Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

Marketing

PARLAMENTARNI IZBORI, ODRŽANO SUČELJAVANJE STAVOVA


IZBORI NOVI – KRITERIJI STARI


Hrvatska radio Televizija, organizirala je 12. travnja navečer, uoči parlamentarnih izbora 17. travnja sučeljavanje stavova predstavnika deset političkih stranaka koje prema istraživanju HR rejtinga, a što je bilo provođeno, analizirano i u nekoliko prethodnih večeri u Dnevniku prvog programa komunicirano gledateljima, prelaze 4% potpore ispitanika u barem jednoj izbornoj jedinici.

Na taj je način odabrano deset lista stranaka i njihovih predstavnika koji imaju najviše izgleda da če ući u 11. saziv Hrvatskog sabora.

Na spomenuti je način HRT došao do deset političkih stranaka. Biračkoj javnosti se predstavilo deset predstavnika lista stranaka, a to su abecednim redom - iz Domovinskog pokreta hrvatski branitelj Tomislav Josić (r. 1964.) iz stranke Fokus ekonomist Davor Nađi (1989.) iz HDZ-a aktualni ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u Vladi RH, po zanimanju nastavnik Marin Piletić ( 1983.) iz IDS-a, prirodoslovno matematički fakultet završio Dalibor Paus (1973), iz Mosta profesor povijesti i sociologije Nikola Grmoja (1981) iz stranke Možemo pravnica Sandra Benčić (1978) iz nezavisne platforme Sjever, završio političke i prometne znanosti Matija Posavec(1980) iz Radničke fronte, filozofoju završila i doktorirala Katarina Peović (1974)) iz SDP-a ekonomistica Mirela Ahmetović (1981) i iz platforme Umirovljenici zajedno profesor kineziologije,i prvak Europe u full contactu 1980. Milivoj Špika (1959)

Pitanja predstavnicima političkih stranaka postavljali su novinari voditelji Mislav Togonal i Zrinka Grancarić, a pitanja su bila u pet područja i to Gospodarstvo i financije, Pravosuđe i borba protiv korupcije , Demografija i migracije, Svjetonazorska pitanja, Zdravstvo, socijala i obrazovanje.
Nije tu bilo novih pitanja već samo pitanja koja su u javnosti baš kao i u Saboru RH komunicirana mnogo puta. Bilo je to samo preispitivanje- tko bi što radio i provodio, ako dođe u priliku da bude u izvršnoj vlasti, nakon prebrojavanja glasova 17. travnja. No novinari voditelji bi se za takvu priliku sučeljavanja političkih kandidata trebali posebno pripremiti sa pitanjima. Treba li im za to neka posebna dozvola? Pa novinari i novinarske kuće imaju uvijek toliko slobode koliko su je sami slobodni sebi uzeti.


NOVA PITANJA
Jer predstavnici stranaka, koji vode stranke i bave se poslovima koji su fokusirani na lokalnu zajednicu, već su saborski zastupnici ili se preko političkih lista bore za ulazak u Hrvatski sabor gdje će biti nosioci zakonodavne vlasti, trebali bi znati odgovoriti i na druga pitanja, koja se ne ponavljaju u medijima svakodnevno.
Naprimjer bilo bi zanimljivo čuti odgovor na pitanje: gdje smjestiti tri tisuće studenata koji nisu dobili studentski dom u Zagrebu, a kapaciteta neće biti ni iduće školske godine, u trenutku kada standard života nije nimalo jeftin,
kako motivirati obitelji bez djece, da posvajaju djecu za koje je dom u Nazorovoj ulici u Zagrebu postao pretijesan te je otvoren i dodatni dom na Jarunu za 24 djece, koja su obrtnička zanimanja najtraženija u posljednje dvije godine na području na kojem je izborna lista na kojoj je ime kandidata za Sabor, koliko je u županiji iz koje politički predstavnik dolazi prošle kalendarske godine rođeno djece, kojih je pet najvažnijih turističkih centara u njegovoj županiji, koliko ima staračkih domaćinstava, koliko ima staračkih domova, koliko hektara obrađenog ili neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, radi li na tom području pedijatrica za djecu, koliko ima državnih nekretnina i kako se njima raspolaže do sada …

Bolje poznavanje teritorijalnih činjenica pretpostavka je da će i potrebna rješenja biti mnogo bolje i brže osmišljena i provedena. Ljudi s tih lista uči će u Hrvatski sabor dio njih i u izvšnu vlast nove Vlade RH i postaju javne osobe i stječu politički imunitet i pristojna primanja za hrvatske prilike, kao i pristojne benefite. Potrebna im je kvaliteta koja je u njihovu znanju, a sučeljavanja kandidata trebala bi biti proširena i po trajanju i po broju kandidata. I javnost bi trebala vidjeti to znanje.

Novi izbori, ali po uvijek starim kriterijima, kada se u društvu sve vrtoglavo brzo mijenja, – može li tu biti ikakvog napretka za društvo koje čine ljudi? I to ljudi bez ikakvog prethodnog ispita znanja, činjenica, pa onda i bez odgovornosti.
Uči u politiku na taj način je pogodnost koja se uistinu samo poželjeti može.

Margareta Zouhar Zec





Post je objavljen 13.04.2024. u 08:56 sati.