AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 14.04.2024.

OD TRAVNJA PLAĆE PREMA NOVIM KOEFICIJENTIMA

VOJSCI PLAĆE VEĆE 38 POSTO

Ministarstvo uprave i pravosuđa objavilo je na svojoj internet stranici 6. travnja informaciju da je službenicima i namještenicama u državnoj službi i javnim službama započela isplata plaća prema novim, uvećanim koeficijentima. Plaće zaposlenih u državnoj službi i javnim službama u travnju povećane su, piše, u prosjeku za 32% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Radi se o broju od 244 tisuće službenika i namještenika kojima je povećana plaća.
U informaciji se dalje navodi kako je “uvećanje plaća u državnoj službi i javnim službama rezultat reforme sustava plaća kojom je Vlada Republike Hrvatske nakon gotovo tri desetljeća uvela novi sustav plaća, pravedniju i jednostavniju kategorizaciju i konsolidaciju radnih mjesta u državnoj službi i javnim službama“.
No nije zaboravljeno da je do povećanja plaća u državnoj službi i javnim službama došlo jer su na povećanju plaća zaposlenici sami inzistirali.

Za najveće povećanja plaća službenika i namještenika izdvojeno je 1.63 milijardi eura.

Donošenje jedinstvenog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama rezultat je socijalnog dijaloga Vlade i sindikata i nastavak politike rasta plaća.

Podsjećamo, osnovica za obračun plaća za državne i javne službenike i namještenike od 2016. godine porasla je za više 40%, povećani su iznosi za božićnice, regres i dar za djecu te je uvedeno novo pravo na uskrsnicu u iznosu od 100 eura.

Reformom sustava plaća doneseni su i novi koeficijenti u Hrvatskoj vojsci čime su plaće hrvatskim vojnicima uvećane za oko 38%.Također 1. travnja stupile su na snagu izmjene i dopune Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika zahvaljujući kojima će suci i državni odvjetnici dobiti uvećane plaće i materijalna prava.

Izvor: Ministarstvo uprave i pravosuđa,mzz

SVIJET GRAFIČKIH TEHNOLOGIJA

SAJAM PRINT 21

Manifestacija posvećena personaliziranim promotivnim proizvodima i inovativnim rješenjima u svijetu grafičkih tehnologija, od malih aplikacija do velikih formata, s naglaskom na sign & promo segment, digitalni komercijalni tisak iz arka, tisak tekstila, etiketa i drugih malih i velikih aplikacija pod imenom Print 21 održat će se 17. i 18. travnja .2024. u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog Velesajma.

Organizator kaže da nakon nekoliko godina iskustva u organiziranju različitih događanja na području regije radi veći grafički sajam u Zagrebu . Naime 2020. godine prvi put organizirali su sajam Print 21 na Zagrebačkom Velesajmu. Sajam je na jednom mjestu okupio distributere, tiskare i korisnike usluga tiska i pokazao im rješenja i mogućnosti na nekima od najprofitabilnijih i najbrže rastućih područja grafičke industrije. U međuvremenu je Print 21 obišao regiju, od Ljubljane, preko Zagreba, Beograda, Sarajeva i Novog Sada i sada u travnju u Zagrebu.

Ulaz na sajam Print 21 je besplatan. Potrebna je samo prijava putem web stranice www.print-magazin.eu.
Za eventualna pitanja ili izlagačke štandove kontakt je : info@print-magazin.hr

Na sajmu uz izložbeni očekuje se i edukacijski dio koji će biti organiziran u suradnji sa stručnjacima iz tvrtki sudionika. (mzz)

subota, 13.04.2024.

PARLAMENTARNI IZBORI, ODRŽANO SUČELJAVANJE STAVOVA

IZBORI NOVI – KRITERIJI STARI

Hrvatska radio Televizija, organizirala je 12. travnja navečer, uoči parlamentarnih izbora 17. travnja sučeljavanje stavova predstavnika deset političkih stranaka koje prema istraživanju HR rejtinga, a što je bilo provođeno, analizirano i u nekoliko prethodnih večeri u Dnevniku prvog programa komunicirano gledateljima, prelaze 4% potpore ispitanika u barem jednoj izbornoj jedinici.

Na taj je način odabrano deset lista stranaka i njihovih predstavnika koji imaju najviše izgleda da če ući u 11. saziv Hrvatskog sabora.

Na spomenuti je način HRT došao do deset političkih stranaka. Biračkoj javnosti se predstavilo deset predstavnika lista stranaka, a to su abecednim redom - iz Domovinskog pokreta hrvatski branitelj Tomislav Josić (r. 1964.) iz stranke Fokus ekonomist Davor Nađi (1989.) iz HDZ-a aktualni ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u Vladi RH, po zanimanju nastavnik Marin Piletić ( 1983.) iz IDS-a, prirodoslovno matematički fakultet završio Dalibor Paus (1973), iz Mosta profesor povijesti i sociologije Nikola Grmoja (1981) iz stranke Možemo pravnica Sandra Benčić (1978) iz nezavisne platforme Sjever, završio političke i prometne znanosti Matija Posavec(1980) iz Radničke fronte, filozofoju završila i doktorirala Katarina Peović (1974)) iz SDP-a ekonomistica Mirela Ahmetović (1981) i iz platforme Umirovljenici zajedno profesor kineziologije,i prvak Europe u full contactu 1980. Milivoj Špika (1959)

Pitanja predstavnicima političkih stranaka postavljali su novinari voditelji Mislav Togonal i Zrinka Grancarić, a pitanja su bila u pet područja i to Gospodarstvo i financije, Pravosuđe i borba protiv korupcije , Demografija i migracije, Svjetonazorska pitanja, Zdravstvo, socijala i obrazovanje.
Nije tu bilo novih pitanja već samo pitanja koja su u javnosti baš kao i u Saboru RH komunicirana mnogo puta. Bilo je to samo preispitivanje- tko bi što radio i provodio, ako dođe u priliku da bude u izvršnoj vlasti, nakon prebrojavanja glasova 17. travnja. No novinari voditelji bi se za takvu priliku sučeljavanja političkih kandidata trebali posebno pripremiti sa pitanjima. Treba li im za to neka posebna dozvola? Pa novinari i novinarske kuće imaju uvijek toliko slobode koliko su je sami slobodni sebi uzeti.


NOVA PITANJA
Jer predstavnici stranaka, koji vode stranke i bave se poslovima koji su fokusirani na lokalnu zajednicu, već su saborski zastupnici ili se preko političkih lista bore za ulazak u Hrvatski sabor gdje će biti nosioci zakonodavne vlasti, trebali bi znati odgovoriti i na druga pitanja, koja se ne ponavljaju u medijima svakodnevno.
Naprimjer bilo bi zanimljivo čuti odgovor na pitanje: gdje smjestiti tri tisuće studenata koji nisu dobili studentski dom u Zagrebu, a kapaciteta neće biti ni iduće školske godine, u trenutku kada standard života nije nimalo jeftin,
kako motivirati obitelji bez djece, da posvajaju djecu za koje je dom u Nazorovoj ulici u Zagrebu postao pretijesan te je otvoren i dodatni dom na Jarunu za 24 djece, koja su obrtnička zanimanja najtraženija u posljednje dvije godine na području na kojem je izborna lista na kojoj je ime kandidata za Sabor, koliko je u županiji iz koje politički predstavnik dolazi prošle kalendarske godine rođeno djece, kojih je pet najvažnijih turističkih centara u njegovoj županiji, koliko ima staračkih domaćinstava, koliko ima staračkih domova, koliko hektara obrađenog ili neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, radi li na tom području pedijatrica za djecu, koliko ima državnih nekretnina i kako se njima raspolaže do sada …

Bolje poznavanje teritorijalnih činjenica pretpostavka je da će i potrebna rješenja biti mnogo bolje i brže osmišljena i provedena. Ljudi s tih lista uči će u Hrvatski sabor dio njih i u izvšnu vlast nove Vlade RH i postaju javne osobe i stječu politički imunitet i pristojna primanja za hrvatske prilike, kao i pristojne benefite. Potrebna im je kvaliteta koja je u njihovu znanju, a sučeljavanja kandidata trebala bi biti proširena i po trajanju i po broju kandidata. I javnost bi trebala vidjeti to znanje.

Novi izbori, ali po uvijek starim kriterijima, kada se u društvu sve vrtoglavo brzo mijenja, – može li tu biti ikakvog napretka za društvo koje čine ljudi? I to ljudi bez ikakvog prethodnog ispita znanja, činjenica, pa onda i bez odgovornosti.
Uči u politiku na taj način je pogodnost koja se uistinu samo poželjeti može.
Margareta Zouhar Zec

petak, 12.04.2024.

MILIJUN EURA ZA STANOVANJE MLADIM POLJOPRIVREDNICIMA

BOGAT PRORAČUN VLADE – POTPORA 100 POSTO

Vlada RH je 10. travnja održala svoju 299. sjednicu i na toj je sjenici usvojila program koji baš nije uobičajen. Program se zove Program za potpore za unapređenje uvjeta stanovanja mladih poljoprivrednika za 2024. godinu i za to je osigurano milijun eura. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković rekla je , piše u toj vijesti Vlade RH, da je cilj Programa pomoći mladim poljoprivrednicima, odnosno onima ispod 40 godina starosti, koji žive u jedinicama lokalne samouprave koje su donijele programe potpore za unapređenje uvjeta stanovanja mladih obitelji, da im se omogući dodatna potpora za kupnju, izgradnju ili rekonstrukciju objekata za stanovanje. Tom potporom, kako je navela, želi se doprinijeti njihovoj odluci da se nastave baviti poljoprivredom, ostanu u ruralnom području, proizvode hranu, te pružaju usluge u takvim područjima“.

Iznos od milijun eura za provedbu ovog Programa u 2024. osiguran je, piše dalje u toj Vijesti , u državnom proračunu, rekla je ministrica Vučković, i dodala kako su korisnici potpore one jedinice lokalne samouprave koje su u svojim proračunima za 2024. osigurale financijska sredstva za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji na selu.
Krajnji primatelji će, rekla je ministrica , biti mladi poljoprivrednici koji su zadovoljili propisane uvjete, koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika najmanje godinu dana prije podnošenja zahtijeva, te imaju manje od 40 godina.
Iznos potpore za mlade poljoprivrednike koji zadovolje uvjete iznosi 100 posto potpore koju je krajnjem primatelju dodijelila jedinica lokalne samouprave, kako se navodi u obrazloženju ove odluke Vlade, a u skladu s uvjetima iz svog programa za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji na selu. I na kraju – „Vlada je usvojila Program potpore za unapređenje uvjeta stanovanja mladih poljoprivrednika za 2024. godinu, za što je osigurano milijun eura“.

Ovo je vijest koja šalje niz poruka, nedoumica i traži više odgovora.
Izvor, Vijest Vlada HR, mzz

četvrtak, 11.04.2024.

BESPLATNA PUTOVANJA HŽ-a ZA DJECU DO 18 GODINA

PROJEKT DO KRAJA 2024.

Hrvatska željeznica, HŽ putnički prijevoz, provodi Pilot-projekt besplatne vožnje djece do 18 godina u 2. razredu redovnih vlakova.
Prema informacijama iz HŽ-a, pilot projekt obuhvaća neograničena svakodnevna putovanja vlakom od mjesta stanovanja do mjesta školovanja te putovanja kao što su jednodnevni izleti, odlasci na ljetovanje i druga putovanja u mjesnom i međumjesnom prijevozu.
Pravo na besplatan prijevoz imaju djeca do polaska u osnovnu školu, učenici osnovnih i srednjih škola te djeci do 18 godina starosti koja ne idu u školu.

Kako ostvariti pravo na besplatno putovanje s obzirom na formalnosti dokazivanja?

Djeca do polaska u osnovnu školu pravo na besplatno putovanje ostvaruju na temelju identifikacijskog dokumenta na kojemu je naveden datum rođenja (npr. zdravstvena iskaznica, osobna iskaznica i dr.). Karte se preuzimaju na blagajnama. U slučaju da blagajna ne radi, karte se preuzimaju u vlaku.

Učenici osnovnih i srednjih škola pravo na besplatno putovanje ostvaruju na temelju pametne kartice HŽ Putničkog prijevoza.
Djeca do 18 godina koja ne pohađaju srednju školu pravo na besplatna putovanja ostvaruju na temelju pametne kartice HŽ Putničkog prijevoza. Prilikom predaje zahtjeva za izradu pametne kartice i fotografije na blagajni, potrebno je pokazati identifikacijski dokument na kojemu je naveden datum rođenja.
Izrada pametne kartice s profilima za besplatna putovanja naplaćuje se 2,65 eura .
Pametnu karticu moguće je izraditi u Upravi HŽ-a u gradovima Zagrebu, Varaždinu, Rijeki,
Splitu i Vinkovcima.

Vlada RH donijela je Zaključak o nastavku provedbe pilot-projekta besplatnoga javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola na području RH do 31. prosinca 2024. godine. Prvotna odluka naime je bila da besplatan prijevoz djece vlakom bude samo do 31. kolovoza 2024. godine.

Rezervacijska karta za vlakove s obaveznom ili mogućom rezervacijom iznosi 1,06 eura .
Organizirana grupna putovanja djece potrebno je najaviti sedam dana prije namjeravanog putovanja na e-mail besplatno.djeca@hzpp.hr.
Dodatne informacije moguće je zatražiti na e-mail: besplatno.djeca@hzpp.hr.
Izvor: hž, mzz,

EUROPSKA KOMISIJA : EU IMA RJEŠENJE ZA AZIL I MIGRACIJE

RJEŠENJE JE UČINKOVITO, POŠTENO I ČVRSTO

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednica Europskpg parlamenta Roberta Metsola, te premijer Belgije Aleksander De Croom dali su 10. travnja zajedničku izjavu čiji je povod bio događaj usvajanja Pakta o azilu i migracijama u Europskom parlamentu . Taj je dokument rađen više godina, a zahvala na ustrajnosti i upornom radu upućena je podpredsjedniku EK Margaritisu Schinasu i povjerenici EK za unutarnje poslove Yilvi Johannsson.

U zajedničkoj izjavi se kaže „ Europska unija ima rješenje za azil i migracije. To je veliko postignuće za Europu. Migracije su europski izazov na koji se mora odgovoriti europskim rješenjem. A rješenje je učinkovito, pošteno i čvrsto. Ono što donosi Pakt o migraciji i azilu je slijedeće:

Prvo, sigurnije europske granice. Točno znati tko prelazi naše granice, registracijom i provjerom svih, uz osiguravanje zaštite temeljnih prava neovisnim nadzorom.

Drugo, brži, učinkovitiji postupci za azil i povratak. To znači da onima koji nemaju pravo na azil neće biti dopušten ulazak u Europsku uniju, dok oni koji bježe od rata ili progona mogu računati na potrebnu zaštitu. Pakt uspostavlja pravu ravnotežu između strožih pravila protiv zlouporabe sustava i brige za najugroženije.

Treće, više solidarnosti s državama članicama na našim vanjskim granicama. Jer oni upravljaju pritiskom ilegalnih migracija. Dakle, sve će države članice sudjelovati u ovim naporima solidarnosti – ali će odlučiti kako će to najbolje učiniti. Istodobno se ne mogu dopustiti sekundarna kretanja unutar Europske unije. Nova pravila predviđaju bližu suradnju između država članica kako bi se zaustavila sekundarna kretanja.

U biti, Pakt govori o tome kako najbolje skupiti težinu. Učinit ćemo to na način koji poštuje našu obvezu, kao dio međunarodne zajednice, da podupiremo one koji imaju pravo na međunarodnu zaštitu. U prošlosti smo to ispunjavali, a tako ćemo i nastaviti. Ali mi moramo biti ti koji odlučuju tko će i pod kojim okolnostima doći u Europsku uniju, a ne krijumčari i trgovci ljudima.
S Paktom imamo pravni okvir koji nam je potreban. Drugi dio je naša operativna podrška državama članicama. Nastavit ćemo im donositi prilagođena rješenja o upravljanju granicama, borbi protiv krijumčara i povratku. I nastavit ćemo odgovarati na krize, od Lampeduse do finske granice, od Kanarskih otoka do Cipra. Paralelno ćemo također nastaviti s našim radom s globalnim partnerima, razvijajući partnerstva sa zemljama podrijetla i tranzita kako bismo zajedno mogli riješiti temeljne uzroke migracija. Ovaj angažman postao je ključni stup našeg rada.
S ponosom mogu reći: donijeli smo europsko rješenje.
Ali naš posao još nije gotov. Ista odlučnost i jedinstvo koje nas je dovelo do danas, mora nas voditi da Pakt postigne pravi uspjeh u Europi.“
Izvor: Izjava EK,mzz

srijeda, 10.04.2024.

MINISTAR OBRANE I GENERAL POSJETILI POGONE MODERNIZACIJE

SURADNJA S AMERIČKOM OBRAMBENOM INDUSTRIJOM

Proizvodne pogone strojarske tvrtke Đuro Đaković Gruge d.d. u Slavonskom Brodu posjetili su 9. travnja potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić i načelnik Glavnog stožera general Tihomir Kundid u pratnji predstavnika Uprave tvrtke.
Povod posjeti je taj što će u iduće dvije godine Đuro Đaković biti središnje mjesto u Europi za opremanje i modernizaciju američkih oklopnih vozila Bradley.
U proizvodnim pogonima Specijalnih vozila je trenutno na remontu 22 od ukupno 89 borbenih vozila pješaštva Bradley, koja su u prosincu 2023. godine stigla u Hrvatsku. Ta će borbena vozila uskoro biti dovedena u operativno ispravno stanje.

Do kraja tekuće godine Oružanim snagama Republike Hrvatske bit će isporučeno osam Bradley borbenih vozila za potrebe kopnene vojske.

„To je samo dio onoga što poduzima MORH za jačanje Hrvatske vojske, jer će ovoga mjeseca biti isporučeno prvih šest borbenih zrakoplova Rafale. Potpisan je ugovor za 12 Black Hawk helihoptera, a posjetit ću i splitsko brodogradilište gdje, nakon 14 godina, počinje izgradnja prvog od četiri obalna oklopna broda“ rekao je ministar obrane Anušić.
„Pripadnicima Oružanih snaga povećan je koeficijent plaća za 40 posto, uz dnevnice i sva materijalna prava koja im pripadaju sukladno odgovornosti za zadatke na kojima rade. Veliki projekt je i povratak oružanih snaga u vojarnu Beli Manastir. Bojna do 800 vojnika bit će do kraja 2026. smještena u Baranji zbog sigurnosnih i geopolitičkih razloga“, istaknuo je Ivan Anušić ministar obrane RH.

Predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe d.d. Marko Ćosić rekao je kako je na projektu Bradley tvrtka pokazali sposobnost da se pozicionira kao središnje mjesto za obrambenu industriju regije i Europe. „U sljedeće dvije godine surađivat ćemo s vodećom tvrtkom američke obrambene industrije, a njihovih 20 stručnjaka kontinuirano će boraviti u Slavonskom Brodu i s našim timovima raditi na pripremi, osposobljavanju i modernizaciji vozila Bradley. Na taj način stvoriti ćemo visokokvalitetna radna mjesta i usvojiti stručnost i kompetencije koji se traže na globalnoj razini", rekao je Marko Ćosić. Istaknuo je da će stručnjaci na vozilima obaviti 500 zasebnih operacija te ih u potpunosti osposobiti za borbene misije Hrvatske vojske po NATO i američkim standardima.

"Do kraja 2026. sva vozila moraju biti spremna za borbenu upotrebu, nakon toga preuzimamo ulogu središnjeg mjesta za održavanje i modernizaciju vozila. Ukupno dolazi 89 oklopnih vozila, 62 će biti za borbene operacije, pet za testiranje, a ostala za rezervne dijelove i u pričuvi. Američki partneri su izuzetno zadovoljni našim kapacitetom i znanjem te lokacijom kakva je Slavonski Brod“ rekao je Predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe d.d. Marko Ćosić.
Izvor: Vijesti Vlada RH, mzz

utorak, 09.04.2024.

PREDSJEDNIK SRBIJE U SLUŽBENOM POSJETU FRANCUSKOJ

E. MACRON:

„SRBIJA MORA KONKRETNO POKAZIVATI SVOJ IZBOR“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravi 9. travnja u službenom posjetu Francuskoj. Ispred Elizejske palače dočekao ga je predsjednik Francuske Emmanuel Macron uz državne počasti prisustvo Republikanske garde.
Macron je u zajedničkom obraćanju rekao da je normalizacija odnosa sa Kosovom obećanje i zalog za stabilnost u regiji europskog kontinenta. Istakao je da je to smisao Briselskog i Ohridskog sporazuma, zaključenog prije nešto više od godinu dana, poručivši da će Francuska nastaviti da podržava Srbiju na putu u Europsku uniju.
“Svaka strana mora da doprinese putu i u tom smislu želim pozdraviti gestu napravljenu na obje strane, ali treba sad ići još dalje. Znam da ste spremni, i vi ste to ponavljali tokom našeg zajedničkog razgovora u Briselu”, rekao je francuski predsjednik Macron.“Za mene je taj put neophodan. Neophodno je da, s jedne strane, odgovorni za napad u Banjskoj prošle jeseni, budu izvedeni pred sudove da odgovaraju za svoje djela. Treba sve napraviti da se takva drama ne ponavlja”rekao je Emmanuel Macron te nastavio.
„Euro integracije Srbije su u zajedničkom interesu.Uvjeren sam da Srbija može imati važnu ulogu u osnaživanju strateške autonomije Europske unije. Vi to već radite i sutra ćete to raditi svojim industrijskim razvojem”, rekao je Macron. „Srbija ne smije sumnjati da je njena budućnost u Europskoj uniji.To je strateški izbor koji se mora potvrdi, znate koliko nam je važno. Integracija u EU dolazi iz zajedničke prošlosti i zajedničkih vrijednosti. Moramo zajedno naprijed, da ispunimo naša obećanja i ne propustimo ovaj važan trenutak”, rekao je Macron, ali rekao je i da Srbija mora konkretno pokazivati svoj izbor, i to tako što će više uskladiti svoju vanjsku politiku sa politikom Europske unije.
Također je istakao da nedavno usvojeni Europski plan rasta za Zapadni Balkan treba pomoći zemljama u regiji da ”premoste sukobe iz prošlosti”, da nastave interne reforme i povećaju konkurentnost svojih ekonomija.“

JEDNA STRANA JE UČINILA VIŠE

Predsjednik Vučić je na zajedničkoj konferenciji za novinare u Parizu rekao da je došao da razgovara sa Macronom o svim važnim pitanjima, kao i o geopolitičkoj situaciji, poručujući da će i večeras imati želju da razgovara sa Macronom o Vijeću Evrope.
“Rekli ste da su obe strane po nešto učinile. Da niste pomenuli, ne bih o tome govorio. Nisu obe strane učinile, jedna strana nije učinila ništa”, rekao je Vučić, dodajući da je “pitanje dinara pitanje sudbinskog opstanka srpskog naroda na Kosovu”.
“Što se tiče Ohridskog sporazuma, Srbija je ispunila već tri stvari, iako nije morala nijednu. Bio je dogovor i svi smo razgovarali o tome da najpre mora da bude ispunjena ZSO koja nije pomerena sa mrtve tačke, a Srbija je od ličnih karata, tablica, tzv. carinskih pečata… sve je to ispunila”, rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je novinarima da je s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom postigao dogovore u vezi s kupnjom borbenih aviona Rafale i da će ugovori biti potpisani u sljedeća dva mjeseca. Predsjednik Srbije prošlog je tjedna rekao da će kupiti 12 novih borbenih aviona Rafale od Francuske.
Izvor: internet AL Jazerra,mzz

ponedjeljak, 08.04.2024.

NJEMAČKA PRED MEĐUNARODNIM SUDOM U HAGU

NIKARAGVA TRAŽI OD SUDA
ZABRANU ISPORUKE ORUŽJA IZRAELU

Međunarodni sud pravde u Hagu započeo je 8. travnja dvodnevnu rapravu kako bi razmotrio zahtijev Republike Nikaragve da se Njemačkoj uvedu privremene mjere zbog kršenja konvencije o genocidu i njene potpore izraelskom ratu protiv Gaze.
Nikaragva koja je prvoga dana iznijela argumente traži da sud naredi Njeamačkoj prekid isporuke oružja Izraelu i nastavak financiranja UN-ove agencije za palestinske izbjeglice.
Nikaragva je pokrenula postupak protiv NJemačke radi kršenja konvencije o genocide koja podrazumijeva obvezu država i za sprečavanje genocida.

Ambasador Nikaragve u Nizozemskoj Carlos Jose Francisco Arguello Gomez, rekao je da se u Palestini događaju teška kršenja međunarodnog prava, uključujući i zločin genocida. “ Kada se ovakva situaacija desi, ili postoji opasnost da će se desiti, države ne samo da ne smiju pomagati počinitelju, već moraju činiti sve što mogu da se spriječi kršenje normi Međunarodnog prava. Kada je riječ o ovim normama, one važe za sve države jednako, Njemačka krši upravo te obveze.”

Ambasador Carlos Gomez nastavlja :“ Njemačke vlasti su dostavile opremu vrijednu tri stotine milijuna eura usprkos kompleksne situacije napada na Gazu i njeno stanovništvo. To uključuje izvozne licence za isporuke oružja poput anti tenkovskog koje se prema rijčima jednog njemačkog proizvođača koristi I protiv vozila, zgrada ali I osoba, zatim stotina hiljada komada tenkovske municije, mitraljeske municije, stotine dijelova za eksplozive. Ovo je oružje namijenjeno za ubijanje, ili kako njihova njemačka definicija kaže, predmeti ili supstance spospobno za nanijeti štetu ljudima ili mirovini. Koriste se kao sredstva za oružane sukobe među državama.”

Njemačka je jedan od nabližih saveznika Izraela i najveći dobavljač oružja nakon SAD-a . Njemačko oružje čini 30 posto izraelskog uvoza prema podacima Stockholmskog Istituta za istraživanje mira. Njemačka je od 7.10. povećala isporuke oružja gotovo 10 puta. Godine 2023. su isporučili oružje u vrijednosti 354 milijuna dolara.
Njemačka prestavnica pred Međunarodnim sudom u Hagu rekla je da je izlaganje Nikaragve bilo veoma pristrasno. Njemačka nikada nije prekršila konvenciju o genocidu ili međunarodnom humanitarnom pravu. Ni direktno ni indirektno. Zalaže se za poštivanje Međunarodnohg prava i to je ono na čemu će se se raditi i na međunarodnoj razini.
Njemačka će svoje argumente iznijeti 9. travnja. Izvor : Al Jazerra, mzz

Benjamin Netanjahu premijer Izraela rekao je 8. travnja da “ je određen datum invazije na Rafah”.

CRVENI KRIŽ ŠALJE POMOĆ ZA STANOVNIŠTVO U POJASU GAZE

400 TONA BRAŠNA IZ ROBNIH REZERVI

Radio Zagreb je emitiro 8. travnja ujutro u 7 sati vijest u kojoj je direktor Crvenog križa Robert Markt rekao da je Hrvatska zamoljena od humanitarne organizacije Crvenog polumjeseca da sudjeluje u pomoći za stanovništvo u Pojasu Gaze. Markt je rekao da je sa Hrvatskom Vladom dogovoreno da pomoć u pšenici koja je samljevena u brašno ide iz robnih rezervi Hrvatske. Radi se o količini od 400 tona brašna.
Brašno će biti poslano iz riječke luke brodom prema egipatskoj luci Port Said. (mzz)

nedjelja, 07.04.2024.

ŽENEVSKE KONVENCIJE ZA IZRAELSKU VOJSKU NE POSTOJE!

NI NAKON ŠEST MJESECI
IZRAELSKI TAOCI NISU OSLOBOĐENI

Bolnice Al Shifa u Pojasu Gaze više nema. Izraelska vojska tu je bolnicu doslovno samljela, pretvorila u beton, betonsku prašinu i željezne šipke. Reporter Al Jazere s mjesta na kome je bila bolnica rekao je 7. travnja da se širi miris kanalizacije i mrtvih tijela ljudi kojia se raspadaju. Predstavnici Međunaarodne zdrastvene organizacije konstatirali su da je bolnica Al Shifa koje je bila najveća I naopremljenija bolnica u Gazi sa petstotinjak kreveta,” prazna školjka s ljudskim grobovima”.
U šest mjeseci rata poginulo je u Gazi više od 130 novinara, više od 100 humanitarnih djelatnika, posljednjih sedam koji su bili iz Australije, Poljske, Francuske i još nekih zemalja izraelska vojska ubila je direktnim pogotkom gađajući njihovo prijevoznog sredstva 2. travnja 2024. iako su bili propisno označeni. U šest mjeseci rata ubijeno je 33. 175 osoba, od toga 9.220 žena i oko 14. 000
djece, podaci su palestinskog Ministarstva zdravstva kojima raspolažu reporteri Al Jazerre . Izrael je izašao s podatkom da su u dosadašnjem ratu protiv Palestinaca smrtno stradala 604 vojnika, a tri tisuće 193 vojnika su ranjena.

KADA JE UMRLA HUMANOST SVIJETA
Zastrašujuće je da 2024. premijer tehnološki naprednog Izraela Benjamin Netanjahu vodi rat iz svog kabineta bez poštivanja Ženevskih konvencija. Izraelska vojska u pojasu Gaze jednakom žestinom ubija civile, djecu, žene, starce, liječnike i medicinsko osoblje, humanitarne djelatnike, novinare, ne dozvoljava pristup humanitarnoj pomoći u Rafah gdje je najvećaa koncentracija palestinskog stanovništva, jer ih je tako Izraelac prisilio da se presele .Humanitarne pomoći ima samo u neznatno malim količinama,novorođnčad umire od gladi, od gladi i bolesti i neuhranjenosti umiru i starija djeca, medicinsko osoblje nema dovoljno medicinskog materijala ni lijekova, nema dovoljno hrane ni za liječnike, nema pitke vode i djeca su bolesna. Nema ničega u napačenom pjasu Gaze a Netanjahu idalje govori o Hamasu i kako želi uništiti Hamas. On glađu ubija Palestince.
Iako se na teritoriju Zapadne obale ne vodi ratni sukob, izraelski vojnici noću upadaju u kuće palestinaca, ubijaju ih i zarobljavaju, tako da ih je zarobljeno u razdoblju od šest mjeseci rata više od sedam tisuća.
Kada je umrla humanost ovoga svijeta? Gdje je nestao razum? Palestinci su ljudi, a ne životinje kako ih je javno nazvao Netanjahu. Kako se nitko u Hrvatskoj koja je bogata vodom , nije sjetio da angažira koncesionare vode da otpreme nekoliko milijuna bočica pitke vode na teritorij Pojasa Gaze? Smije li netko misliti da bi doprema vode palestincima bio pretjeran čin pomoći? Nitko nema tako pravo misliti, jer nitko nije vodu nigdje proizveo, voda izvire gdje hoće, vodi može biti dodana samo ambalaža. Nemoguća doprema? Kada ima volje ima i načina. Naprimjer , u javnoj politici postoje ljudi koji mogu mnogo- Ursula von der Leyen se dosjetila da pomoć u ime Europske unije u Gazu šalje - s otoka Cipra!

NETANJAHU JOŠ NA VISOKOM TRONU
Politički svijet još uvijek previše uvažava Netanjahua, koji ima visoku gradaciju svog neprihvatljivog ponašanja. A to se njegovo zlo ponašenje,osim prema palestincima očituje i prema članovima njegova vlastita naroda. Taj Izraelac još uvijek nije učinio toliko da taoce otete od strane Hamasa 7.10. 2023. vrati njihovim obiteljima. Trebao je pregovarati s Hamasom o miru i vraaćanju taoca. Taoci razne životne dobi njih 134 trebali su se odavno vratiti. Izraelski narod sve češe zbog toga održava velike prosvjede u Tel Awivu tražeći povrataak taoca odmah, te traži istovremeno i Netanjahuovu ostavku. Takvih je prosvjeda u posljednjih mjesec dana u Izraelu bilo desetak. Izraelci više ne mogu čekati taoce , članove svojih obitelji, jer ih potiče pitanje – jesu li njihovi oteti članovi još uopće živi.
Kako je moguće da Netanjahua nitko ne može primorati da čuje glasove zabrinutih obitelji? Kako je moguće da Netanjahu u ovom ratnom sukobu ne uvažava ženevske konvencije? Njegov politički mentor i dobavljač oružja američki predsjednik Joe Biden, kojeg je jedan sudac u vezi sa sakrivenom dokumentacijom nazvao” dobručudnim starcem slabog pamćenja”, ni nakon šest mjeseci razgovaranja nije uspio isposlovati od Netanjahua da mnogo više konvoja hrane ulazi u Rafah, kao ni to da civili budu zaštićeni od ratnog razaranja.
Netanjahu govori da rat u Pojasu Gaze ne može završiti jer Hamas još nije uništen.
Margareta Zouhar Zec


Evo što ima težinu RATNOG ZLOČINA u nekim djelatnostima u ORUŽANOM SUKOBU:

MEDICINSKO OSOBLJE

Ženevske konvencije iz 1949. i njihovi Dodatni protokoli iz 1977. priznaju nekoliko kategorija osoblja uključenog u akcije pomoći i daju im opću zaštitu, na koju svi civili imaju pravo i posebna prava u funkciji njihove misije. Na primjer, radi zaštite medicinskih službi, članovi medicinskog osoblja ovlašteni su koristiti zaštitni znak Crvenog križa ili Crvenog polumjeseca, a nepoštivanje boraca takvih znakova je ratni zločin.
Prema Ženevskim konvencijama iz 1949. i njihovim Dodatnim protokolima iz 1977., "medicinsko osoblje" su osobe dodijeljene isključivo medicinskim dužnostima, bilo da su te zadaće stalne ili privremene. Takve medicinske svrhe uključuju: traženje, prikupljanje, prijevoz, dijagnoza ili liječenje—uključujući liječenje prve pomoći—ranjenika, bolesnika i brodolomaca (….)
Pokretanje namjernog napada na medicinsko osoblje u kontekstu međunarodnog ili nemeđunarodnog oružanog sukoba je ratni zločin, kažnjiv prema međunarodnom humanitarnom pravu i međunarodnom kaznenom pravu (čl. 8.2.b.xxiv i 8.2.e.ii Rimske konvencije Statut Međunarodnog kaznenog suda). Ono također predstavlja tešku povredu Ženevskih konvencija kada je počinjeno u kontekstu međunarodnog oružanog sukoba.
Izraz također označava osobe dodijeljene medicinskim jedinicama, koje su strukture poput bolnica i drugih sličnih jedinica namijenjenih za medicinske svrhe. Također obuhvaća vojno i civilno medicinsko osoblje strane u sukobu, medicinsko osoblje međunarodnih humanitarnih organizacija te ono civilne obrane (API čl. 8).

HUMANITAARNI DJELATNICI
Statut Međunarodnog kaznenog suda (ICC), koji je usvojen u Rimu 17. srpnja 1998. i stupio na snagu 1. srpnja 2002., proširio je definiciju kategorija osoblja angažiranog u humanitarnim ili mirovnim operacijama protiv kojih se namjerni napad smatra ratni zločin.
U vrijeme sukoba, humanitarno pravo uspostavlja mnoštvo odredbi usmjerenih na zaštitu članova medicinskog osoblja u obavljanju njihovih funkcija.

Izvor: https://guide-humanitarian-law.org/content/article/3/humanitarian-and-relief-personnel/(mzz)

subota, 06.04.2024.

MAĐARSKI PREMIJER ORBAN SLUŽBENO POSJETIO REPUBLIKU SRPSKU I DODIKA

„ DANAS NEMA BOLJEG OKVIRA OD EU“

Premijer Mađarske Viktor Orban stigao je 4. travnja u dvodnevni službeni posjet Bosni i Hercegovini a osim u Sarajevu najavljeno je da će boraviti i u Banja Luci. S mađarskim premijerom sastala se predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i članovi Predsjedništva BiH, no sve je prošlo bez izjava za javnost . Orban je u Sarajevu boravio kratko, a onda nastavio put za Banja Luku gdje se narednog dana susreo s Miloradom Dodikom, čelnikom bosanskih Srba.
Mađarskog premijera čelnik bosanskih Srba Dodik pred medijima ističe kao prijatelja, kao i ruskog predsjednika Vladimira Putina na kojeg se oslanja u vođenju svoje politike i kojeg nije javno osudio radi rata kojeg Putin vodi u Ukrajini.
Predsjednik Republike Srpske uručio je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu odličje koje mu je dodijelio 9. siječnja prilikom obilježavanja dana RS , iako je Ustavni sud BiH proglasio taj praznik neustavnim. (mzz)


Prenosim tekst o Orbanovu posjetu Miloradu Dodiku iz mađarskog lista Nepszava, što na engleskom znači "Narodna riječ". List je socijaldemokratske provenijencije.

Tekst je ohjavljen pod naslovom: Milorad Dodik uručio je Viktoru Orbanu nagradu koju je prije godinu dana dobio Vladimir Putin
Ime autora teksta nije istaknuto.

„Premijer Viktor Orban osobno je u petak od Milorada Dodika primio najviše odličje Republike Bosne i Hercegovine, javlja Telex . Priznanje koje je ruski predsjednik Vladimir Putin dobio prije godinu dana u povodu zabranjenog državnog praznika bosanskih Srba 9. siječnja, sada je Dodik gotovo tri mjeseca kasnije uručio mađarskom premijeru.
– Orban daje primjer kako očuvati i zaštititi društvo i obitelji. Siguran sam da ćemo i ubuduće zajedno slaviti naše zajedničke uspjehe, a u međuvremenu ćemo pratiti svaku vašu riječ - naglasio je čelnik bosanskih Srba, čije je riječi mađarski premijer primio emotivno i nostalgično. Viktor Orban sebe je nazvao starcem koji pamti kada se “ovaj svijet” zvao Jugoslavija. Govorio je o tome da nakon raspada južnoslavenske države Srbi moraju pronaći svoje mjesto u svijetu, te se zauzeo za Srbe jer je "međunarodna politika nepravedna prema Srbima".

- Europa treba Srbe, bez njih nema europske sigurnosti, jedinstvene Europske unije, ni stabilnosti. Naravno, ima puno problema s EU, ali danas nema boljeg okvira - objasnio je premijer čelniku bosanskih Srba, zalažući se za proširenje EU s Balkanom, dajući naslutiti da se po njegovom mišljenju moglo misliti na proširenje na istok. u Ukrajinu - treba biti degradiran na začelje. Kritizirao je ulogu UN-a u BiH, tražeći slobodu "iz inozemstva". Ne dopustite da neko govori Bosni što da radi. Nagradu doživljavam i kao ovlaštenje - rekao je Viktor Orban koji želi nešto učiniti po tom pitanju u budućnosti, a svoje domaćine je pohvalio riječima: "Kod vas je i škola, i crkva, i groblje u redu. "

Kako smo ranije izvijestili, u Banjoj Luci se održava gospodarski forum na kojem se predstavljaju 23 mađarske tvrtke. Viktoru Orbánu pridružili su se članovi izaslanstva koje je u petak iz Mađarske stiglo u Banju Luku, uključujući ministra vanjskih poslova Petera Szijjartoa, ministra nacionalnog gospodarstva Martona Nagya i Gabora Jeneija, voditelja Mađarske agencije za razvoj izvoza HEPA.“
Izvor: https://nepszava.hu/ ( m.zouhar zec)

petak, 05.04.2024.

HRVATIMA U SRBIJI 1,5 MILIJUNA EURA

PODRŠKA KLJUČNA ZA OPSTANAK HRVATA

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić na dodjeli ugovora iz Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Republike Srbije za 2024. u Osijeku, što je održano 5. travnja, podsjetio je kako je prije sedam godina posjetio Zajednicu Hrvata u Vojvodini, te je tom prilikom kroz razgovor saznao kako njihova matična država, Srbija, ne podržava projekte hrvatske nacionalne manjine financijskim sredstvima
Iz programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Republike Srbije za 2024. godinu 5. travnja su u Osijeku dodijeljena sredstva ukupno vrijedna 1,5 milijuna eura, za 32 ugovora podrške Hrvatima koji žive u Srbiji.
„Za razliku od Srbije, u Hrvatskoj su sve nacionalne manjine apsolutno podržane u svom radu, nalaze se čak i u Vladi i svoje projekte realiziraju na dnevnoj bazi“, ocijenio je Anušić, dodavši kako je Program prekogranične suradnje ozbiljan projekt okupljanja Hrvata koji žive izvan domovine.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić prisjetila se kako je prije nešto više od osam godina u Srbiju iz Hrvatske za hrvatsku zajednicu dolazilo 20-tak tisuća eura, a danas, zahvaljujući hrvatskoj Vladi, dolazi više od milijun eura.
„Radi se o kapitalnim projektima Hrvatskog doma u Subotici, kadrovskom snaženju zajednice i novim projektima kao što su izgradnja vrtića za djecu i pomoć malim maticama“, rekla je Vojnić, napominjući da su korisnici više od polovice sredstava župe u Srbiji, a nešto manje udruge.
Na upit koliki je iznos sredstava koja Srbija daje za hrvatsku zajednicu, Jasna Vojnić je odgovorila kako iz proračuna dobivaju ukupno 180.000 eura, što je visina proračun malo veće udruge. Za usporedbu srpska zajednica u Hrvatskoj dobiva spomenutu sumu samo od Grada Zagreba.
„Ne može se to usporediti, i da ne postoji financijska podrška iz Hrvatske bili bi zaista na razini udruge, ističe Vojnić, dodajući kako je podrška ključna za opstanak Hrvata. Stoga ćemo inzistirati da Srbija razvije stabilne politike prema nacionalnim manjinama, koje čine osminu stanovništva u državi.“
Izvor: Vlada RH, Vijesti, mzz,

četvrtak, 04.04.2024.

75. GODINA OD OSNUTKA NATO SAVEZA

U DEST PROŠIRENJA - 32 ZEMLJE ČLANICE

Ministri vanjskih poslova NATO Sveza 4. travnja sastali su se u Briselu kako bi obilježili 75 godina od osnivanja NATO a. Glavni tajnik Jans Stoltenberg rekao je da je u središtu NATO odbrane koncept kolektivne odbrane, a to je ideja da se napad na jednu članicu NATO Saveza smatra napadom na sve zemlje članice.
Ugovorom je stvoren Sjevernoatlantski politički i vojni savez koji je potpisalo 4.4. 1949. u Washingtonu 12 zemalja iz Europe i Sjeverne Amerike i to Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države. Smisao je Saveza osigurati mir u Europi nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu.
Američki general u Drugom svjetskom ratu Dwight David Eisenhower imenovan je prvim NATO-ovim vrhovnim zapovjednikom. Godine 1950 počinje rat invazijom Sjeverne Koreje na Južnu Koreju. NATO saveznice shvačaju ozbiljnost komunističke prijetnje i važnost multinacionalnih snaga pod zapovjedništvom kolektivne obrane.
Već u veljači 1952. godine Grčka i Turska pridružuju se NATO-u u prvom krugu proširenja NATO Saveza. U ožujku 1952. General Hastings Lionel Ismay, imenovan je za prvog glavnog tajnika NATO-a. General Ismay zaslužan je tada za razvoj administrativne strane NATO-a – posebnog međunarodnog osoblja i potrebnih odbora.
U drugom krugu proširenja u NATO Savez ušla je Zapadna Njemačka 6. svibnja 1955. godine. U Nato će biti integrirana i Istočna Njemačka kada Berlinski zid doživi pad 3. listopada 1990. godine.

STVOREN VARŠAVSKI UGOVOR –PROTUTEŽA SJEVERNOATLANSKOM SAVEZU
Međutim, nakon ulaska Zapadne Njemačke u NATO Savez stvoren je Varšavski pakt ili ugovor kao protuteža Sjevernoatlnskon savezu na Zapadu . On je stvoren i potpisan samo osam dana nakon pridruživanja Zapadne Njemčke Nato-u već 14.5. 1955. Varšavski pakt je imao službeni naziv koji je glasio Sporazum o prijateljstvu, saradnji i međusobnoj pomoći. Bio je to vojni savez država istočnog bloka. Varšavski ugovor je sastavio Nikita Hruščov i bio je potpisan u Varšavi 14. maja 1955. Potpisale su ga zemlje SSSR, Albanija, Rumunjska, Bugarska, Istočna Njemačka, Mađarska, Poljska i Čehoslovačka.

NOVO SJEDIŠTE U BELGIJI
Godine 1957. od 16. do 19. prosinca održan je prvi summit NATO-a. Organiziran je u Parizu, okupljajući šefove država i vlada 15 članica NATO-a. Summit povećava političku suradnju. Tad se pokreće NATO-ov Odbor za znanost. U ožujku 1966. Francuska se povlači iz NATO strukture, objašnjavajući to željom za većom vojnom neovisnošću. No vratiti će se u NATO 2009. godine.
Godine 1967. otvoreno je novo sjedište NATO-a i to u Bruxellesu u Belgiji. Vojni stožer NATO-a, Vrhovni stožer savezničkih snaga u Europi (SHAPE), otvoren je u Monsu u Belgiji 31. ožujka 1967.
Sjevernoatlantsko vijeće definira u prosincu 1967. dva buduća zadatka NATO-a kao obranu i detant, kombinirajući snažan NATO i poboljšane odnose sa zemljama Varšavskog pakta.
Ugovor o neširenju nuklearnog oružja stupa na snagu 5. ožujka 1970. nakon ratifikacije od strane Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i smatrao se velikim postignućem detanta, odnosno smanjivanja napetosti.
Nakon globalne naftne krize i gospodarske recesije, saveznici NATO-a slažu se s Deklaracijom o transatlantskim odnosima potpisanom 19.lipnja 1974. , proširujući NATO-ov koncept sigurnosti kako bi obuhvatio gospodarska pitanja u okviru obilježavanja 25. godišnjice Saveza.
Nakon godina vojnog jačanja diljem Varšavskog pakta, uključujući Sovjetski Savez koji je razmještao projektile SS-20 i druge sustave nuklearnog oružja, ministri NATO-a suglasni su poduzeti "dva paralelna i komplementarna pristupa koji je donesen u prosincu 1979. kako bi se spriječila utrka u naoružanju u Europi". S jedne strane, oni će nastaviti pregovore o kontroli naoružanja sa Sovjetskim Savezom. S druge strane, oni će modernizirati NATO-ove nuklearne sposobnosti kako bi osigurali uravnoteženo i vjerodostojno odvraćanje. Pregovori na kraju propadaju, a NATO počinje raspoređivati balističke i krstareće projektile Pershing II diljem Europe 1983. (dok je u isto vrijeme povukao 2400 postojećih nuklearnih bojevih glava s kontinenta).
Španjolska se pridružuje NATO-u u trećem krugu proširenja Saveza 30. svibnja 1982. U tom trenutku NATO ima 16 članica.

RASPAD VARŠAVSKOG PAKTA I SOVJETSKOG SAVEZA 1991.
Građani Istočne i Zapadne Njemačke ponovno se ujedinjuju nakon pada Berlinskog zida. Političke revolucije proširile su se srednjom i istočnom Europom tijekom 1989.-1990., što je dovelo do kraja komunizma i ponovnog rođenja demokracije u mnogim zemljama. Sovjetski Savez se raspada istog dana kada je NATO pokrenuo Sjevernoatlantsko vijeće za suradnju (NACC), novi forum koji okuplja NATO saveznike s bivšim rivalima iz Varšavskog pakta iz srednje i istočne Europe. Varšavski pakt je službeno raspušten 1. srpnja 1991. Tijekom prvog sastanka NACC-a, sovjetski veleposlanik napustio je prostoriju usred sastanka, samo da bi se vratio i objavio da je Sovjetski Savez upravo pravno prestao postojati. Raspad Sovjetskog Saveza označava kraj Hladnog rata. Raspad Sovjetskog Saveza dogodio se u danima od 20.-26.12. 1991. godine
NATO pokreće 10. siječnja 1994. program Partnerstvo za mir (PFP), inicijativu praktične bilateralne suradnje koja jača odnose s novim partnerima Saveza u srednjoj i istočnoj Europi.
NATO U PRVIM BORBENIM OPERACIJAMA 1994.
NATO se uključio u prve borbene operacije u svojoj povijesti tako što je u veljači 1994. srušio četiri borbena bombardera bosanskih Srba koji su izvodili misiju bombardiranja. Nakon raspada Jugoslavije, nasilni sukob započeo je u Bosni i Hercegovini u travnju 1992. Od travnja 1993., NATO je nametnuo zonu zabrane leta koju je proglasilo Vijeće sigurnosti UN-a. Sukob završava 14. prosinca 1995. potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma.
NATO pokreće 1994. u prosincu Mediteranski dijalog kako bi doprinio sigurnosti i stabilnosti zajedno sa zemljama koje nisu članice NATO-a u mediteranskoj regiji.

NATO U PRVOJ MIROTVORNOJ MISIJI
NATO raspoređuje Snage za provedbu (IFOR) u prosincu 1995. nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan sukob u Bosni i Hercegovini. IFOR ima mandat od strane Vijeća sigurnosti UN-a kao jednogodišnju misiju za održavanje mira. Na svom vrhuncu uključuje više od 60 tisuća vojnika NATO saveznika i partnera. U prosincu 1996. IFOR je zamijenjen Stabilizacijskim snagama (SFOR), manjom misijom usredotočenom na održavanje sigurnosti i pomoć u olakšavanju obnove zemlje. Kao rezultat poboljšane sigurnosne situacije, misija SFOR-a završava 2004. godine, kada operacija Europske unije Althea preuzima stabilizacijsku ulogu.

1997. AKT NATO-RUSIJA O SURADNJI
NATO i Rusija 27. svibnja 1997. potpisuju Temeljni akt o međusobnim odnosima, suradnji i sigurnosti, koji kaže da NATO i Rusija više nisu protivnici te uspostavlja Stalno zajedničko vijeće kao mehanizam za konzultacije i suradnju. Godine 2002. ovo postaje Vijeće NATO-Rusija. Nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022., čelnici NATO-a navode da je Rusija odustala od svojih obveza prema Osnivačkom aktu, a u svjetlu njezine neprijateljske politike i djelovanja, NATO ne može smatrati Rusiju partnerom.
NATO i Ukrajina potpisuju 9. srpnja 1997. Povelju o posebnom partnerstvu kako bi unaprijedili svoje odnose. U srpnju 2023. Komisija je zamijenjena Vijećem NATO-a i Ukrajine, novim zajedničkim tijelom u kojem Saveznici i Ukrajina sjede kao ravnopravni sudionici kako bi unaprijedili politički dijalog, angažman, suradnju i težnje Ukrajine za članstvom u NATO-u.
Češka, Mađarska i Poljska pridružuju se NATO-u u četvrtom krugu proširenja Saveza 12. ožujka 1999. NATO ima 19 članica.
NATO raspoređuje kosovske snage pod mandatom UN-a (KFOR) 12. lipnja 1999. kako bi doprinijeli održavanju sigurnog okruženja na Kosovu i slobode kretanja. Ovo je uslijedilo nakon operacije Allied Force, NATO-ove 78-dnevne zračne kampanje od ožujka do lipnja 1999., kako bi se zaustavila humanitarna katastrofa koja se tada odvijala na Kosovu. Odluka o intervenciji uslijedila je nakon više od godinu dana borbi unutar pokrajine i neuspjeha međunarodnih napora da se sukob riješi diplomatskim sredstvima.
Sjedinjene Države pogođene su terorističkim napadima 11. rujna 2001. koji su pogodili Svjetski trgovački centar u New Yorku, Pentagon u Washingtonu D.C. i ruralni okrug u Pennsylvaniji.
ČLANAK 5. NATO UGOVORA
Nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. rujna, NATO saveznici prvi i jedini put u povijesti NATO-a pozivaju se na članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora. Članak 5. navodi da će, ako NATO saveznik pretrpi oružani napad, svi ostali saveznici to smatrati napadom protiv svih njih i poduzeti radnje koje smatraju potrebnima da pomognu napadnutom savezniku. Nakon 11. rujna ove akcije uključuju NATO-ovu prvu protuterorističku operaciju ikada, u kojoj radarski zrakoplovi NATO-a AWACS patroliraju nebom Sjedinjenih Država; pomorska protuteroristička operacija u Sredozemnom moru i provodi se razmjena obavještajnih podataka.
NATO preuzima zapovjedništvo nad Međunarodnim snagama za sigurnosnu pomoć (ISAF) u Afganistanu 11. kolovoza 2003. S mandatom UN-a 2001., ISAF se u početku usredotočio na sigurnost u Kabulu, a vode ga pojedinačne zemlje sa šestomjesečnim rotacijama. Od 2003., pod zapovjedništvom NATO-a, UN proširuje mandat ISAF-a na cijeli Afganistan. Od 2011. odgovornost za sigurnost postupno se prenosi na afganistanske snage, koje preuzimaju punu odgovornost krajem 2014. Godine 2015. ISAF je zamijenjen misijom Resolute Support (RSM), misijom obuke, savjetovanja i pomoći za afganistanske sigurnosne snage , koji završava 2021.

PETI KRUG PROŠIRENJA – 7 DRŽAVA
Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija pridružuju se NATO-u 29. ožujka godine 2004. u petom i najvećem krugu proširenja Saveza do sada. NATO ima 26 članica.
NATO pokreće Istanbulsku inicijativu za suradnju (ICI) 28. lipnja 2004. kako bi doprinio dugoročnoj globalnoj i regionalnoj sigurnosti nudeći zemljama koje nisu članice NATO-a u široj regiji Bliskog istoka mogućnost suradnje s NATO-om.
Na summitu u Bukureštu od 2. do 4. travnja 2008. saveznici NATO-a slažu se da će Gruzija i Ukrajina postati članice NATO-a, pozdravljajući njihove prijave za Akcijski plan za članstvo u NATO-u.
Ruske snage napadaju Gruziju 8.8. 2008. , a Rusija nakon toga priznaje separatističke regije Abhaziju i Južnu Osetiju kao neovisne države. NATO osuđuje odluku Rusije da prizna te regije Gruzije kao neovisne države, poziva Rusiju da poništi tu odluku i poziva na mirno i trajno rješenje sukoba temeljeno na poštivanju neovisnosti, teritorijalnog integriteta i suvereniteta Gruzije unutar njezinih međunarodno priznatih granica.

HRVATSKA I ALBANIJA ULAZE U NATO
Albanija i Hrvatska 1.4. 2009. ulaze u NATO u šestom krugu proširenja Saveza. NATO ima 28 članica.
Saveznički ministri vanjskih poslova slažu se oko novog pristupa partnerstvu NATO-a koje započinje 15. 4. 2011. godine. Također se po prvi put navodi da će NATO razviti politički dijalog i praktičnu suradnju sa bilo kojom zemljom diljem svijeta koja dijeli interes Saveza za međunarodni mir i sigurnost, što dovodi do odnosa s globalnim partnerima u Indo-Pacifiku, uključujući Australiju, Japan, Novi Zeland i Republiku Koreju.
Rusija pokreće svoju nezakonitu aneksiju Krima i rat u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini od 20.2. do 18.3. 2014. Kao odgovor, NATO obustavlja svu praktičnu suradnju s Rusijom, dok zadržava otvorene kanale političke i vojne komunikacije kako bi upravljao i ublažio rizike, spriječio eskalaciju i povećao transparentnost.

NATO RASPOREĐUJE MULTINACIONALNE BORBENE SKUPINE
Kao izravna posljedica agresivnih akcija Rusije protiv njezinih susjeda, čelnici NATO-a slažu se rasporediti četiri multinacionalne borbene skupine na istočni dio teritorija Saveza. U proljeće 2017. od 18. ožujka do 20.lipnja borbene skupine raspoređene su u Estoniju, Latviju, Litvu i Poljsku. Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., saveznici pojačavaju postojeće borbene skupine i uspostavljaju još četiri borbene skupine u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Osam borbenih skupina demonstrira solidarnost, odlučnost i sposobnost Saveza da odgovori na svaku agresiju.
Nova zgrada sjedišta NATO-a, ali veća od prethodne , otvorena je 25.5. 2017. u Briselu, u Belgiji,
Crna Gora ulazi u NATO 5. lipnja 2017. u sedmom krugu proširenja Alijanse. NATO ima 29 članica.
Sjeverna Makedonija ulazi u NATO 27. ožujka 2020. u osmom krugu proširenja Saveza. NATO ima 30 članica.
Rusija pokreće svoju invaziju na Ukrajinu 24.2. 2022. Čelnici NATO-a najoštrije osuđuju invaziju, obećavajući kontinuiranu političku i praktičnu potporu Ukrajini dok se brani. NATO aktivira svoje obrambene planove i raspoređuje tisuće dodatnih vojnika – zajedno s oklopnim vozilima, topničkim jedinicama, brodovima i zrakoplovima – na svoje istočno krilo

PREISPITIVANJE
Na summitu u Madridu OD 9.- 30. lipnja 2022. saveznici NATO-a slažu se s najvećim preispitivanjem savezničke kolektivne obrane i odvraćanja od kraja hladnog rata – uključujući unaprijeđene obrambene planove, s više snaga u visokoj pripravnosti i specifičnim snagama unaprijed dodijeljenim za obranu određenih saveznika. Slažu oko Strateškog koncepta 2022. koji će voditi strategiju NATO-a u sljedećem desetljeću da "euroatlantsko područje nije u miru" i naglašava prijetnje s kojima se NATO suočava od Rusije i terorizma, kao i strateške izazove koje predstavlja Kina.
Finska se pridružuje NATO-u 4.4. 2023. u devetom krugu proširenja Saveza. NATO ima 31 članicu.
Švedska pristupa NATO-u 7.3. 2024. u desetom krugu proširenja Saveza. NATO ima 32 članice.
Izvor: Internet stranica NATO Saveza, nato.int /( mzz)

04.04.2024. u 23:52 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 03.04.2024.

ZAŠTIĆENI NAZIV ZEMLJOPISNOG PORIJEKLA DOBIO „LUDBREŠKI HREN“

48. HRVATSKI PROIZVOD ZAŠTIĆENOG IMENA

„Ludbreški hren“ je dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 3. travnja 2024. godine.
(https://eur-lex.europa.eu/oj/browse-oj.html )

Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te je zaštićen na području cijele Europske unije, što potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda. To je 48. hrvatski proizvod zaštićena imena u Europskokj uniji.
Postupak zaštite naziva „Ludbreški hren“ pokrenula je „EUVITA“ Cluster za ruralni razvoj i poduzetništvo iz Varaždina, koji je Ministarstvu poljoprivrede podnio zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Ludbreški hren“ 2020.
„Ludbreški hren” je korijen povrtne kulture dobivene kultivacijom samonikle biljke hrena (Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.), koja kao autohtona vrsta i istoimena čuvana sorta raste isključivo na području Varaždinske županije. Odlikuju ga ljutina, oštrina i osvježavajući okus, a konzumira se kao svježi proizvod, prvenstveno kao prilog i dodatak jelima.

Uz prirodne karakteristike proizvodnog područja, za proizvodnju „Ludbreškog hrena” ključan je ljudski čimbenik koji podrazumijeva tradicionalan način sadnje i poznavanje tehnologije uzgoja hrena, koji su važni za održavanje karakteristika čuvane sorte. Vještina uzgoja „Ludbreškog hrena” važna je od pripreme sadnica do dorade korijena za tržište, a specifičnost je i dorada biljke tijekom vegetacije te prepoznavanje optimalnog stupnja zrelosti kako bi se u konačnici dobio korijen prepoznatljivog oblika i senzorskih svojstava.

U specifikaciji o Ludbreškom hrenu piše da se tradicionalno, jede kao aromatični prilog - korijena hrena s kuhanim mesom, s jajima te je tipičan prehrambeni proizvod za sjeverozapadnu Hrvatsku. Varaždinska županija ima dugu tradiciju, a njezini stanovnici su tijekom povijesti koristili hren na različite načine, kao npr: svježe nariban i pomiješan s malo vrhnja; svježe nariban i pomiješan s naribanim jabukama; svježe nariban u salati od cikle i mrkve; hladni umak od hrena - hrenzos - riban i paren s juhom te pomiješan s malo ulja (očiti germanizam od Krensosse – umak od hrena); topli umak od hrena u kojeg se dodaje: ribani luk, mast, maslac, voda, mlijeko, brašno i sol; zimnica – naribane zelene rajčice s hrenom; zimnica – kiseli krastavci s komadima hrena; zimnica – punjene paprike s hrenom; zimnica – hren u turšiji. (mzz)

03.04.2024. u 21:28 • 0 Komentara • Print • # • ^

RADNIČKA FRONTA - PROGRAM ZA PREDSTOJEĆE IZBORE

6 BESKOMPROMISNIH TOČAKA PROMJENE

Točke promjene, njih šest beskompromisnih kako ih je nazvala politička stranka Radnička fronta, koju vodi dr. Katarina Peović, profesorica kroatistike i komparativne književnosti, a koja je doktorirala u području humanističkih znanosti, su slijedeće.

1. za radnike i umirovljenike

2 .za zakon o ispitivanju porijekla imovine i vraćanju nezakonito stečene imovine

3. za porez za najbogatije

4.za vraćanje kvota za uvoz strane radne snage

5.za reindustrijalizaciju, a ne svođenje na uslužne djelatnosti

6.za javno zdravstvo

Svaka od ovih tema je vrlo aktualna i na ovaj način kako to razmatra Radnička fronta, se ne čuje od drugih
političkih stranaka. Na internet stranici Radničke fronte može se vidjeti što je problem po pojedinim stavkama a Radnička fronta predlaže i riješenje a time i što bi trebalo inplementirati u Zakon.


Detaljno pogledati na linku: https://www.radnickafronta.hr/hr/

1. Radnička fronta - Za radnike i umirovljenike! Za narodnu većinu, a ne bogatu manjinu! Beskompromisno!
Za donošenje proradničkog Zakona o radu koji će štiti prava radnika, a ne tajkuna. Za dva dana slobodno u tjednu - za sve radnike. Za sigurna, kvalitetna i dobro plaćena radna mjesta.

2. Radnička fronta - za Zakon o ispitivanju porijekla imovine i vraćanju nezakonito stečene imovine!
Za vraćanje Zakona o ispitivanju porijekla imovine i vraćanju nezakonito stečene imovine. Mnogi su stekli svoje bogatstvo na kriminalan način. Ojačat ćemo porezni USKOK i osigurati oduzimanje nezakonito stečene imovine.

3. Radnička fronta - Za porez na najbogatije!
Hrvatska je porezna oaza za bogataše a porezna tamnica za prosječnog radnika i umirovljenika. Od svih EU zemalja Hrvatska najmanje oporezuje imovinu i dohodak bogataša – nema poreza na nekretnine, porez na nasljedstvo nije adekvatno riješen, porez na dohodak od kapitala je među najnižima u EU. S druge strane, Hrvatska opterećuje potrošnju radnika i umirovljenika s drugim najvišim PDV-om u Europi. Radnička fronta predlaže uvođenje poreza na neto bogatstvo koji bi zahvatio imovinu 1% najbogatijih hrvatskih kućanstava. Novcem prikupljenim od poreza na neto bogatstvo financiralo bi se poboljšanje standarda umirovljenika, izgradnja vrtića, javnih menzi, subvencije za javni prijevoz i sl. Porez na neto bogatstvo imaju Španjolska, Norveška, Švicarska, a progresivne političke opcije zagovaraju njegovo uvođenje i u brojnim drugim zemljama.

4. Radnička fronta - za vraćanje kvota za uvoz strane radne snage!
Za vraćanje kvota kako bi država vodila odgovornu politiku prema domaćim i stranim radnicima, a ne omogućavala kapitalistima snižavanje cijene radne snage i povećavanje stupnja eksploatacije.

5. Radnička fronta - za reindustrijalizaciju, a ne svođenje na uslužne djelatnosti! Beskompromisno!
Za industrijske politike koje bi osigurale očuvanje i razvojnu transformaciju naslijeđene industrijske baze u djelatnostima brodogradnje, prehrambene i farmaceutske industrije. Svođenje ekonomije na turizam, trgovinu i jednostavne usluge ne može osigurati ekonomski i socijalni prosperitet za društvenu većinu.

6. Radnička fronta - za javno zdravstvo!
S HDZ-om treba smijeniti i HDZ-ovske politike - to su politike privatizacije, komercijalizacije svega. Jedan od najrigidnijih segmenata života u kojemu ljudi na svojem životu osjećaju posljedice takvih politika je naše zdravlje. Drugi smo najgori u EU po smrtnosti muškaraca od raka! Očekivani životni vijek u Hrvatskoj je gotovo tri godine kraći od prosjeka EU-a. Potrebno je kirurškim rezom odvojiti javno od privatnog zdravstva - gdje privatno parazitira na javnom, prestati financirati privatne bolnice, a osuvremeniti i ojačati javne bolnice, te ukinuti klasični sukob interesa - dvojni rad.

Detaljno pogledati na linku: https://www.radnickafronta.hr/hr/

(mzz)

03.04.2024. u 08:23 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 02.04.2024.

NETANJAHU ĆE ZATVORITI DOPISNIŠTVO AL JAZEERE U IZRAELU

ISTINA NANOSI ŠTETU SIGURNOSTI DRŽAVE

Izraelski parlament Kneset usvojio je Zakon koji omogućava zatvaranje stranih dopisništava u Izraelu ciljajući na Al Jazeeru, izvjestila je ta TV kuća 2. travnja.

Al Jazerra je jedina Tv kuća koja izvještava o ratnim događajima iz palestinske zemlje iz Pojasa Gaze, odnosno prenosi izvještavanje svojih novinara s lica mjesta na terenu..Al Jazeera se smatra najvećom arapskom TV kućom i protutežom američkom CNN-u. Parlament Izraela je velikom većinom podržao zakon kojim premijer Benjamin Netanjahu može narediti zatvaranje stranih TV mreža koje rade u Izraelu , te može zaplijeniti njihovu opremu ako smatra da sadržaj nanosi “štetu sigurnosti države”.
A Netanjahu baš to smatra, te je rekao da namjerava poduzeti trenutnu akciju kako bi zaustavio aktivnosti Al Jazeere u Izraelu, optužujući je da aktivno sudjeluje u Hamasovom napadu od 7. listopada, te da potiče huškanje protiv izraelskih vojnika.

U svom priopćenju medijska organizacija Al Jazerra sa sjedištem u glavnom gradu Katara, u Dohi, je optužila Netanjahua za “zapaljive klevete protiv medijske TV mreže i prava njenih zaposlenika”.

“Al Jazeera odgovara da ih klevetničke optužbe neće odvratiti od nastavka hrabrog i profesionalnog izvještavanja, te zadržava pravo poduzeti svaki pravni korak”, priopćila je. Navela je da smatra izraelskog premijera odgovornim za sigurnost svojih novinara širom svijeta “u svjetlu njegovog poticanja i lažnih optužbi izrečenih na sramotan način”.
Mreža Al Jazerra je priopćila da je zakon, koji Izrael forsira od početka rata u Pojasu Gaze, bio “dio niza sistematskih izraelskih napada da se ušutka Al Jazeera” navodeći ubistvo dopisnice Shireen Abu Akleh 2022. dok je izvještavala o izraelskom vojnom napadu na okupirani grad Jenin na Zapadnoj obali. Potkraj 2023.godine ubijen je u Gazi novinar Samera Abudaqe, te početkom 2024. Hamze Dahdouha, kao i “namjerno gađanje niza novinara Al Jazeere i članova njihovih porodica te hapšenja i zastrašivanja dopisnika s terena”. Al Jazerra je navela samo svoje ubijene novinare u Gazi.

Jodie Ginsberg, glavna izvršna direktorica Odbora za zaštitu novinara (CPJ), rekla je da je donošenje ovog zakona “nevjerojatno zabrinjavajući potez”.“To je još jedan primjer gušenja slobode štampe koje Izraelska vlada želi primijeniti”, rekla je Ginsberg za Al Jazeeru.
“Već smo vidjeli ovakav jezik Netanjahua u kojem novinare pokušavaju prikazati kao teroriste, kao kriminalce”, rekla je Ginsberg, komentirajući premijerove izjave da “ovo nije ništa novo.” CPJ je priopćio da je dokumentirao pogibiju najmanje 95 novinara koji su poginuli u Pojasu Gaze

Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da bi potez Izraela da zatvori Al Jazeeru bio “zabrinjavajući”.“Sjedinjene Američke Države podržavaju izuzetno važan rad novinara Al Jazerre širom svijeta, a to uključuje i one koji izvještavaju o sukobu u Gazi”, rekla je Jean-Pierre novinarima.
Izvor: Al Jazerra,mzz

02.04.2024. u 17:27 • 0 Komentara • Print • # • ^

EUROPSKA KOMISIJA: DEVETO IZVJEŠĆE O KOHEZIJI

SMANJENE GOSPODARSKE, SOCIJALNE I TERITORIJALNE RAZLIKE


Europska Komisija je 27.3. priopćenjem za medije objavila deveto izvješće o koheziji, a objavljuje ga svake tri godine, iz kojeg je vidljivo da kohezijska politika ispunjava svoju misiju . Ostvaren je napredak u 1. smanjenju postojećih razlika među državama članicama i regijama,2. jačanju jedinstvenog tržišta EU-a i 3. osiguravanju da EU nastavi ulagati u ljudski kapital i održivi razvoj. Iskorištavanjem punog potencijala svake regije jača se konkurentnost i otpornost Unije u cjelini.

STOPA POVRATA OD 4 % GODIŠNJE
Dugoročno se očekuje da će se svaki euro uložen u okviru kohezijske politike utrostručiti do 2043., što odgovara godišnjoj stopi povrata od oko 4 %. Zahvaljujući toj politici procjenjuje se da će se do 2027. u EU-u otvoriti 1,3 milijuna dodatnih radnih mjesta, s velikim udjelom u sektorima povezanima sa zelenom i digitalnom tranzicijom.
Do kraja 2022. sredstvima kohezijske politike u razdoblju od 2014. do 2020. pružena je potpora za više od 4,4 milijuna poduzeća, otvoreno je 370,000 radnih mjesta u tim poduzećima, što je činilo oko 13 % ukupnih javnih ulaganja u EU-u i dosegnulo 51 % u slabije razvijenim državama članicama.
Godine 2024. obilježava se 20 godina otkad je u članstvo EU 1.5. 2004. u najvećem krugu proširenja ušlo 10 država i to : Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija ,Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija.. U tom se razdoblju prosječni BDP po stanovniku država članica koje su se otad pridružile povećao s 52 % na gotovo 80 % prosjeka EU-a. Razlika u odnosu na ostatak EU-a prepolovila se. Stopa nezaposlenosti u tim državama članicama smanjila se s prosječno 13 % na 4 %.

ZELENA TRANZICIJA NA TERENU
S proračunom od 392 milijarde EUR programi financiranja kohezijske politike za razdoblje od godine 2021. do godine 2027. nastavit će ulagati u konkurentnost Europe, zelenu i digitalnu tranziciju, ljudski kapital i socijalnu uključenost te fizičku i digitalnu povezivost, uz istodobno jačanje uključenosti građana.
U kontekstu trajnog nedostatka radne snage kohezijska politika nastavit će se baviti pitanjima nezaposlenosti mladih i cjeloživotnog učenja.
Više od 100 milijardi EUR namijenjeno je za potporu zelenom djelovanju putem projekata usmjerenih na 1.infrastrukturu za obnovljivu energiju,2. energetsku učinkovitost,3. održive prometne mreže i 4. inicijative za očuvanje prirode. U okviru te politike prednost će se dati istraživanju i inovacijama, čime će se regijama omogućiti razvoj zelenih tehnologija.

KORIST ZA KUĆANSTVA
Kohezijska politika već je znatno utjecala na ostvarenje zelene tranzicije te je u razdoblju od 2014. do 2020. dodijeljena 69 milijardi EUR. Zahvaljujući tim ulaganjima 550.000 kućanstava imalo je koristi od povećane energetske učinkovitosti zgrada, čime su smanjeni njihovi računi za energiju; Stvoreno je 6000 megavata kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora.
To znači da su godišnje potrebe za električnom energijom za oko 4 milijuna kućanstava u EU-u sada zadovoljene;1. uvedene su mjere zaštite od poplava za 17 milijuna ljudi 2. provedene su mjere očuvanja staništa za 3,4 milijuna hektara 3. 6,9 milijuna ljudi dobilo je pristup poboljšanoj opskrbi vodom.
U današnjem se izvješću ističe da klimatske promjene pogoršavaju regionalne nejednakosti jer imaju veći utjecaj na obalne, sredozemne i jugoistočne regije EU-a. Ovdje troškovi klimatskih promjena mogu iznositi više od 1 % BDP-a godišnje. Prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo mora se postići na pravedan i pošten način jer regije imaju različite kapacitete za iskorištavanje prednosti koje donosi. Zbog toga se u okviru kohezijske politike ulažu u otvaranje radnih mjesta rizika.

DIGITALNA TRANZICIJA
Digitalizacija će donijeti veću produktivnost, inovacije i bolji pristup uslugama. Regije EU-a imaju neujednačene kapacitete za upotrebu novih tehnologija. U okviru kohezijske politike od 2014. do 2020. uloženo je 14 milijardi EUR kako bi se prevladale digitalne razlike kako socijalne tako i geografske, primjerice poboljšanjem pristupa uslugama e-uprave i e-zdravstva te poticanjem uvođenja širokopojasnog interneta u udaljenim i ruralnim regijama. Učinkovitost fiksnih mreža poboljšala se u svim državama članicama, a 7,8 milijuna kućanstava imalo je koristi od poboljšane širokopojasne veze.
U programskom razdoblju 2021. 2027. znatno se ulaže u digitalizaciju pa je tu je svrhu namijenjeno oko 40 milijardi EUR, uključujući razvoj digitalnih vještina, digitalnih tehnologija i pristup bržoj internetskoj vezi u svim regijama EU-a.
Tom će se politikom istodobno ljudima pružiti potpora u stjecanju odgovarajućih vještina za prihvaćanje promjena koje donose zelena i digitalna tranzicija, zahvaljujući 45 milijardi EUR namijenjenih obrazovanju i osposobljavanju.

SMANJENJE RADNO SPOSOBNIH
Iako je konvergencija u tijeku, u Izvješću se ističe da i dalje postoje određeni izazovi. Među njima su podnacionalne razlike između velikih metropolskih područja i drugih regija te onih regija koje su zahvaćene „razvojnom zamkom” i koje zaostaju. Demografske promjene dodatno utječu na te izazove jer se mnoge regije suočavaju sa smanjenjem radno sposobnog stanovništva, mlađim stanovništvom koje odlazi i poteškoćama u zadržavanju talenata. To pokazuje važnost podupiranja regionalne kohezije i ulaganja u radna mjesta i prilike za sljedeću generaciju Europe.

KAKO POBOLJŠATI POLITIKE
Na temelju pouka iz provedbe kohezijske politike, uzimajući u obzir iskustvo drugih instrumenata kao što je Mehanizam za oporavak i otpornost, u Komunikaciji o Devetom izvješću o koheziji upućuje se na potrebu da se razmotri kako poboljšati oblikovanje politike kako bi se bolje ostvarili njezini ciljevi iz Ugovora. Neki aspekti uključuju rješavanje problema nove gospodarske dinamike i novih neravnoteža, prilagodbu potpore regionalnim potrebama, bržu provedbu, daljnje pojednostavnjenje, veću usmjerenost na uspješnost i povezanost s reformama te ugrađene fleksibilnosti za reagiranje na nepredviđene događaje.

FORUM 11.i 12. TRAVNJA
Prva rasprava o nalazima devetog izvješća održat će se tijekom predstojećeg 9. kohezijskog foruma, koje će se održati 11. i 12. travnja 2024. u Bruxellesu. Predstavnici dionika u nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima razmislit će o tome kako se kohezijskom politikom može i dalje osiguravati da nijedna regija ne bude zapostavljena u tekućim strukturnim promjenama.
Izvor:Priopćenje EK, mzz

02.04.2024. u 06:33 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 01.04.2024.

IZBORNA PROMIDŽBA JE POČELA

NA 11 IZBORNIH LISTA
MOŽEMO IMA 8 ŽENA NOSITELJICA

Rok za predaju izbornih lista političkih stranaka Državnom izbornom povjerenstvu, na kojima su predloženi kandidati za koje će birači glasati po izbornim jedinicama, završen je u petak u ponoć, točnije 29. ožujka.
Na web stranici Državnog izbornog povjerenstva objavljene su sve liste 30. ožujka. Od tada do 15. travnja teče vrijeme za promidžbenu kampanju političkih stranaka koje će se obraćati biračima.
Dana 16. travnja je izborna šutnja, a 17. travnja su izbori. Na izborima će između 2277 kandidata s lista biti izabran 151 zastupnik koji će ući u 11. Saziv Hrvatskog sabora.
U deset izbornih jedinica biti će izabrano 140 saborskih zastupnika. Tri saborska zastupnika će biti izabrana u dijaspori , što je 11. izborna jedinica i osam zastupnika će biti izabrano u 12. izbornoj jedinici, gdje zastupnike biraju pripadnici nacionalnih manjina.
Očekuje se da političke stranke i kandidati izbornu promidžbu vode slobodno, otvoreno, javno i argumentirano.

MOŽEMO !
Politička stranka Možemo na 11 izbornih lista ima čak osam žena svojih članica , nositeljica lista.

„Velik broj žena na vrhu naših lista nije slučajnost, osim što na listama primjenjujemo tzv. zip model ,gdje se na listama izmjenjuju žene i muškarci, rodna ravnopravnost je vrijednost koju živimo: naše politike brinu za žene, naše politike provode žene „ kažu u političkoj stranci Možemo. Imena nositeljica lista i doduše tri muška nositelja su slijedeća:

I. Sandra Benčić
II. Danijela Dolenec
III. Luka Korlaet
IV. Katarina Kruhonja
V. Mira Anić
VI. Tomislav Tomašević
VII.Draženka Polović
VIII.Dušica Radojčić
IX. Maja Šintić
X. Đuro Capor
XI. Elena Komarić

Evo kratkih informacija o nositeljicama lista stranke Možemo:

Kordinaatorica stranke i premijerska kandidatkinja Sandra Benčić kaže da će fokus stranke u ovoj kampanji, u Saboru i u budućoj Vladi između ostaloga biti:

• priuštivo stanovanje
• dostupnost socijalnih usluga i zdravstvene skrbi
• podizanje mirovina i plaća
• bolja željeznička povezanost
• solarizacija Hrvatske
• zelena javna nabava hrane od lokalnih poljoprivrednika za državne ustanove
• restrukturiranje gospodarstva kroz zelenu reindustrijalizaciju i odmicanje od monokulture turizma

Evo i nekoliko kratkih informacija o svakoj kandidatkinji – ženi i tri muškarca s izbornih lista:
Sandra Benčić je sukoordinatorica Možemo i kandidatkinja za premijerku. Pravnica je po struci. Dvadeset godina bila je aktivistica u sferi zaštite ljudskih prava i rodne ravnopravnosti. Bavila se regionalnim razvojem i fondovima EU: osnivačica je jedne od prvih konzultantskih tvrtki u Hrvatskoj za EU fondove. Sandra Benčić je odlučna, borbena i ima znanje. Kao saborska zastupnica uvijek je argumentirala svoje stavove za javni interes.“Nijedna Vlada do sada nije imala odlučnosti povući hrabre poteze za koje svi znamo da su Hrvatskoj nužni. Mi smo tu hrabrost pokazali u Zagrebu - pokazat ćemo je i na razini Hrvatske”- kaže Sandra Benčić.


Danijela Dolenec je zamjenica gradonačelnika Zagreba. Do 2021. radila je kao izvanredna profesorica komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti. Magistrirala je javne politike i administraciju na London School of Economics i doktorirala političke znanosti na ETH Zurich, a usavršavala se i na sveučilištima Harvard i Oxford. Kao zamjenici gradonačelnika Grada Zagreba fokus joj je na razvoju gradskih vrtića i škola, programu socijalne skrbi i primarne zdravstvene zaštite te kolektivnim pregovorima i razvoju socijalnog dijaloga sa sindikatima i udrugama poslodavaca.

Luka Korlaet je zamjenik gradonačelnika Zagreba, s posebnim fokusom na postpotresnu obnovu i pitanja prostora. Diplomirao je i doktorirao na Arhitektonskom fakultetu, gdje je izvodio nastavu projektiranja stambenih zgrada. Do preuzimanja dužnosti u Gradu Zagrebu 2021. godine, bio je voditelj je Radne grupe Možemo! za stanovanje, urbanizam i postpotresnu obnovu.

Katarina Kruhonja je vijećnica Možemo Vijeću grada Osijeka. Magistra je medicinskih znanosti i primarius nuklearne medicine u mirovini. Mirovna je aktivistkinja. Kao suosnivačica Centra za mir – Osijek dala je značajan doprinos procesima mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, za što je 1998. dobila Alternativnu Nobelovu nagradu za mir (Right Livelihood Award).

Mira Anić ima dugogodišnje djelovanje na polju socijalne politike, ljudskih prava, razvoju civilnog društva, ekonomska pravda i zelena transformacija.
Upravljala je neprofitnom organizacijom i socijalnom zadrugom te ima iskustvo u pripremi i provedbi EU projekata i programa socijalnih usluga, upravljanju ljudskim resursima i programskim timom, razvojem civilnog sektora u lokalnoj zajednici te u razvoju društvenog poduzetništva.

Tomislav Tomašević je u Zagrebu završio politologiju u Zagrebu te magisterij iz okoliša, društva i razvoja na Sveučilištu Cambridge. Dvadeset godina se bavio aktivizmom mladih, zaštitom okoliša i urbanog razvoja - bio je predsjednik Mreže mladih Hrvatske i Zelene akcije..
Kao gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević je zatekao Grad na rubu bankrota, a zatim osigurao vraćanje kreditnog rejtinga Grada Zagreba iz špekulativnog u investicijski status, nakon 13 godina i dvije godine prije roka vratio nezakoniti dug od 185 milijuna eura koji je naslijedio od bivšeg gradonačelnika.“ Ta financijska stabilizacija otvorila je prostor za masovna ulaganja u 2023. i 2024. godini: u mandatu smo otvorili 16 novih, dograđenih ili cjelovito obnovljenih škola, 2023. smo otvorili 4 vrtića (još 10 ih je trenutno u izgradnji), u 2023. smo povukli 5 puta više EU fondova od dosad rekordne 2019., kupili smo 20 novih i 11 rabljenih tramvaja, a u proračunu za 2024. osigurali čak 220 milijuna eura za kapitalna ulaganja - od društveno-kulturnog centra Paromlin i Kina Europa, preko bazena Špansko i stadiona u Kranjčevićevoj, do proširenja tramvajske mreže - što je čak pet puta više od prosjeka zadnjih 10 godina“ – objašnjava gradonačelnik.

Draženka Polović je vijećnica Možemo u Gradskom vijeću Grada Karlovca. Diplomirala je književnost i filozofiju te radi u srednjoj školi.
“Sedma izborna je jedinica zanemarenih regija. Fokus će nam biti na ulaganje u željezničku povezanost, kroz brzu prugu Rijeka-Zagreb i prigradske željeznice oko postojećih čvorišta, kao i na sustavno podizanje mirovina i osiguranje tržišta za lokalne poljoprivrednike. – kaže Draženka Polović

Dušica Radojčić je vijećnica u Gradskom vijeću Grada Pule. Diplomirana je politologinja. Istaknuta je aktivistkinja s 20-godišnjim iskustvom u borbi za okoliš i pravednije društvo. Njen angažman u slučaju referenduma za Lungomare pokazao je što u praksi znači borba za javni interes. Podrška inicijativi građana i referendumu na koncu je dovela do njene smjene s funkcije presjednice Gradskog vijeća, ali je podigla vjerodostojnost stranke Možemo u borbi za javno dobro.

Maja Šintić je rođena i odrasla u Šibeniku, gdje je niz godina uključena u lokalnu zajednicu kroz sudjelovanje u radu lokalnih udruga, neformalnih inicijativa i nezavisne kulture. Sudjelovala je u nizu zagovaračkih procesa vezanih uz politike za mlade, zaštitu životinja i prirode, socijalne politike te u kulturi grada.

Đuro Capor je vijećnik partnerske stranke Srđ je Naš u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. Profesor je povijesti, koordinator inicijative Srđ je NAŠ, ustrajan i nepokolebljivoj u borbi za javno dobro i zalaganju da Srđ ostane dostupan svim stanovnicima Dubrovnika.

Elena Komarić je 21-godišnja studentica novinarstva, koja je odrasla u Njemačkoj, ali se 2021. po završetku gimnazije vratila u Hrvatsku, s nadom u mogućnost normalnog života.
U želji da pridonese promjeni iz perspektive povratnice iz dijaspore, pridružuje se stranci Možemo, aktivira se u grupi mladih i sudjeluje u mobilizaciji mladih preko društvenih mreža.

M.Zouhar Zec

01.04.2024. u 16:00 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.