UBOJSTVO ŽENE NEĆE OTIĆI U ZASTARU
Na 289. sjednici Vlade RH 29. 2. ministar pravosuđa i uprave dr. Ivan Malenica predstavio je pet nacrta konačnih prijedloga zakona . Radi se o
1. Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona,
2. izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku,
3. izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
4. prijedloga Zakona o upravnim sporovima
5. prijedloga Zakona o dostavi sudskih pismena.
Ministarstvo pravosuđa i uprave izradilo je ovaj paket zakonskih izmjena kojima je cilj suzbiti nasilje nad ženama i osnažiti prava žena - žrtava nasilja. Ovim izmjenama korjenito se mijenja sustav zaštite žena od nasilja te se uvodi novo kazneno djelo - teško ubojstvo ženske osobe - tzv. femicid koje neće zastarijevati.
„Važna novina je da kao tzv. opću definiciju uvodimo rodno utemeljeno nasilje kao nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene, što znači da će kod počinjenja bilo kojeg kaznenog djela nasilja sud kao otegotnu okolnost uzimati u obzir je li motiv počinjenja bio rodno utemeljen. Ukida se zastara za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta“ – istakao je ministar Malenica
KAZNE RADA ZA OPĆE DOBRO – ZA SILOVATELJE NEMA
„Ovim se zakonskim izmjenama onemogućuje izricanje rada za opće dobro za temeljni oblik silovanja, dok će odredbe o uvjetnoj osudi silovanja moći doći u primjenu samo u slučaju istodobne primjene instituta ublažavanja kazne, čime osiguravamo dodatno strože kažnjavanje silovatelja,“ istaknuo je ministar.
„S ciljem snažnije borbe protiv rodno utemeljenog nasilja, preciznije definiramo kaznena djela nasilja u obitelji, nametljivog ponašanja i spolnog uznemiravanja koje će se od sada progoniti isključivo kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj,“ istakao je ministar Malenica.
ZA DJELO MOTIVIRANO MRŽNJOM - KAZNA DO PET GODINA
„Kod kaznenih djela teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti, sudjelovanja u tučnjavi i nasilničkog ponašanja - propisuje se kvalificirani oblik počinjenja, što znači da će se počinitelji tih kaznenih djela strože kažnjavati, ako kazneno djelo bude počinjeno prema osobi koja je ranjiva, prema osobi koja im je bliska ili prema osobi koja pripada određenoj skupini prema kojoj počinitelj pokazuje mržnju. Ova zakonska izmjena vrlo je važna novina u borbi protiv suzbijanja svih oblika diskriminacije i suzbijanja zločina iz mržnje,“ rekao je ministar. Za nasilničko ponašanje motivirano mržnjom ili počinjeno prema ranjivoj osobi predviđa se kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
ANONIMNOST PODATAKA O ŽRTVI
Kada je riječ o Zakonu o kaznenom postupku uvode se određene novine kojima se osnažuju prava žrtava nasilja i sustav usmjerava prema žrtvama, a ne prema nasilnicima. U slučaju kršenja mjera opreza sud će u roku od 24 sata morati donijeti rješenje o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom, stoga se proširuju razlozi za uhićenje.
Žrtve će imati pristup službama za podršku dok god postoji potreba za time, a uvodi se i obvezna anonimnosti podataka žrtava s ciljem da se u takvim postupcima ne može otkriti identitet žrtve. Jasno se propisuje da će sud prilikom donošenja odluke o mjeri opreza u obzir morati uzeti očitovanje žrtve.
VEĆE KAZNE, ISTRAŽNI ZATVOR I VEĆA UDALJENOST
Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji povećavaju se kazne za nasilje u obitelji, uvodi istražni zatvor za kršenje zaštitnih mjera te propisuje minimalna udaljenost u zaštitnoj mjeri zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve od 100 metara. Prava žrtava u prekršajnom postupku usklađuju se s pravima žrtava u kaznenom postupku.
„Ovaj paket snažan je zalog u borbi protiv nasilja nad ženama i jasna poruka naše Vlade da se nasilje neće tolerirati i da će se nasilnici strože sankcionirati,“ zaključio je ministar Malenica.
SADRŽAJ DOKAZNE RADNJE NE MOŽE OTKRITI NOVINAR !
Novinar ne može biti počinitelj, poticatelj ili pomagač kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje.
Ovim zakonskim prijedlogom također se uvodi novo kazneno djelo „neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ s ciljem uspostavljanja odnosa pravne ravnoteže između probitaka kaznenog postupka i prava javnost da o vođenju postupaka dobije pravovremene, provjerene i objektivne informacije od javnog interesa.
Izričito se propisuju mogući počinitelji ovog kaznenog djela: dužnosnici ili službenici u pravosudnom tijelu, policijski službenici ili dužnosnici, okrivljenici, odvjetnici, odvjetnički vježbenici, svjedoci, vještaci, prevoditelji ili tumači koji tijekom prethodnog kaznenog postupka koji se na temelju zakona smatra nejavnim neovlašteno otkriju sadržaj izvidne ili dokazne radnje.
„Jasno se propisuje da novinar ne može biti počinitelj, poticatelj ili pomagač ovog kaznenog djela,“ istaknuo je ministar Malenica dodavši kako se time nedvojbeno potvrđuje da cilj propisivanja ovog kaznenog djela nije ograničavanje medijskih sloboda, već sankcioniranje onih koji u obavljanju svoje dužnosti neovlašteno otkrivaju sadržaj iz postupka u kojem je javnost i do sada bila isključena.
Uz to, uvodi se i kvalificirani oblik kaznenog djela neovlaštenog slikovnog snimanja pri čemu će se strože kažnjavati oni koji takav sadržaj učine dostupnim većem broju ljudi.
STRANKE IZRAVNO MOGU PRISTUPITI VRHOVNOM SUDU
Zakon o upravnim sporovima donosi se s ciljem osuvremenjivanja upravnog spora, ukidanja supsidijarne primjene Zakona o parničnom postupku te poticanja proaktivnijeg pristupa suda u rješavanju predmeta.
„Ovim se zakonskim izmjenama ograničava mogućnost da se posebnim zakonima propišu izuzetno kratki rokovi za donošenje odluka u upravnom sporu,“ objasnio je ministar Malenica.
Također propisuje se da se institut oglednog spora primjenjuje ako je u pet ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe iste pravne i činjenične prirode.
„Ukida se podredna primjena Zakona o parničnom postupku; razrađuju se odredbe u odnosu na poslovnu sposobnost i zastupanje stranaka u upravnom sporu te se propisuju uvjeti pod kojima stranke mogu pristupiti izravno Vrhovnom sudu Republike Hrvatske,“ rekao je ministar Malenica.
UJEDNAČAVANJE PRAVILA DOSTAVE U SUDSKIM POSTUPCIMA
Ministar Malenica objasnio je kako je dostava sudskih pismena regulirana Zakonom o parničnom postupku, Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o upravnim sporovima i Prekršajnim zakonom zbog čega su pravila o sudskoj dostavi neujednačena i otežavaju provedbu dostave.
„Upravo je to glavni razlog zbog kojeg se pristupilo izradi jedinstvenoga Zakona,“ naglasio je ministar.
Zakonom o dostavi sudskih pismena standardiziraju se, pojednostavljuju i ujednačavaju pravila dostave u sudskim postupcima, uvažavajući pritom posebnosti u postupovnim propisima u onoj mjeri u kojoj je to potrebno. „Ovim se Zakonom poseban naglasak stavlja na elektroničku dostavu u skladu s modernizacijom usluga i procesa u pravosuđu; propisuju se obveznici elektroničke dostave te način uručenja kod osobne i posredne dostave,“ dodao je ministar. Zakon o dostavi sudskih pismena dio je zakonodavnih promjena koje utječu na učinkovitost sudova i smanjenje dužine trajanja sudskih postupaka, a njime se prvi puta standardiziranim pravilima onemogućuje neopravdano odugovlačenje postupka zbog dostave i primitka sudskih pismena.
Obzirom na potrebu prilagodbe postojećih zakona propisuje se da Zakon stupi na snagu 1. siječnja 2025. godine.
KAKO MINISTAR PRAVOSUĐA MALENICA U ULOZI IZVODITELJA RADOVA ?
Ministarstvo pravosuđa i uprave u novom investicijskom ciklusu u pravosudnu infrastrukturu provodi projekte vrijednosti oko pola milijarde eura.
„Trg pravde“ najveći je infrastrukturni projekt, a Vlada je osigurala financijska sredstva za njegovu realizaciju putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti,“ naglasio je ministar Malenica dodavši kako je na Trgu pravde u Zagrebu već obnovljena zgrada stare jašionice u kojoj je smješten Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda u Zagrebu, dok će se realizacijom prve faze trajno osigurati prostori za 4 suda, Pravosudnu akademiju i Centar za mirenje.
Sukladno Zakonu o proračunu, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, na sjednici Vlade predloženo je donošenje Odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu pravosuđa i uprave za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2025. i 2026. godini za izvođenje radova izgradnje južne zgrade i podzemne garaže na Trgu pravde. Također, predloženo je i donošenje Odluke o davanju prethodne suglasnosti ministru pravosuđa i uprave za sklapanje ugovora o izvođenju radova.
Izvor, vijesti Ministarstva uprave i pravosuđa, mzz,
Post je objavljen 01.03.2024. u 08:21 sati.