosti za njenu imovinu, u interes javnosti involviran je i njen suprug i osobe kojima nužno nije mjesto u predsjedničkoj predizbornoj kampanji. No osobnost implicira tijek koji sa sobom nosi želju za političkom karijerom u visokoj politici.

Dr. Branka Lozo rođena je u Zagrebu 1961. Članica je stranke DOMiNO, koja je osnovana tek prije nekoliko mjeseci. Profesorica je u trajnom zvanju na Grafičkom fakultetu u Zagrebu . Predaje kolegije vezane uz materijale u grafičkoj tehnologiji. Doktorirala je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Ono što je ostalo zapamćeno je da se zalaže kao predsjednica za „ novo hrvatsko proljeće.“

Prof dr. Dragan Primorac poznat je na hrvatskoj političkoj sceni iz vremena kada je bio ministar znanosti obrazovanja i sporta u Vladi RH od 2003. do 2009. godine . Bio je već jednom kandidat za predsjednika RH na izborima 2009. godine kada je osvojio 5,93% u prvom krugu . Rođen je u lipnju 1965. u Banja Luci. Liječnik je i znanstvenik na planu forenzike. Na dužnosti je predsjedavajućeg Odbora za međunarodne odnose Američke Akademije za forenzičke znanosti te je predsjednik International Society of Applied Biological Science (ISABS). Predsjednik je i Hrvatskog društva za humanu genetiku, Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu, Hrvatskog klastera konkurentnosti za personaliziranu medicine i Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina. Član je Vijeća Hrvatskog Olimpijskog odbora i Zdravstvene komisije Europskih olimpijskih odbora. Podpredsjednik je Hrvatskog taekwondo saveza.
Poznato je da neki ljudi imaju više talenata, i prof. dr. Primorac veoma je uspješan u medicinskoj znanosti . No ima li talenta i za politiku, da bude izabran od građana RH za predsjednika države kako to očekuje premijer Plenković i HDZ, to će tek pokazati izbori i 29. prosinac 2024.

Prof.dr.Marija Selak Raspudić rođena je 1982. u Zagrebu. Na filozofskom fakultetu diplomirala je 2007. na studiju filozofije, hrvatskog jezika i književnosti. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Ljudska priroda i nova epoha“ obranila je 2013. te stekla akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje filozofije. Napisala je knjigu „Zlo i Naopako. Suvremene manifestacije zla i pokušaji njihovih opravdanja“ koja je izdana 2019. Saborska zastupnica je od 2020.

Niko Tokić Kartelo rođen je 1966. u Zagrebu.
Na internetu na adresi https://predsjednikprijatelj.hr/o-meni/ je motivacijski sadržajna informacija Nike Tokića Kartela gdje opisuje politiku, sebe i svoju kandidaturu za predsjednika RH. Evo nekoliko poučnih rečenica iz tog pisma.

„Sve što sam postigao i izgradio ostvario sam s ljudima i uz uzajamno povjerenje. Povjerenje u ljude i jednostavnost moje su najjače vrline. Cijeli život tako živim i nikada nisam sve zadržavao samo za sebe. Ne skrivam emocije, slijedim svoje snove i samouvjeren sam – svjestan sam svoje vrijednosti, znanja koja posjedujem i spremnosti da pomognem čak i nepoznatim ljudima.
U svemu što radim tražim smisao. U poslovnom svijetu odavno sam došao do točke gdje više nema smisla samo se bogatiti i pritom zanemariti vrijeme potrebno za sebe, obitelj, prijatelje, doživljaje… Posao mi je stabilan, što već duže vrijeme omogućuje i meni i mojoj obitelji pomaže društvenoj zajednici koliko god možemo.

Razmišljam o tome kako bi bilo lijepo kad bi politika imala manju važnost, kada bi tek bila izraz brige za ljude, a ne izvor sukoba. Politika bi trebala predstavljati društvenu odgovornost mjerljivu jednostavnim praćenjem ispunjenja programa. Tako bismo politici vratili vjerodostojnost koju su joj profesionalni političari odavno uništili. Nezahvalno je govoriti o sebi, ali držim da je upravo ovaj trenutak kad se moram i želim uključiti.

Iz svog životopisa izdvojio bih sljedeće: deset godina posvetio sam učenju i radu, zatim sam deset godina samo teško radio, a posljednjih deset godina posvetio sam se motiviranju i savjetovanju mladih ljudi koji su već poduzetnici ili to žele postati. Sustav koji sam uspostavio u poslovanju i općenito u životu omogućio mi je da imam slobodnog vremena koliko želim i gotovo sam uvijek dostupan i koristan.“
U ovim rečenicama predsjedničkog kandidata Nike Tokića Kartela sadržan je i odgovor kako je uspio sakupiti 10 000 inicijalnih potpisa za ulazak u pul odabranih, iako do sada nije bio javna medijska ni politička osoba. Dakle rad, strpljivost, spremnost da pomogne, još vijek imaju svoju cijenu. Cijena tih vrijednosti pala je jedino u politici, jer su je političari proskribirali.

Aktualni predsjednik Zoran Milanović rođen je 1966. u Zagrebu pravnik po obrazovanju, prije nekoliko dana je izjavio, što su mediji prenijeli, da „orao ne jede muhe“ što je u analogiji događaja kandidature usporedba s onima ili za one koji tek žele doći na mjesto predsjednika, a on je suveren na tom mjestu.
Danas 23. prosinca predsjednik Milanović nije došao na predstavljanje svog predsjedničkog programa na Radio Zagreb 1. program. Hoće li se pojaviti danas na sučeljavanju svih predsjedničkih kandidata na HRT-u?
Predsjednik ima funkciju na Pantovčaku ali nije briljantan. Prigovara mu vladajuća većina da se " voza helikopterom" . Vanjska politika koju vodi kao Predsjednik RH je minorna.

Margareta Zouhar Zec

nedjelja, 22.12.2024.

U 10 MJESECI 2024. UMRLO 39.318 UMIROVLJENIKA

PROSJEČNA IM MIROVINA IZNOSILA 473 EURA

Ove godine do kraja mjeseca listopada u Hrvatskoj je umrlo 39.318 umirovljenika, pokazuju podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Naime, do isplate mirovina u studenome umrlo ih je 3.798 više nego lani u istom razdoblju. Priličan je to porast smrtnosti među umirovljeničkom populacijom. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti.

Umirovljenici koji su umrli u ovoj godini, živjeli su s mirovinom od prosječno 473 eura. Sasvim je jasno da se od takvih sredstava ne može osigurati ni zdrava prehrana, ni dodaci prehrani, lijekovi bez recepta ni ostalo što bi moglo utjecati na kvalitetu života, a samim time i na produljenje životnog vijeka. Uz zdravstveni sustav s predugim listama čekanja, ishod je jedini mogući. Premda je umrlo više muškaraca nego žena među umirovljeničkom populacijom, žene su te koje su živjele s oko 50 eura manjom prosječnom mirovinom.

Umirovljenici u prosjeku mirovinu koriste 20 godina, no postoje razlike među vrstama primanja. Naime, starosna mirovina koristi se najdulje, gotovo 22 godine. Međutim, tu je ogromna razlika od sedam godina, između muškaraca s 19 godina korištenja i žena s gotovo 26 godina korištenja mirovine u prosjeku. Zbog toga su žene većinom udovice, korisnice obiteljske mirovine ili njezina dijela u samoći i starosti.
Invalidske mirovine koriste se 20 godina, opet u korist umirovljenica s 22 godine korištenja u odnosu na muškarce s 19 godina. Najkraće se pak koristi obiteljska mirovina, što je i razumljivo s obzirom na to da se ova vrsta mirovine često počinje koristiti u već dubljoj starosti. Statistika pritom ne radi razliku između spolova, već pokazuje nešto manje od 18 godina prosječnog korištenja obiteljske mirovine.
Novih korisnika mirovina je 40.342. Ipak, pojedinačno je više samo onih koji idu u starosnu mirovinu, dok se broj novih umirovljenika koji koriste invalidsku i obiteljsku mirovinu smanjuje, s obzirom na to da ih više umire, nego što ih odlazi u mirovinu.

Izvor: Mirovina.hr, mzz

subota, 21.12.2024.

U OPĆINI PETERANEC 21 MLADA OBITELJ DOBILA FINANCIJSKU POTPORU U 2024.

POTPORA NIJE ZA POLJOPRIVREDU,
VEĆ ZA RJEŠAVANJE STAMBENOG PITANJA

Načelnik općine Peteranec Ivan Derdić mag.iur. hrabro radi i pomaže mladim obiteljima. Načelnikovo se ime ne navodi u informaciji koja slijedi, koju je objavio portal ePodravina 20. 12. ali bez sumnje netko mora odlučivati u općini.
Informacija je obična kada čitatelja ne interesira posebno ono što čita.
Ali ono što je tu važno je to da je Peteranec općina tek sa oko 2 300 stanovnika, a tu općinu čine još dva naselja u Koprivničko križevačkoj županiji. Mala općina znači i mali su prihodi. Ali ipak. Načelnik Derdić financijski portfelj je organizirao tako da je 2024. čak 21 mlada obitelj dobila potporu Općine za rješavanje stambenog pitanja. Neki obijesni građanin bi mogao reći „ što ti je to 65.000 eura, to nije niti za kupnju jednog stana?" No kada mlada obitelj živi u ruralnom ambijentu i kada treba financijsku podršku – financijska pomoć općine je iznimno dobrodošla. I načelnik Derdić je mlad po godinama, pa bez sumnje može percipirati potrebe i probleme mladih obitelji u ambijentu u kome i sam živi . m.zouhar zec

Objavljujem informaciju s portala ePodravina od 20.12. 2024.

„Završena je druga faza dodjele sredstava u sklopu Programa mjera za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih na području općine Peteranec u 2024.
Kako bi riješili stambeno pitanje, mladi stanovnici općine Peteranec imali su priliku javiti se na natječaj i osigurati bespovratna sredstva za kupnju stambenog objekta, kao i za ulaganje u novi odnosno (na)dogradnju postojećeg objekta.

Po prvi put ove je godine poziv proširen i dodatnim mjerama koje su omogućile dobivanje bespovratnih sredstava za izradu projektno-tehničke dokumentacije za rješavanje stambenog pitanja te za ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti.
Nakon prve faze dodjele sredstava za rješavanje stambenog pitanja mladih što je bilo u srpnju mjesecu 2024. kad je Općina s deset mladih obitelji potpisala ugovore i dodijelila sredstva u iznosu većem od 35 tisuća eura, na redu je bila i druga faza.
Druga faza uslijedila je i Općina je dodijelila ukupno 30.273,04 eura potpora za 11 podnositelja prijava, a i sa njima su potpisani ugovori temeljem kojih će im biti isplaćena sredstva.
Ukupno, za rješavanje stambenog pitanja mladih s područja općine Peteranec ove je godine dodijeljeno više od 65 tisuća eura.“

Izvor: ePodravina,mzz

PLATFORMA GLOVO ANALIZIRALA KLJUČNE TRENDOVE I REZULTATE U 2024.

KORISNIK U SPLITU IMA 881 NARUDŽBU,
PETAK NAJPROMETNIJI DAN DOSTAVE

Glovo platforma koja korisnicima omogućuje pristup raznim vrstama proizvoda i jela na zahtjev, objavila je analizu ključnih trendova i rezultata za 2024. godinu. Analiza pokazuje rast u svim poslovnim kategorijama, zanimljive navike korisnika i nezaboravne trenutke koji su obilježili ovu godinu, piše portal Ja trgovac 19. prosinca. U tekstu piše slijedeće:

Glovo je zabilježio značajan rast u svojim glavnim profilacijama. Kategorija hrane porasla je za 20% u odnosu na 2023. godinu, dok su narudžbe namirnica porasle za 14%. Trgovine su se također istaknule iznimnim rastom od 265%, pri čemu su kategorije poput igračaka (+157%) i cvijeća (+15%) među najbrže rastućima. Ponosni smo što 66% naših partnera čine mala i srednja poduzeća, čime Glovo aktivno doprinosi lokalnom gospodarstvu i podržava razvoj zajednica u Hrvatskoj.

Podaci za 2024. pokazuju da je petak i dalje najprometniji dan za dostavu, dok vikendi čine 30% ukupne prodaje proizvoda na tjednoj razini. Najaktivniji sat za narudžbe je 19:00, a 8. ožujka, na Međunarodni dan žena, zabilježen je najveći broj narudžbi u godini. Jedan od najzanimljivijih trenutaka dogodio se 16. travnja u 11:54, kada je u samo jednoj minuti dostavljeno čak 265 proizvoda.
Korisnici i partneri u Hrvatskoj postavili su, također, neke iznimne rekorde. Jedan Glovo dostavljač iz Osijeka isporučio je više od 15.000 narudžbi, što je najveći broj među svim dostavljačima u zemlji.

Najveća pojedinačna narudžba zabilježena je u Zagrebu, gdje je korisnik potrošio čak 1.000 eura u supermarketu. U Splitu, jedan korisnik postavio je rekord s 881 narudžbom tijekom godine, čime je postao najvjerniji korisnik ove popularne platforme.

U kategoriji hrane, hrvatski korisnici najviše naručuju američku, talijansku i azijsku kuhinju, dok su burgeri, pizza i wrapovi najpopularniji proizvodi. Što se tiče namirnica, najveći broj narudžbi dolazi iz Zagreba, Splita i Zadra, dok su stanovnici Dubrovnika najčešći kupci namirnica. Subota je najprometniji dan za dostavu namirnica, dok se 10% dnevnih narudžbi odvija upravo u 19:00 sati. Voda, banane i mlijeko najviše su konzumirani proizvodi u ovoj kategoriji.
Maloprodajne kategorije također su zabilježile rast, pri čemu kategorija igračaka bilježi povećanje od 157%, dok je prodaja cvijeća porasla za 15%.

Hrvatska se dodatno istaknula u Glovo Prime pretplatničkom modelu, zauzevši treće mjesto u regiji po broju korisnika koji su se pretplatili na ovaj program.
Ovi podaci potvrđuju da Glovo nastavlja uspješno prilagođavati svoje usluge potrebama korisnika u Hrvatskoj, pružajući brzu i pouzdanu dostavu proizvoda, od hrane i namirnica do proizvoda iz maloprodajnih kategorija.

Izvor: Ja trgovac, mzz

petak, 20.12.2024.

TURSKA AVIOKOMPANIJA LETI U 131 ZEMLJU SVIJETA

REKORD UPISAN U GUINNESSOVU KNJIGU

Turska aviokompanija Turkish Airlines (THY), koja od 2012. godine nosi titulu „aviokompanije koja leti u najviše zemalja svijeta“, službeno je upisala ovaj uspjeh u Guinnessovu knjigu rekorda, piše agencija Anadolija 20.prosinca. Certifikat o rekordu uručen je generalnom direktoru THY-a Bilalu Eksiju na međunarodnom aerodromu “Arturo Merino Benítez“ u Santiagu nakon THY-ovog prvog leta u glavni grad Čile.
Eksi je na ceremoniji istakao da su sretni što su pokrenuli letove i u Santiago.“Jačamo našu misiju povezivanja ljudi, kultura i destinacija širom svijeta“, rekao je Eksi.

Službenik Guinnessove knjige rekorda Talal Omar izjavio je da Turkish Airlines predstavlja primjer vizije i izvrsnosti. “Ovaj izvanredan uspjeh je prekretnica u globalnom zrakoplovnom okruženju dostizanjem više međunarodnih destinacija nego bilo koja druga aviokompanija. Čestitamo THY-u na ovom izuzetnom podvigu“, rekao je Omar.
Prema kriterijima procjene Guinnessove knjige rekorda, THY je oborio rekord sa letovima u 120 zemalja, koji odražavaju samo aktivne rute u posljednjih 12 mjeseci. Međutim, uključujući privremeno obustavljene rute i prvi let za Čile danas, mreža letova Turkish Airlinesa sada pokriva 131 zemlju. Ovaj rekord još jednom učvršćuje liderstvo THY-a u globalnoj avio industriji, turski avio prevoznik je poručio da nastavlja širiti svoju mrežu letova i tako povezuje svijet preko Turske. THY novom linijom uspostavlja četiri leta tjedno između Istanbula i Santiaga, uključujući i vezu sa Sao Paulom.
Nova ruta je od velike važnosti za THY jer je broj zemalja u koje leti na američkom kontinentu povećan na deset, a broj destinacija je povećan na 26.

Izvor: Agencija Anadolija,mzz

četvrtak, 19.12.2024.

KOMISIJA HBK IUSTITIA ET PAX - POVODOM PREDSJEDNIČKIH IZBORA UPUTILA PORUKU

POLITIČAR S PRAGMATIČNIM POGLEDOM IZVAN GRANICA DRŽAVE

Komisija Hrvatske biskupske konferencije „iustitia et pax“ ( pravda i mir) za predsjedničke izbore 2024. u RH objavila je 19. prosinca poruku pod nazivom „Izaći na izbore – čin je političke odgovornosti i skrbi za opće dobro“

Poruka je slijedeća : citiram

1. Političko djelovanje, kao oblik neposredne skrbi za opće dobro, prijeko je potrebno i časno služenje u zajednici. Stoga, u prigodi predsjedničkih izbora, koji će se održati 29. prosinca ove godine, želimo podijeliti odgovornost trenutka s građanima Republike Hrvatske te članove Božjega naroda, kao i sve ljude dobre volje, potaknuti, prije svega, na izlazak na izbore. Želimo podsjetiti kako tim činom iskazujemo da svjesno i savjesno preuzimamo odgovornost za opće dobro hrvatskoga društva. A donošenjem odgovorne i razborite odluke davanjem svojega glasa određenom predsjedničkom kandidatu, istodobno izražavamo i svoje povjerenje i očekivanja od osobe koja će u sljedećih pet godina obnašati odgovornu službu predsjednika Republike. Ovom porukom, kao Komisija Hrvatske biskupske konferencije koja je pozvana u svjetlu socijalnog nauka Crkve promicati pravdu i mir (iustitia et pax), želimo stoga samo istaknuti nekoliko temeljnih polazišta koja mogu pripomoći katoličkim vjernicima, a i svim ljudima dobre volje, u zauzimanju vlastita stava o predsjedničkim kandidatima, poštujući pri tome izbor svakoga glasača u skladu s njegovom osobnom savjesti.

2. Promišljajući u svjetlu socijalnog nauka Crkve koji ističe smjernice za prosudbu političkog djelovanja, naša je iskrena želja i poruka da osoba koja će obnašati službu predsjednika ili predsjednice Republike dosljedno djeluje u skladu s ovlastima propisanima Ustavom i zakonom te bude znak i jamac stabilnosti društva. Predsjednik Republike Hrvatske jest, prije svega, predsjednik svih građana te se očekuje da u obnašanju svojih dužnosti i ovlasti bdije nad sigurnošću građana te istupa u javnosti kada se radi o obrani temeljnih ustavnih načela zemlje. U tom smislu očekujemo da predsjednik ili predsjednica poštuje političku i svjetonazorsku različitost te upozorava kada se ona u društvu ne poštuje ili se omalovažavaju vjerska prava i osjećaji. Važno je stoga da osoba koja obnaša službu predsjednika nije stranački i svjetonazorski opredijeljena te da suradnički i savjetodavno surađuje s vladom u promicanju općeg dobra i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske na dobrobit svih njezinih građana. Dostojanstvo službe predsjednika Republike zahtijeva da svojim primjerom promiče visoku razinu političke kulture te bude nositelj smirivanja društvenih napetosti i promicatelj političkog dijaloga. Drugim riječima, iako su ovlasti predsjednika Republike većinom reprezentativne, kao vjernici očekujemo od predsjednika ili predsjednice da bude moralan korektiv i svojevrsna savjest društva, promicatelj pravne države, vladavine prava i jednakosti svih građana u pravima i dužnostima, a osobito da primjerom prednjači u zauzimanju za siromašne i marginalizirane.

3. Kao vjernici i građani pozvani smo stoga poduprijeti programe onih predsjedničkih kandidata koji promiču kulturu života, zauzimaju se za dostojanstvo žene i majke, djece i starijih osoba, štite obitelj utemeljenu na braku kao zajednici muškarca i žene, dosljedno poštuju vjersku slobodu, slobodan izbor vjerskog odgoja i pravo na priziv savjesti protiv zakona koji prisiljava na djelovanje protivno zahtjevima moralnoga reda koji štiti ljudski život od začeća do naravne smrti. Nema dvojbe kako se od osobe na čelu hrvatske države očekuje da voli i poštuje svoj narod. Očekujemo da svojim primjerom pokazuje zdravo domoljublje i da to pokazuje na način da se zauzima i bori za dobrobit i legitimne interese svih hrvatskih građana. Očekujemo također da Hrvate, koji žive u dijaspori, a posebice u Bosni i Hercegovini, gdje su oni jedan od tri konstitutivna naroda, poštuje i smatra važnim čimbenikom u ostvarivanju dobrih međunarodnih odnosa te da se zauzima za njihova nacionalna, politička i kulturalna prava u zemljama u kojima žive. Papa Franjo u enciklici Fratelli tutti istaknuo je kako najveća briga političara ne smije biti opadanje popularnosti u anketama. Političar je »tvorac, graditelj s ambicioznim ciljevima, resi ga realističan i pragmatičan pogled, koji se izdiže izvan granica njegove zemlje« (br. 188).

4. Pozivamo vjernike i druge građane da ne podlegnu napasti ravnodušnosti i malodušja koje se nerijetko očituje tijekom izbora. Jer, ne izlazeći na glasovanje, mi drugima prepuštamo da odlučuju u naše ime o budućnosti hrvatskoga naroda i svih građana Republike Hrvatske. Želimo stoga podsjetiti da je Gospodin Isus naučavao kako je u ljubavi prema Bogu i bližnjemu sadržan sav Zakon (usp. Mt 22,36-40). Papa Benedikt XVI., u socijalnoj enciklici Caritas in veritate (Ljubav u istini), utemeljeno je obrazložio da je ljubav ne samo načelo odnosa u osobnom i obiteljskom životu, nego i u društvenim, ekonomskim i političkim odnosima (usp. br. 2). Nastavljajući na misao pape Benedikta XVI., papa Franjo u socijalnoj enciklici Laudato si’ naglašava da su u duhu Isusova naučavanja svi vjernici pozvani prepoznati da se ljubav, puna malih gesta uzajamne brige, ne odnosi samo na privatni, nego i na civilni i politički život, i očituje se u svim djelovanjima kojima se nastoji graditi bolji svijet (usp. br. 231). »Zato se ljubav ne izražava samo u intimnim i bliskim odnosima nego i u društvenim, gospodarskim i političkim odnosima. Preduvjet za tu političku ljubav (politica caritas) jest razvijen društveni osjećaj koji nadilazi svaki individualistički mentalitet« (papa Franjo, Fratelli tutti, br. 181-182).
U duhu te političke ljubavi i zauzetosti za promicanje općeg dobra, pozivamo sve vjernike, i ljude dobre volje, da se dobro informiraju o programima predsjedničkih kandidata te da izađu na izbore i svoj glas i povjerenje daju onoj osobi za koju po savjesti smatraju da najbolje odgovara zahtjevima njihova osobnog uvjerenja da će ovu časnu službu obnašati na dobrobit svih građana Republike Hrvatske. Očekujemo i da će predsjednički kandidati u predizbornoj kampanji čuvati svoje i tuđe dostojanstvo te primjerenim i časnim postupanjem prema političkim suparnicima očitovati svoju prikladnost za obnašanje ove odgovorne državničke službe.

Pozivamo katoličke vjernike neka se utječu zagovoru One, koju vjekovima nazivamo hrvatskom »Odvjetnicom i Majkom«, te neka s pouzdanjem u Božje čovjekoljublje, očitovano u Isusovu rođenju, mole za slogu i napredak naše Domovine.

Zagreb, 19. prosinca 2024.
Đuro Hranić
nadbiskup đakovačko-osječki
predsjednik Komisije HBK-a „Iustitia et pax“

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA FORMIRALA REGISTAR FRANŠIZA

U HR 267 FRANŠIZA

Hrvatska gospodarska komora izradila je Registar franšiza kao potporu stvaranju franšizne mreže u Hrvatskoj i daljem razvoju ovog modela poslovanja koji na hrvatskom tržištu kontinuirano raste i danas broji gotovo 270 franšiza, u najvećoj mjeri domaćih brendova, objavila je u priopćenju 17. 12. Hrvatska gospodarska komora.
Registar franšiza pruža transparentan uvid u franšizni sektor, a podaci o poslovnim subjektima u Hrvatskoj koji posluju po franšiznom kriteriju dostupni su i kroz Digitalnu komoru.

SURADNJA S HZZ-om

"Kako bismo olakšali snalaženje i odabir onim poduzetnicima koji kreću u poduzetničke vode, HGK je u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje formirao Registar franšiza.
Na ovaj način se već poznate hrvatske franšize dodatno predstavljaju javnosti, a svi zainteresirani mogu provjeriti koji su uvjeti potrebni za otvaranje jedne takve poslovnice. Također, nudi se i izbor stranih franšiza, koje predstavljaju velike svjetske brandove, a već posluju na hrvatskom tržištu. Suradnja s HZZ-om je jako važna jer se za otvaranje franšiznih poslovnica mogu koristiti sredstva iz mjere za samozapošljavanje koja će biti dostupna i u 2025.", kazala je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu.
Potpora za samozapošljavanje nezaposlenim osobama traje 24 mjeseca, a iznos financiranja kreće se od 7.000 do 20.000 eura, ovisno o registriranoj djelatnosti poslovnog subjekta te povezanosti sa zelenom i digitalnom tranzicijom.
Fiksni iznos potpore iznosi 5.000 eura, dok se varijabilni iznosi razlikuju ovisno o registriranoj djelatnosti, a mogu se razvrstati u 3 kategorije: kupnja nove opreme neophodne za obavljanje djelatnosti, kupnja ili zakup licenciranih IT programa, te kupnja franšiza.

OD 267 NFRANŠIZA , 83 DOMAĆE

Franšizni model omogućuje poduzetnicima korištenje znanja već postojećih jakih brandova te umanjuje rizike u poslovanju. Naime, franšiza podrazumijeva preuzimanje poslovnog modela od strane davatelja franšize i poslovanje po definiranim pravilima. Na taj način poduzetnik koji je primatelj franšize izbjegava rizike pokretanja vlastitog branda, a koristi prepoznatljivost branda te ekonomije volumena davatelja franšize.
Franšizni sektor u Hrvatskoj danas broji 267 franšiznih sustava, od čega su 83 domaće franšize. Zabilježen je rast ukupnog broja franšiza od 8 posto u posljednjih 6 mjeseci, dok je broj domaćih franšiza u istom razdoblju porastao za 12 posto, pokazuju podaci Hrvatske udruga za franšizno poslovanje.

U FRANŠIZAMA ZAPOSLENO 20 000 LJUDI

U 2023. godini u Hrvatskoj je poslovalo 248 franšiznih sustava na 4.500 lokacija, koji su zapošljavali 20.000 ljudi dok je indirektno taj broj i duplo veći.
Hrvatske franšize, poput Muzeja iluzija koji posluje u SAD-u, Francuskoj, Danskoj i brojnim drugim zemljama i Surf'n'Fries-a koji posluje u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Tinker Labs u Srbiji, Crnoj Gori, BiH, Makedoniji i Mađarskoj, sve su prepoznatljivije na globalnom tržištu. Neke od uspješnih franšiza su i Fish Delish, posluje u SAD-u, Friendly Fire prisutan je u Austriji, Sloveniji, BiH, Meksiku i Portugalu te Fast Review u Saudijskoj Arabiji i najvećim hotelskim lancima u svijetu. Carwiz svoje franšizne tvrtke ima svim kontinentima
O aktivnostima u domaćoj franšiznoj industriji i potencijalu daljnjeg razvoja razgovaralo se krajem prošlog tjedna na okruglom stolu“ Gradimo uspjeh zajedno,“ koji se održao u organizaciji HGK i Zajednice franšiznog poslovanja, koja okuplja više od 100 članica. Zaključeno je da je potrebno dodatno popularizirati franšizno poslovanje, kako bi se svima koji žele postati poduzetnici a nemaju vlastitu ideju, omogućile informacije o ponudi već gotovih ideja i modela, ali i mogućnostima financiranja.

Izvor : Priopćenje HGK, mzz

srijeda, 18.12.2024.

ŠEST OBITELJI DOBILO KLJUČEVE NOVIH KUĆA U OPĆINI VOJNIĆ

NAKON PET GODINA MOGUĆNOST OTKUPA KUĆA

U Vojniću, u stambenom naselju Kolarić, 17. prosinca uručeni su ključevi korisnicima novih državnih kuća, izgrađenih u okviru projekta „Uklanjanje i izgradnja zamjenskih stambenih jedinica u vlasništvu RH na potresom pogođenim područjima“, sufinanciranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.
Ključeve je uručio potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić, u prisustvu državnog tajnika Domagoja Orlića, a bila je tu županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin te načelnik Općine Vojnić Nebojša Andrić.

U novom stambenom naselju izgrađeno je ukupno 11 zamjenskih državnih kuća. Izgradnja je krenula u ožujku 2024. godine, a 17. prosinca je ključeve svojih novih domova preuzelo 6 od 11 obitelji. Pravo na smještaj u državne kuće ostvarili su oni sugrađani koji su udovoljili uvjetima Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima te će u istima biti u najmu uz simboličnu najamninu u iznosu od 36 centi po metru četvornom. Nakon pet godina kuće će moći i otkupiti.
Vrijednost radova izgradnje 11 kuća u naselju Kolarić s infrastrukturom je ukupno 3,2 milijuna eura.

OBNOVA OD POTRESA DO 2030.

„Do 2030. godine ćemo na razini države kompletno završiti obnovu na potresom pogođenim područjima“, naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić prilikom svečanog uređenja ključeva budućim stanarima u naselju Kolarić.

Vojnić je općina u Karlovačkoj županiji koja je po popisu iz 2011. imala 4 764 stanovnika. Općinsko središte Vojnić se nalazi 22 kilometra od Karlovca. Vojnić bilježi povratak stanovništva, čemu doprinose ovakvi projekti. Stanari su izrazito zadovoljni uz poruku da su jedva dočekali ovaj trenutak. Zadovoljan i sretan i načelnik općine Vojnić, Nebojša Andrić. "Ovo naselje daje i jednu novu vizuru samom Vojniću. Tu su mlade obitelji, djeca, ovdje ćemo svi skupa raditi i živjeti, i ostati tu gdje jesmo."

Županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin istaknula je "Problem demografije u fokusu je rada županije, a kao mjere ističem i program za stambeno zbrinjavanje mladih, kao i neophodnu suradnju s Vladom RH" U okviru projekta "Uklanjanje i izgradnja zamjenskih stambenih jedinica u vlasništvu RH na potresom pogođenim područjima", ugovorena je izgradnja ukupno 55 zamjenskih obiteljskih kuća na području Gline, Petrinje, Dvora, Donjih Kukuruzara, Hrvatske Kostajnice, Sunje, Krnjaka, Vojnića i Tušilovića.

Projektom je obuhvaćena i izgradnja 20 višestambenih zgrada s ukupno 308 stanova. U potpunosti je dovršena izgradnja i uređenje 12 višestambenih zgrada - 8 u Petrinji i 4 u Glini sa 180 stanova koji su i useljeni. U tijeku su radovi na izgradnji 3 zgrade u Glini, po dvije u Topuskom i Gvozdu te jedna zgrada u Dvoru. Istovremeno, na potpomognutim područjima koja su potresom zahvaćena u tijeku je i projekt poslije potresne obnove državnih kuća s energetskom obnovom kojim je obuhvaćeno oko 300-njak kuća. Njih 81 je već završeno, 59 ih je u radovima dok je njih 248 u postupku nabave izvođača radova.

Izvor: Ministarstvo graditeljstva, mzz

utorak, 17.12.2024.

NJEMAČKI KANCELAR SCHOLZ IZGUBIO POVJERENJE U BUNDESTAGU

OZBILJNO NESLAGANJE OKO FISKALNIH PRIORITETA I DUGA

Njemački kancelar Olaf Scholz izgubio je povjerenju u parlamentu u Bundestagu što je pokazalo glasanje u parlamentu 16. prosinca.
Scholz je dobio potporu 207 zastupnika od 733 mjesta. Čak 394 zastupnika glasovala protiv njega, a 116 ih je bilo suzdržano. To ga je ostavilo daleko od većine koju čini 367 potrebnih glasova za ostanak na kancelarskoj funkciji , piše Al Jazeera English. Glasovanje u ponedjeljak uslijedilo je nakon što se raspala Scholzova krhka koalicija, što je izazvalo političku krizu u najvećem gospodarstvu Europske unije. Vladajuća koalicija, koja se sastojala od tri političke stranke, bila je uzdrmana kada je Scholz u studenom smijenio ministra financija Christiana Lindnera. Lindnerovi pro-poslovni Slobodni demokrati tada su napustili koalicijsku vladu, oduzevši Scholzu većinu u parlamentu. Scholzovi socijaldemokrati lijevog centra (SPD) i Zeleni nastavit će voditi državu bez parlamentarne potpore do formiranja nove vlade.
Nepovjerenje kancelaru Scholzu uslijedio je nakon više mjeseci unutarnje borbe oko fiskalnih prioriteta i potrošnje duga.Izbori za novi saziv Bundestaga održat će se 23. veljače.

SCHOLZ NUDI MJERE PRIJE IZBORA
Uoči izbora u veljači, konzervativci u većini anketa imaju malu prednost od više od 10 postotnih bodova u odnosu na SPD. Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) neznatno je ispred Scholzove stranke dok su Zeleni na četvrtom mjestu.
Glavne stranke odbile su vladati s AfD-om, ali njegova prisutnost komplicira parlamentarnu politiku, čineći nezgrapne trostrane koalicije poput Scholzove vjerojatnijim. U međuvremenu, kancelar Scholz je iznio popis hitnih mjera koje bi mogao donijeti prije izbora, uključujući 11 milijardi eura (11,6 milijardi dolara) smanjenja poreza i povećanje dječjih doplataka.

SCHOLZ I MERZ
U Njemačkoj je Scholz – koji je prethodno bio gradonačelnik Hamburga i ministar financija prije nego što je postao šef nove vlade 2021. – optužio je Slobodne demokrate da žele blokirati ulaganja u zemlji.
Kada je prije tri godine preuzeo dužnost od Angele Merkel, smatran je kandidatom za nastavak, on to i jest uokvirio u izbore sljedeće godine kao priliku za birače da postave novi kurs, dajući glas kao izbor između budućnosti rasta i budućnosti štednje.
Ako dobije drugi mandat, Scholz je rekao da će uložiti velika sredstva u njemačku škripavu infrastrukturu i da neće rezati potrošnju za koju je rekao da žele konzervativci.
Kancelar Scholz i čelnik konzervativne Kršćansko-demokratske unije Friedrich Merz, za kojeg ankete pokazuju da će vjerojatno biti sljedeći kancelar, sukobili su se u raspravi prije glasovanja u ponedjeljak 16. prosinca , optužujući jedan drugoga za nekompetentnost.
"Kratkovidnost bi mogla uštedjeti novac kratkoročno, ali hipoteka na našu budućnost je nepriuštiva", rekao je Scholz zastupnicima.
Merz je rekao Scholzu da će njegovi planovi potrošnje opteretiti buduće generacije i optužio kancelarku da nije ispunila obećanja o ponovnom naoružavanju od ruske invazije na Ukrajinu. Konzervativni čelnik je glasno podržavao davanje Ukrajini projektila Taurus njemačke proizvodnje, koji bi se mogli koristiti za gađanje ciljeva unutar Rusije.

Scholz je, naprotiv, odbio isporučiti ih Kijevu, sugerirajući da bi takvi potezi mogli gurnuti Berlin u žešći sukob s Moskvom.I Scholz i Merz su vjerni pristaše Izraela. Njemačka je jedan od vodećih dobavljača oružja Izraelu, kojeg grupe za ljudska prava optužuju da je izvršio genocid u Gazi.

Izvor : Al Jazeera English, mzz

DONIRANE UREĐAJE IZ NORVEŠKE SRBIJA ISPROBALA NA AKTIVISTIMA I NOVINARIMA

UPOTRIJEBILI ŠPIJUNSKI SOFTVER

"Srpske obavještajne službe su navodno instalirale špijunski softver u telefone barem 13 novinara i aktivista u Srbiji, tvrdi Amnesty International (AI) u izvještaju objavljenom u ponedjeljak citirajući aktiviste, " piše Deutche Wele na Internet stranici 16.12. 2024.
"U dva slučaja softver, koji potječe od izraelske kompanije Cellebrite, korišten je da se telefoni „otključaju“ prije nego što su zaraženi špijunskim virusom, navodi se u izvještaju.
Nalazi otkrivaju rutinsku upotrebu invazivnog špijunskog softvera, uključujući i Pegasus, zajedno s novim domaćim sustavom špijunskog softvera NoviSpy za Android uređaje koji je prvi put otkriven u ovom izvještaju AI-a. "

PRIJAVILI SUMNJIVE AKTIVNOSTI

"Prema AI-u, srpski špijunski softver nazvan NoviSpy potom je pravio snimke ekrana telefona, kopirao kontakte i ubacivao ih na server pod kontrolom vlasti. „U više slučajeva su aktivisti i novinari prijavili sumnjivu aktivnost na svojim mobilnim telefonima odmah nakon saslušanja kod srpske policije ili sigurnosnih službi", navodi Amnesty International.
Izraelci ispituju stvar
Agencija Reuters prenosi da joj srpska ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova, kao ni Bezbednosno-informativna agencija (BIA) nisu odgovorili na upite na ovu temu. No, BIA je 16.12. objavila kratko priopćenje u kojemu izvještaj Amnestyja naziva „trivijalnim senzacionalizmom" koji tobože otkriva da AI radi „za interese pojedinih agencija i grupa za pritisak".
„Bezbednosno-informativna agencija radi isključivo u skladu sa zakonima Republike Srbije i stoga nismo u stanju čak ni da komentiramo besmislene navode iz njihovog teksta, kao što i inače ne komentiramo slične sadržaje“, dodaje se u priopćenju. Inače, proizvodi izraelske firme Cellebrite naširoko se koriste po svijetu. Koristi ih i američki FBI kako bi otključao telefone.

PAKET FINANCIRALA NORVEŠKA VLADA

Jedan od aktivista koji govori u izvještaju Amnestyja naveo je da su svi njegovi kontakti iz telefona kopirani odmah nakon razgovora u BIA-i. On je Reutersu rekao da je odnio telefon digitalnim forenzičarima koji su dokazali prisutnost softvera NoviSpy koji je kopirao kontakte i slao privatne fotografije na server kojeg kontrolira BIA.
Prema Amnestyju, Srbija je dobila „ključ“ za telefone od Cellebritea u sklopu šireg paketa koji je trebao pomoći da se ispune neki standardi za prijam u Europsku uniju u pogledu borbe protiv organiziranog kriminala.
Taj paket financirala je vlada Norveške, a njime je upravljao jedan ured Ujedinjenih naroda. U Srbiji je dopremljen između 2017. i 2021. godine. „Tvrdnje u izvještaju (Amnesty Internationala) su zabrinjavajuće i, ako su točne, to je neprihvatljivo“, rekla je Maria Varteressian, zamjenica ministrice vanjskih poslova Norveške. Ona je navela da očekuje od Agencije UN-a za nabavke (UNOPS) da ispita stvar."

iZVOR: Deutche Wele, mzz

ponedjeljak, 16.12.2024.

EUROPSKA UNIJA : PROMICANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA EU

Uživajte, iz Europe je! Enjoy, it's from Europe!


Karta svih promotivnih i informativnih kampanja te provjera prihvatljivosti dostupni su na novom portalu „Enjoy, It's from Europe”.

https://enjoy-its-from-europe.campaign.europa.eu/en

Ovaj portal ima za cilj podići svijest o svim inicijativama koje Europska komisija sufinancira ili izravno organizira za promicanje velike raznolikosti poljoprivrednih proizvoda EU-a.
Otkrijte EU kampanje i događaje diljem svijeta i saznajte kako EU i europski proizvođači osiguravaju autentičnost, sigurnost, održivost i kvalitetu poljoprivredne hrane i pića u EU.

Informativni dan održat će se 29. i 30. siječnja 2025. u Bruxellesu i na internetu. Potencijalni korisnici pozivaju se na sudjelovanje kako bi stekli uvid u mogućnosti financiranja i postupak prijave. Imat će priliku čuti mišljenja uspješnih korisnika, kao i povezati se s potencijalnim projektnim partnerima.

DVA POZIVA ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA

Europska izvršna agencija za istraživanje (REA) objavit će 22. siječnja 2025. dva poziva na podnošenje prijedloga,
1. jedan za takozvane „jednostavne” programe, s jednom ili više organizacija iz iste zemlje EU-a;
2. jedan za programe u kojima sudjeluje više korisnika, s najmanje dvije organizacije iz najmanje dvije države članice ili iz jedne ili više organizacija na europskoj razini.
Širok raspon gospodarskih subjekata, kao što su trgovinske organizacije i organizacije proizvođača te poljoprivredno-prehrambene skupine odgovorne za promotivne aktivnosti, može se prijaviti za financiranje i podnijeti svoje prijedloge. Pozivi će biti otvoreni za prijave u razdoblju od tri mjeseca.

ZA PROMICANJE POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENIH PROIZVODA
U EUROPSKOJ UNIJI I U SVIJETU - 132 MILIJUNA EURA

Prema priopćenju od 13. prosinca Komisija Europske unije će 2025. dodijeliti 132 milijuna eura za sufinanciranje promotivnih aktivnosti za održive i visokokvalitetne poljoprivredno-prehrambene proizvode iz EU-a na unutarnjem tržištu i diljem svijeta. Program rada za politiku promocije za 2025. koji je Komisija donijela 13. prosinca osmišljen je kako bi se stvorile nove tržišne prilike za poljoprivrednike u EU-u i širu prehrambenu industriju EU-a te kako bi im se pomoglo da osiguraju postojeće poslovanje. U njegovim se prioritetima uzimaju u obzir sveobuhvatni ciljevi održivosti i konkurentnosti te sigurnosti opskrbe hranom, navedeni u političkim smjernicama za Komisiju za razdoblje 2024. - 2029.

Donošenjem programa rada za 2025. obilježava se i deset godina politike EU-a za promicanje. U tom je razdoblju Europska komisija zajedničkim potpisom sufinancirala više od 600 kampanja pod nazivom „Enjoy, it's from Europe”, kojima se podupire ugled poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u Uniji i diljem svijeta.
Iznosi raspoloživi za programe koji će se odabrati 2025. podijeljeni su na promidžbu u zemljama izvan EU-a i na unutarnjem tržištu EU-a sa 63,4 milijuna eura odnosno 58,6 milijuna eura.
U programu rada kao glavna promotivna ciljna tržišta utvrđene su regije i zemlje s visokim potencijalom rasta izvan EU-a. To uključuje Kinu, Japan, Južnu Koreju, Singapur i Sjevernu Ameriku. Ujedinjena Kraljevina i dalje je jedno od glavnih izvoznih tržišta za poljoprivredno-prehrambene proizvode iz EU-a i apsorbira više od 20 % izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a.

Proračun za unutarnje tržište EU-a raspodijeljen je na sljedeći način:

• Kampanje usmjerene na unutarnje tržište uključivat će mjere informiranja i promocije usmjerene na sustave kvalitete EU-a,
• posebno oznake zemljopisnog podrijetla (zaštićena oznaka izvornosti (ZOI),
• zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP)
• i zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS))
• s namjenskim proračunom od 17,1 milijun EUR. Trenutačno je zaštićeno više od 3 500 naziva poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i pića, čime se potrošačima jamče izvorni proizvodi i čuva kulturna i kulinarska baština EU-a.
• Sredstva u iznosu od 28,8 milijuna eura dodjeljuju se programima čiji je cilj podizanje svijesti i povećanje prepoznatljivosti ili ekološki i održivo uzgojenih proizvoda, među ostalim uz više standarde dobrobiti životinja.
• 12,7 milijuna eura namijenjeno je poticanju konzumacije svježeg voća i povrća u kontekstu uravnotežene prehrane.

Dodatnih 10 milijuna EUR izdvaja se za mjere u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu, gubitka povjerenja potrošača ili drugih problema. Taj se proračun preraspodjeljuje za programe u trećim zemljama ako se ne iskoristi.

Izvor : Priopćenje EK,MZZ

nedjelja, 15.12.2024.

UREDBA O OCJENJIVANJU BEZ TEMELJA I SMISLENOSTI

VLADA SI STVARA NEPOVJERENJE U JAVNOSTI

Iako je posljednji mjesec u 2024. godini, prosinac, građani nisu prepušteni mislima na predstojeće božićne i novogodišnje blagdane, usprkos okićenim trgovinama i trgovima na kojima blješte okićeni borovi i upaljene lampice. Građani su fokusirani na svoju egzistenciju, što su u prvom redu njihove plaće. Na pitanje novinara – da li je sada vrijeme za prosvjed – odgovori su građana - uvijek je vrijeme za prosvjed.
Tako su 2. prosinca prosvjedovali nezadovoljni djelatnici Hrvatske pošte, 13. prosinca prosvjedovali su umirovljenici, a 14. prosinca djelatnici prosvjetne zajednice.
Sindikat znanosti , Školski sindikat Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske( NSZSŠH) 14. prosinca su na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu održali prosvjed pod sloganom „Adventski prosvjed protiv ocjenjivanja i nepravednih koeficijenata“.

KOJI JE KRITERIJ OCJENJIVANJA?

Prosvjedovali su, učitelji, nastavnici i profesori koji uče mlade generacije i ocjenjuju njihovo znanje, ali su pozvali da se ukine Uredba o ocjenjivanju za njih visoko obrazovane nastavne kadrove, koju je resorno ministarstvo izmislilo te najavilo da će Uredba o ocjenjivanju biti na snazi od 1.1. 2025. godine. Uredba je zamišljena tako da se nastavnici međusobno ocjenjuju. To izaziva u obrazovnim institucijama veliku nedoumicu. Može li i na temelju kojeg kriterija profesor engleskog ocijeniti profesora informatike? Ili na temelju kojeg kriterija može
profesor hrvatskog ocjenjivati naprimjer profesora geografije ili profesora nekog stručnog predmeta? Kriteriji nisu zadani . Prosvjednici su novinarima komentirali „ Neka ocjenjuju sami sebe“. U skladu s tim razmišljanjem; Ne bi li članove Izvršne vlasti RH bili iznenađeni kada bi dobili službenu obvezu osjenjivanja svojih kolega ministara: naprimjer da ministrica zaštite okoliša i energetske tranzicije Marija Vučković mora ocijeniti Radovana Fuksa ministra znanosti i obrazovanja? Ili da ministar uprave i pravosuđa Habijan mora ocijeniti ministra obrane Ivana Anušića? Ti obrazovani ljudi osjetili bi se zbunjeni i loše bi mislili o tom zadatku ocjenjivanja baš kao što loše misle i učitelji i profesori. Jer nema nikakvog temelja ni smislenosti za takvim zahtjevom ocjenjivanja u školskom sustavu.

BEZ KOMPETENTNOG SUGOVORNIKA

Praznina koja ostaje je ta što sindikalni predstavnici nemaju dovoljno kompetentnog sugovornika koji bi mogao suvislo reći da je takav zahtjev potpuno besmislen i odlučiti da se on skine s dnevno reda. I u nedostatku takvog sugovornika, ta je Uredba o ocjenjivanju postala predmet prosvjeda triju Sindikata iz grane obrazovanja. Međutim posljedica takve nesuvisle Uredbe o ocjenjivanju ima još jedno lice – a to je pitanje kompetentnosti Vlade i pitanje povjerenja u tu Vladu. Smiju li iz Vlade školskoj obrazovanoj zajednici dolaziti zahtjevi koji nemaju nikakvo uporište u poboljšanju obrazovne strukture, u poboljšanju međuljudskih odnosa, koji se ne odnose ni na kakvu nastavnu metodologiju - već je poslan zahtjev sa negativnom konotacijom. Jer Uredba o ocjenjivanju može proizvesti nastavničku netrpeljivost, nesigurnost na poslu sa krajnjim ishodom potrage za drugim radnim mjestom. A Vlada s takvim zahtjevom sebi stvara osnovu za nepovjerenje u javnosti.

SMJENE SU POTREBNE

Bez obzira na brojne kritike oporbenih stranaka u Hrvatskom saboru premijeru Plenkoviću , da je u osam godina političke vladavine smijenio 30 ministara u Vladi, to Plenkovića ne bi trebalo sprečavati da i dalje smjeni svakog ministra koji ne radi po načelima i vrijednostima Europske unije. A te vrijednosti su promicanje mira, stabilnost, vladavina prava, sloboda i demokracija, uključujući i kompetentnost i odgovornost. Ursula von der Leyen je za svoj drugi mandat na mjestu predsjednice Europske komisije koji je počeo 1. 12. izabrala 22 nova povjerenika. Samo su Šefčović, Dombrovskis, Šuica i Varhely povjerenici koje je Ursula iz svog prvog mandata inkorporirala u drugi mandat.
A ovo što je nametnuto učiteljima i profesorima s Uredbom o ocjenjivanju je anuliranje više pro europskih vrijednosti i stvaranje međusobnog nepovjerenja među nastavnicima i profesorima.

Margareta Zouhar Zec

MINISTARSTVO PRIOPĆENJEM REAGIRALO NA PROSVJED SINDIKATA UČITELJA I PROFESORA

SAMO O PLAĆAMA, O OCJENJIVANJU NI RIJEČI

Tisuće prosvjednika tri sindikata i to Sindikat znanosti, Školski sindikat Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske pozvalo je Vladu RH 14. prosinca na prosvjedu koji je održan na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, da izuzme obrazovanje i znanost iz Uredbe o ocjenjivanju te ispravi nepravde i nered koje je nanijela novim sustavom koeficijenata.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja poručilo je kako ne nalazi nikakav racionalan razlog za prosvjed 14. 12. triju sindikata znanosti i obrazovanja jer su plaće učitelja u mandatu ove Vlade porasle više od 60 posto.

"Ne vidimo nikakav racionalan razlog za sindikalne akcije te smatramo da su se sredstva koja učitelji putem članarina uplaćuju sindikatu mogle u blagdansko vrijeme, umjesto financiranja promotivnih plakata i zakupa autobusa, puno pametnije iskoristiti i to na način da svi članovi sindikata od toga imaju koristi", priopćilo je Ministarstvo.

Dodali su kako će ovako prosvjede iskoristiti samo "pojedini predsjednički kandidati koji će na prosvjedima parazitirati".

Iz Ministarstva su podsjetili da je proteklo tek šest mjeseci od kada su plaće u obrazovanju porasle za 25 posto te da su u tijeku pregovori za granske kolektivne ugovore, kao i za povećanje osnovice, a također su istaknuli kako su otvoreni za sve prijedloge sindikata vezano uz ocjenjivanje.

Naveli su i kako je već isplaćen dar za djecu u iznosu od 100 eura, dok će idući tjedan biti isplaćena božićnica u iznosu od 300 eura.

Pri tome su iznijeli podatke o prosječnim isplaćenim plaćama u osnovnim i srednjim školama za listopad, za zaposlene na puno radno vrijeme.

Tako učitelj u osnovnoj školi s prosječnom dobi od 45 godina i koeficijentom 2,01 ima prosječnu plaću 1473 eura neto, a nastavnik u srednjoj školi prosječne dobi od 46 godina s istim koeficijentom ima 1602 eura.

Učitelj mentor s prosječnom dobi od 49 godina i koeficijentom 2,17 prosječno ima 1696 eura, a nastavnik mentor prosječne dobi od 48 godina ima 1810 eura.

Učitelj savjetnik s prosječnom dobi od 53 godine i koeficijentom 2,38 ima prosječnu plaću od 1918 eura, a nastavnik savjetnik prosječne dobi od 53 godine ima 2007 eura.

Također, učitelj izvrsni savjetnik s prosječnom dobi od 54 godine i koeficijentom 2,62 ima prosječnu plaću 2122 eura, a nastavnik izvrsni savjetnik prosječne dobi od 56 godina prosječno ima plaću od 2213 eura.

"Osim toga, posljednjih sedam godina, svake godine Vlada je povećavala plaće u sektoru obrazovanja ponekad i više puta godišnje. Čak je i za vrijeme 'korona krize' kada su iznosi plaća u drugim sektorima padali, Vlada usprkos padu BDP-a povećala plaće učiteljima", poručili su iz Ministarstva.

Izvor: Hina/Vlada, MZZ

subota, 14.12.2024.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE: POSTIGNUT DOGOVOR ČLANICA EU O SUZBIJANJU KRIJUMČARENJA MIGRANATA

STAJALIŠTE VIJEĆA JE TEMELJ ZA PREGOVORE S PARLAMENTOM EU

Podsjećam, da Vijećem Europske unije do kraja 2024. predsjeda Republika Mađarska.

Vijeće Europske unije je 13. prosinca postiglo dogovor o stajalištu o zakonodavnom aktu EU-a o sprečavanju i suzbijanju krijumčarenja migranata. Cilj je tog prijedloga približiti kazneno pravo država članica pitanjima kao što su definicija i sankcioniranje krijumčarenja migranata. Stajalište koje je danas dogovoreno poslužit će kao temelj za predstojeće pregovore s Europskim parlamentom.
Borba protiv krijumčarenja migranata prioritet je EU-a i ključan element u rješavanju problema nezakonitih migracija.

KAZNENO DJELO JE - SVAKA KORIST MATERIJALNE VRSTE

U skladu s dogovorenim tekstom države članice moraju osigurati da u svojem nacionalnom pravu namjerno pomaganje državljaninu treće zemlje u ulasku na državno područje bilo koje države članice Europske unije, tranzitu njime ili boravku na njemu, u zamjenu za financijsku ili materijalnu, korist bude kazneno djelo.

VISOKE KAZNE

Kad je riječ o kaznama, države članice EU-a moraju poduzeti mjere kako bi kazneno djelo krijumčarenja migranata rezultiralo kaznom zatvora u maksimalnom trajanju od najmanje tri godine. Maksimalne razine kazni trebale bi se produljiti na najmanje osam godina ako krijumčari djeluju kao dio zločinačke organizacije ili ako se koriste teškim nasiljem nad migrantima. Ako kazneno djelo uzrokuje smrt migranta, najviša zatvorska kazna trebala bi biti najmanje deset godina. Države članice mogu odlučiti odrediti dulje maksimalne kazne.
U tekstu se navode i pravila o novčanim kaznama koje se primjenjuju na pravne osobe: ili postotak ukupnog prometa na svjetskoj razini ili fiksni iznos do 40 milijuna eura.

HUMANITARNA KLAUZULA

Države članice zadržale su početni prijedlog Komisije o umetanju takozvane humanitarne klauzule u uvodnu izjavu prijedloga. Svrha je humanitarne klauzule precizirati da se određena vrsta pomoći nezakonitim migrantima, posebno pomoć članovima uže obitelji ili potpora za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, ne može smatrati kaznenim djelom krijumčarenja migranata.
Budući da će se ta klauzula zadržati u uvodnim izjavama, države članice će odlučit kako će riješiti to pitanje u nacionalnom zakonodavstvu. U tekstu se naglašava činjenica da države članice mogu slobodno donijeti ili zadržati nacionalno zakonodavstvo kojim se predviđaju strože mjere.

Daljnji koraci

Doneseno stajalište Vijeća bit će temelj za buduće pregovore s Europskim parlamentom, koji je još u postupku utvrđivanja stajališta o nacrtu zakonodavnog akta. Vijeće i Europski parlament morat će postići dogovor o zajedničkom tekstu.

Kontekst

Na vanjskim granicama EU-a u 2023. godini otkriveno je približno 380.000 nezakonitih prelazaka granice. Europol procjenjuje da se više od 90 % nezakonitih migranata koji dolaze u EU koristi uslugama krijumčara.
Krijumčarenje migranata također je vrlo profitabilna nezakonita kriminalna aktivnost. Na temelju podataka UN-a krijumčarske mreže ostvaruju godišnju dobit od 4,7 do 6 milijardi dolara.

Izvor : Priopćenje Vijeća EU, mzz

petak, 13.12.2024.

TKO ŽELI DA ZAGREBAČKE MAŽORETKINJE NESTANU SA SCENE ?

MAŽORETKINJE ILI LEDENI PARK – ŠTO JE VAŽNIJE ?

Tko u gradu Zagrebu želi da Zagrebačke mažoretkinje nestanu sa scene, da prekinu sa treninzima i sa nastupima i da uopće prestanu postojati? Netko to želi, a taj tko to želi također bi trebao nestati sa političke i svake scene grada Zagreba.
Javnost je 12. prosinca, emitiranjem priloga u večernjem Dnevniku, dobila informaciju da Zagrebačke mažoretkinje nitko ne financira već dvije godine, da su iz vlastitih sredstava potrošile već 70 tisuća eura u dvije godine, 14 godina nose iste kostime koji su doslovno ofucani i potrošeni i da sve to postaje neizdrživo. Rečeno je da će cure, mažoretkinje početkom naredne godine prosvjedovati i pritom zapaliti ove stare kostime koje imaju . Alan Šćuric koji vodi mažoretkinje rekao je da su Zagrebačke mažoretkinje Udruga i da on ne zna više kako napisati ponudu natječaja za financijska sredstva, je u dvije godine svaka je ponuda bila odbijena.

ŠUTNJA BIROKRATA

Kako je moguće i zašto je propušteno i prešućeno, od naslova i institucije kojoj se Šćuric obraćao, da mu nije dato povratno objašnjeno zašto je traženje financijskih sredstava za Zagrebačke mažoretkinje odbijeno?
Zašto birokrat koji treba razlikovati mažoretkinje u čizmama, kratkim suknjama s velikom palicom i kapama usklađenih, uvježbanih pokreta, uz posebnu koreografiju i glazbu, ne shvaća da je Alan Šćuric voditelj tih mažoretkinja te njemu, voditelju, nije rekao za propust, za učinjenu pismenu pogrešku u natječajnom dopisu? Zašto birokrat nije komunicirao? - jer to mu je bila dužnost Šutnja i podlost neinformiranja, upućuju na pogrešnu odluku jer se radi o grupi djevojaka, koje da bi mogle nastupati trebaju vježbati, a da bi vježbale i uvježbale grupno kretanje na glazbu, rad s palicom…. potrebno im je vrijeme za to. A vrijeme je raspoređeno, treba ga cijeniti kao i Zagrebačke mažoretkinje koje do sada pišu povijest.

JAČI IM NAGON ZA UNIŠTAVANJEM

Zagrebačke mažoretkinje postoje 31 godinu. U tom vremenu nastupile su više od pet tisuća puta. Čak 19 puta bile su europske prvakinje, a 23 puta prvakinje Hrvatske. U Hrvatskoj djeluju 32 mažoret sastava u Hrvatskim gradovima i općinama. Ako gradovi i općine u RH financiraju opstanak svojih mažoret sastava, na ponos i zadovoljstvo svojih gradova, zašto Zagrebačke mažoretkinje nisu financirane iz sredstava grada Zagreba?
Kako je moguće da ljudi iz Možemo koji imaju političku vlast u Zagrebu, imaju jaču tendenciju da već stvoreno ne podržavaju i prepuštaju propadanju, nego da već stvoreno nastave financirati i održavati? Nije vrijeme postojanja počelo s gradonačelnikom Tomaševićem. Pitanje je u kojoj mjeri Turistička zajednica grada Zagreba financira advent, a u kojoj mjeri Grad Zagreb? Ili se sredstva, prema potrebi preklapaju?

Da li je adventski Ledeni park na trgu Kralja Tomislava, ili su lampice na stoljetnim platanama na Zrinjevcu, važnije od Zagrebačkih mažoretkinja? Ne nikako nisu važniji. Mažoretkinje su živa bića, lica mladosti u Gradu. Mladost podupire vladajuća politička većina svojim demografskim mjerama i Zagrebačke mažoretkinje trebaju biti financirane ne na kraju slijedeće kalendarske godine, već odmah iz proračuna Grada Zagreba. Vladajuća stranka u gradu Zagrebu Možemo, „ne treba izmišljati toplu vodu“, jer je ona izmišljena prije nego što je Tomislav Tomašević došao na mjesto zagrebačkog gradonačelnika.

Margareta Zouhar Zec

četvrtak, 12.12.2024.

U MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE URUČENO 19 UGOVORA UZGOJNIM UDRUŽENJIMA

ZA UNAPREĐENJE UZGOJA I POVEĆANJE DOHODOVNOSTI

Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro uručio je u srijedu 11. prosinca 19 ugovora predstavnicima uzgojnih udruženja. Svi ugovori su ukupne sume 635.893,70 eura. Radi se o Programu potpore za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja u području stočarstva za razdoblje 2024.-2026. godine iz Programa državne potpore sektoru stočarstva zbog narušenog proizvodnog potencijala .

„Ova Mjera 4. usmjerena je na unaprjeđenje provedbe uzgojnih programa s ciljem genetskog poboljšanja proizvodnih svojstava stočnih populacija. Sredstva će biti usmjerena na ustrojavanje i vođenje matičnih knjiga, provođenje ispitivanja proizvodnosti i testiranja stoke radi procjene njihove uzgojne vrijednosti te očuvanja i unaprjeđenja pasmina stoke i unapređenje organizacijskih i infrastrukturnih kapaciteta uzgojnih udruženja .Cilj ovih udruženja je ostvarenje zajedničkih interesa, koji su se mijenjali s vremenom, ali je temeljni cilj uvijek ostao isti - unaprjeđenje uzgoja stoke, kako u genetskom smislu, tako i u povećanju dohodovnosti“, rekao je ministar i podpredsjednik Vlade RH te zaželio puno sreće u provedbi ulaganja i nastavku poslovanja.
Dodijeli ugovora nazočili su i ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane dr. Zdravko Barać i načelnik Sektora za stočarsku proizvodnju dr. Mato Čačić. IZVOR:Ministarstvo poljoprivrede


PASMINE MESNIH GOVEDA

Kratko razgovaram s dvojicom predstavnika uzgojnih udruženja kojima je ministar Dabro uručio Ugovore u Ministarstvu poljoprivrede 11.prosinca.

Damir Džakula (27) mladi je poljoprivrednik, veterinar po struci, živi na području s težim uvjetima gospodarenja u selu Sjeverovac u općini Sunja u Sisačko Moslavačkoj županiji. U Ministarstvu je ispred Uzgojnog udruženja mesnih pasmina goveda. Osobno ima stotinjak goveda u sustavu krava tele.
-Što u vašem slučaju znači Uzgojno udruženje mesnih pasmina goveda'- pitam
To podrazumijeva uzgojni rad za mesne pasmine u Hrvatskoj. Tu ulazi uzgoj selekcijskog rada, odabir životinja za daljnji rasplod i uzgoj. Radi se ovdje samo o govedima, a to su pasmine : škotsko visinsko govedo, šarole govedo, limuzin mesna pasmina goveda i blonda mesna goveda.
Mi imamo suradnju s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu, koja odrađuje dio posla za nas. Novac je za rad Udruženja, nabavku nove opreme, organizacije skupova, predavanja itd. Svi mi apliciramo putem prijavnog obrasca, temeljem broja životinja za koje skrbimo „- rekao je mladi Damir Džakula.



PASMINA KONJA - GIDRAN

Branko Kovačić, iz Čazme, predsjednik je udruge Uzgajivača gidran pasmine konja.
- Pasmina nije nova, stara je preko dva stoljeća, dobila je ime po svom osnivaču, začetniku, konju, Gidran Senioru i po njemu je dobila ime pasmina- kaže Kovačić pa nastavlja
- Gidran pasminu karakterizira njihova upotreba, a bili su korišteni u potrebe vojske . Govori gospodin Branko Kovačić dalje - izvorištem pasmine smatra se područje Panonskog bazena u sastavu Austro Ugarske monarhije. Pasminu arapskog punokrvnog pastuha Gidran Seniora, barun Fechtig kupio je 1816. godine u Trstu. Ovaj pastuh je 1818. godine premješten u vojnu ergelu Babolna u Mađarsku gdje je započeo uzgoj i nastavak gidran pasmine, te se danas smatra originalnim začetnikom pasmine. Ministarstvo obrane Austro Ugarske monarhije je 1855. godine priznalo pasminu Gidran kao zasebni uzgoj, koji su služili za popunjavanje vojnih jedinica. Osnovni test je bio da taj konj sa 100 kg tereta na sebi mora u toku dana prijeći 150 kilometara. Na to su bili testirani.
-
- Koliko u vašem udruženju ima uzgajivača koji uzgajaju gidran pasminu konja?
- U Uduženju ima sedamdesetak uzgajivača u cijeloj RH. Od toga je najveći broj na području Bjelovarsko bilogorske županije, sa više od 140 grla.
- Uprežete li ih u kola?
- Prvenstveno ih jašemo, u sportu sudjelujemo s njima, a upravo u subotu kod mene na imanju biti će prvo prezanje jednog para gidrana u kočiju. To su stariji konji, ne potpuno mladi, koji su sada stekli neke uvjete i biti će prezani u kočiju.
- Jel to i za medije?
- Ne, to će biti probno. Pa ako dobro prođe, pozvati ćemo medije!
- Za što ste dobili novac sada ovim Ugovorom?- pitam. Koliko novca ? – pitam?
- Premalo – odgovara gospodin Kovačić i pojašnjava dalje:
- Svrha uzgajivača je da uzgoji što više i što kvalitetnija grla i sva sredstva namijenjena su upravo za to, a to podrazumijeva opremu, hranu, briga o zdravstvenom stanju konja, praćenje sportskih rezultata konja, pa da se prate konji na taj način. Moji konji jedu prirodnu hranu koju ja uzgajam, a to je sijeno i zob. Sijeno i zob je osnovna hrana za konja.Konji koji su u sportu dobivaju određene dodatke prije samih natjecanja koji povećavaju njihovu kondicionu spremnost.
- Imate li nasljednika u obitelji koji će se baviti konjima? - pitam
- Mislim da će to biti jedno od petero unuka koje imam, a unuci imaju od dvije do 16 godina. Mislim da ću tu naći rješenje, ( kroz smijeh zadovoljstva odgovora gospodin Kovačić) . Sinovi su u drugim poslovima – kaže on.

- Imam dva unuka i tri unučice. U sportu s konjima ima više osoblja ženskog nego muškog , tako se nadam imati i ja – rekao je Branko Kovačić iz Čazme.

Margareta Zouhar Zec

srijeda, 11.12.2024.

POLITIČKE PROMJENE U SIRIJI

SIRIJCIMA TREBA STABILNOST I SMIRENOST

Sirijska Arapska Republika doživljava velike političke promjene, koje je narod Sirije s velikim veseljem dočekao. Predsjednik Bashar al-Assad je pobjegao s vlasti, čuvjući svoju glavu, nakon 24 godine neprekidne vladavine koja je stanovništvu donijela građanski rat, progonstvo, zatvaranje u zatvore, loš život i glad. Više od milijun stanovnika napustilo je Siriju. A kada su pobunjenici ,dolazeći sa sjevera, zauzeli Alep, zatim Hamu, Homs te Damask predsjednik Bashar al-Assad sa suprugom 8. prosinca napustio je Siriju . Legalna sirijska vojska nigdje nije pružala otpor. Neobično je to i navodi na zaključak da silazak s vlasti Sirijskog predsjednika dogovoren s protivnicima njegova režima. Naknado je stigla informacija da se sklonio u Rusiju, gdje je zatražio politički azil. Nije neobično da se Bashar al-Assad sklonio u Rusiju s obzirom na prijašnje veze s Rusijom, ali i to da je kod predsjednika Rusije bio i 25. srpnja 2024.
Pobunjenički zapovjednik Ahmed al-Shara – ranije poznat pod svojim ratnim imenom, Abu Mohmmad al-Jolani – vođa sirijske skupine Hayat Tahrir al-Shama, ili HTS-a, na čelu je bio i još je uvijek razjedinjenog pobunjeničkog saveza koji se borio protiv Assada tijekom više od 13 godina građanskog rata. Ušao je u grad bez ikakvog otpora legalne sirijske vojske. A onda su otvoreni zatvori u kojima je bilo , procijenjuju organizacije za ljudska prava, oko 100 000 zatvorenih ljudi koji se od 2011. nisu slagali s režimom Bashar al-Assada .

AL ASSADI VLADALI 53 GODINE

Bashar al Assad , rođen je 1965. , bio je pripadnik panarapske stranke Baas. Iako je završio Medicinski fakultet u Damasku, a nakon toga i Vojnu akademiju, dakle iako je bio obrazovan, kao vladar ostaje primitivan i želi svu vlast podrediti sebi. Na vlasti nasljeđuje svoga oca Hafez al-Asada koji je bio predsjednik Sirije od 1971. do 2000. godine. Godine 2000. na referendumu za predsjednika Asad nije imao suparnika te je dobio 97,2 % glasova. Godine 2007. na referendumu dobiva 97,6 % glasova. Njegovu vanjsku politiku obilježile su kritike prema Sjedinjenim Državama i Izraelu. Pod Asadom, gospodarstvo Sirije pomalo se liberaliziralo, no država i dalje ima veliki udio vlasništva u tvrtkama. Veća privatizacija dogodila se u naftnoj industriji.
Naime godine 2011. izbili su u Siriji prosvjedi na kojima je dio prosvjednika zahtijevao reforme, no većina prosvjednika nije tražila njegovu ostavku. Većina prosvjednika odazvala se Asadovom pozivu da sudjeluju na parlamentarnim izborima u svibnju 2012. godine, dok je drugi dio, vođen Sirijskim nacionalnim vijećem pokrenulo oružanu borbu protiv njega koja je eskalirala u građanski rat. Sirijsko nacionalno vijeće s militantnom frakcijom, Slobodnom sirijskom vojskom i mnogim drugim srodnim militantnim organizacijama, piše Wikipedia, dobili su široku političku, financijsku i vojnu potporu SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Turske, Francuske te Saudijske Arabije, Izraela, Katara, UAE-a i Kuvajta.

LJUBITELJ UBIJANJA KEMIJSKIM ORUŽJEM

Bashar al-Assad je dobio snažnu potporu Irana, Kine i Rusije i žestoku kritiku od članica NATO-a, prije svega zbog upotrebe kemijskog oružja, poput klora i sarina.AL-Assad je ignorirao upozorenje i 21. kolovoza 2013. izveo je napad plinom sarinom na Ghoutu, predgrađe blizu Damaska, ubivši više od 1400 civila, uključujući stotine djece . No izvedeno je i niz drugih napada i prije i poslije. Postoje brojna izvješća o napadima kemijskim oružjem u Sirijskom građanskom ratu , koji je započeo 2012., a potvrđuju ih nacionalne vlade, Ujedinjeni narodi (UN), Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW), Human Rights Watch (HRW) i medijske organizacije. Napadi su se dogodili u različitim područjima Sirije, uključujući Khan al-Assal , Jobar , Saraqib , Ashrafiyat Sahnaya , Kafr Zita , Talmenes , Sarmin i Douma itd.Oko polovica napada između 2014. i 2018.

REŽIM AL ASSADA ZATVARAO I MUČIO SVOJE PROTIVNIKE

Režim Bashara al-Assada vodio je više od 100 zatočeničkih objekata u kojima su neselektivno mučeni zatvorenici, piše AL Jazzera 9.prosinca. Sada su objekti otvoreni a zarobljenici su pušteni, Više od 100 zatočeničkih objekata evidentirali su Ujedinjeni narodi . Oko 157.634 Sirijca uhićeno je između ožujka 2011. i kolovoza 2024. Od toga je 5.274 djece i 10.221 žena.
Dva najozloglašenija zatvora bili su Tadmor i Sednaya. Bili su u pustinji drevnog grada Palmire, odnosno izvan Damaska. Amnesty International zatvor Sadnaya nazvao je "klaonicom" 2017. nakon što je otkrio da su tisuće ljudi ondje pogubljene. Ubijeni su u masovnim vješanjima ili mučeni do smrti, uključujući uskraćivanje hrane, vode i lijekova. Sirijske vlasti bi ih zatim bacile u masovne grobnice. Amnesty je rekao da se ubojstva svrstavaju u zločine protiv čovječnosti.
Zašto je režim mučio Sirijce ? Bilo je potrebno terorizirati ih i uplašiti ih da se pokore vlasti. Prije ustanka u Siriji 2011. godine ljudi u zemlji govorili su da "zidovi imaju uši" govoreći o režimskom raširenom sustavu obavještajnog nadzora i mreži špijuna, strašnom Mukhabaratu. Svatko tko bi dao kritički komentar o režimu riskirao je nestanak u jednoj od njegovih tamnica.
Tamnicama je kraj, a što slijedi,budući da Izrael oružjem napada Siriju, tek će se vidjeti.
Privremeni sirijski premijer Mohammed al-Bashir rekao je 10. prosinca da Sirijcima treba “stabilnost i smirenost” te da s dužnosnicima iz režima Bashara al-Assada radi na ponovnom pokretanju javnih službi i institucija.

M. Zouhar Zec

U BOSNI I HERCEGOVINI SE TRAŽI 7 540 OSOBA IZ PERIODA PROŠLOG RATA

KAMPANJA „ PRAVO NA ISTINU“

U Bosni i Hercegovini se još uvijek traži 7.540 osoba koje su nestale tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka. U mrtvačnicama postoji oko 1.300 neidentificiranih posmrtnih ostataka koji su kompletni i nekompletni, piše agencija Anadolija 10. prosinca.
Na Međunarodni dan ljudskih prava 10. prosinca je u Sarajevu organiziran centralni sastanak svih udruženja porodica nestalih osoba koja djeluju na području Bosne i Hercegovine. Na sastanku je porodicama predstavljen rad Savjetodavnog odbora u protekle četiri godine kao i Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, naredni koraci i izazovi u procesu traženja nestalih osoba te informacije o dostupnoj podršci za porodice.
Predstavljena je i medijska kampanja "Pravo na istinu" koju Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine odnosno Savjetodavni odbor realizira na Međunarodni dan ljudskih prava uz podršku Međunarodnog komiteta Crvenog križa.
Cilj kampanje je podizanje javne svijesti o problemu nestalih osoba i podsjećanje da se u Bosni i Hercegovini još uvijek traga za više od 7.000 osoba te da obitelji nestalih osoba imaju pravo saznati šta se dogodilo njihovim najmilijima.

MNOGO ŽENA I DJECE
Predsjedavajuća Savjetodavnog odbora Aljonka Dželetović rekla je da više od 32 godine traga za bratom, koji je stradao u Mostaru kao vojnik. Događaj su organizirali da podignu glas i da podsjete da se 7 540 osoba još uvijek traži u Bosni i Hercegovini."To je nedopustivo i to krši sva ljudska i humana prava da porodice ne znaju gdje su njihovi nestali. Želimo da probudimo sve dobre ljude u Bosni i Hercegovini da progovore anonimno ili na neki drugi način“.Predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Saliha Đuderija poručila je da je cilj da se pronađu nestale osobe iz proteklog rata u Bosni i Hercegovini."Na taj način možemo pričati o pomirenju i prevazilaženju posljedica naše prošlosti. Ono društvo koje ne poštuje svoje mrtve, neće poštovati ni žive", pojasnila je Đuderija. Podsjetila je da je u Bosni i Hercegovini tokom proteklog rata nestalo više od 35.000 osoba. "Pronašli smo i identificirali oko 80 posto. Ovaj broj od oko 7.500 je posebno težak u ovom vremenu. Međutim, postoje ljudi koji ne žele da prekinu šutnju i da nam pomognu da otvorimo arhive i dobijemo pristup informacijama koje bi nam pomogle da lociramo mjesta gdje su ukopani preostali nestali. Prekinimo šutnju i recimo šta znamo. Pomozite da neko dijete, osoba, žena dobije svoje ime. U ovom broju od 7.500 nestalih, ima mnogo žena i djece", istakla je Đuderija.


PRISTUP REZIDUALNOM MEHANIZMU
Đuderija je podsjetila da je posljednjih godina stvorena mogućnost korištenja satelitskih snimki iz perioda 1991.-1995. a koji pokazuju promjene na terenu u ratnim okolnostima."Raspolažemo s velikim brojem tih snimaka i jako je teško tehnički i stručno čitati te snimke imajući u vidu da je prošlo više od 30 godina i da se promijenila konfiguracija terena. Tim snimcima se koristimo koliko možemo. Vjerojatno ćemo zatražiti i stručnu pomoć kolega inženjera, geologa, kako bi nam olakšali pretrage. Cilj je da povežemo istražitelje na terenu s tehničkim i stručnim dijelom. Dobili smo i pristup rezidualnom mehanizmu, predmetima koji se nalaze u Haškom tribunalu. Tu se nalazi jako puno podataka, očevidaca i svjedoka koji su svjedočili o događajima", kazala je Đuderija. Navela je da je i jedan norveški program s psima tragačima započeo prošle godine. Međutim, trenutno nema trenera pa će pokušati riješiti ovaj problem i vidjeti njegovu efikasnost na terenu.

Izvor: Agencija Anadolija,mzz

utorak, 10.12.2024.

NATJEČAJI ZA CESTOGRADNJU I OBNOVU ŽELJEZNICA U NAJAVI PROCJENJENI NA 11,2 MILIJARDE EURA

UGROZU STVARA NEPOŠTENA KONKURENCIJA TVRTKI IZ TREĆIH ZEMALJA

HUP-Udruga poslodavaca GRADITELJSTVA objavila je na svojoj Internet stranici 9.12. 2024. vijest u kojoj se kaže da se domaća građevinska industrija priprema za veliki investicijski val u cestogradnju i obnovu željezničke infrastrukture koji je kroz najave natječaja u Hrvatskoj procijenjen na 11,2 milijardi eura, uz velike najave i u Sloveniji i drugim zemljama regije. No sve veći izazov domaćim kompanijama za izgradnju dovoljne velike operative i kvalitetnih referenci za konkuriranje u velikim projektima stvara nepoštena konkurencija iz trećih zemalja. Prvenstveno se to odnosi na kompanije iz Turske i Kine koje koriste nedostatke domaće regulative, inspekcijskog nadzora i procesa javne nabave pa umjetno niskim cijenama dobivaju poslove na kojima grade svoju operativu i EU reference. Time ugrožavaju razvoj punog potencijala domaćeg sektora, poručili su predstavnici HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva i Sindikata graditeljstva Hrvatske.

U HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva ističu da imaju znanja i potencijala za iskorak u velikim infrastrukturnim projektima što bi značajno osnažilo domaći sektor, i tehnološki i kadrovski i financijski, kao i dodatno pojačalo doprinos građevinskog sektora ukupnom gospodarstvu Hrvatske. No upozoravaju da uz jaku EU konkurenciju s kojom se nose na tržištu, sve veći izazov predstavlja nepoštena konkurencija iz trećih zemalja, najviše iz Turske i Kine. Naime ta nepoštena konkurencija iz trećih zemalja umjetno niskim cijenama cilja velike projekte, ali se javljaju i na natječaje sve nižih pragova vrijednosti, što posebno zabrinjava domaće kompanije.

GOSPODARSKI SUBJEKTI IZ TREĆIH ZEMALJA
MORAJU SKLOPITI MEĐUNARODNI SPORAZUM S EU

Protiv nepoštene konkurencije iz tih zemalja bore se diljem EU i to prvenstveno prilagođavajući regulativu i praksu oko javne nabave, isključujući ponuđače koji ne mogu dokazati poštivanje lokalnih propisa, posebice onih iz radnog prava, ali reference i ostale elemente ponude koje jamče standard kvalitete, a za koje je nužna prisutnost na tržištu. Veliki preokret u smjeru zaštite fer tržišne utakmice omogućila je i recentna presuda Suda EU u predmetu C-652/22 | Kolin Insaat Turizam Sanayi ve Ticaret koja nalaže da se gospodarski subjekti iz trećih zemalja koje nisu sklopile međunarodni sporazum u području javne nabave s EU ne mogu pozivati na jednako postupanje u projektima javne nabave u EU članicama.
Tu presudu u HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva smatraju važnom i nužnom za uključiti u procese velikih najavljenih natječaja za cestogradnju, poput izgradnje dionica A1 Križišće – Žuta lokva i A1 Zaton Doli – Dubrovnik te dionica na željezničkoj mreži u Hrvatskoj, konkretno na nizinskoj pruzi Zagreb - Rijeka. Također, smatraju da je potrebno i redefiniranje mehanizma EU od subvencioniranih tvrtki iz trećih zemalja koji je na razini EU postavljen na nabave vrijednosti 250 milijuna eura, dok bi za tzv. male članice ta granica trebala biti spuštena na 50 milijuna eura za što se zalažu Hrvatska i Slovenija.

VELIKE PROJEKTE TREBALE BI RADITI DOMAĆE KOMPANIJE

Veljko Nižetić iz Izvršnog odbora HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva rekao je:
”Veliki infrastrukturni projekti imaju veliki pozitivan doprinos na ukupno gospodarstvo, jer se na njihovoj realizaciji aktivira cijeli niz domaćih dobavljača, proizvođača opreme, inženjera, omogućuje se investiranje u domaću građevinsku operativu i stvaraju se vrijedne reference za domaće kompanije. Ako to prepustimo nepoštenoj konkurenciji koja sa sobom donosi operativu i svoje ljude, smanjujemo pozitivan utjecaj tih velikih investicija na domaće gospodarstvo, ali i onemogućujemo razvoj domaćim kompanijama koje bez većih referenci i operative ostaju osuđene na manje lokalne projekte bez izvoznog potencijala“

Iz HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva ističu da značajne razlike u ponudama koje na javnim natječajima ističu kompanije iz Turske i Kine mogu nastati jedino na zaobilaženju domaće regulative i standarda, najvećim dijelom na nepridržavanju kolektivnih ugovora ili pak značajnim subvencijama iz matičnih zemalja. Kao primjer su naveli umjetno niske ponude kineskih kompanija na natječaju u cestogradnji na dionici Staro Petrovo Selo - Požega te dionice Vučevica kod Splita. Iz Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) upozoravaju da imaju jako loša iskustva sa nekim kompanijama iz trećih zemalja angažiranih na projektima u RH, primjerice turskim Cengizom i njezinim podizvođačima, po pitanju praćenja primjene granskog kolektivnog ugovora u području plaća. Naime, navedene tvrtke ne samo da odbijaju dati podatke o bruto plaćama u postupcima provjera koje provodi SGH nego zabranjuju radnicima sindikalno učlanjivanje i organiziranje. S druge strane, za neke druge tvrtke iz trećih zemalja koje su im dostavljale podatke, ne mogu potvrditi vjerodostojnost dostavljenih podataka jer ih nisu mogli provjeriti sa radnicima.

U HRVATSKOJ SE MORAJU DRŽATI ZAKONA I STANDARDA

Darko Jambreković član Izvršnog odbora HUP-Udruge poslodavaca u graditeljstvu je izjavio:
”Mi ne tražimo zaštitu ni subvencije, kao što je to slučaj s kompanijama koje dolaze iz trećih zemalja kao što su Kina i Turska, a sve su prisutnije na našem tržištu. Tražimo isključivo fer tržišno natjecanje i osiguravanje da se svi koji rade u Hrvatskoj i sudjeluju u javnim nabavama drže zakona i standarda. Nepoštena konkurencija u ovoj fazi razvoja sektora ima pogubne posljedice po cijeli sektor koje će biti dugoročne. S obzirom na brojne manjkavosti u regulativi, ali i u praksi koje koristi nepoštena konkurencija, važno je uskladiti Zakon o javnoj nabavi i standardizirati praksu javnih naručitelja na svim razinama, što uostalom sve ili su napravile ili rade druge EU članice koje imaju problema s nepoštenom konkurencijom. Primjer sa presudom protiv turske kompanije koji je postao dio EU regulative je savršen primjer koji se mora implementirati u domaću praksu”.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić je izjavio :
”Građevinska industrija je važna sastavnica svakog gospodarstva koja može stvarati visoku dodanu vrijednost čitavom gospodarstvu, što ovisi o kompleksnosti i veličini projekata na kojima je angažirana. Veliki građevinski sustavi ovise o velikim infrastrukturnim projektima, a veliki investicijski ciklus u infrastrukturu koji kreće u Hrvatskoj i regiji najbolja je prilika da se domaći građevinski sektor dodatno ojača i postane sposoban za jači izvozni iskorak”.

POZORNOST HUP-a NA PET PROJEKATA

U HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva su naglasili da pozorno prate proces javnog nadmetanja na pet projekata (cestovni projekti kod Dubrovnika, Rijeke i Omiša te željeznički projekt Leskovac Karlovac) ukupne vrijednosti preko 1,1 milijardu eura, koje su izuzetno važne za osiguravanje izgradnje domaće operative i referenci, pa apeliraju na javne naručitelje da iskoriste sve postojeće mehanizme osiguravanja fer tržišnog natjecanja te spriječe nepoštenu konkurenciju.

IZVOR : HUP vijesti, mzz

U SISKU OTVORENA NARODNA KNJIŽNICA „VLADO GOTOVAC“

MJESTO ZA SVE GENERACIJE

Predsjednik RH Zoran Milanović 9. prosinca bio je na otvaranju nove Narodne knjižnice i čitaonice “Vlado Gotovac” u Sisku koja je na Trgu Ljudevita Posavskog 1.
Grad Sisak kupio je 2020. zgradu nekadašnje banke u središtu grada, koju je koristio i MUP, kako bi osigurao jedinstvenu lokaciju za smještaj knjižnice. No, nakon što je zgrada oštećena u potresu, bila je potrebna cjelovita obnova. Izgradnja knjižnice „Vlado Gotovac“, stajala je 5,7 milijuna eura, a ta su financijska sredstva pristigla iz Fonda solidarnosti Europske unije i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Otvorenjem prostora od oko 2500 kvadrata Narodna knjižnica „Vlado Gotovac“ će imati prostor u kojem će sve generacije siščana imati mjesto tako da je tu dječji odjel, odjel za odrasle, studijski odjel, multimedijski prostor, „gejmerski“ prostor, prostor za predavanja i projekcije te toliko željeni depo u kojem će se knjige čuvati.
Rezanjem vrpce, novo zdanje knjižnice u Sisku otvorila je korisnica sa najdužim članstvom u knjižnici Emina Haler a uz pomoć najmlađeg člana knjižnice Mihaela Šmita.

“Veseli nas što je 20 posto stanovnika Siska korisnika Knjižnice i na raspolaganju im je 600.000 naslova. To smo radili za korisnike i za književnike kao što su naši Siščani: Patrik Gregurec, Dino Pešut i Nikola Tadić, i za djecu koja će u knjižnici otkrivati svijet knjige što će im biti i inspirativno i poticajno”, rekla je gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček.
Predsjednik Milanović je u svom govoru rekao „Knjiga je nekada bila puno moćnija, jača i subverzivnija nego što je danas. Utjecaj knjige je bio velik i to se, nažalost, promijenilo, sve je manji. I vi i mi koji smo danas ovdje i vi koji pružate zadnje hice otpora, legionari ste jedne od zadnjih bitaka“, poručio je predsjednik Republike Zoran Milanović brojnim okupljenim građanima Siska koji su došli na svečano otvorenje nove zgrade Narodne knjižnice „Vlado Gotovac“. U svom obraćanju predsjednik Milanović je govorio o utjecaju koje su knjige prije imale kazavši kako taj utjecaj više nikada neće biti kao nekada. „Čita se puno, čita se svašta, čita se lošije, ne razmišlja se o onome što se čita. A nekada su knjige mijenjale svjetove. I pitam se što je bolje.Za ovaj lijepi prostor pao je europski novac i dobro je da je pao, jer inače bi ostao neiskorišten. Koristite taj novac dok je to moguće i dok ga ima. „

Nakon otvorenja, predsjednik Milanović u pratnji ravnateljice Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Dubravke Šurlan i gradonačelnice Siska Kristine Ikić Baniček obišao je prostorije Narodne knjižnice „Vlado Gotovac“ te se susreo sa sisačkim književnicama i književnicima među kojima su bili Iva Dužić, Branka Kalauz, Nikola Tadić, Dino Pešut i Patrik Gregurec te ravnateljica Gradske galerije Striegl Alma Trauber i ravnateljica Doma kulture Kristalna Kocka Vedrine Iva Mihelić.

Izvor: Vijesti Predsjednik, Sisak info, mzz

ponedjeljak, 09.12.2024.

VLAK NA RELACIJI ZAGREB – SPLIT IMAO SNJEŽNI INCIDENT

SNIJEG OTKRIO LOŠU ORGANIZACIJU

Prema pisanju Internet portala DalmacijaDanas vlak koji je 8. prosinca po voznom rasporedu iza 15 sati krenuo iz Zagrebačkog glavnog kolodvora za Split imao je na putu incident radi snježnih vremenskih prilika.
Na dijelu puta kod Gospića na lokomotivu je pala grana otežala od snijega i pritom je razbila staklo na lokomotivi. Pozvani su autobusi po putnike, a stanica Medak je tu bila važna. Budući da je bilo oko 150 putnika, pozvana su četiri autobusa. No budući da je snijeg padao, tri su autobusa stigla, no četvrti je zapeo u snijegu.
Vlak je po redovnom rasporedu trebao u Split stići iza 22 sata . No prema pisanju portala i prema informacijama koje je redakciji dojavio jedan od putnika iz vlaka, još u 2: 20 pred jutro 9. prosinca autobusi nisu krenuli s putnicima prema Splitu, jer se čekao četvrti autobus.

Ministar Butković, sa inžinjerima prometa bi se trebao prevesti prugom Zagreb – Split, biti će dovoljna i vožnja u vremenu bez snjega, da donese odluku da se i ta pruga modernizira, dok pritječe europski novac.

M. Zouhar Zec

nedjelja, 08.12.2024.

PROSVJEDOVALI DJELATNICI HRVATSKE POŠTE

PRENISKE PLAĆE I NEDOSTATAK RADNIKA

Slušajući premijera Plenkovića kroz njegove izjave medijima svakodnevno zaista čovjek počne vjerovati da u Hrvatskoj donekle svi, osim umirovljenika, bolje žive nego što su živjeli prije godinu dana. A onda neugodno iznenađenje. U nedjelju 8. prosinca u Zagrebu su djelatnici Hrvatske pošte organizirali prosvjed . Potpuno je jasno da nitko u jedini dan odmora u tjednu ne ide u prosvjed, ako baš ne mora.
Očito je da je radnicima Hrvatske pošte kako se ono kaže „voda došla do grla „i da su morali odlučiti se na korak prosvjeda. A tko će se radnicima izboriti za bolje plaće, ako neće sami radnici. Radnici Hrvatske pošte su se na prosvjed odlučili zbog izrazitog nezadovoljstva plaćama i odnosom Uprave prema radnicima.
U svom pozivu koji su poslali Hrvatskoj pošti i ministru Olegu Butkoviću, piše 01 portal 7. prosinca , ističu kako prosječna plaća u Hrvatskoj pošti znatno zaostaje za prosječnom plaćom u Hrvatskoj. Podaci Fine kažu kako je pošta u 2023. godini zapošljavala 8 296 zaposlenih kojima je prosječna plaća iznosila 1 038 eura. Ističu kako zbog toga radnici masovno odlaze, a problem je popuniti radne mjesta.

PRESPORA DOSTAVA POŠTE

Hrvatska pošta je u vlasništvu države, to je važno znati, jer se očekuje da država kako to pozitivni propisi kažu bude na strani građana i da sve što je u njenoj moći građanima učini funkcionalnijim i dostupnijim. Da u pošti cijele kalendarske godine nešto ne funkcionira normalno, vidljivo je prema isporuci pošte. Narav poštanske pošiljke je da bude što brže dostavljena, no to hrvatska pošta ne uspijeva osigurati. Prema vlastitoj evidenciji – kako je moguće da pismo od Zagreba do Biograda na Moru putuje 16 dana? Iz Biograda u Zagreb 11 dana. A pismo iz Zagreba poslano u Tršće, to je mjesto u Lici, neki puta putuje osam dana, a neki puta više od deset dana? Zašto paket poslan iz Zagreba redovnom dostavom u Farkaševac, koji je u Zagrebačkoj županiji putuje ponekad pet, a ponekad osam dana, ponekad punih 10 dana? Kada sam jednom prilikom u Glavnoj pošti tražila objašnjenje radi sporosti dostave pošte, službenica mi je odgovorila da brzina isporuke pošte ovisi o tome koliko pošta stoji u sortirnici u Velikoj Gorici!

Razumjela osim da Glavna pošta u Zagrebu više nije važna za odašiljanja pošte diljem Hrvatske. Čudna i nazadna odluka, bez obzira tko ju je donio . Jer Glavna pošta u Zagrebu je na lokaciji u neposrednoj blizini autobusnog kolodvora, čijim su se autobusnim prijevozom poštanske pošiljke u prošlom vremenu, ali u vremenu bolje organizacije posla, i vrlo brze dostave, redovno i svakodnevno odašiljala u male pošte i mala mjesta u Hrvatskoj . Prijevoz pošte željeznicom je također odlično funkcionirao, jer je pošta na samom željezničkom kolodvoru i pošta je stizala željeznicom u gradove i pošte u vremenu za manje od 48 sati. Uprava pošte je tada veoma mnogo držala do toga da pošta bude na adresu primaoca ispostavljena što prije. I onaj tko je u vremenu, o kome nije popularno govoriti, Glavnu poštu izgradio na Glavnom kolodvoru, znao je koliko je to ekonomično i važno za brzinu transporta pošte i ekspeditivnost dostave poštanske pošiljke primatelju.

TUGA 21. STOLJEĆA

No danas živim u Europskoj uniji, a poštu na adresu u općini Maksimir u Zagrebu primam periodično, jednom mjesečno, kada mi poštar donosi račune koje ne primam internetom i svu ostalu poštu koja je upućena na moju adresu. Ponekad dobijem poštu za događaj koji je odavno održan. Čudim se pitam se zašto Hrvatska pošta tako nemarno i čudno radi. Pošta bilo koje vrste se šalje s razlogom, jer pošiljatelj ima svoj privatni ili poslovni razlog, a Hrvatska pošta to sve presporom dostavom poništava. Ignorira. Gdje to živim i kako je to moguće ? Pitam poštara zašto tako neredovito dostavlja poštu. On mi odgovara da „pošta nema ljudi koji bi dostavljali poštu svaki dan“.
Izvršna vlast, bez mnogo samohvale, treba još jako mnogo raditi da bi život građanima učinila kvalitetnijim. Katastrofalno loše funkcioniranje pošte je samo jedan ozbiljan vid nedostatka uobičajenog ritma života.
Poštanski ured, bankomat ili poslovnicu banke, Dom zdravlja, trgovinu i ljekarnu, trebala bi imati baš svaka općina u Hrvatskoj. Sada je to daleko od ostvarenja. A u Europskoj uniji smo, u 21.stoljeću.

Margareta Zouhar Zec

HRVATSKI SABOR IZGLASAO 10 USTAVNIH SUDACA

JAVNA VAGA KOJA TANKO POKAZUJE

Ustav kao pravni akt Republike Hrvatske u piramidi političkog i pravnog reda je u posljednji trenutak obranjen od situacije koja se zove ustavna kriza. Samo 10 odnosno 14 sati 7. prosinca 2024. RH nije imala funkcionirajući Ustavni sud jer se u tom vremenu nije bilo poznato tko su novi suci Ustavnog suda, jer je desetorici sudaca, od 13 koji čine Ustavni sud , istekao mandat. Zašto procedura izbora nije održana u razumnom roku tijekom šest proteklih mjeseci, jer je redovni mandat ustavnim sucima trajao do 7. lipnja 2024. nije smisleno obrazlagati? Mandat je sucima produžen na šest mjeseci.
Nije zahvalno biti arbitar parlamentarnoj oporbi i parlamentarnoj većini u obrazlaganju tko je što kome rekao i tko je postupio pogrešno i kada i zašto ustavni suci nisu izabrani prije, bez vremenskog tjesnaca . U Saboru zastupnici rade u atmosferi prigovaranja jedni drugima, retorikom međusobnog vrijeđanja, omalovažavanja, uspoređivanja s vrijednostima rada iz prošlosti od prije nekoliko godina, što sa sadašnjim postignućima nije usporedivo, što za cilj ima samo uvredu, a ne dokazivanje realnih vrijednosti. U Hrvatskom saboru je prisutna loša radna i međuljudska atmosfera, a sve to prenosi hrvatska televizija. Građani sve to gledaju i nisu oduševljeni ponašanjem ljudi koji su odabrani upravo od građana. A ti građanski tribuni imaju saborski imunitet, plaću oko 4 000 eura i funkciju zakonodavne vlasti. Moći imaju znatno više od svijesti, kako i gdje koristit svoju moć.

JAVNI POZIV U RAZUMNOM ROKU

Za mjesto Ustavnih sudaca raspisan je Javni poziv još 14. lipnja 2024. na koji su stigle 62 prijave sudaca. Razgovorima sa kandidatima na Odboru za Ustav i Poslovnik izabrana su imena deset sudaca, za koja su se dogovorili saborski zastupnici parlamentarne oporbe i stranke parlamentarne vladajuće većine. Odluka o glasanju dvotrećinske većine saborskih zastupnika za suce Ustavnog suda odužila se, i nije održana prije , već u subotu 7. prosinca u 10 sati. Na glasanju je bilo prisutno 125 saborskih zastupnika. Dvotrećinska većina glasova za izbor svakog pojedinog suca iznosila je 101 glas. Svi predloženi suci dobili su potreban broj glasova u Saboru.
Odmah nakon izglasavanja 10 sudaca u Hrvatskom saboru, izglasani suci su i fizički otišli u rezidenciju predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića na Pantovčak, gdje je u 14 sati predsjednik Milanović primio suce, te su oni pred predsjednikom RH dali svečanu prisegu.

PRISEGA PRED PREDSJEDNIKOM MILANOVIĆEM

Pred Predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, a u prisustvu predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Radovana Dobronića, predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, sudaca Ustavnog suda Mate Arlovića i Gorana Selanca prisegu su položili izabrani suci Ustavnog suda: Ante Galić, Andrej Abramović, Miroslav Šumanović, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić, Biljana Kostadinov, Dražen Bošnjaković, Sanja Bezbradica Jelavić, Frane Staničić i Maša Marochini Zrinski.
„Sabor vas je izabrao dvotrećinskom većinom. Vi koji ste radili taj posao jako dobro znate sadržaj i teret tog posla i očekivanja javnosti. Ustav je politički dokument. Čuvajte ustavni poredak, takav kakav jest, drugog nemamo i nećemo ga uskoro mijenjati“, poručio je predsjednik Milanović novim sucima Ustavnog suda.
Budući da su se pojavile u medijima - informacije koje su protivne odredbama prava i Ustava, u svom obraćanju novim sucima Ustavnog suda predsjednik Milanović je rekao , „Nadam se da je ono što sam pročitao jučer samo trač i glasina, da nije točno jer ovaj sud je izabran i dobio je mandat, ovih desetero sudaca, da bi radili svoj posao zato što je prethodnicima mandat istekao. Kada mandat istekne onda je gotovo, to vrijedi i za one koji su izabrani direktno od građana, kao na primjer Predsjednik Republike“. .. I zato, uvjeren da je to samo glasina, onima koji nastavljaju svoju dužnost ili je tek počinju želim da budete sami pred sobom i pred istinom. Svatko od vas je sutkinja ili sudac u svom osobnom svojstvu, kao osoba s imenom i prezimenom, identitetom i odgovara pred sobom jer vaša odgovornost je nešto manje od vaše moći. Vaša moć je još veća“, rekao je predsjednik Milanović. Sucima je mandat osam godina.

JAVNA VAGA KOJA TANKO POKAZUJE

U ime novih sudaca Predsjedniku je zahvalio sudac Andrej Abramović te je rekao : „Čast nam je ukazana i na časti se zahvaljujemo, čast je velika. I odgovornost nas je zapala i odgovornosti smo svjesni, odgovornost je također velika. Posao arbitriranja među često raznih vidova državne vlasti je sam po sebi težak i nezahvalan posao u kojemu kao oružje imaš samo svoju riječ i samo svoju olovku. Imaš javnu vagu koja dosta puta tanko pokazuje i ne daje jasne rezultate i svi koji naše odluke čitaju moraju toga biti svjesni. Ono što možemo kazati – jer, teško je obećavati – da ćemo se truditi, da ćemo dati ono najbolje što možemo i nadati se da će to biti dovoljno dobro. Javnost je s radom nekih sudaca upoznata, nove kolege će sudu dati novu energiju, nova znanja i kvalitete. Nadam se da će sud u razdoblju koje slijedi biti još bolji i efikasniji“, rekao je sudac Abramović.

Ustavni sud neovisan je o svim tijelima državne vlasti i nema nikakvih poveznica ni sa izvršnom vlašću, ni zakonodavnom, ni sudskom. Neki teoretičari Ustavni sud nazivaju četvrtom vlašću.

Margareta Zouhar Zec

subota, 07.12.2024.

PLENKOVIĆ PRISUSTVOVAO OTVARANJU GALERIJSKOG PROSTORA U BANJALUCI

HRVATSKA ĆE NAPRAVITI SPAJANJE DO JUŽNE INTERKONEKCIJE

Hrvatski premijer Andrej Plenković je u poslijepodnevnim satima 6. prosinca otputovao u Banjaluku, gdje je prisustvovao otvaranju Muzejsko-galerijskog prostora u samostanu "Marija Zvijezda" u Trapistima u Banjaluci. Svečanosti su prisustvovali i Borjana Krišto predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, Lidija Bradar predsjednica entiteta Federacije BiH i Milorad Dodik predsjednik entiteta Republika Srpska.
Plenković je rekao da je samostan „Marija zvijezda“ dio identiteta Banjaluke i Bosne i Hercegovine te je to bilo razlogom i njegova dolaska.

Odgovarajući na novinarska pitanja hrvatski premijer je rekao “ Južne interkonekcije ima samo ako Hrvatska napravi investiciju koja će ići od Dugopolja prema Zagvozdu, Imotskom i onda prema Grudama, dakle to je investicija otprilike u dužini 70 i nešto kilometara plinovoda, mi smo se opredijelili da to učinimo“ izjavio je 6. prosinca u Banjaluci novinarima premijer Hrvatske Andrej Plenković, piše agencija Anadolija.

„Hrvatska u ovom trenutku ulaže 570 milijuna eura u svoju infrastrukturu, dakle u nove, moderne, veće plinovode koji će automatski biti namijenjeni i za transport vodika kao energenta budućnosti. Želimo iskoristiti činjenicu da je Hrvatska donijela u mom prvom mandatu dalekosežnu odluku o tome da na Krku imamo terminal ukapljenog prirodnog plina. Dižemo mu kapacitete sa 3,1 milijardu kubika plina godišnje na 6,1 milijardu kubika plina godišnje“, rekao je Plenković u Banjaluci.
Pojasnio je da bi kada bi hrvatska kućanstva, gospodarstvo i industrija radili na 100 postotnom maksimalnom korištenju plina, godišnje bilo potrebno 2,8 milijardi kubika plina, a podiže se kapacitet prihvata plina na 6,1 milijardu kubika.

„Dakle, naša je logika možemo reći solidarna, altruistična, želimo pomoć svim zemljama u našem okruženju, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Mađarskoj, zainteresirani su naravno i Austrijanci i Bavarska u ovim novim okolnostima energetskih kriza i zato želimo da se ti plinovodi grade i prema BiH, pogotovo što praktički cijeli jadan dio BiH uopće nema infrastrukturu za plin. I naš je strateški interes da se taj projekt realizira. Pozicija koju mi imamo je da u svakom slučaju struktura kompanije koja će biti na strani BiH bude takva u kojoj su zastupljeni i Hrvati kao konstitutivan narod, tu nema nikakve dileme, a to znači i Federacija BiH i vjerujemo da će se naći rješenja koja može i mora biti prihvatljivo svima, a plin je tu da ga mi dovedemo do granice BiH i da funkcionira u transportnom sustavu i dođe i do građana i do gospodarstva.
Prema tome ovo je strateški projekt koji treba još tješnje povezati Hrvatsku i BiH“, rekao je Plenković novinarima. Rekao je da žele snažnu Bosnu i Hercegovinu sa snažnim institucijama i sa političkim strankama i institucijama koji odlučuju o svojoj sudbini samostalno bez prevelikog upliva bilo koga sa strane.

Izvor: Agencija Anadolija, mzz

SVJEŽE MESO IZ PIK VRBOVCA IMA OZNAKU HRVATSKE KVALITETE

OZNAKA ZA JAMSTVO PODRIJETLA

PIK svježe svinjsko meso nosi oznaku “Dokazana kvaliteta – Hrvatska” objavljeno je na Internet stranici Pik Vrbovec 5. prosinca.
(https://www.pik-vrbovec.hr/novosti/)

U vijesti sa stranice Pik – Vrbovec „ piše da ovo prestižno priznanje, koje dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede, potvrđuje visoke standarde kvalitete i sigurnosti svinjskog mesa domaćeg podrijetla, pri čemu su sve faze proizvodnje obavljene isključivo u Hrvatskoj.“

U istoj informaciji dalje se navodi da se „radi o više od 100 lokalnih farmi, u kojima je proizvodnja takva, da rezultira godišnjom proizvodnjom više od 400.000 svinja, što čini više od 50% ukupne domaće proizvodnje. Nova oznaka dodatno jamči potrošačima sigurnost i povjerenje u podrijetlo i kvalitetu proizvoda. Osim toga, podržavamo održivost kroz kraće opskrbne lance, smanjenje emisija stakleničkih plinova i očuvanje okoliša.“
Znamo da se povjerenje gradi na kvaliteti. Oznaka “Dokazana kvaliteta – Hrvatska” odraz je naše predanosti transparentnosti i odgovornosti.“

POGON OD 11 MILIJUNA EURA
„U 2024. godini završili smo jedan od najvažnijih investicijskih projekata – pogon za primarnu obradu svinja vrijedan više od 11 milijuna eura, financiran uz podršku Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). Ovim smo projektom značajno povećali kapacitete, unaprijedili procese te podignuli standarde higijene, sigurnosti i kvalitete. Ostajemo posvećeni izvrsnosti, osiguravajući da svaki naš kupac dobije najbolje što Hrvatska može ponuditi „-piše u vijesti iz PIK-a Vrbovec.

Izvor: Vijest, Pik -Vrbovec, mzz

petak, 06.12.2024.

LIDER U SVOM IZBORU PREDSTVIO 10 NAJMOĆNIJIH ŽENA HRVATSKOG BIZNISA

PAMETNE, SPOSOBNE I ODLUČNE

Na 14. Međunarodnoj konferenciji koja je održana u Mozaik Event centru u Zagrebu , 5. prosinca Poslovni tjednik Lider predstavio je i proglasio 10 najmoćnijih žena Hrvatskog biznisa. U istom tjednu kada je proglasio najmoćnije žene Hrvatskog biznisa Lider je ostvario još jedan osobni poslovni uspjeh, izdao je 1001. broja tiskanog časopisa Lider, koji je namijenjen ljudima čija je preokupacija – biznis. Doći do 1001. izdanog broja, što čini 20 godina novinarskog rada redakcije Lider, koju već niz godina vodi glavni urednik Miodrag Šajatović je postignuće za koje treba reći – čestitamo Vas i nastavite tako i dalje.

LIDER je napravio ljestvicu od 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa. Na toj listi je 50 predsjednica Uprava,150 članica Uprava i 100 Predsjednica i članica Nadzornih odbora
i objavljuje je svake godine.„ Odabrali smo 10 žena za koje redakcija LIDER smatra da su najmoćnije među najmoćnijima u hrvatskom biznisu . Izbor najmoćnijih među najmoćnijima temelji se najprije na njihovoj upravljačkoj moći, ali isto tako redakcijskoj procjeni njihova doprinosa vlastitim poslovnim sustavima, te kakav je njihov utjecaj na ukupno poslovno gospodarstvo“ rekla je novinarka redakcije Lider Manuela Tašler koja je i predstavila 10 najmoćnijih žena Hrvatskog biznisa.

NAJMOČNIJA JE PREDSJEDNICA INE
Prva žena, najmoćnija u hrvatskom biznisu, prema uvjerenju redakcije Lider je Zsuzanna Ortutay predsjednica Uprave Ine. Njena je upravljačka moć prošle godine iznosila 3,9 milijardi eura. Ona je kroz godinu dana dobit povećala za 8 posto. Ona je treća žena uopće koja je ušla u Ininu Upravu, a prva je žena koja je predsjednica Uprave Ine. Zsuzanna Ortutay u Inu je došla 2003. prvi put kao savjetnica za riznicu glavnog financijskog direktora i na tom je poslu provela gotovo tri godine. Godine 2021. postala je članica Ininog Nadzornog odbora kada je i upoznala cijelo poslovanje tvrtke te je 2023.postala predsjednica Uprave Ine.

Na drugo mjesto, sa desetog mjesta u prošloj godini, dospjela je Nataša Rapaić, predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma. Postala je prva žena kojoj je povjerena uloga predsjednice Uprave .Ona se po hijerarhijskoj ljestvici uspinjala do predsjednice Uprave. U HT je došla 2003.na mjesto izvršne direktorice Podjedinice za korporativne komunikacije gdje je bila odgovorna za uvođenje brenda T u Hrvatsku. Slijedi mjesto glavne direktorice za marketing, članice izvršnog odbora T- Coma i operativna direktorica sektora za marketinga za privatne korisnike. Od 2013. je članica Uprave i glavna operativna direktorica za privatne korisnike. U srpnju 2024.je preuzela funkciju predsjednice Uprave Hrvatskog telekoma.

Na trećoj pozicije je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravka Grupe. Martina Dalić je prva žena koja je došla na čelo koprivničke kompanije. Na našoj se listi s četvrtog popela na treće mjesto. Njena moć u hrvatskom biznisu znatno je porasla. Podravka će u svoju poziciju uključiti akviziciju poslovanja od 333 milijuna eura kada bude dovršeno preuzimanje Fortenova poslovnih segmenata. Modernizacija kompanije Podravka je započela otkako je Martina Dalić na čelu kompanije.

Na četvrtom mjestu ove godine je Lada Tedeschi Fiorio, članica Uprave i suvlasnica Alantic Gupe. Kao članica Uprave zadužena je za upravljanje procesima i timovima koji se bave strategijom Atlantik Grupe, kroz razvoj preuzimanja mnogih područja.

Na petom mjestu je Anita Letica predsjednica Uprave Philipa Morrisa u Zagrebu, a zadužena je i za slovensko tržište. Predsjednica je Uprave deset godina i sve se to vrijeme pojavljuje na Liderovoj listi. Njena upravljačka moć je 590 milijuna eura . Važna je njena uloga u transformaciji duhanske industrije prema budućnosti bez cigaretnog dima.

Na šestom mjestu je Tatijana Antolić Jasnić članica Uprave Zagrebačke banke. Prvi puta je na liderovoj listi. Njezin plasman proizlazi iz činjenice da je članica Uprave u najvećoj banci u Hrvatskoj, te je upravljačka moć prema lanjskim rezultatima banke veća od milijardu eura. Druga je činjenica da je njen posao upravljanje rizicima u bankarstvu. To znači da ni jedno veliko zaduženje kod banke ne može proći bez njenog odobrenja.

Na sedmom mjestu je Andrea Pavlović, članica Uprave Peivredne banke Zagreb. Njezina upravljačka moć bila je svega nekoliko desetaka milijuna eura manja od milijarde. „Andrea Pavlović je bila prva žena na Upravljačkoj poziciji PBZ-a i održala se na toj poziciji 14 godina. I bilo je krajnje vrijeme da se nađe na našoj listi najmoćnijih žena hrvatskog biznisa“ -rekla je Manuela Tašler .

Na osmom mjestu prvi puta na Liderovoj listi je Ivana Pek Lučić, članica Uprave Prvog Plinarskog Društva . Ivana P. Lučić je o 1. listopada 2024. na poziciji članice Uprave PPD-a na kojoj uz dotadašnje upravljanje portfeljem preuzima i nabavu plina . Njena je upravljačka moć od 3,5 milijuna eura.
Zaposlila se 2015. kao mlađa stručna suradnica za upravljanje portfeljem. Godine 2020. preuzela je rukovodeću poziciju. S timom radi na razvoju sektora s tri strateška smjera: kratkoročnim trgovanjima, logistikom i razvojem tržišta.

Na devetom mjestu je Gordana Kovačević predsjednica Uprave Ericsson Nikola Tesla .Povratnica je na Liderovu listu 10 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa. Četiri godine za redom je bila proglašavana najuspješnijom ženom hrvatskog biznisa, pete smo joj godine dali posebno priznanje i na taj smo je na način limitirali. No kako je nedavno objavljeno kako je Gordana Kovačević dobila još jedan petogodišnji mandat koji počinje s Novom godinom, mi nismo imali izbora i morali smo je vratiti, rekla je voditeljica priredbe proglašenja i novinarka Manuela Tašler.

NA DESETOM MJESTU DVIJE SESTRE

Ove godine je na 10 mjesta 11 žena. Radi se o tome da su sestre Dubravka Drk- Mravlinčić i Tamara Drk – Vojnović koje su ravnopravne članice Uprave Vindije, ravnopravna im je upravljačka moć koja iznosi oko 750 milijuna eura.
Naime sestre Drk- Mravlinčić i Drk – Vojnović kćerke su Dragutina Drka koji je nekoliko desetljeća upravljao mljekarskom industrijom Vindija iz Varaždina. Nakon njegove smrti 2021. postale su ravnopravne članice Uprave Vindije.
Sestre Dubravka i Tamara ove godine osnovale su Grupu Vindija na koju su prenijele svoje vlasničke udjele od 97,93 posto. U sustavu koji svoju bazu u početku daleke 1959. ima u mljekarskoj industriji, a koji se intenzivno širio proizvodi danas mlijeko z bregov , piletinu Cekin,puretinu Vindon te ima ukupno više od 1400 proizvoda, 12 brendova , 10 kompanija, u kojima je zaposleno 4200 zaposlenika. Rade s više od tisuću kooperanata, a robu izvoze na 19 tržišta.

Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravka Grupe izrazila je na kraju mišljenje da bi događaju izbora najmoćnijih žena u hrvatskom biznisu trebali prisustvovati i muškarci, kako bi čuli kako žene rade i kako razmišljaju kada se radi o biznisu, te bi na temelju toga postali mnogo svjesniji da ženama u tvrtkama i kompanijama povjerenje u vodstvo bezrezervno pripada i da takve odluke muški dio menedžmenta ne treba prolongirati.

Liderov event održan je u atmosferi dobrog raspoloženja koju je činilo dvjestotinjak lipih žena. A muškaraca je bilo samo nekoliko, majstori tona za razglas, dečki na šanku koji su radili koktele, dva konobari i moderator kroz program Ivan Fedor, koji je moderirao jedan panel razgovor.

Margareta Zouhar Zec

četvrtak, 05.12.2024.

ŠTO SE DOGODILO U JUŽNOJ KOREJI ?

IZVANREDNO STANJE PA OPOZIV - NAKON 6 SATI

U izvanrednom televizijskom obraćanju oko 23 sata, 3.12. (14:00 GMT) ( GTM srednje vrijeme po Greenwichu) , predsjednik Južne Koreje Yoon Suk-yeol je proglasio izvanredno stanje, optužujući Demokratsku stranku, koja ima parlamentarnu većinu, za simpatiziranje Sjeverne Koreje i sudjelovanje u protudržavnim aktivnostima piše Al Jazeera 4.12. u tekstu pod originalnim naslovom South Korea martial law crisis: What's next?

Njegov dekret nakratko je predao kontrolu vojsci, rasporedivši trupe i policiju u zgradu Nacionalne skupštine, gdje su primijećeni helikopteri kako slijeću na krov.

ZASTUPNICI IZGLASALI PONIŠTENJE PREDSJEDNIKOVE ODLUKE

Ali za manje od dva sata nakon proglašenja izvanrednog stanja , zastupnici su se probili pored vojnika kako bi glasali za poništavanje predsjednikove uredbe. Čelnik oporbe Lee Jae-myung pozvao je zastupnike Demokratske stranke da se okupe i glasaju za odbacivanje uredbe. Zastupnici su uspjeli zaobići barikade, a kada su stigli u dvoranu, jednoglasno su izglasali blokiranje uredbe tijekom hitne kasno noćne sjednice, na kojoj je bilo nazočno 190 od 300 članova Nacionalne skupštine Južne Koreje. Predsjednik Yoon je prihvatio preokret šest sati kasnije.
Oko 4:30 ujutro (19:30 GMT), ( GTM srednje vrijeme po Greenwichu) Yoon je rekao da će promijeniti svoju odluku. Potvrdio je u priopćenju da će trupe poslane da izvrše naredbu biti povučene, ali je ponovio svoje izvorno obrazloženje dekreta.

ŠTO JE IZVANREDNO STANJE U JUŽNOJ KOREJI ?
Južnokorejski ustav navodi da predsjednik može proglasiti izvanredno stanje kada je to potrebno za rješavanje vojne prijetnje ili održavanje javne sigurnosti i reda raspoređivanjem vojnih snaga.
Prema Centru za strategije i međunarodne studije (CSIS), Yoon je pokrenuo izvanredno vojno stanje. Proglašavanjem izvanrednog vojnog stanja, Yoon ima ovlasti "ograničiti slobodu govora, objavljivanja, okupljanja i udruživanja", prema CSIS-u.U ovom slučaju, naredba je stavila sve medijske kuće pod nadzor izvanrednog stanja i uputila sve medicinsko osoblje, uključujući liječnike u štrajku, da nastave s radom u roku od 48 sati.
Tisuće liječnika naime štrajkaju u Južnoj Koreji od početka veljače zbog prijedloga da se poveća broj upisa na medicinske fakultete, prisiljavajući bolnice da otkažu tretmane i operacije. Vlada kaže da su reforme potrebne kako bi se ublažio nedostatak osoblja i upravljala prijelazom zemlje u društvo koje stari.
Youngshik Bong, gostujući profesor na Sveučilištu Yonsei i savjetnik Ministarstva za ujedinjenje Južne Koreje, rekao je da proglašenje izvanrednog stanja prema članku 77. Ustava mora biti rezervirano za najozbiljnije situacije, kao što je stvarni rat.
“Ali nismo imali ovu situaciju,” rekao je Youngshik za Al Jazeeru. "Ovo nije igra koju predsjednik može dobiti."

ZAŠTO JE PREDSJEDNIK YOON SUK -YEOL PROGLASIO IZVANREDNO STANJE?
Proglašenje izvanrednog stanja dolazi nakon mjeseci pada potpore javnosti, a prošlotjedno istraživanje pokazalo je da je Yoonov rejting pao na samo 25 posto.
U svojoj se deklaraciji usredotočio na svoje domaće političke protivnike .Nije naveo nikakvu konkretnu prijetnju od Sjeverne Koreje. Žalio se na 22 zahtjeva za opoziv protiv dužnosnika administracije otkad je preuzeo dužnost u svibnju 2022. godine. Yoon je inauguriran za predsjednika Južne Koreje 10. svibnja 2022.
Otkako je preuzeo dužnost 2022., Yoon se suočio s izazovima u promicanju svog programa u parlamentu pod kontrolom oporbe. Njegova stranka People Power Party sada je u slijepoj ulici s liberalnom oporbom oko proračuna za sljedeću godinu.
Predsjednik Južne Koreje Yoon Suk-yeol je također odbio pozive na neovisne istrage skandala u koje su upleteni njegova supruga ( radi skupe torbice koju je primila kao poklon) i visoki dužnosnici, što je izazvalo kritike njegovih političkih protivnika.

MOŽE LI SE PREDSJEDNIK SUOČITI SA OPOZIVOM ?
Šest glavnih oporbenih stranaka, koje imaju 192 zastupnika, već je podnijelo zahtjev za pokretanje zakona o opozivu Yoona. O njemu bi se moglo glasati do petka ili subote. ( 6.ili 7. ) Stranka narodne moći ( People Power Party) iz koje je predsjednik Južne Koreje Yoon Suk-yeol ima 108 zastupnika.
Opoziv uključuje pokretanje tužbe protiv javnog dužnosnika zbog nedoličnog ponašanja.
Nacionalna skupština može opozvati predsjednika ako za to glasa više od dvije trećine zastupnika. Demokratska stranka, zajedno s pet manjih strankama, ima 192 mjesta, samo osam manje od 200 koliko je potrebno za opoziv predsjednika.
Neki članovi Yoonove Stranke narodne moći također su se oštro protivili njegovom proglašenju izvanrednog stanja. Ostaje nejasno koliko će se njih, ako ih uopće bude, pridružiti oporbi ako se prijedlog stavi na glasovanje.
Ako se opoziv izglasa i odobri, suđenje će se održati pred Ustavnim sudom, deveteročlanim tijelom koje nadzire vladine ogranke Južne Koreje. Ako šest članova suda glasa za potvrđivanje opoziva, predsjednik će biti smijenjen s dužnosti.
Ranije jutros ( 4. 12.) predsjednikovo osoblje ponudilo je masovnu ostavku, iako se predsjednik još nije javno pojavio. Korejska konfederacija sindikata, jedna od najvećih radničkih organizacija u zemlji, također je pozvala na štrajk do Yoonove ostavke.
“Normalno, oni zapravo ne sudjeluju u politici,” rekao je za Al Jazeeru Alex Taek-Gwang Lee, profesor kulturalnih studija na Sveučilištu Kyung Hee u Seulu. “Ovo će ubrzati pokret za opoziv. A onda mislim da će gospodin Yoon uskoro biti opozvan.”
Yoon je inauguriran za predsjednika Južne Koreje 10. svibnja 2022.
Što se događa ako Yoon napusti ured? Premijer će obnašati dužnost v.d. Novi izbori moraju se održati u roku od 60 dana.

REAKCIJE NA IZVANREDNO STANJE
Unutar zemlje izbili su prosvjedi jer su i Južno korejci počeli gomilati zalihe. Izvještaji lokalnih medija pokazuju da je cijena konzerviranih proizvoda porasla za 300 posto, a instant rezanci za 250 posto između 23 sata (14:00 GMT) i ponoći (15:00 GMT). Prodaja vode, instant riže i baterija također je zabilježila značajan porast, navodi se u izvješću novinske agencije Reuters.
Na međunarodnom planu, Bijela kuća je rekla da je "olakšana" Yoonovom odlukom da poništi izvanredno stanje. Ranije su Velika Britanija i Njemačka rekle da pomno prate događaje. U međuvremenu, Rusija je rekla da je zabrinuta zbog krize u Južnoj Koreji. Kina je pozvala svoje građane u Južnoj Koreji na oprez.
Izvor : Al Jazeera, mzz

srijeda, 04.12.2024.

ISTRAGA EUROPSKOG JAVNOG TUŽITELJA U NJEMAČKOJ

ČETIRI GODINE ZATVORA I POVRAT 960 000 EURA

Prema Press release iz European Public Prosecutors Office poslanog 4.12. je tekst s orginalnim naslovom “Germany: Ringleader convicted of VAT fraud involving sales of wireless earbuds“ Njemačka: Vođa kruga osuđen za prijevaru PDV-a koja uključuje prodaju bežičnih slušalica.
U priopćenju za javnost piše:

" Regionalni sud u Regensburgu (Njemačka) osudio je jučer pojedinca za organiziranu prijevaru PDV-a i osudio ga na četiri godine zatvora, nakon istrage koju je vodio Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Münchenu, u vezi s prijevarom za PDV-om koja uključuje bežične slušalice.
Između lipnja 2021. i ožujka 2023. optuženik je djelovao kao jedan od kolovođa organizirane kriminalne skupine koja stoji iza sheme prijevare u vezi s PDV-om koja obuhvaća šest država članica EU-a, odnosno Češku, Estoniju, Njemačku, Litvu, Slovačku i Nizozemsku.
Istraga, uz potporu Poreznog istražnog ureda Chemnitz-Süd (Steuerfahndung Chemnitz-Süd), otkrila je da je prijevara bila orkestrirana kroz lanac tvrtki osnovanih za izbjegavanje obveza PDV-a, što je dovelo do ukupnog gubitka PDV-a od preko 6 milijuna eura.
Osim zatvorske kazne, sud je naložio i povrat 960.000 eura.
Prethodne istražne mjere, provedene u suradnji s nacionalnim tijelima, dovele su do zapljene imovine u vrijednosti od 21 500 eura, uključujući elektroničke uređaje, luksuzni sat i financijsku evidenciju.
Tuženik ima tjedan dana da uloži žalbu; u protivnom, rješenje postaje pravomoćno."

EPPO je neovisni ured javnog tužiteljstva Europske unije koji ima nadležnost u 22 zemlje EU. Odgovoran je za istragu, kazneni progon i donošenje presuda, a protiv financijskih interesa EU-a./

Izvor : Priopćenje za medije ,mzz

PRODUŽITE UGOVORE NA PROIZVODNIM POVRŠINAMA NA 15 GODINA - POZIVA HUP MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

OKO 100 TISUĆA HEKTARA ZEMLJE JE U KRATKOROČNOM ZAKUPU

Hrvatska udruga poslodavaca objavila je na svojoj stranici „vijesti“ 3.12 . informaciju u kojoj poziva „ na produžetak ugovora o privremenom korištenju na idućih 15 godina uz dokaz proizvodnje na tim površinama. Odnosi se to na donositelje odluka i poljoprivrednih strategija u Hrvatskoj ,na ključne razloge negativnih trendova u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.
Ključni razlozi su – piše HUP „

– nepovoljna struktura poljoprivrednih proizvođača,

– prosjek površina po poljoprivrednom gospodarstvu od samo 7 hektara, te

– Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji nastavlja cijepati proizvodno tehnološke cjeline i na taj način smanjuje površine poljoprivrednih proizvođača“

„U takvim okolnostima – piše dalje HUP - ne može se očekivati visoka uspješnost projekata Ministarstva i povoljan rezultat ulaganja stotina milijuna eura hrvatskih građana u poljoprivrednu proizvodnju svake godine, te se očekuje nastavak negativnog trenda u volumenu poljoprivredne proizvodnje. „

PROMAŠENA RASPRAVA O VELIKIM I MALIM TVRTKAMA I OPG- ovima

„Iz podataka je razvidno da je višegodišnja rasprava o „malim i velikim“ i tvrtkama i OPG -ovima, u potpunosti promašena i služi za nastavak isplate potpora za proizvodnju hrane onima koji hranu i sirovine za preradu ne proizvode. Iz brojeva je jasno da mali broj vrijednih, hrvatskom društvu i industriji potrebnih OPG -a, ne sebi nose neizdrživ teret onih OPG-a i SOPG-a koji malo ili ništa ne proizvode.

U Hrvatskoj se koristi 1 160 287,39 hektara poljoprivrednog zemljišta. Tu površinu koristi 164 629 poljoprivrednih gospodarstava (PG). Od sveukupno 164 629 poljoprivrednih gospodarstva njih 91 518 (55,59 %) ima površinu upisanu u ARKOD manju od 3 hektara.

HUP poziva Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva da žurno, putem uredbe, produži ugovore o privremenom korištenju na idućih 15 godina uz obvezni dokaz proizvodnje na tim površinama i uz zadržavanje maksimalne cijene po hektaru u tim ugovorima.
Smatramo da će na taj način npr. Programi za poticanje razvoja proizvodnje mesa i mlijeka u Hrvatskoj, nedavno doneseni od strane Ministarstva, polučiti bolje rezultate. Procjene su da je 100.000 hektara u privremenim ugovorima koji se produžuju na dvije godine te veliki broj najboljih poljoprivrednih proizvođača neće koristiti ove i slične mjere bez dugoročnijih ugovora.

Od 2013. godine u RH 100,00 hektara najkvalitetnijeg državnog poljoprivrednog zemljišta je u kratkoročnim zakupima i te površine su onemogućene za apsorpciju državnih strategija, EU fondova, kooperaciju i preradu te su nevidljive za bankarske kredite „

Izvor: HUP, mzz

EUROPSKA BANKA PODRŽALA PODRAVKU S 50 MILIJUNA EURA

PODRAVKA PREUZIMA SEGMENT FORTENOVA GRUPE

Podravka i novoosnovano društvo Podravka Agri potpisali su ugovore s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o vlasničkom ulaganju u Podravka Agri, u iznosu od 50 milijuna eura, piše u svom priopćenju 2. prosinca Podravka Grupa . Time EBRD i financijski podržava Podravku u realizaciji preuzimanja poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe kojeg čine Belje plus, PIK-Vinkovci plus, Vupik plus, Energija Gradec, Belje Agro-Vet plus i Felix plus.
Nakon provedbe transakcije, Podravka će u društvu Podravka Agri imati 84,99 posto vlasničkog udjela, dok će EBRD-u pripasti 15,01 posto. Ugovori potpisani između Podravke i EBRD-a definiraju međusobne odnose suvlasnika, prava i obveze upravljanja Podravkom Agri te način i uvjete otkupa udjela koje je EBRD stekao u novoosnovanom društvu.
Podsjetimo, Podravka Agri i Fortenova grupa ljetos su potpisale kupoprodajni ugovor o preuzimanju poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe, ukupne vrijednosti 333 milijuna eura.
Za efektivno preuzimanje ovih kompanija potrebno je odobrenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koje se još očekuje.

OSTVARIVANJE AMBICIOZNIH PLANOVA

„Potpisivanjem ugovora s Europskom bankom za obnovu i razvoj napravili smo važan korak prema finalizaciji akvizicije poljoprivrednog segmenta Fortenova grupa. Partnerstvo s EBRD-om omogućit će prijenos najboljih svjetskih praksi u upravljanju poljoprivrednim kompanijama i dodatno ojačati korporativno upravljanje u novoosnovanom društvu Podravka Agri. Uvjereni smo da će naša suradnja doprinijeti ostvarivanju ambicioznih planova modernizacije i razvoja preuzetih kompanija te njihovom daljnjem pozicioniranju kao lidera hrvatske poljoprivrede. Zaposlenici ovih kompanija ostat će u središtu naših planova, jer ljudi su temelj svih uspjeha Grupe Podravka“, rekla je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.
Preuzimanje poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe značajan je strateški iskorak za Grupu Podravka, u kojoj će po finalizaciji te transakcije poljoprivredna proizvodnja biti treći stup poslovanja, uz prehrambenu i farmaceutsku industriju. Upravo zato osnovano je društvo Podravka Agri koje će upravljati novostečenim poljoprivrednim segmentom, a unutar kojeg će preuzete kompanije nastaviti poslovati kao samostalna društva.

„Zadovoljstvo nam je objaviti naše sudjelovanje u jednoj od najvećih akvizicija u regiji u posljednjih nekoliko godina. Čast nam je podržati Podravku, našeg dugogodišnjeg klijenta, u ovom značajnom pothvatu. Ova akvizicija predstavlja vrlo dobru priliku te smo, u suradnji s Podravkom, posvećeni ostvarivanju punog potencijala preuzetih kompanija, oslanjajući se na značajno iskustvo EBRD-a u sektoru hrane i agrobiznisa diljem SEE regije“, dodala je Charlotte Ruhe, izvršna direktorica EBRD-a za srednju i jugoistočnu Europu.
Sudjelovanje EBRD-a kao partnera u transakciji doprinijet će povećanju konkurentnosti navedenih poljoprivrednih kompanija. Grupa Podravka, kao multinacionalna kompanija, svojim modelom korporativnog upravljanja trajno radi na usvajanju suvremenih i najboljih praksi u svim dijelovima svoga poslovanja. Ovo će partnerstvo tako dodatno podržati razvoj i poboljšanje korporativnog upravljanja, u skladu s vodećim svjetskim standardima.

Izvor: Priopćenje Podravka Grupe, mzz

utorak, 03.12.2024.

SASTANAK PREGOVARAČA VLADE I SINDIKATA JAVNIH SLUŽBI

SINDIKATI TRAŽE VIŠE

U sklopu pregovora o ugovaranju Dodatka i važećem TKU 3. prosinca je u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održan treći radni sastanak predstavnika 11 sindikata javnih službi i Vladinih pregovarača.

Na današnjem sastanku Vlada je sindikalnoj strani iznijela svoj materijalno poboljšani prijedlog:
- povećanje osnovice: od 01. ožujka 2 % i od 01. rujna još 2 %
- otpremnina: Vlada i dalje nudi 2,5 osnovice
- uvećanje plaće za rad noću – Vlada nudi povećanje od 45 %
- jubilarne nagrade – Vlada je ostala pri tome da se osnovica poveća s 240 eura na 300 eura
- topli obrok – Vlada i dalje nije spremna ugovoriti to novo pravo.

Nakon kratke pauze i dogovora, sindikati su Vladi predočili svoj korigirani zahtjev:
- povećanje osnovice: od 01. siječnja 4 % i od 01. travnja još 4 %
- otpremnina: sindikati prihvaćaju Vladinu ponudu od 2,5 osnovice
- uvećanje plaće za rad noću – 50 %
- topli obrok – u iznosu od 50 eura
- jubilarne nagrade – dogovoren iznos povećane osnovice na 300 eura.


Predstavnici dvaju sindikata obrazovanja i znanosti najavili su za 14. prosinca prosvjed na zagrebačkom Markovu trgu. Na prosvjed pozivaju sve zaposlene u sustavu prosvjete i znanosti, kao i sve građane, nezadovoljne skorom primjenom uredbe o ocjenjivanju, Vladinom ponudom rasta osnovice od dva posto (sindikati traže deset) te lošom uredbom o koeficijentima…

Izvor. Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, mzz

IZMJENA ZAKONA O VLASNIŠTVU ZBOG OECD-a

IZNIMKA ZA SUGLASNOST – POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Na 44. sjednici Vlade RH, 28. studenog državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ivan Crnčec govorio je o izmjenama nekih zakona vezanog za OECD.
„Radi ispunjenja kriterija za pristup Republike Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), potrebno je izmijeniti Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u dijelu koji se odnosi na propisivanje načina stjecanja prava vlasništva nekretnina u Republici Hrvatskoj od strane država članica OECD-a ili država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija.
Nacrtom prijedloga Zakona osigurat će se da države ugovornice Europskoga gospodarskog prostora, države članice OECD-a ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija stječu pravo vlasništva nekretnina pod jednakim uvjetima kao i državljani Republike Hrvatske te pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj“.
„Za stjecanje prava vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj državljanima i pravnim osobama iz navedenih država više neće biti potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, pod pretpostavkom uzajamnosti. Iznimka ostaje stjecanje prava vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem“, rekao je državni tajnik Ivan Crnčec.
„Od 38 država članica OECD-a, 22 su države članice Europske unije, a od preostalih 16 za njih 14 je utvrđena uzajamnost i za 2 je u tijeku. Isto tako, za ovih 7 koji su u procesu pristupu kodeksima, dvije su države članice Europske unije i za tri imamo uzajamnost i za dvije se utvrđuje“ izjavio je državni tajnik. Rekao je da ovaj Zakon ne isključuje mogućnost donošenja mjera opravdanih razlozima javnog morala, javnog poretka ili sigurnosti, zaštite zdravlja, kao i mjera potrebnih za zaštitu osnovnih sigurnosnih interesa, te mjera nužnih za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti.

NAKNADA ZA PREDSJEDNIČKU PROMIDŽBU
„Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz točke I. ove Odluke imaju kandidati koji na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske osvoje najmanje 10% važećih glasova birača“, izjavio je državni tajnik.
Naknada troškova izborne promidžbe za izbor Predsjednika Republike Hrvatske raspoređuje se kandidatima razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora. Visina naknade za kandidata s najvećim brojem glasova u prvom izbornom krugu određuje se na 133.000,00 eura, ali ne smije premašiti stvarno ostvarene troškove izborne promidžbe.
„Visina naknade za veći broj glasova u drugom izbornom krugu određuje se u iznosu od 20% od naknade u prvom krugu, uz uvjet da ne smije premašiti ostvarene troškove izborne promidžbe“, dodao je državni tajnik.

ZA BESPLATNU PRAVNU POMOĆ - ZNATNA SREDSTVA
„Za pruženu besplatnu pravnu pomoć u 2023. godini isplaćeno je ukupno 803.414,61 eura, što predstavlja povećanje od 52% u odnosu na 2022. godinu. Također, povećane su naknade za odvjetnike, vještake i tumače“, zaključio je državni tajnik.

Izvor: Ministarstvo pravosuđa uprave i digitalne transformacije, mzz

ponedjeljak, 02.12.2024.

IZRAELCI I DALJE BOMBARDIRAJU POJAS GAZE

IZRAELSKA JAVNOST UVIĐA NETANJAHUOVU OPSTRUKCIJU
DOGOVORA SA HAMASOM ZA POVRATAK TALACA


Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar na konferenciji čiji je domaćin bio dnevni list "Israel Hayom" rekao je 1. prosinca da "postoje indicije napretka u vezi sa prekidom vatre s Hamasom. Možda vidimo veći stepen fleksibilnosti s njihove strane. Po mom mišljenju, to ćemo znati u narednim danima". Izraelski šef diplomacije je insistirao da Hamasu neće biti dozvoljeno da vrati kontrolu nad Pojasom Gaze nakon rata.

U subotu 30. studenog je delegacija Hamasa predvođena visokim dužnosnikom Khalilom al-Hayyom stigla u Kairo kako bi se sastala s egipatskim dužnosnicima radi pregovora o prekidu vatre u Pojasu Gaze. Izvještaji sugeriraju da Egipat radi na pomirenju palestinskih rivalskih grupa Hamas i Fatah, dok istovremeno zagovara sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze. Prema izraelskom dnevniku "Yedioth Ahronoth", Hamas bi mogao biti otvoren za sporazum u fazama, sličan prekidu vatre u Libanonu, koji bi uključivao postepeno izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze umjesto trenutnog povlačenja.
Izraelska opozicija, porodice talaca i veliki dio izraelske javnosti, izrelci su 30.studenog ponovo prosvjedovali u Tel Awivu, optužili su premijera Benjamina Netanyahua da je opstruirao dogovor s Hamasom o povratku talaca i okončanju rata u Pojasu Gaze.

Oni tvrde da se Netanyahu boji da će izgubiti vlast zbog prijetnji ministara krajnje desnice da će se povući iz koalicije ako se postigne takav dogovor.
Napori posredovanja koje su predvodili Sjedinjene Američke Države, Egipat i Katar za postizanje sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze i razmjeni zarobljenika između Izraela i Hamasa su propali zbog Netanyahuovog odbijanja da zaustavi rat.
Izrael je pokrenuo genocidni rat u Pojasu Gaze nakon napada Hamasa u oktobru prošle godine, ubivši više od 44.400 ljudi, većinom žena i djece, a ranivši više od 105.200. ljudi.
Druga godina genocida u Gazi izaziva sve veću međunarodnu osudu, a dužnosnici i institucije su napade i blokiranje isporuka pomoći označili kao namjerni pokušaj uništenja stanovništva.
Međunarodni kazneni sud je 21. studenog izdao naloge za hapšenje Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael se također suočava sa slučajem genocida na Međunarodnom sudu pravde zbog rata u Gazi.

IZRAELCI NASTAVLJAJU BOMBARDIRANJE GAZE

Izraelsko nemilosrdno bombardiranje Pojasa Gaze nastavljeno je tokom noći 2. prosinca javljaju novinari s Al Jazeere Arabic.
Na sjeveru su izraelske snage digle u zrak zgrade u opkoljenom izbjegličkom kampu Jabalia i pokrenule artiljerijske napade na obližnju Beit Lahiyu.
Dodatno izraelsko granatiranje zabilježeno je i u Abasan al-Kabiri u južnom Khan Younisu. Novinska agencija Wafa, pozivajući se na svjedoke, opisala je granatiranje kao neselektivno i rekla da se stanovnici plaše da su napadi bili uvod u novi kopneni upad izraelskih snaga u to područje. Izraelski napadi zabilježeni su i u izbjegličkom kampu Nuseirat, kao i u sjevernom Pojasu Gaze.
Izvor: Al Jazeera,mzz

nedjelja, 01.12.2024.

PRETKAMPANJA KANDIDATA ZA HRVATSKOG PREDSJEDNIKA

GDJE KANDIDATKINJA WEISS SKUPLJA POTPISE?

Prikupljanje potpisa za učešće u izborima za predsjednika Republike Hrvatske započelo je 29. studenog i traje do 10. prosinca. U tih 12 dana kandidati moraju prikupiti 10.000 potpisa građana, potencijalnih glasaća. Kome to uspije taj postaje predsjednički kandidat Republike Hrvatske čije će se ime na dan izbora 29. 12. 2024. naći na biračkom listiću Svaki građanin birač svojim zaokruživanjem glasati će tada za jednog kandidata čije će ime biti na glasačkom listiću. I tako, prema najvećem broju glasova izabrati predsjednika RH koji će biti inauguriran u siječnju 2025. godine

A kandidata za budućeg hrvatskog predsjednika ovih predsjedničkih izbora ima čak 13.

Aktuelni predsjednik Zoran Milanović kandidira se za drugi predsjednički mandat , zatim je tu prof. dr. Dragan Primorac koji je službeni kandidat vladajuće stranke HDZ-a zatim kandidatkinja stranke „ Možemo” Ivana Kekin, nezavisna, saborska zastupnica prof. dr. Marija Selak-Raspudić Miro Bulj donedavni gradonačelnik grada Sinja i saborski zastupnik ( sada mu je mandat u mirovanju) član stranke Most, povjesničar Tomislav Jonjić, predsjednik Autohtonog – HSP-a Dražen Keleminec, predsjednik stranke Pravo i pravda Mislav Kolakušić, poduzetnik i nezavisni Niko Tokić Kartelo, te Anton Filić, novinar i bivši predsjednik Sindikata novinara Hrvatske.
Predsjednice žele biti i prof. dr. Branka Lozo, kandidatkinja stranke DOMiNO, te Karolina Vidović-Krišto, bivša saborska zastupnica, osnivačica i predsjednica strane Odlučnost i pravednost (OIP), te nezavisna kandidatkinja Aurora Weiss . Svi su spomenuti , osim Aurore Weiss, više ili manje poznati hrvatskoj javnosti.

NEPOZNATA HRVATSKOJ JAVNOSTI

Gospođa Aurora Weiss je nepoznanica hrvatskoj javnosti, a iskazala je namjeru da bude predsjednica Republike Hrvatske. Gospođa je rođena 1981. , ali ono što je nesvakidašnje u njenoj kandidaturi, je što se ona ne zove Zorica Živković Farina koje je njeno pravo ime i prezime, već Aurora Weiss. A ono što je još neobičnije je da dolazi u predsjedničku pred kampanju, jer mora prikupiti 10.000 potpisa, s mjesta koje je imala kod svog poslodavca Milorada Dodika u Republici Srpskoj . Kaže gospođa Zorica Živković Farina, alias Aurora Weiss, 28.11. novinaru Ka portala, Marinu Bakiću „ Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je prepoznao moj talent u međunarodnim odnosima i na području sigurnosti te me angažirao u kabinetu kao savjetnicu.“ Na direktno pitanje - Je li gospodin Dodik Vaš trenutačni poslodavac?
ona novinaru Marinu Bakiću odgovara „– Zamrznula sam taj poslovni odnos jer sam se posvetila predsjedničkoj kampanji u Hrvatskoj. Bosna i Hercegovina je vrlo izazovna država u sigurnosnom pogledu i po svom međunarodnom položaju te mi je tamošnji angažman jako velik poslovni izazov. Volim putovati u Bosnu i Hercegovinu i gledati koje su poveznice s Iranom, kako se to manifestira, na koji način teku ulaganja. Sa sigurnosnog aspekta BiH je poznata u međunarodnim vodama po rizicima od terorizma. Čast mi je tamo raditi.„

GDJE ĆE GOSPOĐA WEISS PRIKUPITI 10 000 POTPISA?

Svatko ima pravo promijeniti ime i prezime, u ono što vjeruje da mu bolje pristaje. No imati prvo ime i prezime, a onda ga mijenjati u drugo ime i prezime nisu li to dva identiteta jedne osobe?
Kandidatura za mjesto predsjednika jedne države, u ovom slučaju Hrvatske , nije kandidatura za neku umjetničku galeriju gdje se postav umjetnina mijenja svakih nekoliko mjeseci. Ili kandidatura za ravnatelja muzeja zbirki starina i umjetnina gdje se ravnatelj u nekoj mjeri može emocionalno poistovjetiti s zbirkom muzeja pa promijeniti ime prezime. Ovo je politička kandidatura u koju nikada ne dolaze ljudi , političke osobe, promijenjenih imena iz razloga što žele da im ljudi vjeruju, da imaju kredibilitet, povjerenje onih kojima se predstavljaju i od kojih traže podršku. Nime političari su ljudi potpuno drugačijeg senzibiliteta od umjetnika i ne mijenjaju - nomen et cognomen.
I nameće se sada jedno važna činjenica, a ta je da gospođa Aurora Weis javnosti nije poznata. A time i sljedeće - kako će u tom slučaju gospođa Weiss prikupiti 10 000 potpisa za legitimnu kandidaturu? Tko će joj se potpisati? Tko će joj se u Hrvatskoj potpisati 10 000 puta? To je realno pitanje i činjenica.
A kakav bi odjek realnosti imao događaj da potpisi za pred kandidaturu budu mješavina potpisa iz Hrvatske i potpisa iz Bosne i Hercegovine odnosno Republike Srpske gdje je gospođa Weis donedavno bila zaposlena ?
Ne stoji li u kandidaturi Aurore Weiss kao kandidatkinje za hrvatsku predsjednicu naivna zamisao da se Hrvatsko izborno povjerenstvo može prevariti?
A onda iako ne postoji mogućnost da gospođa pobjedi na izborima – u CV će si pisati – bila je kandidatkinja na izborima za hrvatskog predsjednika 2024. godine !

Margareta Zouhar Zec

Na donjem linku je tekst od 28.11. 2024. novinara Marina Bakića na KAportal.hr pod naslovom
Aurora Weiss: Kao žena sam često osjećala neravnopravnost, imala sam nekoliko fizičkih napada od strane državnika

https://kaportal.net.hr/zoom-politikon/1339221/aurora-weiss-kao-zena-sam-cesto-osjecala-neravnopravnost-imala-sam-nekoliko-fizickih-napada-od-strane-drzavnika/

<	prosinac, 2024					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Siječanj 2025 (8)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter