AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 31.03.2024.

OBILJEŽENA POGIBIJA JOSIPA JOVIĆA NA PLITVICAMA

PRVA ŽRTVA DOMOVINSKOGA RATA

Na Uskrs 31.3. 2024. obilježena je pogibija mladog hrvatskog policajca Josipa Jovića (22) rodom iz Aržana, koji je prvi branitelj poginuo u Domovinskom ratu.
Sve je počelo kada je na područje Mukinja na Plitvičkim jezerima 28. ožujka 1991. stigla skupina milicajaca Milana Martića iz Knina. Oni su došli da onemoguće prosvjed djelatnika poduzeća "Plitvice" protiv pripajanja tog područja takozvanoj SAO Krajini.
Policijske uprave Karlovac i Gospić su 31. ožujka 1991. godine u ranim jutarnjim satima uputile dio svojih snaga na Plitvička jezera sa svrhom uspostavljanja javnog reda i mira na tom području. Policijske snage su naišle na veliki broj barikada s kojih su srpski teroristi otvarali vatru na sva vozila koja su se tamo zatekla. Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte, a pancirka mu je tom prilikom bila probijena. Ovaj je događaj u povijest ušao Krvavi Uskrs.
Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović položio je vijenac i zapalio svijeću ispred spomen obilježja Josipu Joviću na Plitvicama, povodom 33. godišnjice akcije „Plitvice“ i pogibije hrvatskog policajca Josipa Jovića.

Uz Predsjednika Republike počast Josipu Joviću odao je i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid, brigadni general Ivan Raos, brigadni general Valentin Skroza, savjetnici Predsjednika Republike Marijan Mareković i Ivica Olujić te brigadni general Ivica Kranjčević. Obilježavanju sjećanja na 33. godišnjicu Krvavog Uskrsa bili su i sudionici akcije “Plitvice” i to zapovjednik ATJ Lučko u toj akciji Slavko Butorac, tadašnji pomoćnik ministra unutarnjih poslova i rukovoditelj akcije Marko Lukić i Ljubo Ćesić Rojs.

Vijenac je položio i potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova dr. Davor Božinović u pratnji glavnog ravnatelja policije Nikole Miline i načelnika PU splitsko-dalmatinske Slobodana Marendića.
Izvor: Vijesti, ured Predsjednika RH,mzz

subota, 30.03.2024.

PLATNA BILANCA ZA ČETVRTI KVARTAL 2023.

BRUTO INOZEMNI DUG 84,4% BDP -a

Hrvatska Narodna Banka objavila je u svom priopćenju od 29.ožujka statističke podatke o platnoj bilanci, stanju bruto inozemnog duga i stanju međunarodnih ulaganja za četvrto tromjesečje 2023.

• Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance tijekom četvrtog tromjesečja 2023. iznosio je –0,47 mlrd. EUR, što je zamjetno poboljšanje u odnosu na –1,10 mlrd. EUR iz istog tromjesečja prethodne godine.

• Na financijskom računu platne bilance tijekom četvrtog tromjesečja 2023. zabilježen je negativan saldo od 0,87 mlrd. EUR (neto priljev kapitala), a u istom tromjesečju prethodne godine –1,13 mlrd. EUR.

• Stanje neto međunarodnih ulaganja na kraju četvrtog tromjesečja 2023.
iznosi –16,71 mlrd. EUR ili 22,0% BDP-a.

• Stanje bruto inozemnog duga na kraju četvrtog tromjesečja 2023. iznosi 64,00 mlrd. EUR ili 84,4% BDP-a.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u četvrtom je tromjesečju 2023. ostvaren manjak od 0,47 mlrd. EUR, što je za 0,63 mlrd. EUR povoljnije nego u istom razdoblju prethodne godine. Poboljšanju je najviše pridonio povoljniji saldo na podračunu robe, koji se poboljšao za 0,77 mlrd. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, ponajviše zbog pada zabilježenog uvoza od čak 1,15 mlrd. EUR. Salda usluga i sekundarnog dohotka nisu se značajno promijenila, saldo primarnog dohotka nepovoljniji je za 0,2 mlrd. EUR ponajviše zbog povećanih rashoda povezanih s izravnim ulaganjima (zadržane zarade), te zahvaljujući nešto manjim povećanjima na rashodima ostalih ulaganja i naknada zaposlenika. Na podračunu usluga treba naglasiti značajan porast turističkih prihoda za cijelu 2023. godinu, s 13,11 mlrd. EUR u 2022. na 14,60 mlrd. EUR u 2023. godini, što čini porast od 1,49 mlrd. EUR ili 11,32%. Saldo kapitalnih transakcija ostao je pozitivan te je nešto nepovoljniji (0,05 mlrd. EUR) u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.
Detaljnije pogledati na Internet stranicu HNB, Statistička priopćenja.

petak, 29.03.2024.

FIZIČKI NAPAD NA UČITELJA U UČIONICI

KRAJNOST RODITELJSKOG ČINA

Promjene. Promjene, od lošeg ka gorem. Nekoliko tjedana javnost nije iznenadila vijest o nasilju među učenicima vršnjacima, ali je onda stigla vijest koja je sve normalne šokirala . Roditelj i to ne neki mlađahni otac, već tip od četrdeset osam godina uletio je žurno u sedmi razred osnovne škole Majstora Radovana u Trogiru za vrijeme nastave i nastavnika uhvatio za vrat te ga udario šakom u glavu.
Jedan učenik iz tog razreda, očevidac rijetkog događaja ispričao je svom tati, a tata medijima, da je taj čovjek koji je u stvari bio tata učenice kojoj je na satu taj nastavnik oduzeo mobitel, jer nije slušala nastavu već se igrala s mobitelom, zatražio najprije učitelja da mu vrati mobitel koji je oduzeo. A kako to nastavnik nije odmah učinio, čovjek je uzeo sa stola mobitel nastavnika i krenuo prema vratima. Nastavnik ga je krenuo spriječiti u tome da mu tip ode iz razreda sa njegovim mobitelom, a ovaj je pritom uhvatio za vrat učitelja te ga udario šakom u glavu. Dječak je rekao ocu da su obojica pala na pod. Vidjevši učitelja i nepoznatog tipa na podu učenici su se prestrašili i počeli dozivati upomoć.
Pozvana je policija i otac učenice, koja je sa mobitela jednog učenika obavijestila svog tatu da joj je nastavnik uzeo mobitel, ali zacijelo mu nije objasnila zašto joj je oduzeo mobitel, priveden je na policiju. Učitelj je otišao kod liječnika, ali nije zadobio ozljede. Učenici su ostali ustrašeni i traumatizirani događajem koji se dogodio u učionici za vrijeme nastave. Bilo je to 27. ožujka ove godine.
Samo najekstremniji događaji dođu do medija, poput ovoga , da roditelj svaku riječ bez imalo kritike i objektivnog sagledavanja vjeruje svome djetetu
i da u ime obrane svoga djeteta krene u fizički obračun sa nastavnikom.

MOBITEL
Kako je moguće to ponašanje roditelja, koji ide u fizički obračun, kojemu je razlog mobitel? Mobitel uklonjen iz kćerkine ruke na satu nastave biologije ili kemije – što li je nastavnik predavao tada- nije i oduzet zauvijek. Zašto otac nije naučio svoju kćerku koja je tek u sedmom razredu osnovne škole, da je u školi njena obveza učenje i slušanje nastave. A mobitel joj tokom nastave nije potreban.
Može li u dovoljnoj mjeri roditelj prihvatiti svoju odgovornost za djetetove postupke u školi? I da ono što je dijete prenijelo roditelju nije apsolutna istina. Roditelj bi trebao dobro promisliti što čini u školi nastavnicima kada nasilno nastupa, u tobožnjoj obrani i brizi za svije dijete.

Još dvije tisućete godine nije bilo moguće zamisliti da će deset godina kasnije djeca u osnovnu školu nositi mobitele. Danas je mobitel uobičajen predmet u dječijoj ruci koliko i školska užina ili maramica za nos. Najprije su roditelji mobitel opravdavali potrebom da ih dijete, posebno nižih razreda, može nazvati kada se vraća iz škole, kako bi roditelji mogli biti s djetetom na vezi svakog trenutka. Uz igrice na mobitelu i nešto kasnije društvene mreže stvorena je velika ovisnost djece o mobitelu. Školskim pedagozima je preostalo da se na prihvatljiv način, u svim mogućim situacijama koje stvara i društvo u cjelini i situacije u obitelji, bore sa svim stihijama koje s djecom dolaze u školu. No učitelji imaju svijest o tome da problem koji se događa od strane djeteta ima temelj u obitelji.

Zašto ne postoji rješavanje spornih situacija komunikacijom i empatijom? To kao da je način zastario par stotina godina, pa ga se nitko ne sjeća. Društvo ovoga vremena postaje nemilosrdno prema svojima i prema samome sebi. Mali i mladi uče od starijih i usvajaju obrasce ponašanja.“ Ja mogu što hoću“, čuje se u Saboru RH uz čitav niz raznih optužbi za krađu i korupciju koju su počinili oni koji to nisu smjeli učiniti. Nestaju s društvene površine osobe koji bi trebali biti uzori društva, odašiljaoci dobrih poruka, prezenteri vrlina i mirnoće.

Godine 2019. uneseno je u Zakon da je učitelj službena osoba. Za napad na službenu osobu moguće je dobiti kaznu od šest mjeseci do pet godina.
Margareta Zouhar Zec

četvrtak, 28.03.2024.

BORBA S NEPLODNOŠĆU

OD GRADA TROGIRA 75 POSTO TROŠKOVA

„ Grad Trogir će sufinancirati troškove medicinski potpomognute oplodnje koja je provedena u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi u Hrvatskoj ili inozemstvu, u visini od 75% troškova, odnosno maksimalnih 1500 eura po postupku, a u jednoj godini moguće je podnijeti dva zahtjeva za sufinanciranje. Ponosan sam na ovu mjeru, koja je i socijalna i humana, a i demografska u konačnici. Ovo pravo ostvaruju bračni partneri, izvanbračni partneri te žene koje ne moraju biti ni u braku ni u izvanbračnoj zajednici” – istaknuo je gradonačelnik Trogira Ante Bilić, putem svojih društvenih mreža..
“Borba s neplodnošću danas je nažalost sve češća. Ako ćemo ovom mjerom olakšati skupe postupke, pomoći u proširenju jedne obitelji i da dobijemo jednog malog sugrađanina ili sugrađanku, mjera je uspjela. Odluka će stupit na snagu kroz tjedan dana, a nakon toga sve informacije će se moći dobiti putem www.trogir.hr ili u našem odjelu za Društvene djelatnosti” – istaknuo je gradonačelnik Bilić. (V.H./FB)
Izvor: Ja gradonačelnik

srijeda, 27.03.2024.

OBLJETNICA ISTARSKOG STATUTA

LJEPOTA U RAZLIČITOSTI

U Porečkoj Istarskoj sabornici održana je 27. ožujka svečana sjednica Skupštine Istarske županije – Istarskog sabora, kojoj je prisustvovao predsjednik RH Zoran Milanović, a povodom obilježavanja Dana Istarskog statuta. Radi se o dokumentu kojim se Istra 1994. godine definirala kao višenacionalna i dvojezična zajednica koja predstavlja jedinicu područne regionalne samouprave u okviru Republike Hrvatske

Nakon što je Skupština Istarske županije 30. ožujka 1994. godine prihvatila Statut, Vlada Republike Hrvatske je ukinula 36 članaka. Slijedila je duga političko-pravna bitka tijekom koje je Ustavni sud Republike Hrvatske prihvatio 18 članaka, a ukinuo, potvrdivši djelomično Vladinu odluku, drugih 18 članaka. Članci Statuta koje je Ustavni sud ukinuo bili su uglavnom vezani za mogućnost uvođenja dvojezičnosti, odnosno mogućnost službenog korištenja talijanskog jezika u radu županijskih tijela. Konačno, na zasjedanju Skupštine, 19. studenoga 2001. godine vraćeni su svojedobno ukinuti članci Statuta, koje je kasnije potvrdio Ustavni sud.
U prigodnom obraćanju predsjednik Milanović je naglasio da je danas Istra županija u kojoj se živi lijepo i sigurno te se osvrnuo na obraćanje župana Istarske županije za kojeg je rekao da je postao ono “što svaki čovjek mora biti – domobran, ne domobran u uniformi, ali sve što je govorio ticalo se Istre, njezinih prava, pravica i njezinog položaja“. Istaknuo je da se tako treba govoriti i kada se govori o Hrvatskoj „maloj naciji u Europskoj uniji koja ima tendenciju da postane super država“.

„Europa je naš dom, ali Europa nije super država i mi Europi pripadamo onoliko koliko odlučimo pripadati, držati se pravila i biti lojalni”, rekao je i ukazao na činjenicu da u Europi nismo svi isti i da nije dobar običaj drugome dijeliti savjete o tome kako treba živjeti i što treba učiniti da mu društvo budu bolje. “Ljudi moraju biti svjesni da nismo svi isti. I kada dođem u Istru znam da su vrijednosti i očekivanja onoga što ćeš reći i čuti drukčije nego u Imotskom, Splitu ili Makarskoj. Biti prilagođen tome nije licemjerje, nego svijest o tome da se ljudi razlikuju, da običaji nisu svugdje isti i da ne postoji nekakav „glajhšaltung“ Europa od vrha do dna. To su bile blesave ideje nekih ljudi ranije u povijesti. Mi smo različiti – Hrvati i Irci se razlikuju, Istrijani i Dalmatinci se razlikuju, Dalmatinci i Međimurci se razlikuju i to sve u naciji od četiri milijuna ljudi. Takva razlika među Ircima ne postoji. Jer smo mi zemlja regija u mentalitetu, jeziku, narječjima, kulturnim običajima, hrani – Europa u malom“, zaključio je predsjednik Milanović.
Izvor. Ured predsjednika RH,mzz

utorak, 26.03.2024.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE: SUZBIJANJE STRATEŠKIH TUŽBI PROTIV JAVNOG DJELOVANJA

ZAŠTITA NOVINARA I BORACA ZA LJUDSK PRAVA

Vijeće Europske unije je 19. ožujka 2024. donijelo zakonodavni akt prema kojem će osobe koje se bave pitanjima od javnog interesa biti zaštićene od zlonamjernih tužbi kojima ih se želi ušutkati.

Tekst je na stranici Vijeća Europske unije objavljen pod punim naslovom
Suzbijanje strateških tužbi protiv javnog djelovanja: konačno zeleno svjetlo za zakonodavni akt EU-a o zaštiti novinara i boraca za ljudska prava / Anti-SLAPP: Final green light for EU law protecting journalists and human rights defenders /

Osobe protiv kojih se podnose takozvane strateške tužbe protiv javnog djelovanja (SLAPP), a to su obično novinari i borci za ljudska prava, imat će na raspolaganju niz podzakonskih jamstava i mjera. Ta jamstva i mjere primjenjivat će se na očito neosnovane tužbe ili zlonamjerne sudske postupke u građanskim predmetima s prekograničnim posljedicama.
Pojedinci protiv kojih se podnose strateške tužbe protiv javnog djelovanja mogu zatražiti od suda da u najranijoj mogućoj fazi odbije očito neosnovanu tužbu. Ako se utvrdi da je postupak zlonamjeran, sud može odlučiti da tužitelj mora snositi troškove postupka, uključujući troškove pravnog zastupanja žrtve strateške tužbe protiv javnog djelovanja. Kako bi se osigurala naknada štete tuženiku, sud može naložiti tužitelju i da dostavi financijsko jamstvo za troškove postupka i, ako je to predviđeno nacionalnim pravom, štetu koju je pretrpio tuženik.

Sudovi moraju brzo donijeti odluku o ranom odbacivanju predmeta i dostavi financijskog jamstva.

U cilju odvraćanja od takvih zlonamjernih pravnih radnji, sudac može odlučiti i da stranci koja je pokrenula predmet strateške tužbe protiv javnog djelovanja izrekne kaznu ili drugu jednako učinkovite mjere.
U skladu s direktivom smatrat će se da predmet strateške tužbe protiv javnog djelovanja ima prekogranične posljedice, osim ako obje stranke imaju mjesto boravka u istoj državi članici kao i sud koji rješava taj predmet, te ako se svi drugi elementi relevantni za slučaj nalaze u toj državi članici.
Ako je osoba koja živi u EU-u predmet strateške tužbe protiv javnog djelovanja u trećoj zemlji, države članice EU-a moraju odbiti priznavanje i izvršenje presude donesene u toj trećoj zemlji ako se ona u predmetnoj državi članici smatra očito neosnovanom ili zlonamjernom.

Države članice moraju uspostaviti pravila kojima bi se udruženjima, organizacijama i sindikatima omogućilo pružanje potpore tuženiku ili pružanje informacija tijekom postupka.
Kako bi dodatno poduprle žrtve strateških tužbi protiv javnog djelovanja, države članice morat će na jednom mjestu pružati informacije o podzakonskim jamstvima i pravnim lijekovima koji su na raspolaganju žrtvama takvih tužbi.
Direktiva će stupiti na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Države članice imaju dvije godine nakon tog datuma da dotični zakonodavni akt prenesu u nacionalno pravo.

ponedjeljak, 25.03.2024.

NESTRUČNO POSTAVLJANJE KANALIZACIJE U KARLOVCU

KAKO JE MOGUĆE DA IZVOĐAČ RUŠI SVE ZGRADE
NA TRASI RADOVA?

"Grad obnavlja kanalizaciju na način da je srušio sve zgrade na trasi izvođenja radova u staroj gradskoj jezgri", istaknuo je koordinator Inicijative građana gradske četvrti Gaza u Karlovcu Milan Medić na konferenciji za novinare koja je održana 25. ožujka na križanju ulica Pavleka Miškine i Janka Draškoviča.

Građani su izrazili veliku zabrinutost zbog uništavanja povijesne i kulturne baštine Karlovca, kakva se nikada prije nije dogodila. U zadnjih 30 godina su provedena već dva velika projekta obnove, ali nikada nije došlo do ovakve štete i devastacije. Zgrade u Draškovićevoj ulici na Gazi su jednake kvalitete kao i zgrade u naselju Zvijezda . Ako se na ovaj način namjeravaju izvoditi radovi na obnovi kanalizacije u Gradskoj četvrti Gaza, za očekivati je trajno oštećenje svih zgrada uzduž trase izvođenja radova. Građani će biti upropašteni, izgubit će svu svoju imovinu, a Karlovac će trajno ostati grad-ruglo.

Inicijativa građana gradske četvrti Gaza je Gradu Karlovcu uputila hitne zahtjeve u kojima traži: zaustavljanje radova na obnovi kanalizacijske mreže u četvrtima Zvijezda i Gaza, zatim izradu detaljnog snimka svih fasada na trasi izvođenja radova, nezavisnu reviziju projektne dokumentacije i načina dosadašnjeg izvođenja radova, zatim javnu objavu rezultata nezavisne revizije projektne dokumentacije i načina dosadašnjeg izvođenja radova te očitovanje nadležnih, kao i dosljedno provođenje nadzora nad radovima kada ponovno započnu.
„S početkom radova u Draškovićevoj ulici smo suglasni tek kada se otklone dosadašnji nedostaci i kada nam se zajamči da izvođenje radova u Draškovićevoj ulici neće uzrokovati katastrofalne posljedice po imovinu građana kakva se već dogodila u Zvijezdi,“ rekao je koordinator Medić.
Samo na trasi ulica Kraševa - Klaićeva trajno je oštećeno 10 od 12 javnih i privatnih zgrada. Isto stanje je i u svim drugim dijelovima Zvijezde. Građani Zvijezde trajno su ostali bez svoje imovine i krova nad glavom, a izvođač radova već sada najavljuje da nikoga neće obeštetiti.

Peticija građana Gradske četvrti Gaza s navedenom zahtjevima i s potpisima 55 stanara Draškovićeve predana je gradonačelniku grada Karlovca Damiru Mandiću.
Zgrada Karlovačkog Veleučilišta je napukla zbog nestručno izvedenih radova na ugradnji kanalizacije u njezinoj blizini. Šteta se procjenjuje na 1,3 milijuna eura iako je zgrada Veleučilišta tek nedavno obnovljena sredstvima EU. Pored javnih zgrada, uništeno je i tridesetak kuća u povijesnoj jezgri Karlovca, a gradonačelnik Damir Mandić oštećenim građanima nudi privremeni smještaj i sufinanciranje do 50% troškova obnove, ali građani to odbijaju.
Krajem 1990 . godina je u naselju Zvijezda rađena kanalizacijska mreža zajmom Svjetske banke. A u razdoblju 2005 do 2012. godine kroz ISPA projekt je rađena kanalizacija u cijelom gradu pa tako i u Zvijezdi i na Gazi, ali tada nije bila oštećena niti jedna zgrada. Tim više je neobično kako je sada prilikom trećeg kruga obnove moglo doći do ovakvih katastrofalnih posljedica na javnim i privatnim zgradama.

INSTITUCIJE MORAJU ZNATI
Zbog svega toga je provođenje projekta „Poboljšanje vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac – Duga Resa“ koji je vrijedan 67.890.000 eura dovedeno u pitanje, a građani zahtijevaju hitnu obustavu radova.
Inicijativa građana traži utvrđivanje odgovornosti za potpuno nestručno postavljanje kanalizacijske mreže te traži odgovore na pitanja: kako je moguće da se potporom EU fondova financira upropaštavanje europske kulturne baštine, te zašto Vlada RH te Europska komisija nemaju nadzor nad skupom provedbom projekta koji se izvodi katastrofalno loše
Inicijativa građana gradske četvrti Gaza će o nestručnom obavljanja radova na kanalizacijskoj mreži, uz prilaganje peticije građana za utvrđivanje odgovornosti se obratiti najznačajnijim Europskim i domaćim institucijama i to Europskoj komisiji : uredu povjerenice za koheziju i reforme, uredu povjerenice za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, hrvatskim europarlamentarcima i to svima, uredu europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj, Vladi RH, Predsjedniku RH, ministru regionalnog razvoja i fondova EU, ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, ministrici kulture RH, čelnoj osobi hrvatskih voda, karlovačkoj županici te konzervatorkom odjelu u Karlovcu.
Karlovački list, S.Laić, M. Medić,mzz

NOVI VODOSPREMNIK U NOVALJI

OD IDEJE DO REALIZACIJE 12 GODINA

U Novalji je 21. ožujka u upotrebu pušten vodospremnik Komorovac II, čime je značajno poboljšana vodno-komunalna infrastruktura ove aglomeracije, izvijestili su iz Grada na otoku Pagu.
Novi vodospremnik, kapaciteta impresivnih dodatnih 5.000 kubnih metara, predstavlja ključni korak prema osiguranju stabilne vodoopskrbe za cijeli otok, s vizijom pokrivanja potreba stanovništva i turista u sljedećih 20 do 30 godina.
Osim toga, planirane su i investicijske mjere u sustavu javne odvodnje i pročišćavanju, uključujući sanaciju postojećeg sustava, proširenje i unapređenje funkcionalnosti te izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji bi trebao biti dovršen do kraja 2025. godine.
Projekt vrijedan više od 41 milijun eura (bez PDV-a) obuhvaća ne samo izgradnju i sanaciju vodospremnika, već i izgradnju precrpne stanice Komorovac i dogradnju sustava javne odvodnje, kao i nadzornih upravljačkih sustava.

Direktor Hrvatskih voda Zoran Đurović rekao je za projekt kao primjer održivog razvoja i napomenuo kako je od ideje do realizacije prošlo 12 godina. “Investicije poput ove osiguravaju da otok Pag ne samo da zadrži, nego i poboljša kvalitetu života, posebno tijekom izazovnih turističkih sezona,” rekao je Đuroković.
Gradonačelnik Ivan Dabo rekao je kako se na ovaj način krajolik mijenja na bolje, priroda ostaje netaknuta, a budućim naraštajima ostaje nasljeđe sigurnosti..

Otvorenje vodospremnika Komorovac II obilježava kraj faze u projektu poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Novalja, koja označuje budućnost za otok Pag. Projekt ne samo da osigurava kvalitetnu vodoopskrbu, već i doprinosi zaštiti okoliša i unapređenju javnog sustava odvodnje, čime se otok Pag postavlja kao primjer uspješnog upravljanja prirodnim resursima u RH.
Izvor: Gradončelnik.hr,mzz

nedjelja, 24.03.2024.

PROSVJDNI SKUPOVI KOALICIJE STRANAKA SDP-a

DOSTA JE ČEKANJA

Pod sloganom „ Dosta je „ održani su predizborni i prosvjedni skupovi lijevih oporbenih stranaka u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Varaždinu. Dosta je, implicira vladanje HDZ- njihovim načina korumpiranja, provođenja vlastite volje u upravljanju institucijama, i tvrdnje stranke na vlasti da rade najbolje za građane. Sve što dvadesetak ljudi u izvršnoj vlasti misli da je dobro za građane Republike Hrvatske nije baš tako dobro, što oporbene stranke uviđaju i za nijih to nije prihvaćena činjenica.
Vladajuća stranka i njen predsjednik i premijer neprestanim ponavljanjem svojih postignuća iritiraju određeni dio javnost. Činjenica je, da je sve što je HDZ postigao europskim novcem, mogla postići i bilo koja druga stranka da je na vlasti. Stranka na vlasti, nije učinila u protekla dva mandata ništa posebno. Veoma je lako graditi raditi i ulagati, pa i dijeliti novac, kada europskog novca ima, a sada tog novca Hrvatska ima.
Sandra Benčić, premijerska kandidatkinja na predstojećim izborima realno je istakla u Zagrebu da je građanima dosta čekanja na zdravstvenim listama, dosta je čekanja na rješavanje sudskih predmeta, dosta je čekanja …

Stranka Most se predstavila sa svojim programom u Velikoj Gorici, a stranka Domovinski pokret u velikoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu . (M. Zouhar Zec)


KOALICIJA „RIJEKE PRAVDE“

Političke stranke koje su se udružile u koaliciju stranaka " Rijeke pravde" 22. ožujka, čiji su se predstavnici predstavili novinarima ispred središnjice SDP-a na Iblerovom trgu u Zagrebu održale su prosvjedne i predizborne skupove 23. pžujka u spomenutih pet gradova

Na koalicijskom predstavljanju je bio predsjednik SDP-a Peđa Grbin, predsjednik stranke „Centar“ Ivica Puljak, koji je gradonačelnik grada Splita, Dalija Orešković ispred stranke „ Stranka s imenom i prezimenom“ predsjednica stranke „ Glas“ Anka Mrak Taritaš, predsjednik HSS-a Krešo Beljak i predsjednik Narodne stranke - Reformisti Radimir Čačić.
Peđa Grbin je rekao da su se okupile “rijeke pravde” i dolaze u Hrvatsku. Rekao da žele Hrvatsku bez korupcije gdje građani mogu živjeti dostojanstveno od svog rada.

subota, 23.03.2024.

TERORISTIČKI NAPAD U KONCERTNOJ DVORANI U MOSKVI

POGINULO VIŠE OD 60 LJUDI

Ruski medij Gazeta.Ru objavila je da se navečer 22. ožujka dogodio teroristički napad u koncertnoj dvorani Crocus City Hall u Moskvi. Napadači su otvorili vatru, nakon čega su se začule eksplozije i izbio požar. Požar je, piše medij, gotovo potpuno uništio gornje katove zgrade. U gašenju požara sudjelovalo je 477 ljudi i 183 komada tehnike. Više od 60 ljudi je poginulo, a više od 100 je ozlijeđeno, među kojima ima i djece. Istražno povjerenstvo pokrenulo je kazneni postupak za incident prema članku o terorističkom činu, piše Gazeta.Ru.

Ruski portal rg.ru , piše „Prvi helikopter koji je prevozio ranjenike u Crocusu sletio je na krov nove zgrade Šklifa točno u 22.30 sati.
Pet naoružanih ljudi upalo je u zgradu koncertne dvorane i otvorilo vatru na posjetitelje koncerta. Pucnjava se dogodila u koncertnoj dvorani Crocus City Hall prije koncerta grupe Piknik. Guverner Moskovske oblasti Andrej Vorobjov otišao je na lice mjesta. Na mjesto tragedije u Crocus City Hall poslano je 50 timova hitne pomoći.

Izvori: Ruske medij Gazeta.ru, portal /rg.ru/2024/,mzz,

petak, 22.03.2024.

SVJETSKI DAN VODA – 2024 Water for Peace

VODA ZA SURADNJU, SKLAD I STABILNOST

Ovogodišnji Svjetski dan voda, 22. ožujka 2024., održava se pod naslovom 'Iskorištavanje vode za mir'. Na logu je upisano, 2024 Water for Peace.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u svojoj poruci povodom Svjetskog dana voda 22. ožujka 2024. ističe
„Akcija za vodu je akcija za mir. A danas je to potrebno više nego ikada.“ Ovogodišnji Svjetski dan vodaodržat će se pod naslovom 'Iskorištavanje vode za mir'. Na logu je upisano , 2024 Water for Peace.

Glavni tajnik UN-a Guterres dalje navodi „Naš svijet je u nemirnim vodama. Sukobi bjesne, nejednakost je raširena, zagađenje i gubitak bioraznolikosti su rašireni, dok čovječanstvo nastavlja sagorijevati fosilna goriva, klimatska kriza se ubrzava smrtonosnom snagom – dodatno prijeteći miru.

Naš se planet zagrijava - mora se dižu, obrasci kiša se mijenjaju, a riječni tokovi se smanjuju. To dovodi do suša u nekim regijama, te poplava i erozije obale u drugima. U međuvremenu, onečišćenje i prekomjerna potrošnja ugrožavaju dostupnost svježe, čiste i dostupne vode o kojoj cijeli život ovisi. Sve manje zalihe mogu povećati konkurenciju i rasplamsati napetosti među ljudima, zajednicama i državama. To povećava rizik od sukoba.
Voda za mir tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana voda. Postizanje toga ovisi o daleko većoj suradnji. Danas 153 zemlje dijele vodne resurse. Ipak, samo ih je dvadeset i četiri prijavilo sporazume o suradnji za svu zajedničku vodu. Moramo ubrzati napore u zajedničkom radu preko granica i pozivam sve zemlje da se pridruže i provedu.

Konvenciju Ujedinjenih naroda o vodama – koja promiče održivo upravljanje zajedničkim vodnim resursima.
Suradnja u zaštiti vode može osnažiti i održati mir. Upravljanje vodom može ojačati multilateralizam i veze između zajednica te izgraditi otpornost na klimatske katastrofe. Također može potaknuti napredak prema ciljevima održivog razvoja – koji su temelj miroljubivih društava – uključujući poboljšanjem zdravlja, smanjenjem siromaštva i nejednakosti te jačanjem sigurnosti hrane i vode.
Obvežimo se da ćemo raditi zajedno, kako bismo vodu učinili snagom za suradnju, sklad i stabilnost, i tako pomozimo stvaranju svijeta mira i prosperiteta za sve“ poruka je Antonio Guterresa, glavnog tajnika UN-a.

Službene proslave održat će se u sjedištu UNESCO-a u Parizu, uz istaknute govornike, tehničke prezentacije, terenska iskustva i kulturne aktivnosti. Događaj su organizirani i u New Yorku i Ženevi, uz potporu Tajništva Konvencije o vodama, UN-a za vode i pridruženih tijela. U Ženevi je tema "Voda kao katalizator za kooperativno klimatsko djelovanje i mir" u New Yorku obilježavanje dana voda pod naslovom „Voda kao pokretačka snaga mira i stabilnosti“ a organizatori su Slovenija, Švicarska i Koalicija za prekograničnu suradnju za vodu.
Izvor: un.org/en / , mzz, unece.org

četvrtak, 21.03.2024.

SAMOPOUZDANJE NACIJE I IZGRADNJA SOLIDARNOG DRUŠTVA

MOŽEMO - 13 HRABRIH POTEZA

Datum parlamentarnih izbora je poznat, to je 17. travanj, što je manje od mjesec dana do izbora i legitimno je da stranke predstavljaju svoje programe. Programi trebaju biti interes birača, ako birači nisu već odlučili tko su njihovi favoriti za koje će glasati.
Glasaći su ti koji će svojim glasovima odlučiti koja politička stranka, opcija, ili platforma će preuzeti upravljanje Republikom Hrvatskom i svim njenim resursima. Glasaći će svojim glasovima također odlučiti koji će političari sjediti u Hrvatskom saboru u slijedećem Sazivu Hrvatskog sabora.

Politička stranka MOŽEMO ima kandidatkinju za premijerku, a to je saborska zastupnica Sandra Benčić. Po struci je pravnica, a rođena je 1976 godine.

Politička stranka MOŽEMO je istakla, kako je njihov „program vraćanje povjerenja građana i samopouzdanje nacije, ponovna izgradnja solidarnog društva „

Izborni program stranke MOŽEMO izrijekom kaže slijedeće:

13 HRABRIH POTEZA

1. Smijenit ćemo Turudića i uvesti obaveznu kaznu zatvora za kaznena djela korupcije.

2. Izgradit ćemo stanove za javni najam, među ostalim, i oporezivanjem ekstraprofita banaka i trgovačkih lanaca.

3. Zabranit ćemo oglašavanje kladionica i kasina, ograničiti im broj i odmaknuti ih od bolnica i škola.

4. Uvest ćemo građanski odgoj u sve škole.

5. Zaustavit ćemo svu bespravnu gradnju na obali i diljem Hrvatske, odmah.

6. Podržat ćemo domaće poljoprivrednike i osigurati zdravu hranu građanima tako da bolnice, vrtići i škole nabavljaju hranu od lokalnih proizvođača.

7. Pravo žena na besplatan i dostupan pobačaj stavit ćemo u Ustav.

8. Oslobodit ćemo građane dužničkog ropstva tako da zabranimo prodaju dugova agencijama za naplatu potraživanja bez pristanka dužnika, kao i lihvarske otplatne planove.

9. Omogućit ćemo pravo glasa mladima sa 16 godina.

10. Omogućit ćemo posvajanje djece istospolnim parovima.

11. Stat ćemo na kraj obijesnoj vožnji oštrim i dosljednim kažnjavanjem prekršitelja.

12. Kriminalci s dvostrukim državljanstvom više neće moći izbjegavati služenje kazne bijegom u BiH ili drugu državu.

13. Višestruko ćemo smanjiti prevelik broj općina i županija.

Izvor: Možemo


NOVI IZBORNI ZAKON IZ 2023.

Izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora održati će se prema novom Zakonu o izbornim jedinicama koji je objavljen u Narodnim novinama br.114 / 2023. dana 4. 10.
Prema tom novom Zakonu, kao i u prošlom, područje Hrvatske podijeljeno je u 10 izbornih jedinica, uz dvije dodatne izborne jedinice.
Jedanaesta izborna jedinica namijenjena je izboru zastupnika u Hrvatski sabor koje biraju hrvatski državljani koji ne žive u Hrvatskoj.
Dvanaesta izborna jedinica namijenjena je građanima cijele Hrvatske koji su pripadnici nacionalnih manjina, a koji biraju svoje zastupnike u Hrvatski Sabor.. (mzz)

srijeda, 20.03.2024.

PREDSJDNIK MILANOVIĆ NA DAN SV. JOSIPA U LUDBREGU

„OVA VREMENA SU VRLO OPASNA“

Povodom obilježavanja Dana grada Ludbrega, na blagdan Sv. Josipa 19. ožujka, predsjednik RH Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Ludbrega.
U prigodnom obraćanju predsjednik Milanović istaknuo je ključne izazove s kojima se hrvatsko društvo suočava te određenje u svijetu: „Imali smo koronu, užasno komplicirano razdoblje kroz koje smo prošli svi mi na Zapadu. Bilo je nekih opravdanih stvari, ali bilo je i potpunih ludosti. Tu su pravila ponašanja i neki standardi već pomaknuti i što je ranije bilo nenormalno, to se sada od jednom počelo tolerirati,“ upozorio je.
„Naša zemlja se trenutno nalazi u dubokoj i neopisivoj krizi, najvećoj do sada. To povezujem s vanjskim faktorima koji traju već nekoliko godina i gdje se prag tolerancije ljudi i kritičnost na neke pojave – otupljuje. Ljudi naprosto pristaju, ne zauvijek, na to da ih se vuče za nos, da im se oduzima sloboda, da ih se moralno ponižava, da ih se uvjerava da je crno bijelo, a bijelo zeleno“, poručio je Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelujući na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Ludbrega

Govoreći o globalnim događajima, predsjednik Milanović je istaknuo važnost izbjegavanja sukoba i očuvanja mira, posebno s obzirom na rat u Ukrajini. „Učinit ću sve da Hrvatsku zadržim što je moguće dalje od tog i od bilo kojeg drugog rata. Naivan nisam, borbenosti u životu mi ne nedostaje, ali znam što mogu i što možemo, te znam što ne možemo i nećemo. Živimo u poluratnom stanju“, poručio je objasnivši kako ratno stanje ne mora biti samo stanje u kojem jedni po drugima pucaju i istovaruju bombe. „Ova vremena su vrlo opasna i iz njih moramo izaći normalni i neoštećeni”, dodao je.
Osvrćući se na migrantsku krizu, predsjednik Milanović istaknuo je važnost zaštite granica i jasnu politiku prema migracijama, naglašavajući da se migranti koji ne bježe od progona trebaju tretirati sukladno zakonu. „Što se tiče problema migracija, 2015. godine imao sam human i otvoren, ali i kalkuliran pristup. Gledao sam kako da ljudima pomognemo, a da sebe ne ugrozimo. Danas je to drugačije. Kroz Hrvatsku je 2015. godine prošlo skoro milijun ljudi u vrlo kratkom vremenu. Danas toga više nema jer ovo su sada migranti koji ovdje dolaze s računicom i želeći uzeti samo socijalnu pomoć. Treba zaštiti one koji bježe od progona, genocida i slično, međutim, današnji migranti ne bježe od toga. Ti ljudi su protupravno ovdje i kao takvi trebaju biti tretirani. Granica je sveta, za nju se u ratu u Hrvatskoj ginulo, ljudi su se dizali na otpor, brigade su se formirale da bi se znalo gdje je naše. To sve skupa nam ne stoji na putu da budemo dobri, pošteni i sućutni, da budemo lojalni član Europske unije i NATO-a, ali da ne budemo bedaci“, kazao je predsjednik Milanović.

Govoreći nadalje o važnosti identiteta, predsjednik Milanović naglasio je važnost kršćanske kulture i tradicije u formiranju hrvatskog nacionalnog identiteta. „Naš identitet bez kršćanstva ne postoji jer smo kršćanska i katolička nacija i kultura, a da ne govorim o povijesnim jezgrama onoga na što smo najponosniji, a to su kulturno-povijesni dragulji na Jadranu. To je povijest kršćanstva i povijest Europe. Europa i Hrvatska su kršćanski prostor, što naravno ne isključuje druge vjere“, poručio je dodavši kako je Europa i dalje zajednica naroda, nacija i država. „Mi smo država povijesnog naroda, sa povijesnim pravom, s granicama, s jasno određenim teritorijem, sa stanovništvom, građanima dakle sa svim onim što čini jednu naciju“, rekao je Predsjednik RH.

U obraćanju se predsjednik Milanović osvrnuo i na odnose Hrvatske i susjeda te je u tom smislu spomenuo i Srbiju kazavši da je Hrvatska u prednosti jer je “jača od Srbije i ima bolji položaj”. „Izborili smo se za to. Imamo jaču ekonomiju. Idealno je vrijeme da raskrstimo s onime što je bilo, s nekakvim Jugoslavijama, to je prošlo, to je iza nas. Ali, sa susjedima se mora biti dobar i konstruktivan, bez obzira na povijest“, poručio je Predsjednik.
Za Ludbreg je predsjednik Milanović rekao je da je lijepo i ugodno mjesto u kojem se osjeća mir, rad i poredak. „Kada slušaš ljude sve nekako štima i klapa. To je rezultat rada aktualne politike na hrvatskom sjeveru, ali i tradicije. To nije od jučer, to je ovdje taloženo i sedimentirano tisućama godina aluvija i sitnog nanošenja običaja i ljudi, to ne nastaje preko noći“, rekao je predsjednik Milanović pozvavši pri tom ponovo na korištenje europskih fondova.

„Uzimajte novac iz europskih fondova jer nije vječan i neće ga biti još dugo“, rekao je Predsjednik te upozorio da će novca u europskim fondovima biti sve manje i da “Hrvatska ne smije doći u fazu energetske i ekonomske inercije u kojoj će trideset, četrdeset godina nakon toga gledati prema gore i biti svjesna da dalje ne može i da će ta razlika između nas i oni koji su bogatiji ostati zauvijek”. “Onaj koji se ozbiljno priprema za posao, taj o tome razmišlja“, rekao je predsjednik Milanović te zaključio da je to sada sve naizgled dobro i lijepo, ali da se tim novcem ne financiraju tvrtke nego se pomaže infrastruktura.

Osim predsjednika Milanovića na svečanoj sjednici govorili su predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega Darko Jagić, gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i župan Međimurske županije Matija Posavec te su dodijeljena godišnja javna priznanja najzaslužnijim pojedincima i organizacijama za doprinos razvoju Grada. Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić. Izvor. Internet stranica Predsjednik RH ,MZZ

utorak, 19.03.2024.

SVJETSKI TJEDAN NOVCA

FINANCIJSKA PISMENOST

Povodom Svjetskog tjedna novca, koji se obilježava od 18. do 24. ožujka 2024., na konferenciji “Štedi uloži i život posloži” 18. ožujka u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, gdje su slušatelji i gosti bili studenti i učenici srednjih škola ministar financija Republike Hrvatske dr. Marko Primorac je rekao u kontekstu financijske pismenosti kako je jako je važno štedjeti i prikupiti sredstva za značajnije predmete s obzirom na uzrast mlade osobe, poput mobitela, računala, “jordanica”” tako da je važno afirmirati i osnažiti financijsku pismenost, prije svega kod vas mladih “
Zašto ja važna financijska pismenost- upitao je ministar retorički te nastavio :„Financijsk pismnost je važna radi donošenja, informiranih, dobrih i kvalitetnih odluka raspolaganja s novcem..Resursi kojima raspolažete vi i vaši roditelji, su praktički oskudni, i nije svejedno na koji se način raspolaže sa tim sredstvima. Područje koje se može činiti relativno kompleksno, ako uđete malo u to područje i sa njim rastete, biti ćete u poziciji procjenjivati. Financijska pismenost je jako važna. Za financijsko opismenjavanje važni su kvalitetni, dobri i stručni predavači. Kada govorimo o razini financijske pismenosti, osobno smo ponosni što ta razina u RH posebno raste. I postigli smo značajne rezultate . To je financijsko znanje, ponašanje i odnos prema novcu, usvajanje određenih činjenica, gdje ima značajan prostor za napredak u smislu, ponašanja i samog odnosa prema novcu. To otprilike znači da , ljudi koji su evaluirali u tom procesu, nisu skloni vođenju osobnih računa, osobnih financija, proračuna, skloni su dominantnije potrošnji nego štednji.“
„Što se tiče financijske pismenosti hrvatski građani su na toj skali na 62 posto, a na skali digitalne pismenosti su na 49 posto. Postoje dodirne točke.“
Ministar dr. Primorac je rekao da će Ministarstvo financija s Hrvatskom narodnom bankom i dalje provoditi projekt, pod naslovom „Povećanje financijskih usluga kroz povećanje financijske pismenosti“ s ciljem upoznavanja građana i mladih. Što se tiče rizika, ako se uspoređujemo s drugim članicama OECD-a tu Hrvatska dobro stoji jer nismo imali financijskih prijevara, ali postoji prostor za napredak. Digitalna financijska pismenost i finanacijska pismnost opčenito povezana je i sa razvojem tržišta kapitala
Ministar je progovorio i o trezorskim zapisima kazavši da je“ omogućeno građanima ulaganje, umjesto da drže novac na štednji u bankama, te na način da ostvare veće kamate. U posljednjih nekoliko transakcija odnosno izdanja, bilo je oko 120 tisuća upisa tih papira. Na taj način smo značajno povećali razinu pismenosti – obveznica je jedan kuponski papir, koji nosi određenu kamatu, i isplaćuje se“, rekao je ministar dr. Primorac.

S NOVCEM TREBA ZNATI
Albert Gajšak (24) mladi hrvatski IT inovator i tvorac igračaka, poduzetnik, rodom iz Karlovca, bio je gost konferencije „Štedi uloži i život posloži“ te između ostaloga govorio je o novcu iz svoje perspektive mladog poduzetnika.
Svoju tvrtku CircuitMess d.o.o otvorio je 2017. godine još kao učenik od 18 godina. Volio je robotiku, a kao učenik gimnazije u Karlovcu osnovao je tvrtku u kojoj se samozaposlio preko učeničkog servisa i postao učenik-direktor. Albert Gajšak je vlasnik tvrtke utemeljene na novim tehnologijama koja danas ide u red najuspješnijih u Hrvatskoj.
„ S novcem treba znati, jer tvrtka novca mora imati toliko da se mogu platiti svi dobavljači, da se mogu platiti svi zaposlenici.“- kaže Albert. Na pitanje o financijskoj pismenosti Albert je odgovorio „ kada sam bio u školi, mene to uopće nije zanimalo, ja sam se želio baviti nečim kreativnim, programiranjem, hardverom, išao sam na natjecanja iz robotike, tako nečim i nisam sebe vidio negdje drugdje. A osim toga tu u školi i nije bilo neke konkretne financijske teorije. Ali najbrže učiš kada ti nešto jako, jako treba. I kada sam pokrenuo tu tvrtku, pokazalo se da ja nisam financijski dovoljno educiran da bi tu tvrtku vodio, kada je trebalo stvoriti neku financijsku bilancu, financijsko izvješće,,meni se to nije dalo, ali generalno to nisam ni razumio. Prihodi, keš na računu, generalno tu postoje računovođe koji u tome pomažu. Posebno kada tvrtka ima pet, deset, petnaest dvadeset ljudi. Osim toga mi smo firma u koju roba ulazi. No najbolje je kada je novac na računu, da se svaki mjesec mogu platiti svi zaposlenici, svi dobavljači, a ako još nešto ostane, da se može isplatiti investitorima i to je to“- rekao je mladi poduzetnik o svom razumijevanju financija u tvrtki.
Na pitanje moderatorice u kojoj je sada fazi, Albert je odgovorio „ Sada smo u dobroj fazi, postali smo pametniji, bolje smo planirali. Pokrenuti nešto iz ničeg je uvijek teško. Rizici su, tu oni postoje.“
„Kada se radi o financijskom opismenjavanju, kako rastu prihodi, tako rastu i rashodi. U pitanju moje financijske pismenosti bio je problem u srednjoj školi što to mene nije ni zanimalo.

O PROGRAMIRANJU PREKO IGRAČAKA
Ali mi smo firma u kojoj stalno neka roba ulazi u skladište, mi plaćamo to, onda proizvod prodajemo. I onda novac na računu ti zapravo treba da bi rastao. Kada smo dobili veliku naruđbu 2022. godine, od sto tisuća dolara, to je bila luda količina novca, mi nismo mogli vjerovati, ali činjenica je da nama od toga nije ništa ostalo. Jer smo morali nabaviti, dakle kupiti robu, da bi ponovo mogli proizvoditi količinu za prodaju.“
Prema riječima Alberta Gajšaka CiruitMess d.o danas ima 29 zaposlenika a bave se proizvodnjom STEM (science, technology, engineering, mathematics) igračaka za djecu i mlade. Igračke su osmišljene na način da dok ih slažu, djeca na zabavan način mogu učiti o elektronici , a potom istu igračku spojiti na računalo i programirati. „To su kao .legiči koji se slažu da se nauči o elektronici i programiranju i to je namijenjeno djeci i mladima. Igračke većinom kupuju roditelji koji imaju djecu u dobi od 7 do 11 godina. Tržište tvrtke je Zapadna Europa i Sjeverna Amerika, mada to želimo proširiti i dalje. Sjedište tvrtke je u Karlovcu, imam podrižnicu u Zagrebu, poslovne prostore u oba grada,te tvrtku u SAD-u koja ima zadatak prodaje proizvoda“ – pojašnjava Albert. Albertova poruka je“ Budite neustrašivi, živite neustrašiv život. Rizici su dio života.“
M. Zouhar Zec

ponedjeljak, 18.03.2024.

EUROPSKA KOMISIJA: POLITIČKI DOGOVOR O CESTOVNOM PROMETU PREKO GRANICA

ZA NAJTEŽE PREKRŠAJE SURADNJA S NACIONALNIM TIJELIMA

Europska Komisija cijeni politički dogovor postignut 13. ožujka 2024. između Europskog parlamenta i Vijeća EU o olakšavanju provedbe pravila cestovnog prometa preko granica.
U priopćenju za medije Europske komisije od spomenutog datuma kaže da trenutačni propisi EU-a o provedbi prekograničnih mjera su pomogli u povećanju usklađenosti vozača nerezidenata s pravilima o sigurnosti cestovnog prometa.
U 2019. godini još uvijek je oko 40 % prekograničnih prekršaja počinjeno nekažnjeno, bilo zato što počinitelj nije identificiran ili zato što plaćanje novčane kazne nije izvršeno. Današnji sporazum rješava ta pitanja novim odredbama koje poboljšavaju suradnju između država članica. Osim automatizirane razmjene informacija između nacionalnih tijela, uvode se postupci uzajamne pomoći za identifikaciju prekršitelja i naplatu novčanih kazni.

Uz najčešće i najteže prekršaje, poput prebrze vožnje, vožnje pod utjecajem alkohola i droga, suradnja između nacionalnih tijela također će obuhvaćati sljedeće prekršaje:
udari i pobjegni,
neodržavanje dovoljnog razmaka od vozila ispred,
opasno pretjecanje,
opasno parkiranje,
križanje jedne ili više čvrstih bijelih linija,
vožnja u suprotnom smjeru,
nepoštivanje pravila o korištenju hitnih koridora,
nepoštivanje ograničenja pristupa vozila koja se odnose na sigurnost na cestama koja se primjenjuju na područja kao što su školske zone, pješačke zone i biciklističke staze,
korištenje preopterećenog vozila

Države članice izvijestit će o pitanjima koja se tiču prekršaja koje su počinili vozači iz trećih zemalja.
IT portal omogućit će građanima jednostavan pristup informacijama o pravilima sigurnosti na cestama koja su na snazi u svakoj državi članici, ali i žalbenim postupcima kao i primijenjenim novčanim kaznama, shemama provedbe i dostupnim sredstvima za plaćanje kazni.
Zaštitne mjere za zaštitu osobnih podataka pojačane su jasnim ulogama i zadacima nacionalnih uprava u prekograničnim postupcima izvršenja, odredbama o sigurnosti podataka, jasnim rokovima i smjernicama o jeziku koji se koristi u komunikaciji s građanima.

Politički dogovor mora biti i službeno usvojen. Nakon što ovaj proces završe Europski parlament i Vijeće EU, nova pravila bit će objavljena u Službenom listu Europske unije i trebat će se prenijeti u nacionalne zakone u roku od dvije i pol godine.

Adina Valean, rumunjska političarka, koja je od 2019. u mandatu Ursule von der Leyen povjerenica za promet Europske komisije, izjavila je tim povodom „ Provedba pravila o sigurnosti na cestama ključna je za odvraćanje od opasne vožnje, bilo da se radi o vožnji pod utjecajem alkohola i droga ili udarcima i bježanjima. Današnji sporazum donosi prvu direktivu Paketa o sigurnosti cestovnog prometa i pruža jasne alate za pomoć u povećanju sigurnosti cestovnog prometa diljem Europske unije“
Izvor: Priopćenje za medije Europske komisije, mzz

nedjelja, 17.03.2024.

EUROPSKA KOMISIJA: POLOŽAJ POLJOPRIVREDNIKA U LANCU OPSKRBE HRANOM

OPSERVATORIJ ZA TRANSPARENTNOST TROŠKOVA I MARŽI

Jačanje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom, jedan je od ključnih ciljeva ZPP-a, piše u priopćenju Europske komisije objavljenom 15. ožujka iz Brisela. U priopćenju se dalje kaže kako već postoji nekoliko mjera na razini EU-a kojima bi se osigurala veća pravednost i zaštitili poljoprivrednici od nepoštene trgovačke prakse. Dok se stupanj povjerenja i suradnje između sudionika u lancu povećava, za potpunu provedbu i provedbu dostupnih alata politike potrebno je vrijeme i potrebno je učiniti više. Komisija predstavlja nekoliko opcija za radnje koje bi se mogle poduzeti u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju.

Prvo, kao dio neposrednog rezultata, Komisija će pokrenuti opservatorij troškova proizvodnje, marži i trgovačkih praksi u lancu opskrbe poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Sastavljen od predstavnika svih sektora duž lanca opskrbe hranom te predstavnika država članica i Komisije, ovaj će opservatorij povećati transparentnost troškova i marži u lancu objavljivanja podataka i razmjenom informacija, s ciljem izgradnje povjerenja između dionika i uspostavljanje zajedničke dijagnoze situacije. Očekuje se da će svoj prvi sastanak održati ovog ljeta.

Drugo, Komisija predlaže opcije za ciljana poboljšanja trenutnog pravnog okvira postavljenog u Uredbi o uspostavi zajedničke tržišne organizacije poljoprivrednih proizvoda (ZUT). Te mogućnosti uključuju jačanje pravila primjenjivih na ugovore koje poljoprivrednici sklapaju s kupcima u prehrambenoj industriji ili maloprodaji te jačanje organizacija proizvođača kako bi se poljoprivrednicima omogućilo da surađuju i kolektivno djeluju na učinkovitiji način u odnosu na druge sudionike u lancu opskrbe hranom. Cilj je pomoći ispraviti neravnoteže u lancu uz očuvanje temeljnog načela tržišne orijentacije. Komisija predlaže mogućnost novih pravila o prekograničnoj provedbi protiv nepoštene trgovačke prakse. Trenutačno najmanje 20 % poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se konzumiraju u jednoj državi članici dolazi iz druge države članice. Postoji potreba za poboljšanje suradnje nacionalnih tijela za provedbu, posebice poboljšanje razmjene informacija i naplate kazni.

EVALUACIJA DIREKTIVE
Treće, Komisija će provesti temeljitu evaluaciju Direktive o nepoštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom, koja je na snazi od 2021. Prvo izvješće bit će dostavljeno u proljeće 2024. u kojem će biti predstavljeno konsolidirano stanje provedbe ove Direktive od strane članica Države. Ovo će izvješće zatim biti uključeno u detaljniju procjenu koju će Komisija predstaviti 2025., a koja bi mogla biti popraćena, ako je potrebno, zakonodavnim prijedlozima.
Rasprave s državama članicama o ovim mogućim mjerama održat će se u nekoliko formata, ponajviše na predstojećem Vijeću za poljoprivredu 26. ožujka.

KOMISIJA POKAZALA FLEKSIBILAN PRISTUP
Ovaj posao je proveden u bliskoj suradnji s predstavnicima poljoprivrednika i državama članicama, uz dragocjenu pomoć belgijskog predsjedništva EU. Sada je od iznimne važnosti da suzakonodavci na vrijeme postignu dogovor o današnjem zakonskom prijedlogu kako bi se poljoprivrednici uvjerili da se ove nove mjere mogu primijeniti što je prije moguće.
Sustav uvjetovanja i proračunsko ograničenje, uz niz drugih ključnih alata zelene arhitekture ZPP-a, ostaju na snazi kako bi se osigurala ukupna viša razina ambicioznosti sadašnje ZPP u usporedbi s prošlošću. Danas predložene promjene dovest će do predvidljivije politike koja ne zahtijeva godišnja odstupanja i nerazmjerne napore poljoprivrednika.

Prošle je godine Komisija već pokazala fleksibilan i pragmatičan pristup davanjem odstupanja od uvjeta plodoreda (GAEC 7) i zemljišta koje leži na ugaru (GAEC 8). Ove je godine 13. veljače potvrđeno djelomično odstupanje na zemljištu koje je na ugaru za poljoprivrednike u EU-u za 2024. Uz ovo odstupanje, Komisija je 22. veljače pokrenula niz kratkoročnih mjera koje su trenutno u tijeku ili su već provedene. Na primjer, izmjena o izračunu površine trajnih travnjaka usvojena je 12. ožujka kako bi se uzela u obzir situacija poljoprivrednika koji prelaze sa stočarstva na ratarske kulture.

Komisija je 7. ožujka pokrenula istraživanje o pojednostavljenju izravno usmjerenom na poljoprivrednike u EU-u kako bi utvrdila složenost koja proizlazi iz pravila ZPP-a, kao i drugih pravila EU-a za hranu i poljoprivredu. Usporedo s tim, trajala je online anketa kojom su prikupljana mišljenja poljoprivrednika i manjih dobavljača o nepoštenoj trgovačkoj praksi.

Države članice igraju ključnu ulogu u održavanju administrativnog opterećenja za poljoprivrednike ograničenim i razmjernim postizanjem ciljeva zakonodavstva EU-a. Bitno je da se ne nameću nikakvi zahtjevi koji nadilaze ono što se zahtijeva u zakonodavstvu ZPP-a. Zbog toga se svako uspješno pojednostavljenje mora provoditi u bliskoj suradnji s nacionalnim upravama i samim poljoprivrednicima. Komisija će nastaviti olakšavati razmjenu dobrih praksi.
Izvor: Priopćenje EK, mzz

subota, 16.03.2024.

EUROPSKA KOMISIJA: REVIZIJA ODREDBI NA ZAHTJEVE POLJOPRIVREDNIKA

ZA POSAO S VIŠE POVJERENJA I SIGURNOSTI

Ispunjavajući svoju obvezu smanjivanja administrativnog opterećenja za poljoprivrednike u EU-u, Europska komisija je 15. ožujka priopćenjem za medije iz Brisela objavila da je predložila reviziju određenih odredbi Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), što je izravan odgovor na stotine zahtjeva primljenih od predstavničkih organizacija poljoprivrednika i država članica kako bi se smanjio administrativni teret za poljoprivrednike.
Ovi prijedlozi, imaju za cilj smanjiti teret povezan s kontrolama za poljoprivrednike u EU-u i pružiti im veću fleksibilnost za ispunjavanje određenih ekoloških uvjeta. Nacionalne uprave također će imati koristi od veće fleksibilnosti u primjeni određenih standarda.

Kako bi odgovorila na sve zabrinutosti izražene proteklih tjedana, Komisija šalje Vijeću i Europskom parlamentu dokument za razmatranje u kojem se navodi nekoliko mjera za poboljšanje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom. O ovom popisu mogućih radnji raspravljat će se s ministrima poljoprivrede na sljedećem sastanku Vijeća.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže da su ovi prijedlozi (15.3.)– izrađeni u bliskoj suradnji s poljoprivrednicima, ključnim dionicima država članica i zastupnicima u Europskom parlamentu i da nude ciljane fleksibilnosti kako bi pomogli poljoprivrednicima da obavljaju svoj vitalni posao s više povjerenja i sigurnosti. Komisija će nastaviti čvrsto stajati uz naše poljoprivrednike, koji održavaju sigurnost hrane u EU-u i služe na prvoj liniji našeg djelovanja u vezi klime i okoliša.”

PRILAGODBA NOVIM UVJETIMA
U prvoj godini provedbe sadašnjeg ZPP-a (2023. – 2027.), poljoprivrednici u EU-u suočili su se s izazovima da u potpunosti ispune neke od standarda korisnih za okoliš i klimu koji se nazivaju „dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti” (GAEC) “good agricultural and environmental conditions” (GAEC). Budući da je većina plaćanja ZPP-a koja poljoprivrednici primaju povezana s ovim skupom od devet standarda, nazivaju se i uvjeti. Komisija stoga predlaže ciljanu reviziju određenih uvjeta u Uredbi o strateškim planovima ZPP-a. Pregled se odnosi na sljedeće uvjete:

GAEC 8 o neproduktivnim značajkama: poljoprivrednici u EU-u morat će održavati postojeće krajobrazne značajke na svojoj zemlji, ali više neće biti obvezni posvetiti minimalni dio svog obradivog zemljišta neproduktivnim područjima, kao što je ugar. Umjesto toga, mogu odlučiti, na dobrovoljnoj osnovi, zadržati udio svog obradivog zemljišta neproduktivnim - ili uspostaviti nove značajke krajolika (kao što su živice ili drveće) - i na taj način dobiti dodatnu financijsku potporu putem eko-sheme koju će svi članovi Države morati ponuditi u svojim strateškim planovima ZPP-a. Svi poljoprivrednici u EU bit će potaknuti da održavaju neproduktivna područja korisna za biološku raznolikost bez straha od gubitka prihoda.
GAEC 7 o rotaciji usjeva: poljoprivrednici iz EU-a moći će ispuniti ovaj zahtjev odabirom rotacije ili diverzifikacije usjeva, ovisno o uvjetima s kojima se suočavaju i ako njihova zemlja odluči uključiti opciju diverzifikacije usjeva u svoj strateški plan ZPP-a. Fleksibilnost provođenja diverzifikacije usjeva umjesto samo rotacije usjeva omogućit će poljoprivrednicima koji su pogođeni redovitom sušom ili prekomjernom kišom da lakše ispune ovaj zahtjev.
GAEC 6 o pokrovu tla tijekom osjetljivih razdoblja: države članice imat će mnogo više fleksibilnosti u određivanju onoga što definiraju kao osjetljiva razdoblja i dopuštenu praksu za ispunjavanje ovog zahtjeva, u svjetlu svojih nacionalnih i regionalnih uvjeta
Osim ovih specifičnih promjena, Komisija predlaže da države članice mogu izuzeti određene usjeve, tipove tla ili poljoprivredne sustave od ispunjavanja zahtjeva o obradi tla, pokrovnosti tla i plodoredu/diverzifikaciji usjeva (odnosno GAEC 5, 6, 7). Mogu biti moguća ciljana izuzeća koja bi omogućila oranje kako bi se obnovili trajni travnjaci na područjima Natura 2000 u slučaju da su oštećeni zbog grabežljivaca ili invazivnih vrsta (GAEC 9). Ta se izuzeća mogu postaviti za cijelo razdoblje ZPP-a u strateškim planovima ZPP-a. Oni bi trebali biti uspostavljeni samo tamo gdje se pokažu potrebni za rješavanje specifičnih problema. Europska komisija će pregledati potrebne izmjene i dopune kako bi potvrdila izuzeća i održala dosljednost s općim ekološkim ciljevima Planova.

U ekstremnim slučajevima nepovoljnih vremenskih uvjeta koji sprječavaju poljoprivrednike da ispravno rade i poštuju zahtjeve GAEC-a, države članice također mogu uvesti privremena odstupanja.
Kako bi se osiguralo da zemlje EU-a mogu češće prilagođavati svoje strateške planove ZPP-a promjenjivim uvjetima, Komisija predlaže udvostručenje broja dopuštenih izmjena svake godine. Svako pojednostavljenje mora se provoditi u bliskoj suradnji s nacionalnim upravama.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, Komisija predlaže izuzimanje malih poljoprivrednih gospodarstava ispod 10 hektara od kontrola i kazni povezanih s ispunjavanjem uvjeta.
Time će se značajno smanjiti administrativni teret povezan s kontrolama za male poljoprivrednike koji predstavljaju 65% korisnika ZPP-a.

Strateški planovi ZPP-a dodjeljuju 32% ukupnog proračuna ZPP-a (oko 98 milijardi eura) za dobrovoljne akcije koje promiču ciljeve zaštite okoliša, klime i dobrobiti životinja. Ove predložene izmjene održavaju ovaj proračun bez presedana i pružaju veću fleksibilnost za postizanje ekoloških ciljeva ZPP-a.
Osim toga, države članice morat će revidirati svoje strateške planove ZPP-a do 31. prosinca 2025. ako se posebni ekološki i klimatski akti (na primjer o očuvanju divljih ptica i prirodnih staništa divlje faune i flore te zaštiti voda) ažuriraju na razini EU-a .
Izvor: Priopćenje EK ,mzz

petak, 15.03.2024.

PARLAMENTARNI IZBORI 17. TRAVNJA

MILANOVIĆ I GRMOJA KANDIDATI ZA PREMIEJRA

Predsjednik Republike Zoran Milanović donio je Odluku, koja je javnosti postala poznata malo prije podneva 15. ožujka prema kojoj će se parlamentarni izbori u Hrvatskoj održati u srijedu, 17. travnja 2024. godine. Izbori na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske održat će se u utorak, 16. travnja i u srijedu, 17. travnja 2024. godine.
Odluka o raspisivanju izbora stupa na snagu 15. ožujka 2024. godine, a dan provedbe izbora, prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, članak 5., stavak 3., dan izbora biti će neradni dan.

Istovremeno predsjednik RH javnosti je učinio poznatu Odluku datumu izbora za članove Europskog parlamenta. Ti će se izbori održati u nedjelju, 9. lipnja 2024. godine.

Andrej Plenković komentirao je datum parlamentarnih izbora u RH kazavši da je to Svjetski dan cirkusa.
Mario Radić zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta rekao je kako se taj dan obilježava kao Dan oboljelih od hemofilije.
Iako me nitko ne pita za mišljenje, ali ću istaći činjenicu koja kaže kako je srijeda, svaka srijeda u katoličkom rasporedu, dan koji pripada trećoj božanskoj osobi, Duhu Svetom.(mzz)


Tijekom popodneva 15. ožujka stigla je vijest prema kojoj se predsjednik Republike Hrvatske na listi SDP-a u 1. izbornoj jedinici, kandidira za premijera. Najavio je i sastavljanje Vlade nacionalnog spasa.
Stručnjaci za Ustav ostali su u nedoumici – kako predsjednik RH želi na izbornu listu kako bi postao premijer?!

Nakon objave Milanovićeve kandidature za premijera RH, stranka Most objavila je da je saborski zastupnik Nikola Grmoja njihov kandidat na izborima za premijera RH.
M.Zouhar Zec

MASLINOVO ULJE MIJENJA KVALITETU ŽIVOTA

IZVRSNOST ČINI RAZLIKU, NE EUROPSKI FONDOVI

Predsjednik Republike Zoran Milanović prisustvovao je 14. ožujka u hotelu Kolovare u Zadru otvaranju 26. Međunarodne manifestacije maslinara i uljara Noćnjak 2024.
„Želim vam da se i dalje borite za izvrsnost jer to je jedini način na koji Hrvatska može napraviti razliku i ne prepustiti se prosjeku ili inerciji i računati da će nam europski fondovi kvalitativno promijeniti život i dići nas iznad nekog prosjeka, jer neće. Jedino naša ingenioznost, naše ideje i vještine će od Hrvatske učiniti zemlju koja sutra neće trebati europske fondove. To je sljedeća faza našeg razvoja”, poručio je predsjednik Republike Zoran Milanović okupljenima
U tom smislu, Predsjednik Republike smatra kako nema razloga da Hrvatska bude europski socijalni slučaj. „To ne znači da smo sirotinja, nego se u takvoj poziciji trenutno nalazimo i naš cilj je da iz nje izađemo i da sutra mi budemo ti koji će drugima pomagati i koji će na svojim proizvodima i znanju osiguravati profit, a ponekad i ekstra profit. Nema razloga da upravo hrvatsko maslinovo ulje ne bude jedan od tih proizvoda – nešto na čemu će se ne samo zarađivati nego jako dobro zarađivati. Međutim, za to je potrebna uređena država i vodstvo koje će to znati prepoznati i koje će, ako treba, za svoju zemlju ući u sukob s ukotvljenim interesima“, istaknuo je.

Podsjetio je Predsjednik Republike kako maslinovo ulje nije uvijek bilo kvalitetan i priznat proizvod u Hrvatskoj te da se to promijenilo. „Ovo što se dogodilo s maslinovim uljem u zadnjih tridesetak godina je zapravo pitanje kvalitete života, pitanje kulture srca, pitanje odnosa prema tradiciji i prema nečemu što je uvijek bilo tu, ali trebalo je naprosto neko vrijeme da se to konačno prihvati“, kazao je dodavši kako je on po tom pitanju jako konzervativan i tradicionalan. „Na maslinovo ulje i dalje gledam na stari, tradicionalni način kao na hranu, kao na težačku esenciju. Jako je dobro što vi, za razliku od nekadašnjih dalmatinskih težaka, svu svoju robu prodajete“, poručio je predsjednik Milanović.
Manifestacija maslinara i uljara, čije dugogodišnje održavanje pridonosi poticanju i unapređenju maslinarstva u Republici Hrvatskoj te omogućuje poslovno povezivanje domaćih i inozemnih maslinara i uljara, održava se u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije i pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Zorana Milanovića i biti će otvorena do 17. ožujka.

Osim predsjednika Milanovića, na svečanom otvorenju pozdravnu riječ sudionicima uputili su predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Lordan Ljubenkov, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tonči Glavina i ministrica poljoprivrede Marija Vučković koja je ovdije bila u svojstvu izaslanice predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića.
Nakon otvorenja Noćnjaka 2024. i uručenja posebnih godišnjih priznanja laureatima zaslužnima za doprinos unapređenju maslinarstva i uljarstva, predsjednik Milanović je u pratnji domaćina obišao izlagače sajma, brojne tvrtke, obrte i OPG-ove, koji predstavljaju svoje asortimane proizvoda i usluga vezane za maslinarstvo i uljarstvo.
Izvor: Internet stranica Predsjednika RH, mzz

srijeda, 13.03.2024.

SUDAC TURUDIĆ PRISEGNUO ZA DUŽNOST GLAVNOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA

DAN PRIJE RASPUŠTANJA SABORA

Sudac Visokog kaznenog suda RH Ivan Turudić (62) koji je 7. veljače izabran u Hrvatskom Saboru sa 78 glasova za, 60 glasova protiv, i dva glasa suzdržana za Glavnog državnog odvjetnika, 13. ožujka pred predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem položio je prisegu za novu dužnost koju će obavljati
Predsjednik Sabora Jandroković je rekao: „ Molim vas da za mnom ponavljate -Prisežem da ću se pridržavati Ustava RH, međunarodnih ugovora i zakona, skrbiti o zakonima ljudskih prava i jednakosti svih, promicati vladavinu prava i ugleda DORH-a te štititi suverenitet, jedinstvenost i pravni poredak" – čitao je Jandroković tekst prisege, a sudac Visokog kaznenog suda RH prije prisege, a nakon prisege Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić je ponavljajući izgovarao, a potom i potpisao tekst prisege.

DAN PRIJE RASPUŠTANJA SABORA

Prisega suca Ivana Turudića održana je predposljednjeg dana 10. saziva Hrvatskog sabora. Sabor će 14. ožujka biti raspušten, radi raspisivanja parlamentarnih izbora koji će se održati u datum koji odredi predsjednik RH Zoran Milanović, a to bi trebalo biti u roku od 60 dana od raspuštanja Sabora.

Političari oporbenih stranaka koji su samim izborom suca Turudića bili iznimno nezadovoljni, jer je kršio etički sudački kodeks susrečući se privatno s ljudima koji su bili pod istragom te su smatrali da ne može obavljati visoku sudačku dužnost koju su mu namijenili premijer i sedam ministara i odluku polaganja prisege dan prije raspuštanja Sabora tumače kao samovolju premijera RH, te da takav postupak nije legitiman. Mišljenje je oporbenih političara da će Glavni državni odvjetnik Turudić premijera Plenkovića u vremenima koja dolaze spašavati od optužbi koje još javnosti nisu poznate, ali bi navodno mogle postojati u nekim aferama čiji sudski procesi još nisu završili. Predsjednik RH Milanović
iskazao je rezervu prema izboru suca Turudića za Glavnog državnog odvjetnika.

PRIDRŽAVATI - ZAČUĐUJUĆE

Zanimljiv je tekst prisege u kojoj piše „Prisežem da ću se PRIDRŽAVATI Ustava RH….. Riječ pridržavati odskače od pravne i sudačke retorike. Ona relativizira čin postupanja, što znači – jednom ću se držati drugi puta ću se pridržavati, znači dozvoljen je izbor rada i postupanja – Začuđujuće!
Riječ koja se može dvojako tumačiti nije prikladna za prisege.
Sudac Ivan Turudić je zahvalio na ukazanom povjerenju te rekao da će dati sve svoje ljudske, moralne i stručne kapacitete da dužnost obnaša u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske te međunarodnim ugovorima. Na dužnost bi trebao stupiti nakon isteka mandata Glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek koji traje do 26. svibnja ove godine..
Margareta Zouhar Zec

utorak, 12.03.2024.

EUROPSKA KOMISIJA OTVARA PREGOVORE ZA ČLANSTVO S BOSNOM I HERCEGOVINOM

POSTIGNUTA RAZINA USKLAĐENOSTI S KRITERIJIMA ZA ČLANSTVO

Europska komisija preporučila je 12. ožujka otvaranje pregovora o pristupanju Europskoj uniji s Bosnom i Hercegovinom. U svjetlu rezultata postignutih od 2022. godine, Komisija smatra da je Bosna i Hercegovina postigla potrebnu razinu usklađenosti s kriterijima za članstvo. Stoga Komisija preporučuje Vijeću da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Nadalje, Komisija preporučuje da Vijeće usvoji pregovarački okvir nakon što Bosna i Hercegovina poduzme daljnje korake u skladu s izvješćem Komisije. Komisija je spremna izvijestiti Vijeće o napretku koji je postigla Bosna i Hercegovina u vezi s ovim koracima.

Na zahtjev Europskog vijeća, Komisija Vijeću predstavlja izvješće o napretku koji je postigla Bosna i Hercegovina. Kako je navedeno u izvješću, otkako je Europsko vijeće zemlji dodijelilo status kandidata 15. prosinca 2022., javna predanost političkog vodstva strateškom cilju europske integracije pomaknuta je važnim reformama i donijela je pozitivne rezultate. Bosna i Hercegovina je pokazala snažnu predanost napredovanju u reformama koje su dugo čekale, kao što je usvajanje zakona o sprječavanju sukoba interesa i zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Bosna i Hercegovina je poduzela značajne korake u poboljšanju pravosudnog i tužiteljskog sustava, borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala i terorizma i poboljšanju upravljanja migracijama, uz odobrenje mandata za pregovore o sporazumu o statusu Frontexa. Bosna i Hercegovina je postigla i zadržala punu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što je značajan pozitivan korak i ključan u ovim vremenima geopolitičkih previranja.
Europska komisija raspravljala je i o predstojećem usmenom izvješću Vijeću EU o napretku koji su postigle Ukrajina i Republika Moldavija u rješavanju preostalih koraka učinjenih u izvješću Komisije o proširenju od 8. studenoga . Komisija je također dovršila prijedloge za nacrt pregovaračkih okvira s Ukrajinom i Moldavijom, koji će biti dostavljeni Vijeću EU.
Izvor. Priopćenje za javnost Europske komisije, mzz

ponedjeljak, 11.03.2024.

EUROPSKA JAVNA TUŽITELJICA OTVORILA PREDMET „ GEODETSKI FAKULTET“

O NADLEŽNOSTI EPPO-a ODLUČUJE PRAVOSUĐE !

Kada je premijer RH Andrej Plenković prije desetak dana čuo da je Europski ured javnog tužitelja preuzeo istragu u predmetu, koji je u Hrvatskoj već posao afera, a radi se o 3D snimanju koje je nakon potresa obavljao Geodetski fakultet, u kom se slučaju sumnja da se radi o prijevari i zlouporabi europskog novca u postupku javne nabave, vidno ljut rekao je da ova Vlada nije došla s ceste, da je to izabrana Vlada koja ima rezultate, Vlada koja radi i Vlada koja se ne da impresionirati ničijom izjavom, a kamoli gospođe Kovesi koja se uopće – rekao je premijer- usudila komentirati, čime je on, rekao je, ostao zapanjen. Premijer je rekao – „ja tvrdim sto posto“ kako za ovo nije nadležan EPPO, i da bi bilo za DORH i USKOK jako nezgodno, ako bi u ovom slučaju ostala nadležnost Europskog javnog tužitelja.
Zapravo, često političari, kao i premijer, spremno, u žaru komuniciranja, a da budu što ozbiljnije shvaćeni izgovaraju rečenice kojima daju predznak „ ja tvrdim“ , ili „ja garantiram“, a koje zapravo, ispostavi se kasnije, nemaju nikakvu težinu, nikakvu garanciju vrijednosti. I u ovom slučaju vidljivo je kako je premijer Plenković iskazao tvrdnju bez ikakve vrijednosti i ozbiljnosti. A to mu se dogodilo jer prethodno nije znao tko je gospođa glavna europska tužiteljica Laura Codrua Kovesi , kakve su njene reference, pa možda i njen karakter, a to je važno. Ozbiljan političar, kao hrvatski premijer koji želi da ga se smatra ozbiljnim političarem- što je vidljivo iz tumačenja njegovih ostvarenja u premijerskom mandatu i prvom i drugom,- trebao bi biti oprezniji u svojim izjavama. Jer Vladu RH ne čini samo on. Govoriti da nešto tvrdi i garantira za nekog drugog u Vladi- je već potvrda da je istina pod znakom pitanja.

STOPA OSUĐUJUĆIH PRESUDA IZNAD 90 POSTO

Uglavnom ,gospođa europska javna tužiteljica je persona kakvu područje kojim se bavi i zaslužuje. Laura Kovesi, rumunjka, je 2012. je doktorirala s temom o borbi protiv organiziranog kriminala u Rumunjskoj.
Između 1991. i 1995. studirala je pravo na Sveučilištu Babe-Bolyai u Cluj Napoci u Rumunjskoj. Kovasci je bivša glavna tužiteljica rumunjske Nacionalne uprave za borbu protiv korupcije pet godina.
Pod vodstvom gospođe Kovesi Državna uprava za borbu protiv korupcije u Rumunjskoj postigla je napredak u borbi protiv korupcije, što su primjetili mnogi relevantni subjekti u Rumunjskoj i svijetu kao i građani u anketnim ispitivanjma. Za mandata gospođe Kovesi procesuirano je desetke gradonačelnika, pet zastupnika, dva bivša ministra bivši premijer i to samo u 2014. Stotine bivših sudaca i tužitelja također je izvedeno pred lice pravde, sa stopom osuđujućih presuda iznad 90%. U 2015., 12 članova parlamenta je bilo pod istragom, uključujući ministre: "Istraživali smo dva aktualna ministra, od kojih je jedan iz ministarske funkcije otišao izravno u istražni zatvor", rekla je Kovesi. U godišnjem izvješću za 2015. Laura Kovesi je navela da je ukupno 431 milijun eura mita bio predmet sudskih postupaka.
Impresivno je da je za svoj rad na suzbijanju korupcije primila niz priznanja. Već 2011. dobila je priznanje u ime odgovornosti za provođenje zakona Tajne službe Sjedinjenih Država koju dodjeljuje direktor Tajne službe Sjedinjenih Država.

MANDAT TUŽITELJICE – SEDAM GODINA

Laura Kovesi, bila je tužiteljica u Uredu tužitelja pri Visokom kasacijskom sudu i pravosuđu Rumunjske, kada je u Vijeću EU u listopadu 2019. odlučeno da će ona biti glavna europska tužiteljica. Ured je 2020. počeo sa radom, a mandat joj traje sedam godina. Ured europskog javnog tužitelja je neovisno tijelo Unije odgovorno za istragu, kazneni progon i donošenje presuda protiv financijskih interesa Unije, naprimjer protiv prijevara, korupcija, prekogranična prijevara s PDV-om iznad 10 milijuna eura. U tom smislu EPPO poduzima istrage, provoditi radnje kaznenog progona i obavlja funkcije tužitelja u nadležnim sudovima država članica.
Laura Kovesi kao europska javna tužiteljica je rekla da ne može komentirati predmet u vezi s Geodetskim faksom, jer je istrga u tijeku no rekla je slijedeće;“ Općenito vrlo dobro procjenjujemo svoju nadležnost, pridržavamo se Uredbe i pravila kada je riječ o nadležnosti EPPO-a.“Dodala je slijedeće : „Ako netko ima sumnje o tumačenju Uredbe, u Luksemburgu je Sud Europske unije, neka se obratiti sudu i pita kako bismo trebali tumačiti Uredbu. O nadležnosti EPPO-a ne odlučuju vlada, parlament, političari ni poslovni ljudi, to je nešto što pripada pravosuđu.“
U tom slučaju potpuno je irelevantno što premijer RH Plenković misli ili tvrdi o predmetu „Geodetski fakultet“.
Margareta Zouhar Zec

nedjelja, 10.03.2024.

IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O ŠUMAMA

MOGUĆA ZAMJENA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

Na pred posljednjoj sjednici Vlade RH 290. po redu, prije raspuštanja Hrvatskog Sabora povodom predstojećih parlamentarnih izbora, održanoj 8. ožujka Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, Predlaže se smanjenje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za 38 posto.

Pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit ili fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak, a obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju godišnji prihod i primitak iznad 995 tisuća eura na godinu, plaćaju tu naknadu u vrijednosti 0,024 posto od ukupnih prihoda ili primitka. Prema Vladinom prijedlogu naknada se smanjuje na 0,015 posto prihoda ili primitaka ili za 38 posto, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić. Ocjenjuje da se tako značajno financijski rasterećuje poduzetništvo.

MOGUĆA ZAMJENA ŠUME
Konačnim prijedlogom zakona omogućuje se i zamjena šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, šumama u vlasništvu drugih osoba, pri čemu šume koje su predmet zamjene moraju biti u pravilu srazmjerne vrijednosti, što se utvrđuje financijskim vještačenjem uz dopušteno odstupanje od pet posto vrijednosti.

Poseban je značaj predloženih izmjena i dopuna naspram investicijskih projekata koji su od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku kao što su ceste, autoceste, željezničke pruge i vodne građevine, rekao je državni tajnik Pavić.

Naime, najveći dio investicija planira se izvan granica građevinskog područja pa se omogućuje da se šume i šumsko zemljište izvan granica tog područja, a u vlasništvu Republike Hrvatske, u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture te vodnih građevina, na temelju lokacijske dozvole i potvrđenog geodetskog elaborata mogu izdvojiti iz šumsko - gospodarskog područja, uz mogućnost prenošenja prava vlasništva.

Riječ je o značajnom iskoraku u realizaciji investicijskih projekata na šumskom području u vlasništvu Republike Hrvatske.
U konačnom prijedlogu zakona po prvi puta se omogućuje i evidentiranje vrijednosti šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u poslovnim knjigama, radi knjiženja vrijednosti imovine.

Izvor: Vijesti Vlada RH,mzz

OMJER KOEFICIJENATA PRVOSTUPANJSKIH I DRUGOSTUPANJSKIH SUDACA

PRAVOSUDNIM DUŽNOSNICIMA 11,5 POSTO POVEĆANJE OSNOVICE

Na predsposljednjoj sjednici aktualne Vlade RH, održanoj 8. ožujka 2024. komunicirano je povećanje osnovice za izračun plaće pravosudnih dužnosnika za dodatnih 11,5 posto, što je predloženo izmjenom Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, koji je Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru. odnosno
u jedno saborsko čitanje.

Izmjenama se predlaže i korekcija koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika županijske razine zbog činjenice da je razlika u koeficijentima između općinske i županijske razine značajno umanjena prethodnim povećanjem koeficijenta za dužnosnike u prvostupanjskim tijelima. Koeficijent županijskih sudaca i zamjenika županijskih državnih odvjetnika predlaže se ovim zakonom povećati s postojećih 4,55 na 5,00, a polazni koeficijent čelnika pravosudnih tijela županijske razine s 5,00 na 5,43.
Predlaže se i da pravosudni dužnosnici dobiju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, godišnju nagradu za uskršnje i božićne blagdane, dar za dijete do 15 godina, regres za godišnji odmor te pravo na sistematski pregled.

To je treće povećanje plaća sudaca i državnih odvjetnika u posljednjih pet godina, istaknuo je ministar pravosuđa i uprave dr. Ivan Malenica.

Povećanjem koeficijenata učinjen je pravi omjer između prvostupanjskih i drugostupanjskih sudaca . S udrugama sudaca i državnih odvjetnika postignut je na taj način konsenzus o koeficijentima.

IZMJENOM ZAKONA O SUDOVIMA – OBVEZA JAVNE OBJAVE SUDSKIH ODLUKA

Vlada je u saborsku proceduru uputila i Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sudovima kojima se, među ostalim, propisuje obveza javne objave svih sudskih odluka u kojima se postupak dovršava i to na posebnoj internetskoj strani kako bi se omogućila njihova pretraga.
Ministar dr. Malenica tu izmjenu ističe kao važan iskorak u transparentnosti rada sudova, povećanja pravne sigurnosti i ujednačavanja sudske prakse.

Izvor: Vlada RH, mzz

petak, 08.03.2024.

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE NA USLUZI IZRAELU

IZGLADNJIVANJE PALESTINACA JE
SNAŽNA IZRAELSKA STRATEGIJA

Sjedinjene Američke Države i Jordan iz aviona su izbacili 6. ožujka padobranima oko 36 000 paketa hrane na cijelo područje Pojasa Gaze. Predsjednik SAD-a Joe Biden rekao je da će Washington učiniti sve kako bi pomoć dobili oni kojima je ona najpotrebnija. Potpuno je nevjerojatno da jedan te isti čovjek, američki predsjednik Biden , istovremeno želi biti na palestinskom području humanitarac, a upravo on je isporučitelj oružja za ubijanje tih istih palestinaca dostavljanjem oružja Izraelu. Izvanredno je da Biden želi biti humanitarac, ali je neshvatljivo da i dalje upravo Amerika, senat koji odobrava oružje i on, slanjem oružja izraeskoj vladi produžava rat između Izraela i Hamasa i da taj izraelski nau Joe Biden neprestano podržava.
Izraelsaki premjer Benjamin Netanjahu vjeruje da će uništiti Hamas, a u to je uvjerio i Joea Bidena. Čak i podpredsjednica Heris vjeruje da se Hamas može uništiti, Ali to se neće dogoditi. Jer svaka zajednica kako god mala bila želi imati svog branitelja, svoje snage koje će joj pružiti sigurnost, koje će prerasti u obrambene snage njenog teritorija. Hamas neće biti uništen. Jedino se lukavo može pojaviti pod drugim imenom.

PERFIDNO NETANJAHUOVO ORUŽJE SU GLAD ŽEĐ I BOLESTI

U ratu na teitoriju Palestine, koji vodi Benjamin Netanjahu po mnogo ćemu je rat iz korijena njegovog ega, iz straha prema palestinskoj naciji koja se nepreastano brojčano povečava, a nikako iz prijeke potrebe. Palestinci su na svojoj zemlji, a izraelci ih ratnim djelovanjem žele uništiti. Palestinci stradavaju, koliko od oružja, još više od gladi, žeđi i bolesti i to svi djeca svih dobi, tek rođene bebe kojih je u bolnici već umrlo od gladi više od dvadeset, za one koje se zna u javnosti, a što je tek s onima za koje se nezna te žene i muškarci. U pet mjeseci koliko traje rat, poginula je 31 palestinaca civila. Kuću palestinskog novinara koji je radio na kanalu AL Aksa sa sjedištem u Gazi Muhameda Salameha u Der Al Balahu gađala je noću 6. ožujka izraelska vojska te ubila njega i nekoliko članova njegove obitelj. On je 133 ubijeni novinar u ratu koji Izrael vodi na palestinskom teritoriju uz svesrdnu podršku SAD-a .
Od 7.10. 2023. američki državni tajnik Blinken najmanje je pet puta bio u Tel Awivu i regiji i razgovarao s Netanjahuom i političkim vođama Jordana i Turske, o potrebi veće dostave humanitarne pomoći raseljenom palestinskom stanovništvu u Gazu, o većim količinama sanitaetskog materijala za palestinske bolnice, hrane za bebe kojih se veoma mnogo rađa.
No Netanjahu ništa nije uvažio. Čak što više najavljivao je desetak dana potkraj veljače velika ratna djelovanja u Rafahu tvrdeći da tamo Hamas ima svoje utvrde koje treba uništiti,a kamo se prethodno po naredbi izraelske vojske preselilo –informacije kažu oko 1,4 milijuna Palestinaca. Izraelski predsjednik bio je upozoravan od američke strane da mora predočiti plan evakuacije Palestinaca iz Rafaha . Ništa Netanjahu po savjetu američkog ni predsjednika ni tajnika nije učinio.

NA PREMIJERSKOJ FUNKCIJI SAMO GA ODRŽAVA RAT

Izraelska vlada i njen premijer Netanjahu, koji, kažu politički analitičari, samo ratom produžava svoj opstanak na vlasti u Izraelu, svojim odlukama na najperfidniji način ubija Palestince. Izrael ne dozvoljava dopremu hrane palestincima, koji nemaju drugih izvora hrane osim humanitarnih . Konvoj od 14 kamiona koji je poslao Svjetski program za hranu UN-a 6.ožujka bio je prisiljen vratiti se prije nego je isporućio hranu u sjeverni dio Gaze. Naime u posljednj četiri dana, kako je podsjetio reporter Al Jazerre Hani Mahmud četri puta je vojska gađala kamione s hranom. Tužan primjer takve nesreće dogodio se 29. veljače kada su na kamione s hranom, često je to samo brašno, nahrupili Palestinci kada su ugledali kamione. Izraelska vojska pucala je po palestincima pri čemu je ubijeno više od sto Palestinaca, a više od 700 ih je ranjeno pri pokušaki da dođu do hrane. Nedostupnost hrane znaći izgladnjivanje palestinaaca, a to je važna strategija izraelske vojske i tako kolektivno kažnjava stotine tisuća Palestinaca, prvrnstveno na sjeveru Pojasa Gaze.
Humanitarna pomoć koja stiže u Gazu od početka ratnog sukoba između izraelske vojske iI Hamsa
nije ni približno dovoljna kako bi ispunila potrebe raseljenog stanovništva.
Izraelski je pritisak na raseljeno palestinsko stanovnioštvo svakim danom sve jači Palestinska žena okružena djecom u šatoru, pred kamerama AL Jazerre izgovara. “ Što su naša djeca kriva Izraelskim vojnicima da ih ubijaju . Nemamo ni hrane ni vode. Živimo od milostinje. Ponekad dobijem kutiju konzervirane hrane što nije dovoljno za nas osmoro. Neznam tko će mi dati slijedeći obrok ni kada će to biti. Naša djeca pate, žive u strahu i užasu. Nitko ne čini ništa da nam pomogne. Cijeli svijet sjedi i gleda. Ovo je krajinja nepravda.”

TRAŽILI TAOCE I OSTAVKU PREMIJERA

Više tisuća izraelskih stanovnikaa je 25. veljače organiziralo višesatni prosvjed pred zgrdom Vlade Izraela u Tel Awivu zahtijevajući Netanjahuovu ostavku i raspisivanja izbora, kao i vraćanje talaca ODMAH koje je 7.10. oteo Hamas . Za vraćanje talaca trebalo je uspostaviti primirje, ali je Netanjahu odgovorio sada, kao i za vrime prethodnih traženja izraelskih obitelji za vraćanjem talaca, da bi primirje poslužilo tome da Hamas obnovi i oporavi svoje snage. Netanjahu je ostao gluh na traženje svog izraelskog naroda. U komunikaciji pred dva voda izrelskih vojnika, s kojima se kasnije rukovao, Netanjahu je rekao “Mi postavljamo ciljeve, a vi radite na terenu kako biste ih ostvarili”

Netanjahu je premijer kome je potreban psihoalalitičar koji bi svijetu stručno potvrdio da na čelu Izraela odluke donosi čovjek koji ima više patoloških kliničkih osobina koje je opisao Erich From u svom djelu “Anatomija ljudske destruktivnosti”.
Margareta Zouhar Zec

srijeda, 06.03.2024.

GRLIĆ RADMAN U POSJETI ARGENTINI

OBILAZAK HRVATSKIH ZAJEDNICA

Prema priopćenju Ministarstva vanjskih i europskih poslova ministar Gordan Grlić Radman boravi od 4. do 6. ožujka, u radnom posjetu Argentini, državi u Južnoj Americi u kojoj oko 300 tisuća stanovnika te zemlje vuče podrijetlo iz Hrvatske.
Prema informacijama s internet stranice resornog ministarstva ministar Grlić Radman sastao se u Buenos Airesu s ministricom vanjskih poslova, međunarodne trgovine i bogoštovlja Argentine Dianom Mondino s kojom je razgovarao o energetskoj suradnji. Argentina se, kazao je ministar Grlić Radman, želi pozicionirati na europskom tržištu po pitanju izvoza nafte, litija i plina, uključujući izvoz ukapljenog plina putem LNG terminala na Krku.„Važno je za Argentinu pronaći određene prihvatne luke, a među njima je svakako Rijeka pa smo i u tom smislu razmijenili određena iskustva i mišljenja“, a razgovarali smo i o tome „kako sklopiti neki sporazum vezan uz tržište rada“, rekao je novinarima nakon sastanka šef hrvatske diplomacije ministar Grlić Radman. „Dijelimo iste vrijednosti u pogledu demokracije, slobodnog tržišta i ljudskih prava, obje naše zemlje su na putu ulaska u OECD oko čega možemo razmjenjivati iskustva“, istaknuo je hrvatski ministar.
On je dodao da je s argentinskom kolegicom razgovarao i o tome kako unaprijediti trgovinsku suradnju te rekao da je pripremljeno nekoliko sporazuma, među kojima je i sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

U okviru boravka planiran je posjet školi Krista Kralja, Hrvatskom kulturnom društvu uzajamne pomoći „Stjepan Radić“, Hrvatskom katoličkom središtu „Sveti Nikola Tavelić“ i Hrvatskom domu gdje će se susresti s hrvatskom zajednicom, te na svečanoj ceremoniji uručiti hrvatska državljanstva. Susrest će se i s predstavnicima Argentinsko-hrvatske gospodarske komore (CACIC) te predstavnicima Skupštine Autonomnog Grada Buenos Airesa kao i da održi sastanke s lokalnim dužnosnicima, između ostalog, s Gustavom Adrian Melellaom, guvernerom Provincije Ognjena zemlja, Antarktika i Južni Atlantik.
Izvor: Priopćenje MVP I EI,mzz

utorak, 05.03.2024.

Europska komisija:RUMUNJSKA I BUGARSKA SPREMNE ZA PITANJA SIGURNOSTI EUROPSKE UNIJE

SHENGENSKA PRAVNA STEČEVINA NA UNUTARNJIM, ZRAČNIM I MORSKIM GRANICAMA

Europska komisija je 4. ožujka, kako piše EK u svom priopćenju, s Bugarskom i Rumunjskom pokrenula dva okvira suradnje o upravljanju granicama i migracijama, jer te dvije zemlje jačaju suradnju u pravljanju granicama i migracijama. Okviri suradnje su slijedeći:
1.Potpora pojačanim mjerama u području upravljanja granicom, azila i prihvata, sustava vraćanja i pojačane policijske suradnje u schengenskom prostoru;
2.Početak priprema za provedbu Novog pakta o migraciji i azilu u Bugarskoj i Rumunjskoj, posebno u pogledu nacionalnih provedbenih planova.
Okviri suradnje nadograđuju se na uspješnu provedbu pilot projekata za brzi azil i postupke vraćanja pokrenutih u ožujku 2023. u dvije zemlje i omogućuju prelazak s ad hoc na održiva rješenja.

Bugarska i Rumunjska dale su novi poticaj zajedničkim naporima u upravljanju vanjskim granicama i migracijama. Kroz dogovorene okvire suradnje 4. ožujka dvije će zemlje dodatno doprinijeti zajedničkim europskim naporima u rješavanju pitanja sigurnosti EU-a na vanjskim granicama* i migracijskim izazovima. Konkretno, fokus će biti stavljen na:

Okviri suradnje uzimaju u obzir da će se schengenska pravna stečevina u potpunosti primjenjivati u Bugarskoj i Rumunjskoj te da će se od 31. ožujka 2024. ukinuti kontrole na unutarnjim, zračnim i morskim granicama. U tom kontekstu također uključuje radnje za daljnje jačanje suradnje između država članica, na primjer, u području policijske suradnje, radi rješavanja povezanih prekograničnih izazova.

Okviri suradnje provodit će se uz potrebnu potporu Komisije i relevantnih agencija EU-a. Konkretno, Komisija 4.ožujka pokreće novu akciju financiranja od 85 milijuna eura u okviru Instrumenta za upravljanje granicama i vize (BMVI) 2021. – 2027. za poboljšanje nacionalnih sposobnosti na vanjskim granicama EU-a. Bugarska i Rumunjska sada se mogu prijaviti za dodatna sredstva za proširenje ili nadogradnju postojećih sustava nadzora granica, a. kupnju prijevoznih sredstava uključujući i termovizijska sredstva,b. kupnju operativne opreme kao što su kamere za detekciju pokreta i c. termovizijske kamere te razvoj ili nadogradnju sustava.
Sastanci s Bugarskom i Rumunjskom nastavit će se redovito kako bi se provele mjere dogovorene u okviru Okvira suradnje. To će okupiti Komisiju, agencije EU-a, uključujući Frontex, Agenciju EU-a za azil i Europol, zajedno s dva nacionalna tijela.
Izvor: Priopćenje za medije EK, MZZ

U 2024. HRVATSKA POLICIJA UHITILA 435 KRIJUMČARA MIGRANATA

HRVATSKA ĆE DOBITI ULOGU KORDINATORA

Ministar unutarnjih poslova dr. Davor Božinović, sudjelovao je u Bruxellesu na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a 4. veljače i rekao je da je " hrvatska policija ove godine podigla broj uhićenih krijumčara za 200 posto, do dana 3. ožujka, uhićeno ih je 435. "

“To govori o iznimnom angažmanu jer nije jednostavno niti jednoj policiji na svijetu uhititi preko 400 osoba u odvojenim akcijama, pripremiti zasjede i sve druge taktike policijskog postupanja. Stoga smo prepoznati i zbog toga je Europol u konačnici Hrvatskoj dodijelio ulogu koordinatora tih aktivnosti na ovom području Europe”, izjavio je ministar Božinović. Ministar je istakao da je za kontroliranje i usporavanje migrantskih tokova potrebna šira europska suradnja te da treba dodatno motivirati i angažirati treće zemlje, pogotovo one na granicama EU-a. Rekao je da EU ima velika očekivanja u tom pogledu od zemalja u hrvatskom susjedstvu, koje su sve kandidatkinje za članstvo. Upozorava na problem što neke države, među njima Srbija i Bosna i Hercegovina, još uvijek nisu uskladile svoju viznu politiku s politikom EU-a pa se zato bilježi veliki postotak dolazaka migranata iz smjera Rusije i Turske.

KRIJUMČARENJE MIGRANATA RADI NOVCA
Ministar unutarnjih poslova dr. Davor Božinović, koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a 4. veljače istakao je da je krijumčarenje migranata postalo posebna vrsta kriminala u kojem se vrte ogromni novci, a cijeli taj posao osmišljavaju i organiziraju osobe izvan EU-a, nerijetko i izvan europskog kontinenta. Zato će se na inicijativu Hrvatske uskoro pod okriljem Europola formirati radna skupina u kojoj će biti policijski stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i policijski službenici iz Njemačke”, i koji će raditi na slučajevima protiv krijumčarenja migranata. U sljedećih nekoliko dana predstavit ćemo jednu našu inicijativu koja se odvija pod autoritetom Europola, a radi se o operativnoj skupini kodnog naziva „Zebra“. Ta radna skupina će s jednog mjesta u Hrvatskoj na stalan i kontinuiran način razmjenjivati informacije, raditi analizu rizika i sukladno tome organizirati zajedničke akcije kako bi se presijecale migrantske rute i kako bi se u konačnici razbijalo dio lanca koji je lociran na području zemalja u regiji”.
Ministar Božinović je rekao da stalno ukazuje na potrebu za jačanjem Frontexa, koji bi se u puno većoj mjeri trebao angažirati i organizirati kako bi bio u stanju vraćati migrante u treće zemlje, dakle one koji ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu ili azil na području Europske unije. Frontex, agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, trebala bi do 2027. godine imati 10 tisuća pripadnika, a danas je daleko od toga cilja, ima ih ispod tri tisuće. “Proces jačanja Frontexa ne ide zadovoljavajućom brzinom i to treba promijeniti”, rekao je ministar Božinović.
Izvor:MUP vijesti,mzz

ponedjeljak, 04.03.2024.

REGIONALNI RAZVOJ EU: TRANSFORMACIJA GRADA PTUJA

ZA KULTURO, TURISTIČKO I PROMETNO SREDIŠTE 2,2 MILIJUNA EURA

Na internet stranici Regionalni i urbani razvoj Europske unije, 22. veljače objavljena je informacija o gradu Ptuju u Sloveniji kojem je je projektom kohezijske politike EU smanjena regionalna razlika. Kohezijskom politikom EU stvaraju se opipljive koristi zajednicama diljem zemalja Europske unije.
Informacija o slovenskom gradu Ptuju objavljena je pod sintagmom Pametne regije s naslovom, EU fondovi revitaliziraju srednjovjekovni grad Ptuj u Sloveniji.

„Drevni grad Ptuj, u sjeveroistočnoj Sloveniji, transformiran je posljednjih godina i uživa novi život!
Projekti kohezijske politike smanjuju regionalne razlike i donose stvarne, opipljive koristi zajednicama diljem EU-a.
I to djelomično zahvaljujući sredstvima koja je izdvojila Europska unija. Stara tvornica stakla pretvorena je u kulturno-umjetnički centar pod nazivom “Stara radionica stakla” čime grad dobiva moderan, potpuno opremljen prostor koji se koristi kao mjesto okupljanja posebno mladih ljudi koji im omogućavaju da oslobode svoju kreativnost. Tijekom iskapanja, arhitekti su pronašli povijesne kamenčiće i fontanu. Kamenčiće je arhitekt ponovno upotrijebio za radove obnove.
Projekt je dobio potporu Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 2,2 milijuna eura.“
Tekst : Regionalni i urbavi razvoj EU,mzz.

nedjelja, 03.03.2024.

POSEBNA NAGRADA HRVATSKE POŠTE ZAPOSLENICIMA

NETO 1200 EURA AKO RADE DO KRAJA GODINE

Hrvatska pošta objavila je u priopćenju od 29. veljače da poštari, dostavljači tiskovina i vozači Hrvatske pošte mogu računati na nagradu od 1200 eura ako u tvrtki ostanu do kraja godine. Ta nagrada uvedena je za radna mjesta na kojima je utvrđena najveća fluktuacija i potreba za zapošljavanjem te će se odnositi i na sve buduće radnike na tim radnim mjestima koji se zaposle najkasnije do kraja lipnja 2024. godine.
Hrvatska pošta, već dulje vrijeme ima u određenim područjima izazova s nalaženjem adekvatne radne snage. Svjesna kako je povećanje primanja jedini pravi odgovor na povećanu fluktuaciju radnika, Pošta je u zadnje dvije godine pokrenula brojne inicijative za njihovo zadržavanje.
Rast primanja započet je 2022. kada je plaća za 8000 radnika na operativnim poslovima povećana 20%, a novo povećanje plaće biti će i tijekom ovog mjeseca ožujka. Poštaricama i poštarima godišnje se isplaćuje uskrsnica, božićnica i regres.
Radnici na operativnim radnim mjestima uz redovitu plaću dobivaju i varijabilnu nagradu za učinkovitost. Kartica MultiSport, participacija za prijevoz i prehranu te posebnu nagradu za uspješnost koja ovisi o ispunjenju godišnjih ciljeva može dosegnuti iznos mjesečne netoplaće uplatom u treći mirovinski stup, financijske su pogodnosti koje daje Hrvatska pošta svojim zaposlenicima.
Zadovoljni radnici pretpostavka su za dodatno povećanje produktivnosti i profitabilnosti te su ključni za kvalitetnu uslugu i zadovoljstvo korisnika. Hrvatska pošta unaprjeđuje i jača svoju tržišnu poziciju daljnjim razvojem logističkih i paketnih usluga s fokusom na korisnika, povećava konkurentnost svojeg poslovanja i osigurava doprinos gospodarstvu Republike Hrvatske.
Izvor: priopćenje Hrvatske pošte, mzz

subota, 02.03.2024.

KORISNICI NAJNIŽIH MIROVINA POKREĆU PETICIJU

„ VEĆE MIROVINE ODMAH“ PETICIJA SUH –a

Pri potpisivanju kolektivnih ugovora 1. ožujka 2024. premijer RH Plenković rekao da je Vlada je svojim politikama osnažila ekonomski i financijski položaj Hrvatske i upravo je zato bila u mogućnosti priuštiti si takvu reformu od 1,63 milijarde u smislu financijske izvedivosti. Ovo je bila velika reforma za zaposlene. No umirovljenici i njihov sindikat održali su 28. veljače okrugli stol na kojem je saborski zastupnik Silvano Hrelja napomenuo da ne treba sve, kada se radi o umirovljenicima vezati na formulu usklađivanja, te izjavio
„Iz godine u godinu povećava se broj najnižih mirovina od barem 15.000 umirovljenika. Koliko god mijenjali formulu, korisnici najnižih mirovina uvijek će povlačiti prosjek prema dolje. Najniže mirovine posljedice su tržišta rada gdje je prihod relativno veći od bruto iznosa, što je rezultat virtuoznosti poslodavaca i radnika na štetu budućih umirovljenika, rekao je Hrelja. (mzz)


"Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) pokrenuo je peticiju „VEĆE MIROVINE ODMAH!“ kojom će se prikupljati potpisi građana, kako bismo Vladi koja ignorira umirovljenike te sveukupnoj javnosti skrenuli pozornost na nizak životni standard najstarijih, te poniženje i marginalizaciju koju su doživjeli nakon što su izgradili ovu zemlju.
Na konferenciji za novinare održanoj 28. veljače u prostorijama Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Zagrebu, predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) upozorili su da je svaki treći građanin Hrvatske, koji je stariji od 65 godina siromašan, te da je Hrvatska četvrta po siromaštvu starijih u EU!
• Linija siromaštva zaposlenih i umirovljenika iznosi 572 eura, a čak 70 posto svih umirovljenika ima mirovinu ispod tog iznosa!
• Udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći je samo 42,33 posto, a prosjek EU zemalja je 60 posto!
• U posljednje tri godine cijena hrane je porasla 40 posto, a mirovine tek 25 posto!
Potpisi će se skupljati diljem Hrvatske tijekom ožujka i travnja 2024., u više od 50 gradova i mjesta, a cilj je prikupiti najmanje 20.000 potpisa. Peticijom pozivamo i na solidarnost, te je mogu potpisati svi, ne samo bake i djedovi, već i njihova djeca, unuci, svi punoljetni građani".
Izvor . Internet stanica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske,mzz

ZAOKRUŽEN PROCES VELIKE REFORME PLAĆA

PLAĆE POVEĆANE U FINANCIJSKOM IZNOSU OD 1,63 MILIJARDE

Marin Piletić ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
potpisao je 1. ožujka s predstavnicima sindikata Temeljni kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama i izmjenu i dopunu Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Potpisivanju su prisustvovali predsjednik Vlade RH Andrej Plenković ministri dr. Radovan Fuchs, dr. Ivan Malenica te dr. Nina Obuljen Koržinek. Ministar Piletić tom prigodom je rekao da je ovim potpisivanjem zaokružen kompletan proces reforme plaća u državnom i javnom sektoru, a svim socijalnim partnerima zahvalio je na konstruktivnom dijalogu.
Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem istaknula je da se Temeljni kolektivni ugovor potpisuje na četiri godine, a potpisalo ga je svih 11 reprezentativnih sindikata. Dodala je na najesen ponovno slijede pregovori o osnovici plaće pa se kontinuitet pregovora na dobrobit zaposlenika sustavno obavlja.


Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić izrazio je načelno zadovoljstvo dosad postignutim i podsjetio na novo ugovoreno pravo, a to je uskrsnica, koja će po prvi puta biti isplaćena u ožujku ove godine

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković podsjetio je da je 1. siječnja 2024. stupio na snagu novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama, nakon kojeg su donesene i odgovarajuće uredbe o koeficijentima."Time je osigurano najveće povećanje plaća u povijesti za 244 tisuće zaposlenika u državnoj i javnim službama,a to povećanje financijski vrijedi 1,63 milijarde eura ", te rekao da je ovim potpisivanjem kolektivnih ugovora zaokružen proces velike reforme plaća, čime je omogućen rast prosječnih plaća od skoro 32 posto.Potpisani kolektivni ugovori stupaju na snagu već ovog mjeseca.
Izvor : vijesti Vlada RH, mzz

petak, 01.03.2024.

PAKET ZAKONA PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

UBOJSTVO ŽENE NEĆE OTIĆI U ZASTARU

Na 289. sjednici Vlade RH 29. 2. ministar pravosuđa i uprave dr. Ivan Malenica predstavio je pet nacrta konačnih prijedloga zakona . Radi se o

1. Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona,
2. izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku,
3. izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
4. prijedloga Zakona o upravnim sporovima
5. prijedloga Zakona o dostavi sudskih pismena.

Ministarstvo pravosuđa i uprave izradilo je ovaj paket zakonskih izmjena kojima je cilj suzbiti nasilje nad ženama i osnažiti prava žena - žrtava nasilja. Ovim izmjenama korjenito se mijenja sustav zaštite žena od nasilja te se uvodi novo kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe - tzv. femicid koje neće zastarijevati.

„Važna novina je da kao tzv. opću definiciju uvodimo rodno utemeljeno nasilje kao nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene, što znači da će kod počinjenja bilo kojeg kaznenog djela nasilja sud kao otegotnu okolnost uzimati u obzir je li motiv počinjenja bio rodno utemeljen. Ukida se zastara za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta“ – istakao je ministar Malenica

KAZNE RADA ZA OPĆE DOBRO – ZA SILOVATELJE NEMA

„Ovim se zakonskim izmjenama onemogućuje izricanje rada za opće dobro za temeljni oblik silovanja, dok će odredbe o uvjetnoj osudi silovanja moći doći u primjenu samo u slučaju istodobne primjene instituta ublažavanja kazne, čime osiguravamo dodatno strože kažnjavanje silovatelja,“ istaknuo je ministar.

„S ciljem snažnije borbe protiv rodno utemeljenog nasilja, preciznije definiramo kaznena djela nasilja u obitelji, nametljivog ponašanja i spolnog uznemiravanja koje će se od sada progoniti isključivo kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj,“ istakao je ministar Malenica.

ZA DJELO MOTIVIRANO MRŽNJOM - KAZNA DO PET GODINA

„Kod kaznenih djela teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti, sudjelovanja u tučnjavi i nasilničkog ponašanja - propisuje se kvalificirani oblik počinjenja, što znači da će se počinitelji tih kaznenih djela strože kažnjavati, ako kazneno djelo bude počinjeno prema osobi koja je ranjiva, prema osobi koja im je bliska ili prema osobi koja pripada određenoj skupini prema kojoj počinitelj pokazuje mržnju. Ova zakonska izmjena vrlo je važna novina u borbi protiv suzbijanja svih oblika diskriminacije i suzbijanja zločina iz mržnje,“ rekao je ministar. Za nasilničko ponašanje motivirano mržnjom ili počinjeno prema ranjivoj osobi predviđa se kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

ANONIMNOST PODATAKA O ŽRTVI

Kada je riječ o Zakonu o kaznenom postupku uvode se određene novine kojima se osnažuju prava žrtava nasilja i sustav usmjerava prema žrtvama, a ne prema nasilnicima. U slučaju kršenja mjera opreza sud će u roku od 24 sata morati donijeti rješenje o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom, stoga se proširuju razlozi za uhićenje.
Žrtve će imati pristup službama za podršku dok god postoji potreba za time, a uvodi se i obvezna anonimnosti podataka žrtava s ciljem da se u takvim postupcima ne može otkriti identitet žrtve. Jasno se propisuje da će sud prilikom donošenja odluke o mjeri opreza u obzir morati uzeti očitovanje žrtve.

VEĆE KAZNE, ISTRAŽNI ZATVOR I VEĆA UDALJENOST

Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji povećavaju se kazne za nasilje u obitelji, uvodi istražni zatvor za kršenje zaštitnih mjera te propisuje minimalna udaljenost u zaštitnoj mjeri zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve od 100 metara. Prava žrtava u prekršajnom postupku usklađuju se s pravima žrtava u kaznenom postupku.
„Ovaj paket snažan je zalog u borbi protiv nasilja nad ženama i jasna poruka naše Vlade da se nasilje neće tolerirati i da će se nasilnici strože sankcionirati,“ zaključio je ministar Malenica.

SADRŽAJ DOKAZNE RADNJE NE MOŽE OTKRITI NOVINAR !

Novinar ne može biti počinitelj, poticatelj ili pomagač kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje.
Ovim zakonskim prijedlogom također se uvodi novo kazneno djelo „neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ s ciljem uspostavljanja odnosa pravne ravnoteže između probitaka kaznenog postupka i prava javnost da o vođenju postupaka dobije pravovremene, provjerene i objektivne informacije od javnog interesa.

Izričito se propisuju mogući počinitelji ovog kaznenog djela: dužnosnici ili službenici u pravosudnom tijelu, policijski službenici ili dužnosnici, okrivljenici, odvjetnici, odvjetnički vježbenici, svjedoci, vještaci, prevoditelji ili tumači koji tijekom prethodnog kaznenog postupka koji se na temelju zakona smatra nejavnim neovlašteno otkriju sadržaj izvidne ili dokazne radnje.

„Jasno se propisuje da novinar ne može biti počinitelj, poticatelj ili pomagač ovog kaznenog djela,“ istaknuo je ministar Malenica dodavši kako se time nedvojbeno potvrđuje da cilj propisivanja ovog kaznenog djela nije ograničavanje medijskih sloboda, već sankcioniranje onih koji u obavljanju svoje dužnosti neovlašteno otkrivaju sadržaj iz postupka u kojem je javnost i do sada bila isključena.

Uz to, uvodi se i kvalificirani oblik kaznenog djela neovlaštenog slikovnog snimanja pri čemu će se strože kažnjavati oni koji takav sadržaj učine dostupnim većem broju ljudi.

STRANKE IZRAVNO MOGU PRISTUPITI VRHOVNOM SUDU

Zakon o upravnim sporovima donosi se s ciljem osuvremenjivanja upravnog spora, ukidanja supsidijarne primjene Zakona o parničnom postupku te poticanja proaktivnijeg pristupa suda u rješavanju predmeta.

„Ovim se zakonskim izmjenama ograničava mogućnost da se posebnim zakonima propišu izuzetno kratki rokovi za donošenje odluka u upravnom sporu,“ objasnio je ministar Malenica.

Također propisuje se da se institut oglednog spora primjenjuje ako je u pet ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe iste pravne i činjenične prirode.

„Ukida se podredna primjena Zakona o parničnom postupku; razrađuju se odredbe u odnosu na poslovnu sposobnost i zastupanje stranaka u upravnom sporu te se propisuju uvjeti pod kojima stranke mogu pristupiti izravno Vrhovnom sudu Republike Hrvatske,“ rekao je ministar Malenica.

UJEDNAČAVANJE PRAVILA DOSTAVE U SUDSKIM POSTUPCIMA

Ministar Malenica objasnio je kako je dostava sudskih pismena regulirana Zakonom o parničnom postupku, Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o upravnim sporovima i Prekršajnim zakonom zbog čega su pravila o sudskoj dostavi neujednačena i otežavaju provedbu dostave.

„Upravo je to glavni razlog zbog kojeg se pristupilo izradi jedinstvenoga Zakona,“ naglasio je ministar.

Zakonom o dostavi sudskih pismena standardiziraju se, pojednostavljuju i ujednačavaju pravila dostave u sudskim postupcima, uvažavajući pritom posebnosti u postupovnim propisima u onoj mjeri u kojoj je to potrebno. „Ovim se Zakonom poseban naglasak stavlja na elektroničku dostavu u skladu s modernizacijom usluga i procesa u pravosuđu; propisuju se obveznici elektroničke dostave te način uručenja kod osobne i posredne dostave,“ dodao je ministar. Zakon o dostavi sudskih pismena dio je zakonodavnih promjena koje utječu na učinkovitost sudova i smanjenje dužine trajanja sudskih postupaka, a njime se prvi puta standardiziranim pravilima onemogućuje neopravdano odugovlačenje postupka zbog dostave i primitka sudskih pismena.
Obzirom na potrebu prilagodbe postojećih zakona propisuje se da Zakon stupi na snagu 1. siječnja 2025. godine.

KAKO MINISTAR PRAVOSUĐA MALENICA U ULOZI IZVODITELJA RADOVA ?

Ministarstvo pravosuđa i uprave u novom investicijskom ciklusu u pravosudnu infrastrukturu provodi projekte vrijednosti oko pola milijarde eura.

„Trg pravde“ najveći je infrastrukturni projekt, a Vlada je osigurala financijska sredstva za njegovu realizaciju putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti,“ naglasio je ministar Malenica dodavši kako je na Trgu pravde u Zagrebu već obnovljena zgrada stare jašionice u kojoj je smješten Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda u Zagrebu, dok će se realizacijom prve faze trajno osigurati prostori za 4 suda, Pravosudnu akademiju i Centar za mirenje.

Sukladno Zakonu o proračunu, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, na sjednici Vlade predloženo je donošenje Odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu pravosuđa i uprave za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2025. i 2026. godini za izvođenje radova izgradnje južne zgrade i podzemne garaže na Trgu pravde. Također, predloženo je i donošenje Odluke o davanju prethodne suglasnosti ministru pravosuđa i uprave za sklapanje ugovora o izvođenju radova.
Izvor, vijesti Ministarstva uprave i pravosuđa, mzz,

<	ožujak, 2024					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30	31

Travanj 2024 (34)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter