AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 19.04.2024.
PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI JE IDEJA EUROPSKE KOMISIJE
HRVATSKU OBNAVLJA EUROPSKI NOVAC, A NE HDZ
„Usmjeravanje investicija na sektore koje bi kratkoročno i srednjoročno trebali ubrzati gospodarski rast i stvoriti nova radnih mjesta“, Andrej Plenković je u drugom premijerskom mandatu, od 2020. do izbora 2024. komunicirao javnosti i predstavljao to kao zaslugu članova svoje Vlade i svoju osobnu zaslugu. A Vladu su činili samo članovi HDZ-a i on kao predsjednik stranke HDZ-a kao premijer RH. Jedan ministar i to ministar financija Primorac, nije HDZ -ovac već je nestranačka osoba, ali je široka javnost iz Plenkovićevih govora trebala razumjeti i tumačiti sebi da je nova radna mjesta, gospodarski rast i usmjeravanje investicija u Hrvatskoj i sve što se gradi , stvorio Hrvatskoj nitko drugi nego upravo i jedino HDZ. i on, Plenković. I nitko drugi. I da je to njegova zasluga. No činjenice govore da to nije baš tako. I da istina nije baš takva.
PODMUKLE OPTUŽBE
Mnogo puta je u svom drugom premijerskom mandatu, koji je završio s parlamentarnim izborima 17.4. 2024. Plenković omalovažavao saborske zastupnike oporbe, govoreći im kao optužbu rečenicu „ niste ništa napravili“ ili „ šta ste vi napravili?“ To je nepravedna i podmukla optužba čovjeka na poziciji premijera Vlade RH onog tko je na čelu izvršne vlasti .Bespotrebnim vrijeđanjem oporbenih saborskih zastupnika želio je istaći što više sebe i političku stranku HDZ kojoj je on predsjednik.
Kako i zašto optuživati saborske zastupnike oporbe za nešto što uopće nije bila njihova domena rada?
Oporbeni zastupnici, koji nisu u Hrvatski sabor ušetali kao u park, već su svatko ponaosob svoj saborski mandat dobili glasovima građana na prethodnim parlamentarnim izborima 2020. godine, brzo su našli radnju koja kao činjenica boli, a to je činjenica da su članovi HDZ-a, vrlo skloni nepotizmu, korupciji i krađi novca i da su pojedini članovi HDZ-a na pozicijama koja su bila njihova radna mjesta – krali novac na svaki mogući način. Činjenica je, HDZovac na poziciji u Ini ukrao je milijun kuna. I kad to dođe u javnost oskudno se o tome izvještava, jer kao ne smije se detaljno i opširno govoriti radi istrage, kaže se javnosti, a onda sve padne u zaborav. I takva i ta situacija i sve brojne druge stvorila je kod oporbenih saborskih zastupnika animozitet prema HDZ-u, koji je proizveo u 10. sazivu Sabora lošu atmosferu koja je trajala četiri godine, a koja nije nestala ni u ovom post izbornom vremenu kada Vlada i Sabor novog saziva još nije formiran. Nijedna politička stranka Vladu ne može formirati sama, a mišljenja o koaliranju su razjedinjena.
IDEJA S GOMILOM NOVCA JE IDEJA EUROPSKE KOMISIJE
Usmjeravanje investicija na sektore koje bi kratkoročno i srednjoročno trebali ubrzati gospodarski rast i stvoriti nova radnih mjesta je projekt Europske unije koji je Europska komisija pokrenula 2020., radi događanja s covidom 2019. godine., bar je to bilo službeno objašnjenje. Ali tijekom godina i svih drugih politika dojam je da je namjera EK već tada bila utjecati na ujednačeniji razvoj zemalja Europske unije u gospodarskim i socijalnim aspektima ali i nešto šire. Ideja EK dobila je uredbu 2021. (Uredba ( EU) 2021/241). Cijela ideja te uredbe i tog instrumenta je- službeno- „ublažiti učinak pandemije učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i bolje pripremljenima za buduće izazove i prilike“. Komisija je u rujnu 2020. predočila državama članicama smjernice kao podršku u pripremi planova za oporavak i otpornost ( The Recovery and Resilience Facility) za sve zemlje članice Europske unije. I tada je u RH načinjen plan koji je dobio ime NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI 2021. do 2026. ( National Recovery and Resilience Plan 2021-2026 )
I već 29. travnja 2021. Vlada RH je usvojila prijedlog Nacionalnog Plana Oporavka i Otpornosti 2021. – 2026. vrijedan 49 milijardi kuna, tada su još platežno sredstvo u RH bile kune. Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu.
To je gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa, zatim javna uprava, pravosuđe i državna imovina s 4,36 milijarde. kuna ili 10 posto, slijedi obrazovanje, znanost i istraživanje čiji troškovi mogu biti 7,5 milijardi . kuna ili 15 posto, zatim tržište rada i socijalna zaštita na koje može otpasti 2,09 milijardi . kuna, odnosno četiri posto, zatim zdravstvo i 2,56 milijardi kuna, odnosno pet posto, te inicijativa "obnova zgrada" s 5,95 milijardi kuna, što je 12 posto sredstava iz NPOO-a. Za oporavak je namijenjeno 66 posto sredstava odnosno 32,15 milijardi. kuna, a za otpornost 34 posto, odnosno 16,5 milijardi.
PROVEDBA DO KRAJA 2026. GODINE
U Mehanizmu za oporavak i otpornost ( The Recovery and Resilience Facility) prema hrvatskom Nacionalnom planu za oporavak i otpornost (National Recovery and Resilience Plan 2021-2026 ) Hrvatska ima na raspolaganju 5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava te 4,2 milijarde u povoljnim zajmovima. Reforme i investicije iz tog plana treba provesti i iskoristiti do kraja 2026. godine.
Hrvatskoj je do sada isplaćeno preko 3 milijarde eura. To uključuje predfinanciranje koje je iznosilo 818 milijuna eura, zatim tri tranše od po 700 milijuna eura, a 15. travnja 2024. je isplaćena četvrta rata od 162,5 milijuna eura. I Hrvatska je odmah zatražila i poslala zahtjev Europskoj komisiji za isplatu pete sume novca.
Poanta cijele priče je u tome da Andrej Plenković dojučerašnji premijer hrvatske Vlade nije ništa sam
od sebe osmislio za Hrvatsku, odlučio, izgradio, stvorio i da ništa nije posebno njegova zasluga ili kako već bi on želio da ga građani Hrvatske percipiraju. Nije, on je bio samo na čelu Vlade RH koja je to radila. Ali taj nikada ne kaže da se dotična investicija provodi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Tu činjenicu prešuti kada govori o projektu. Projekt na temelju kojeg Hrvatska prima novac iz Europske unije, a koji se zove NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI napravljen je u nekoliko mjeseci zaslugom, radom i inventivnosti ljudi u ministarstvima i županijama, a ne zaslugom dojučerašnjeg premijera Plenkovića. On je samo arbitar izvršne vlasti. Taj sada kada stane pred novinare i pred mikrofone priča o radu drugih kao svojoj zasluzi. Čudo od čovjeka!
HRVATSKU OBNAVLJA EUROPSKI NOVAC
U skladu s namjerom doživljaja kako HDZ radi i obnavlja Hrvatsku neposredno pred parlamentarne izbore izbore, u tri dana 11. i 15. travnja provodioci izvršne vlasti bili su na terenu. Andrej Plenković i ministar pravosuđa i uprave dr. Ivan Malenica otvorili su 15. travnja, radove na Trgu pravde u Zagrebu . Dr Malenica rekao je da je ideja o projektu Trga pravde nastala 2000-ih godina u Ministarstvu pravosuđe te da je jedan od prvih koraka u planiranju ovog projekta učinjen 2007. godine kada je objavljen arhitektonski natječaj. Odabran je rad Davora Bušnje, Zrinke Mrković-Mračić i Vedrana Škopca, međutim projekt je zastao sve do 2021. godine kada ga je Vlada uključila u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. I to je istinita informacija od dr. Malenice. U Draganićima su 15. travnja potpisani ugovori za radove na rekonstrukciji i uređenju tri škole u Karlovačkoj županiji. Resorni ministar Radovan Fuchs je rekao“ da se ovoliko u „škologradnju“ nije ulagalo od doba bana Ivana Mažuranića.“ A ban je poznat kao ban pučanin i živio je u 19 stoljeću. Potpisani su ugovori s predstavnicima Osnovne škole Katarine Zrinske iz Krnjaka u koju se ulaže 58 tisuća eura, OŠ "Draganići" u koju se ulaže 106,5 tisuća eura te u OŠ "Josipdol" u koju će biti uloženo gotovo 210 tisuća eura, a to znači u matičnu školsku zgradu te još dvije područne.
I ministar Butković se pojavio na terenu, 11. travnja, u Istri u vezi s obnovom željeznica i kolodvora, no ta se infrastuktura obnavlja sredstvima Europske investicijske banke - vrijednosti 900 milijuna eura. Hrvatsku obnavlja europski novac, a ne HDZ.
Margareta Zouhar Zec
| < | travanj, 2024 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | |||||
Rujan 2024 (25)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter