TRUMP RAZMIŠLJA O TERITORIJALNOM ŠIRENJU
Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump zaprijetio je 22.prosinca da će ponovno uspostaviti američku kontrolu nad Panamskim kanalom, optužujući Panamu da naplaćuje previsoke cijene za korištenje srednjoameričkog prolaza i izrazivši ukor za panamskog predsjednika Josea Raula Mulina.
Govoreći pred mnoštvom pristaša u Arizoni, Trump je također rekao da neće dopustiti da kanal padne u "pogrešne ruke", upozorivši na potencijalni kineski utjecaj na prolaz.
Nakon događaja, on je na Truth Social objavio sliku američke zastave koja se vijori iznad uskog vodenog prolaza uz komentar: "Dobrodošli u kanal Sjedinjenih Država!"
Trumpovi komentari bili su rijedak primjer američkog čelnika koji je rekao da bi mogao natjerati suverenu zemlju da preda teritorij. Također su naglasili očekivani pomak u američkoj diplomaciji pod Trumpom, koji kroz povijest nije bježao od prijetnji saveznicima i korištenja ratoborne retorike u odnosima s kolegama.
"Dan je Panami i narodu Paname, ali ima odredbe", rekao je Trump o kanalu koji je nekoć bio u vlasništvu SAD ali je prije nekoliko desetljeća predan Panami.
"Ako se načela, moralna i pravna, ove velikodušne geste davanja ne budu slijedila, tada ćemo zahtijevati da nam se Panamski kanal vrati, u cijelosti, brzo i bez pitanja."
U snimljenoj poruci koju je u nedjelju poslijepodne objavio panamski predsjednik Mulino, rekao je da se o neovisnosti Paname ne može pregovarati i da Kina nema utjecaja na upravljanje kanalom. Također je branio stope prolaza koje Panama naplaćuje, rekavši da nisu postavljene "iz hira". Kina ne kontrolira niti upravlja kanalom, već podružnica CK Hutchison Holdingsa sa sjedištem u Hong Kongu već dugo upravlja dvjema lukama koje se nalaze na ulazu kanala u Karibe i Pacifik.
"Svaki kvadratni metar Panamskog kanala i okolnog područja pripada Panami i nastavit će pripadati Panami", rekao je Mulino u svojoj izjavi koja je objavljena na platformi X. Trump je potom Mulinu odgovorio: "To ćemo još vidjeti!"
PANAMSKI KANAL KLJUČAN ZA AMERIČKI IZVOZ
Vodeni put, koji omogućuje prijelaz do 14 000 brodova godišnje, čini 2,5% globalne pomorske trgovine i ključan je za američki uvoz automobila i komercijalne robe kontejnerskim brodovima iz Azije, te za američki izvoz roba, uključujući ukapljeni prirodni plin .
Sjedinjene Države većinom su izgradile kanal i desetljećima upravljale teritorijem koji okružuje prolaz. SAD i Panama potpisale su 1977. sporazume koji su otvorili put povratku kanala pod punu panamsku kontrolu. SAD su predale kontrolu nad prolazom 1999. nakon razdoblja zajedničke uprave.
Nije jasno kako bi Trump pokušao vratiti kontrolu nad kanalom, a prema međunarodnom pravu ne bi imao nikakvog pribjegavanja ako bi se odlučio za prolaz.
Ovo nije prvi put da Trump otvoreno razmišlja o teritorijalnom širenju. Posljednjih tjedana više je puta razmišljao o pretvaranju Kanade u američku državu, iako je nejasno koliko je ozbiljan po tom pitanju. Tijekom svog mandata 2017.-2021., Trump je iskazao interes za kupnju Grenlanda, autonomnog teritorija Danske. Danske vlasti su ga javno odbile prije nego što su uopće mogli razgovarati. Trump je ponovio tu ideju u nedjelju 22. prosinca u izjavi kojom je objavio svoj izbor za veleposlanika u Danskoj, Kena Howeryja. On je u vrijeme Trumpova mandata od 2017.-2021. bio veleposlanik u Švedskoj. "Za potrebe nacionalne sigurnosti i slobode u cijelom svijetu, Sjedinjene Američke Države smatraju da su vlasništvo i kontrola nad Grenlandom apsolutna potreba", napisao je na mreži Truth Social Trump.
Izvor: Agencija Reuters, mzz
TRUMP ŽELI SMRTNU KAZNU
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je da će, kada preuzme vlast 20. siječnja, uputiti svoje ministarstvo pravosuđa da “energično nastavi” provoditi smrtne kazne kako bi zaštitio Amerikance od “nasilnih silovatelja, ubica i čudovišta”.
Trumpova izjava na platformi Truth Social bila je odgovor na objavu predsjednika Joea Bidena 23. siječnja da je ublažio kazne za 37 od 40 zatvorenika koji čekaju smrtnu kaznu, pretvarajući ih u doživotni zatvor bez pomilovanja, prenosi Reuters.
Trump je ponovno pokrenuo savezna pogubljenja tokom svog prvog mandata od 2017. do 2021. nakon gotovo 20-godišnje pauze. Biden, koji se kandidirao za predsjednika protiveći se smrtnoj kazni, stavio je savezna pogubljenja na čekanje kada je preuzeo dužnost u januaru 2021. godine.
Za razliku od izvršnih naloga, odluke o pomilovanju ne može poništiti predsjednikov nasljednik, iako se smrtna kazna može agresivnije tražiti u budućim slučajevima.
Trumpov tranzicijski tim 23. prosinca je osudio Bidenovu odluku, nazvavši je “odvratnom” zbog ugađanja “najgorim ubicama na svijetu”.
Izvor : Al Jazeera, mzz
Post je objavljen 24.12.2024. u 21:30 sati.