AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 30.09.2022.

ČETIRI UKRAJINSKE REGIJE ANEKTIRANE RUSIJI


ZELENSKI NAJAVIO PRIJEM U NATO SAVEZ !

Ruski predsjednik Vladimir Putin u Georgijevskoj dvorani Velike palače u Kremlju u prisustvu čeitri čelnika regija koje je imenovala Moskva potpisao je dokument kojim četiri ukrajinske regije i to Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje se pripajaju Rusiji, odnosno Ruskoj Federaciji.
Ovo pripajanje teritorijalno ukrajinskih regija Rusiji 30. rujna 2022. Putin je iskoristio za svečani govor u kojima Ruse i svijet koji prati rusko ratno osvajanje Ukrajine, pokušao uvjeriti kako Zapad zastrašuje cijeli svijet i misli da će takav princip uvijek funkcionirati. Rekao je da je volja ljudi na pripojenim područjima da postanu dio Rusije , te da je kijevski režim pokušao ljudima u okupiranim područjima nametnuti mržnju prema Rusiji.Ali da je „ narod Hersona, Zaporižja i Donbasa rekao ne“ rekao je Putin.



Nakon potpisivanja aneksije 30.rujna 2022. Putin govori uzvanicima, Rusima i svijetu.

Anektiranje Rusiji Putin je izveo na temelju održanih referenduma u tim regijama
25.i 26. rujna ove godine. Prema istoj shemi, Krim je 2014. anektiran Rusiji.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Kijevu je nakon potpisivanja aneksije ukrajinskog teritorija Putina u Kremlju izjavio je da će Ukrajina službeno tražiti ubrzani prijem u NATO Savez. Zelenski je rekao da je Kijev spreman razgovarati s Rusijom, ali ne dok joj je Putin predsjednik.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stava je da „ ilegalna aneksija koju je Putin proglasio neće ništa promijeniti. Sva područja koja su nezakonito okupirana uvijek će biti dio suverene Ukrajine“.
Predsjednik SAD-a Joe Biden izjavio je da SAD neće nikad, priznati ruske pretenzije na ukrajinski teritorij. Takozvani . refendumi su laž, a rezultati su proizvedeni u Moskvi. Istinska volja ukrajinskog naroda očita je svaki dan dok žrtvuju svoje živote za spas svog naroda i neovisnost svoje zemlje - izjavio je američki predsjednik Biden.(m.zouhar zec)


30.09.2022. u 20:01 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 29.09.2022.

EU NE PRIZNAJE NEZAKONITE „ REFERENDUME“





CILJ JE RUSIJE PRIPOJITI OKUPIRANA UKRAJINSKA PODRUČJA

Vijeće Europske unije u svom priopćenju od 28 rujna kaže da Europska unija najoštrije osuđuje nezakonite, lažne „referendume” provedene u dijelovima ukrajinskih regija Donecka, Hersona, Luhanska i Zaporižje koji su trenutačno pod djelomičnom ruskom okupacijom.
Organiziranjem tih nezakonitih, lažnih „referenduma” Rusija želi silom promijeniti međunarodno priznate granice Ukrajine, što je jasno i ozbiljno kršenje Povelje UN-a. Njihov je ishod ništavan i ne može proizvesti nikakav pravni učinak. EU ne priznaje i nikada neće priznati te nezakonite „referendume” i njihov krivotvoreni ishod, kao ni bilo koju odluku donesenu na temelju tog ishoda, te poziva sve članice Ujedinjenih naroda da učine isto. Rusija želi silom promijeniti međunarodno priznate granice Ukrajine, što je jasno i ozbiljno kršenje Povelje UN-a. Njihov je ishod ništavan i ne može proizvesti nikakav pravni učinak.
Ruski nezakoniti, lažni „referendumi” nemaju legitimitet i očito krše međunarodno pravo, kao i međunarodne obveze Rusije. Provedeni su usred agresivnog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine, a cilj im je Rusiji pripojiti okupirana ukrajinska područja. Njima se krše ukrajinski ustav i neovisnost, suverenitet i teritorijalna cjelovitost Ukrajine.

NEZAKONITO GLASOVANJE NIJE IZRAZ SLOBODNE VOLJE
„Nadalje, ruski nezakoniti, lažni „referendumi” u Ukrajini provedeni su u kontekstu raširenih i sustavnih kršenja ljudskih prava, kao i zastrašivanja ukrajinskih građana od strane Rusije i njezinih nezakonito imenovanih vlasti na okupiranim područjima Ukrajine. Stoga to nezakonito „glasovanje”, provedeno pod pritiskom i u žurbi, nije izraz slobodne volje ljudi koji žive u tim regijama Ukrajine. EU odaje priznanje hrabrosti stanovnika Ukrajine koji su se usprotivili „referendumima” i koji se i dalje opiru ruskoj okupaciji.
Svi koji su sudjelovali u organiziranju tih nezakonitih, lažnih „referenduma” i oni koji su odgovorni za druga kršenja međunarodnog prava u Ukrajini odgovarat će za to. U tom će se pogledu predložiti dodatne mjere ograničavanja protiv Rusije.
EU je i dalje nepokolebljiv u pružanju potpore neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te od Rusije zahtijeva da odmah, potpuno i bezuvjetno povuče sve svoje postrojbe i vojnu opremu s cijelog državnog područja Ukrajine. U skladu s Poveljom UN-a i međunarodnim pravom Ukrajina ostvaruje svoje legitimno pravo obrane od ruske agresije kako bi ponovno stekla potpunu kontrolu nad svojim državnim područjem te ima pravo osloboditi okupirana područja unutar svojih međunarodno priznatih granica. EU i njegove države članice nastavit će podupirati napore koje Ukrajina ulaže u tu svrhu, dok god to bude potrebno. „ – piše u priopćenju Vijeća EU.



Izjava visokog predstavnika u ime Europske unije o istjecanju plina iz plinovoda Sjeverni tok

Europska unija duboko je zabrinuta zbog štete na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 koja je dovela do istjecanja u međunarodnim vodama Baltičkog mora, piše u priopćenju Vijeća europske unije od 28. rujna. Dalje se u priopćenju kaže e „Pitanja sigurnosti i okoliša najveći su prioritet. Ti incidenti nisu slučajnost i utječu na sve nas.
Sve dostupne informacije ukazuju na to da je to istjecanje namjerno prouzročeno. Podržat ćemo svaku istragu čiji je cilj potpuno razjasniti što se dogodilo i zašto te poduzeti daljnje korake za povećanje naše otpornosti u području energetske sigurnosti.
Svako namjerno nanošenje štete europskoj energetskoj infrastrukturi potpuno je neprihvatljivo i na njega ćemo odgovoriti snažnim i ujedinjenim odgovorom.“

29.09.2022. u 13:34 • 0 KomentaraPrint#^

USKORO OTVORENJE BALTIČKOG PLINOVODA


OLAKŠANJE ZA EUROPU

Daily Brief, koji sebe predstavlja kao vodič kroz globalnu politiku,ekonomiju, sigurnost i diplomaciju na internet stranici foreignbrief 27. rujna piše da dvije milijarde dolara vrijedan Baltički plinovod između Norveške i Poljske bi trebao početi s radom ovoga tjedna.

„ Plinovod će osigurati vitalni izvor norveškog prirodnog plina za poljsko energetsko tržište. Europa je dužna ruskom uvozu energije, koji je smanjen ili značajno poremećen od ruske invazije na Ukrajinu u veljači. Budući ruski uvozni pravci, poput Sjevernog toka 2, također su otkazani. Cijelo europsko energetsko tržište suočava se s krizom povijesnih razmjera, a novi plinovod pruža dobrodošlo olakšanje.
Malo je vjerojatno da će plinovod poboljšati sistemske probleme na europskom energetskom tržištu. Potrebe za energijom pojačane su smanjenjem nuklearnog kapaciteta u isto vrijeme dok Rusija koristi izvoz prirodnog plina kao oblik političke poluge. Povećani kapacitet zbog ovog novog plinovoda neće smanjiti unutarnje i vanjske političke pritiske s kojima se Europska unija suočava ove zime.Europska unija će vrlo vjerojatno snažno težiti novim kanalima za opskrbu energijom, što je dokazao i novi plinski sporazum s Azerbajdžanom u kolovozu. Također je vjerojatno da će fokus biti na razvoju terminala za ukapljeni prirodni plin za primanje pomorskog uvoza prirodnog plina“ – piše u informaciji o Baltičkom plinovodu između Norveške i Poljske.

29.09.2022. u 07:49 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 28.09.2022.

MEĐUNARODNI DAN PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA



ŠTO JE U INTERESU JAVNOSTI
- ZAŠTITITI TAJNOST PODATAKA ILI IH OBJAVITI?


U povodu obilježavanja Međunarodnog dana prava na pristup informacijama, 28. rujna 2022. povjerenik za informiranje RH dr. Zoran Pičuljan organizirao je okrugli stol na temu "Test razmjernosti javnog interesa kroz normativna rješenja, upravnu i sudsku praksu" na kojem su sudjelovati predstavnici akademske zajednice, Visokog upravnog suda RH, tijela javne vlasti te organizacija civilnoga društva.
Pod naslovom Kad je skidanje oznake tajnosti u interesu javnosti, GONG, organizacija civilnog društva usmjerena na unapređenje demokratskih procesa objavila je kraći izvještaj koji prenosim:


„Prigodom obilježavanja Međunarodnog dana prava na pristup informacijama na okruglom stolu Povjerenika za informiranje Gong je još jednom iskazao zabrinutost oko uvođenja testa razmjernosti i javnog interesa za podatke o trošenju javnog novca.
„Kad imate takva tijela, koja će učiniti sve što mogu da što dulje sakriju informaciju, strahujemo da će im novi Zakon omogućiti da budu još manje transparentni. Kao što znate, starim Zakonom je bilo propisano, a što je potvrđivala i sudska praksa, da kada je u pitanju potrošnja javnih sredstava nije nužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa“, istaknula je Melisa Skender, Gongova stručnjakinja za digitalne alate, u raspravi o različitim pogledima na pitanje provedbe testa razmjernosti i javnog interesa.

Uvodno je o pravu na pristup informacijama i načelu razmjernosti s ustavnopravnog aspekta govorio ustavni stručnjak Đorđe Gardašević s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je među ostalim istaknuo kako bi javnosti trebale biti lakše dostupan pregled odluka Ustavnog suda, ali i rasprave na sjednicama Ustavnog suda otvoriti za javnost. O iskustvima s pravom na pristup informacijama uz Gong su pozvani govoriti Nataša Gornik Jakšić iz Hrvatske narodne banke, Dubravka Bevandić iz Ureda povjerenika, Sanja Otočan ispred Visokog upravnog suda i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko.
Tijekom rasprave više je puta spomenut slučaj Patton Boggs, odnosno Gongov zahtjev za objavom ugovora koje je hrvatska Vlada potpisala s ovim odvjetničkim društvom, a koji još uvijek čeka odluku Europskog suda za ljudska prava. Ovaj je slučaj kao zanimljiv s gledišta zaštite klasificiranih podataka s jedne, i javnog interesa s druge strane prvi spomenuo profesor Gardašević, a potom i Dubravka Bevandić, budući da je Povjerenik odobrio pristup podacima, a takvu odluku kasnije je osporio Ustavni sud zbog čega se čeka pravorIjek Europskog suda za ljudska prava.

Povjerenik za informiranje dr. Zoran Pičuljan istaknuo je važnost upravo takvih, složenih slučajeva u kojima je potrebno utvrditi što je u interesu javnosti važnije – zaštititi tajnosti podataka ili ih objaviti. Pritom, složili su se svi sudionici skupa, test razmjernosti i javnog interesa ne bi trebao biti zlorabljen s ciljem odugovlačenja s objavom traženih podataka, kao u slučaju Ministarstva pomorstva, prometa i veza koje je odbilo objaviti imena članova radne skupine za izradu nacrta novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama."

28.09.2022. u 19:28 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 27.09.2022.

U TIJEKU JE EUROPSKI TJEDAN SPORTA – DO 30.9.


BITI AKTIVAN I ZDRAV ŽIVOTNI STIL ZA SVE

Europska platforma za sportske inovacije (EPSI) je partner Europske komisije od prvog Tjedna europskog sporta koji je pokrenut 2015., imenom BITI AKTIVAN #BeActive, a nastao je kao odgovor na krizu fizičke neaktivnosti.
Razina tjelesne aktivnosti stagnira, pa čak i opada u nekim zemljama.

BITI AKTIVAN
Od 23. do 30. rujna, budimo #BeActive! Milijuni ljudi, sportskih profesionalaca, entuzijasta, stručnjaka i udruga iz cijele Europe – i šire – svake se godine okupe kako bi sudjelovali u jednoj od najvećih sportskih inicijativa na svijetu: Europskom tjednu sporta od 23 - 30. rujna.
Pod vodstvom Europske komisije i suorganizacijom nacionalnih koordinatora i sportskih partnera diljem Europe, Tjedan promiče aktivan životni stil kroz razne proslave i događaje.
Od 2015. godine Tjedan europskog sporta raste iz godine u godinu, potičući sve više Europljana da prihvate zdrav i aktivan način života. Od pet milijuna sudionika i 7 000 događaja u 2015., izdanje 2018. privuklo je nevjerojatnih 12 milijuna sudionika na 48 500 događaja. Tjedan je namijenjen svima – bez obzira na dob, pozadinu ili razinu kondicije – i pomaže pojedincima, javnim tijelima, sportskim pokretima, organizacijama civilnog društva i privatnom sektoru da surađuju na području sporta.

Cijeli tjedan je posvećen aktivnostima u fitness centrima i sportskim klubovima koji su pozvani da organiziraju vlastite aktivnosti, a također i dane otvorenih vrata za sve građane. Pogledati https://europski-tjedan-sporta.hr/


ŠTO JE EPSI -Europska platforma za sportske inovacije ?
Godine 2006. organizacije iz sportske industrije, sportske i istraživačko-razvojne organizacije diljem EU-a udružile su se u europski projekt pod nazivom Innosport.eu inicijativa (www.innosport.eu). Rezultati projekta Innosport.eu sažeti su u publikaciji “Izgradnja budućnosti europskih sportskih inovacija”. Završetak projekta Innosport.eu označio je početak Europske platforme za sport i inovacije, EPSI.EPSI su pokrenuli partneri Innosport.eu na prvoj europskoj konferenciji o sportu i inovacijama u proljeće 2008.
EPSI je umrežena organizacija zasnovana na članstvu unutar Europe koja se fokusira na inovacije u područjima tjelesne aktivnosti vezane uz sport, slobodno vrijeme i zdravlje. EPSI teži okruženju koje je više naklonjeno inovacijama za europsku sportsku industriju, kako bi se potaknule tehnološke inovacije i uspostavile tvrtke s fokusom na inovativnu tehnologiju.



NOVA INICIJATIVA #HealthyLifeStyle4All,

Također provest će se i kampanja nove inicijative Europske komisije #HealthyLifeStyle4All, ( zdrav životni stil za sve ) kojom se promiču vrijednosti zdravog života. Svi građani taj tjedan moći će potpisati Odluku o zdravijem načinu života i tako simbolično odlučiti usvojiti zdrave navike.
Inicijativa i kampanja #HealthyLifestyle4All pokrenuta je 2021. kao nastavak Tartu poziva za zdrav stil života. Prikazuje predanost Europske komisije, članica i partnera promicanju zdravih stilova života za sve, kroz generacije i društvene skupine, napominjući da svatko može imati koristi od aktivnosti koje poboljšavaju zdravlje i dobrobit.

Inicijativa HealthyLifestyle4All obuhvaća tri glavna stupa:
- Povećana svijest o zdravom načinu života kod svih generacija
- Lakši pristup sportu, tjelesnoj aktivnosti i zdravoj prehrani, s posebnim naglaskom na uključivanje i nediskriminaciju kako bi se doprlo do skupina u nepovoljnom položaju
- Udruživanje za holistički pristup hrani, zdravlju, dobrobiti i sportu
Europska sveučilišna sportska asocijacija (EUSA) jedan je od potpisnika obećanja, te će u suradnji s EUSA Institutom, EUSA članicama i partnerima promicati važnost i dobrobiti zdravog načina života, uključujući tjelesnu aktivnost i sport, zdravlje i dobrobit , hranu i prehranu kroz promociju i kampanju putem kanala, usmjerenih na članove i partnere, sudionike naših sportskih i edukativnih događanja, kao i na širu javnost.


Za više informacija, molimo pogledajte https://sport.ec.europa.eu/healthylifestyle4all

27.09.2022. u 10:29 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 25.09.2022.

ALARM MLADIH HRVATSKIH LIJEČNIKA



RJEŠENJE U ZDRAVSTVU IZ STRUKE – NE IZ HDZ-a

Zvono za alarm zazvonio je 24. rujna kada su se mladi hrvatski liječnici okupljni u vlastitu inicijativu ispred Ministarstva zdravstva zatražili reforu zdravstvenog sustava, završetak digitalizacije u zdravstvu, reformu specijalističkog usavršavanja i izmjene uredbe o koeficijentima složenosti posla.
A sve to traže zato da bi usluga pacijentima bila bolja. I tražili su da ih primi ministar zdravstva u Vladi RH Vili Beroš, ali taj se nije pojavio. Predstavnike prosvjednika primila je državna tajnica u Ministarstvu zdravstva te prosvjednicima dala da prouče Reformu zdravstva – o čemu će predstavnici mladih liječnika razgovarati 3. 10. sa onim tko će biti ministar zdravstva. Bilo bi iznimno koisno za zdravstveni sustav kada bi aktualni ministar zdravstva uvidio da nije dorastao funkciji ministra, da ništa nije uredio, ništa unaprijedio, da nije smanji dugove u zdravstvu, da ni na koji način ne vlada tijekovima u vrlo važnom resoru zdravstva - i da da ostavku na funkciju. Politika kojom upravlja premijer Andrej Plenković je dovela Beroša na poziciju ministra, ali taj je na poziciju došao ne radi znanja vizije i sposobnosti, već radi pripadnosti HDZ-u.

TKO ĆE UOPĆE LIJEČITI HRVATSKE GRAĐANE !
Ali podatak koji su na prosvjedu iznijeli mladi liječnici, da je iz Hrvatske do sada otišao tisuću i sedamdeset jedan liječnik, te 138 mladih liječnika koji su iz Hrvatske otišli odmah nakon što su diplomirali, je toliko ozbiljan i alarmantan – da dovodi do pitanja – tko će uopće liječiti hrvatske građane? Jer, tko to nije u zdrastvenoj evidenciji- od rođenja do kraja života? A aktualne politika
toliko žestoko zanemaruje hrvatski zdrastveni resor kao da je neki imaginarni nametnuti cilj, za za nekoliko godina Hrvatska uopće neće imati zdravstvo . Ministar Beroš došao je na funkciju ministra u siječnju 2020. Hvaranin, kao i premijer Plenković nije ništa značajno doprinio zdravstvu. Financijski dugovi duboki su nekoliko milijardi kuna, usprkos novcu koji RH povlači iz EU, a Nacionalnim planom je obečala reforme. Zdravstvo se neprestano održava na takoj liniji održivosti, na teret usluga pacijenata, uz pojavu sve večeg broja bolničkih bakterija koje zaposijedaju ekonomski oslabljene bolničke sustave, a ubijaju bolesnu populaciju.

HRVATSKO ZDRAVSTVO SE UNIŠTAVA 30 GODINA!
Ali Beroševa je funkcija pridonijela prijateljstvu Plenković – Beroš. Beroš je više puta izjavio “Dok imam premijerovo povjerenje, ja ću obavljati funkciju ministra”. Beroš postaje poznat po aferi namještanja kupnje uređaja za intraoperativno zračenje, koje je Ministarstvo platilo 11,2 milijuna kuna za KBC Sestre milosrdnice. Taj je uređaj preplaćen za nevjerojatnih 111 posto, a zbog toga su pokrenuta i ispitivanja Uskoka. Potom je bila afera i oko sustava za prijavljivanje cijepljenja u periodu najjačeg covid razdoblja kada se radi platforma Cijepi se, u kome su sudjelovale tri tvrtke, a Ministarstvo platilo više od četiri milijuna kuna.“ A Beroš i dalje ima povjerenje Plenkovića, usprkos neprestanim upozorenjima oporbe u Saboru, da ministar nema ni viziju ni znanja i da generalno rečeno ne radi zadovoljavajuće u resoru koji treba voditi.
Na prosvjedu 24. rujna su mladi liječnici konstatirali da se hrvatsko zdravstvo konstantno uništava već 30 godina. Pitanje je ozbiljno – zašto? Hrvatska je članica EU, u nekim se djelatnostima administracija trudi udovoljiti postavljenim standardima EU. Zašto to nije i u zdravstvu? Činjenica je da zdravstveni sustav čine ljudi. Ali politika HDZ-a ne može i ne smije odlučivati tko će čini zdravstveni sustav. Plenković i njegovi prijatelji i obitelj imaju mogućnosti liječiti se i izvan Hrvatske, ali što će biti sa ostalim hrvatskim građanima, posebno iscrpljenim hrvatskim umirovljenicima?
I sada kada je alarm stanja u zdravstvu upaljen, - jer su ga upalili mlađi liječnici koji žele ostati u Hrvatskoj- koji žele raditi u uređenom sustavu, jer su dio Europe – napredak i rješenje može doći iz krugova liječnika, koji u sustavu rade, koji sustav poznaju i mogu ga najučinkovitije osposobljavati. Plenković sa svojim političkim odabirima mora ustuknuti, ako Hrvatskoj želi dobro rješenje za zdravstvo. A stranačkom kolegi i prijatelju s otoka zahvaliti na suradnji dugoj gotovo tri godine, ali ne i uspješnoj.
Plenković svojom retorikom želi ostaviti dojam da poznaje mnoga područja
rada u RH. No mnogim temama ne poznaje srž. Ministri su ti koji moraju voditi glavnu riječ. Vrijeme da sve resore mora voditi politika i HDZ – mora postati prošlost. Bez stručnih ljudi, koje se prečesto ništa ne pita – problemi se ne rješavaju, a investicije nisu utrošene na pravi način.

Margareta Zouhar Zec

25.09.2022. u 13:42 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 23.09.2022.

KOMPENZACIJSKE MJERE ZA RODITELJE I DJECU


PROGRAM OBRAZOVANJA I DJEČIJI VRTIĆI !

Šta radi politička opcija Možemo koja vodi glavni grad Hrvatske – Zagreb?


Da podsjetim najprije da je Visoki upravni sud odlučio 5. srpnja 2022. da je odluka Grada Zagreba o retroaktivnom ukidanju Mjere roditelj-odgojitelj nezakonita, ali sud nije osporio mijenjanje odluke o Mjeri, pa ju je Grad zadržao pravo mijenjati.
Podsjećam da se radi o 5.586 obitelji koje obuhvaćaju više od 21.000 djece gdje je fokus na trećem, četvrtom i svakom slijedeće djetetu.

Grad Zagreb uvodi Kompenzacijske mjere edukacije za roditelje i gradnju dječjih vrtića za djecu . Kažu da je proširenje kapaciteta gradskih vrtića, odnosno omogućavanje upisa u vrtić svoj djeci Grada Zagreba najvažnija je kompenzacijska mjera za korisnike mjere roditelj odgojitelj, a kojima je do sada bilo zapriječeno upisati djecu u vrtić.

Uvažavajući činjenicu otežanog povratka na tržište rada, Grad Zagreb donio je i objavio 7. rujna, četiri kompenzacijske mjere u području osposobljavanja za uključivanje roditelja djece iz Mjere u tržište rada i to na slijedeći naćin:

• Program stjecanja obrazovnih kvalifikacija u Pučkom otvorenom učilištu
• Program edukacije i savjetovanja u Plavom uredu (?)
• Potpora za samozapošljavanje korisnika Mjere roditelj odgojitelj
• Potpore za očuvanje i razvoj obrtničkih djelatnosti
Kompenzacijske mjere kreću u implementaciju odmah, a prve promjene za roditelje korisnike, u smislu smanjenja razine naknade, stupaju na snagu u travnju 2023., dok prvi korisnici izlaze iz mjere u listopadu 2023. Bit će im omogućeno da se na vrijeme prilagode novim okolnostima koje nastupaju nakon 6, odnosno nakon 12 mjeseci.

PONOVO IZMJENE ZA RODITELJE IZ MJERE

Da bi osigurali sredstva za gradnju novih vrtića, Grad i gradonačelnik Tomašević koji upravlja Gradom i financijskim sredstvima je ponovo donio izmjene Mjere roditelj odgojitelj. Uvažavajući presudu Visokog upravnog suda, korisnicima mjere ostavljen je ponešto , ali minimalno; prvo duži period prilagodbe, drugo smanjenje naknada je postupnije, a kao treće uvedene su četiri gore navedene tzv. kompenzacijske mjere za roditelje koji izlaze iz Mjere i koji će samo snositi teret odrastanja svoje djece.

Prema novoj izmjeni odluke: iznos naknade se neće mijenjati šest mjeseci, a potom ide slijedećim redom:
- 31.3.2023. visina naknade pada na iznos minimalne plaće, ( 3 750 kuna je sada, ali će biti povećana, potkraj kalendarske godine, za vjerovati je )
- 30.6.2023. visina naknade pada na 50% minimalne plaće i ostaje na toj razini do izlaska iz mjere,
- 30.9.2023. obitelji koji su korisnici čije dijete ima sedam ili više godina izlaze iz mjere,
- nakon 30.9.2023., obitelji koji su korisnici izlaze iz mjere kad im dijete navrši lo sedam godina. Ovim modelom ušteda u proračunu 2023. je 207 milijuna kuna, u proračunu 2024. ušteda će biti oko 450 milijuna kuna, a u godinama nakon toga trošak mjere bit će zanemariv, izračunali su u Gradu Zagrebu.

U zadnjih nekoliko mjeseci izvještava politička opcija Možemo, započeli su izgradnju tri nova dječja vrtića, u Kašini (Sesvete), Odranskom Obrežu (Brezovica) i Ivanjoj Reki (Peščenica-Žitnjak). Nakon više desetljeća nedostatnog ulaganja u vrtiće, radimo veliki zaokret - u iduće dvije godine izgradit ćemo ukupno 12 novih objekata. Gradska uprava želi svoj zagrebačkoj djeci omogućiti upis u gradski dječji vrtić .(m.zouhar zec)




23.09.2022. u 12:16 • 0 KomentaraPrint#^

PRAVNI REŽIM U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA PARKOVA PRIRODE


PRIVATNE ČESTICE UNUTAR ZAŠTIČENOG PODRUČJA !

Na Plitvičkim jezerima Državna geodetska uprava predstavila je 21. rujna projekt „Evidentiranje posebnog pravnog režima kao doprinos učinkovitijem upravljanju u zaštićenim područjima“, koji obuhvaća 8 nacionalnih parkova i 10 parkova prirode unutar kojih su i dva stroga rezervata u RH. Projekt Evidentiranje posebnog pravnog režima (EPPR) će stvoriti preduvjete za evidentiranje i provedbu prava prvokupa u službenim registrima u svim zaštićenim područjima koja su i dio ekološke mreže Natura 2000 iz kategorije NP. Ujedno će omogućit uvid u ažurne, točne i transparentne informacije o statusima i pravima u zaštićenim područjima.



Plitvička jezera

Ne zna točno za većinu zaštićenih područja koje katastarske čestice se nalaze unutar njihovih granica. Zbog neutvrđenih vanjskih granica zaštićenih područja, tijela koja njima upravljaju često nailaze na poteškoće tijekom sprečavanja radnji koje su u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti prirode.
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u iznosu 31.2 milijuna kuna, a ukupna vrijednost projekta je 36.7 milijuna kuna. Započeo je 1. veljače 2019., a rok za završetak je 31. prosinca 2022.
„Državna geodetska uprava je nositelj projekta EPPR kao doprinos učinkovitijem upravljanju u zaštićenim područjima. Na projektu od početka sudjeluje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, te javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima. EPPR će utvrditi jasne granice pojedinih zaštićenih područja, omogućiti njihovu vidljivost i transparentnost, a sve u svrhu učinkovitijeg upravljanja zaštićenim područjima. Cilj je digitalizacija i jednostavniji pristup geoprostornim i katastarskim podacima iz nadležnosti Državne geodetske uprave“, rekao je voditelj projekta EPPR-a, Mladen Pandža.
Projekt EPPR-a neće ograničavati prava vlasnika na zaštićenim područjima. Sve zakonske odredbe već se primjenjuju prema Zakonu o zaštiti prirode, rečeno je. Javna tribina u NP Plitvička jezera je ujedno i početak javnog uvida koji će trajati mjesec dana, odnosno do 21. listopada. Svi zainteresirani u tom razdoblju mogu provjeriti je li njihova čestica unutar granica zaštićenog područja.

„Kada je riječ o privatnim vlasnicima i njihovim pravima i obvezama unutar zaštićenih područja treba naglasiti pravne elemente koji mogu biti od velike koristi svima koji posjeduju nekretnine na tom području. Pravo prvokupa, izvlaštenje, pravo na naknadu štete, su detaljno pojašnjeni na javnoj tribini, a dostupni su i na mrežnim stranicama projekta“, izjavila je Ana Vrban, viša stručna savjetnica u odjelu katastarskih izmjera pri Državnoj geodetskoj upravi.





23.09.2022. u 11:40 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 20.09.2022.

HRVATSKA TRAŽI ISPLATU 700 MILIJUNA EURA OD EUROPSKE KOMISIJE


PLAĆANJE OVISI O UČINKU




NextGenerationEU: Commission receives payment request from Croatia for EUR 700 million under the Recovery and Resilience Facility

Komisija je 19. rujna od Hrvatske primila drugi zahtjev za isplatu u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost Recovery and Resilience Facility (RRF) Riječ je o 700 milijuna eura financijske potpore (bez predfinanciranja).

Cjelokupni hrvatski plan oporavka i otpornosti financirat će se s 5,51 milijarde eura bespovratnih sredstava. Plaćanja u okviru RRF-a temelje se na učinku i ovise o tome hoće li Hrvatska provesti ulaganja i reforme navedene u svom planu oporavka i otpornosti. Drugi zahtjev za isplatu odnosi se na 25 prekretnica i ciljeva, a uključuje novi Zakon o socijalnoj skrbi i osposobljavanje socijalnih stručnjaka, kao i uspostavu instrumenata financiranja za jačanje pristupa financiranju za poduzeća te Odluku o poticajima za dobrovoljne funkcionalne i stvarne spajanje jedinica lokalne samouprave (JLS).
Također pokriva važne energetske mjere kao što su procjena prepreka za veću primjenu obnovljivih izvora energije (OIE) i donošenje Strategije razvoja vodika. Komisija sada ima dva mjeseca za procjenu zahtjeva. Zatim će svoju preliminarnu procjenu hrvatskog ispunjavanja ključnih točaka i ciljeva potrebnih za ovu isplatu poslati Gospodarskom i financijskom odboru Vijeća. Više informacija o procesu zahtjeva za plaćanje prema RRF-u dostupno je u ovim pitanjima i odgovorima.
Instrument za oporavak i otpornost ključni je instrument u srcu NextGenerationEU za pomoć EU-u da izađe jači i otporniji iz trenutačne krize.


EUROPSKA KOMISIJA HRVATSKOJ – 550 MILIJUNA EURA IZ INSTRUMENTA SURE

Commission proposes to provide additional €550 million to Croatia and €142 to Lithuania under SURE

Europska komisija je 20. rujna u Vijeću predstavila dva prijedloga odluke o dodjeli dodatnih 550 milijuna eura financijske potpore Hrvatskoj u okviru instrumenta SURE, čime će ukupna potpora Hrvatskoj iznositi 1,6 milijardi eura, a dodatna 142 milijuna eura Litvi, čime je ukupna potpora dosegla 1,1 milijardu eura. Nakon što Vijeće prihvati prijedloge, osigurat će se financijska potpora u obliku kredita po povoljnim uvjetima. Zajam Hrvatskoj pomoći će u pokrivanju troškova, prvenstveno nastalih u 2021., koji se odnose na nastavak programa skraćenog radnog vremena i programa subvencioniranja plaća, uvedenih kao odgovor na pandemiju COVID-19.

Zajam Litvi također će pomoći u financiranju rashoda nastalih u 2021. za nastavak dvaju programa subvencioniranja plaća, uključujući onaj koji funkcionira kao program skraćenog radnog vremena, uveden kao odgovor na pandemiju. Mjere su time riješile ozbiljan socioekonomski učinak krize izazvane COVID-19. Sada postoji devet država članica koje su zatražile dodatnu potporu SURE uz potporu koju je Vijeće već odobrilo 2020.: Belgija, Cipar, Grčka, Latvija, Litva, Malta, Mađarska, Bugarska i Hrvatska. SURE je ključni element sveobuhvatne strategije EU-a za zaštitu radnih mjesta i radnika kao odgovor na pandemiju koronavirusa. Današnji prijedlog, ako bude usvojen, povećao bi ukupnu financijsku potporu dodijeljenu u okviru SURE na ukupno 94,5 milijardi eura. Komisija je već isplatila 91,8 milijardi eura u 19 država članica u okviru SURE, a očekuje da će u nadolazećim mjesecima poduzeti preostale operacije zaduživanja. 5,5 milijardi eura još uvijek je dostupno u okviru SURE za moguće buduće zahtjeve.

20.09.2022. u 16:59 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 18.09.2022.

IZ GOVORA "STANJE UNIJE 2022"


BUDUĆNOST JE EUROPSKA BANKA ZA VODIK

Ursule von der Leyen predsjednica Europske komisije "O stanju Unije 2022" govorila je punih 60 minuta, 14. rujna 2022. u Parlametu pred europarlamentarnom zastupnicima u Strasbourgu. Ovdje objavljujem najzanimljivije djelove govora. Predsjednica Komisije govorila je, točnije čitala, svoj govor koji je bio vrlo konstruktivnan, zanimljiv i veoma jednostavan za razumijevanje.




Nije ovo samo rat Rusije protiv Ukrajine.Rat je ovo protiv naše opskrbe energijom, protiv našega gospodarstva, protiv naših vrijednosti i naše budućnosti.Ovo je sukob autokracije i demokracije. Uvjerena sam da će pred hrabrošću i solidarnošću Putin pokleknuti i Europa će pobijediti.

EUROPA JE SOLIDARNA S UKRAJINOM
Europa je od prvoga dana uz Ukrajinu. Oružjem. Financijskim sredstvima. Dobrodošlicom izbjeglicama. I najžešćim sankcijama koje svijet pamti.Ruski je financijski sektor na izdisaju. Tri četvrtine ruskog bankovnog sektora isključili smo s međunarodnih tržišta.Iz Rusije se povuklo gotovo tisuću međunarodnih poduzeća.
Proizvodnja automobila za tri je četvrtine manja nego lani. Aeroflot prizemljuje zrakoplove jer nema rezervnih dijelova. Ruska vojska ostaje bez poluvodiča i vojnu opremu popravlja čipovima iz perilica posuđa i hladnjaka. Ruska industrija je na koljenima.Kremlj je rusko gospodarstvo poslao na put bez povratka.To je cijena Putinova razornog i smrtonosnog pohoda.I neka bude jasno svima, sankcije se ne ukidaju. U ovome trenutku važno je pokazati odlučnost, ne pomirljivost.Isto vrijedi i za našu financijsku pomoć Ukrajini.Tim Europa dosad je poslao više od 19 milijardi eura financijske pomoći.A u to nisam ubrojila našu vojnu potporu.

UKRAJINI OMOGUĆITI PRISTUP JEDINSTVENOM TRŽIŠTU
U ožujku smo Ukrajinu uspješno spojili na našu elektroenergetsku mrežu. Prvotno je plan bio da to učinimo do 2024. Ali uspjeli smo u dva tjedna. I Ukrajina danas nama izvozi električnu energiju. Tu obostrano korisnu trgovinu želim još više proširiti.Već smo ukinuli uvozne carine na ukrajinski izvoz u EU.Uvest ćemo Ukrajinu u europsko područje besplatnog roaminga. I trake solidarnosti pokazale su se kao velik uspjeh.
U skladu sa svim time, Komisija će surađivati s Ukrajinom kako bi joj omogućila nesmetan pristup jedinstvenom tržištu. To vrijedi i u drugom smjeru.Jedinstveno tržište jedan je od najvećih europskih uspjeha. Sad je čas da ono postane uspjeh i za naše prijatelje u Ukrajini.

TREBALO JE SLUŠATI RUSKE NOVINARE
Iz ovog smo rata naučili da je trebalo slušati one koji znaju kakav je Putin.Trebali smo slušati Anu Politkovsku i sve ruske novinare koji su otkrivali zločine i platili to životom.Naše prijatelje u Ukrajini, Moldovi, Gruziji te oporbu u Bjelarusu.Trebali smo slušati glasove u našoj Uniji – u Poljskoj, u baltičkim zemljama i po cijeloj središnjoj i istočnoj Europi.Godinama su nam govorili da se Putin neće zaustaviti.I pripremali su se za to.
Naši prijatelji iz baltičkih zemalja uložili su velike napore da ne budu ovisni o Rusiji. Ulagali su u energiju iz obnovljivih izvora, u terminale za ukapljeni prirodni plin i interkonekcijske vodove.
To je veliki trošak. Ali ovisnost o ruskim fosilnim gorivima ima puno veću cijenu.
Moramo se riješiti te ovisnosti u cijeloj Europi.Zbog toga smo dogovorili zajedničko skladištenje. Sada smo na 84 % kapaciteta: premašili smo zadane ciljeve.No to nažalost neće biti dovoljno. Odmaknuli smo se od Rusije prema pouzdanim dobavljačima, SAD-u, Norveškoj, Alžiru i drugima.
Prošle je godine udio ruskog plina iznosio 40 % našeg uvoza plina. Danas je to tek 9 % plina iz plinovoda. No Rusija i dalje stalno manipulira našim tržištem energije. Ide tako daleko da spaljuje vlastiti plin. To tržište više ne funkcionira.Osim toga, klimatska kriza u velikoj se mjeri odražava na našim računima. Zbog toplinskih valova raste potražnja za električnom energijom. Suše su zatvorile hidroelektrane i nuklearke.Zbog toga su cijene plina više od deset puta veće nego prije pandemije. Milijuni poduzeća i kućanstava ne znaju kako spojiti kraj s krajem.

POGREŠNO JE OSTVARIVATI DOBIT NA RAČUN RATA
I NA TERET POTROŠAĆA

Radnici iz tvornice keramike u središnjoj Italiji odlučili su svoje smjene pomaknuti na ranojutarnje sate kako bi iskoristili niže cijene energije.Zamislite samo one među njima koji su i roditelji, koji moraju iz kuće izaći rano dok djeca još spavaju, a sve zbog rata koji nisu odabrali.
To je jedan od milijun primjera prilagodbe Europljana ovoj novoj stvarnosti.
Želim da se naša Unija ugleda na svoje građane. Ako smanjimo potražnju u razdoblju najvećeg opterećenja, zalihe će dulje trajati, a cijene će se zbog toga smanjiti. Zato državama članicama predlažemo mjere za smanjenje ukupne potrošnje električne energije.No potrebna nam je usmjerenija potpora. Za industriju, naprimjer za proizvođače stakla, koji moraju ugasiti peći. Ili za samohrane roditelje kojima neprestano stižu zastrašujući računi za režije. Milijunima Europljana potrebna je potpora.
Države članice Unije već su uložile milijarde eura za pomoć ugroženim kućanstvima.No znamo da to neće biti dovoljno.
Zato predlažemo ograničenje prihoda poduzeća koja proizvode električnu energiju po niskim cijenama.Ta poduzeća ostvaruju dosad nezabilježene prihode, o kakvima nisu ni sanjali. U našem socijalnom tržišnom gospodarstvu, dobit je dobra.No u ovakvim vremenima pogrešno je ostvarivati nevjerojatnu dobit na račun rata i na teret potrošača.
U ovakvim vremenima dobit se mora podijeliti i usmjeriti prema onima kojima je najpotrebnija.Zahvaljujući našem prijedlogu prikupit će se više od 140 milijardi eura kojima će države članice ublažiti izravne posljedice krize. A zbog toga što je ova kriza povezana s fosilnim gorivima, i industrija fosilnih goriva ima poseban zadatak.I najveća poduzeća iz sektora nafte, plina i ugljena ostvaruju golemu dobit. Zato i ona trebaju pošteno sudjelovati – moraju dati svoj doprinos u krizi.
Sve su to hitne i privremene mjere koje pripremamo, a raspravljamo o mogućnosti ograničenja cijena. Moramo se truditi sniziti cijenu plina.Moramo osigurati opskrbu, a istodobno ostati i globalno konkurentni.
Zato ćemo s državama članicama pripremiti niz mjera u kojima ćemo uzeti u obzir specifičnu prirodu našeg odnosa s dobavljačima – od nepouzdanih dobavljača kao što je Rusija do pouzdanih prijatelja kao što je Norveška.S norveškim premijerom Storeom dogovorila sam osnivanje radne skupine. Timovi su već počeli s radom.Na dnevnom je redu još jedna važna tema. Danas je naše tržište plina dramatično izmijenjeno: od većinskog oslanjanja na plin iz plinovoda prešli smo na povećanje količine prirodnog ukapljenog plina.Ali TTF, referentna vrijednost na tržištu plina, nije se prilagodio.Zato će Komisija nastojati uspostaviti prezentativnije mjerilo.

MODEL TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE,
NIJE VIŠE PRAVEDAN ZA POTROŠAĆE

A u listopadu ćemo izmijeniti privremeni okvir za mjere državne potpore kako bismo omogućili izdavanje državnih jamstava i istodobno očuvali ravnopravne uvjete. Ali bez obzira na krizu u kojoj jesmo, moramo gledati u budućnost.
Sadašnji model tržišta električne energije, koji se temelji na rangiranju ponuđača na temelju ekonomskih kriterija, nije više pravedan za potrošače.
Oni bi morali osjetiti prednosti jeftine energije iz obnovljivih izvora.Zato moramo smanjiti prevladavajući utjecaj plina na cijenu električne energije. Stoga ćemo provesti sveobuhvatnu reformu tržišta električne energije.
A sada želim istaknuti nešto važno. I prije pola stoljeća, sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, svijet se suočio s krizom zbog fosilnih goriva.
Neki od nas još pamte vikende bez automobila radi uštede energije. A ipak smo nastavili po starom. Nismo se oslobodili ovisnosti o nafti. A što je još gore, fosilna goriva bila su uvelike subvencionirana.To je bio pogrešan put, ne samo za klimu, nego i za javne financije i za našu neovisnost. I tu pogrešku i danas plaćamo.Tek je šačica vizionara shvatila da je pravi problem u fosilnim gorivima, a ne samo u njihovoj cijeni. Neki od tih vizionara naši su prijatelji iz Danske. Kad je došlo do naftne krize, Danci su počeli znatno ulagati u iskorištavanje energije vjetra. Na temeljima koje su postavili postali su globalni predvodnici u tom sektoru i otvorili na desetke tisuća novih radnih mjesta.
Tako se to radi!Ne treba tražiti samo brzo rješenje, već je potrebno promijeniti obrasce, učiniti iskorak u budućnost.

BUDUĆNOST JE EUROPSKA BANKA ZA VODIK

Nužna preobrazba je već započela! Već se događa na Sjevernom i Baltičkom moru, gdje naše države članice ulažu golema sredstva u vjetroelektrane na moru.Događa se na Siciliji, gdje će najveća takva europska tvornica uskoro proizvesti najnoviju generaciju solarnih panela.
Događa se i na sjeveru Njemačke, gdje regionalni vlakovi sada voze na zeleni vodik.Vodik bi mogao biti pokretač promjene u Europi.Tržišna niša za vodik mora prerasti u veliko tržište.U planu REPowerEU udvostručili smo cilj: želimo da se do 2030. u Europskoj uniji svake godine proizvede deset milijuna tona vodika iz obnovljivih izvora.
Da bismo u tome uspjeli, trebamo pokrenuti tržište vodika, nadoknaditi manjak ulaganja i uskladiti buduću ponudu i potražnju.Stoga danas mogu najaviti da ćemo osnovati novu europsku banku za vodik.Ta će banka pomoći da se zajamči otkup vodika, i to ponajviše sredstvima iz Fonda za inovacije.Moći će uložiti tri milijarde eura u stvaranje budućeg tržišta vodika.Tako će se graditi gospodarstvo budućnosti i to je naš zeleni plan za Europu!

SVAKO ČETVRTO POUZEĆE ODLAZI U STEČAJ
RADI KAŠNJENJA U PLAČANJU RAČUNA

Potrebno nam je motivirajuće poslovno okruženje, radna snaga s odgovarajućim vještinama i pristup sirovinama potrebnima za industriju.
O tome ovisi naša konkurentnost u budućnosti. Moramo ukloniti prepreke koje i dalje koče naša mala poduzeća. Ona moraju biti u središtu te preobrazbe jer su okosnica dugogodišnje europske industrijske snage i uvijek im je zaposlenik bio na prvome mjestu, pogotovo u kriznim vremenima. A inflacija i nesigurnost posebno su ih teško pogodile.
Stoga ćemo predložiti paket olakšica za mala i srednja poduzeća, koji će uključivati prijedlog za jedinstveni skup poreznih pravila za poslovanje u Europi pod nazivom BEFIT. Time će se olakšati poslovanje u Uniji. Uz manje birokracije postići će se bolji pristup dinamičnom europskom tržištu.
Revidirat ćemo i Direktivu o kašnjenju u plaćanju jer nije pošteno da svako četvrto poduzeće odlazi u stečaj zbog kašnjenja u plaćanju računa.
To će biti spas za milijune obiteljskih poduzeća.Nedostatak osoblja još je jedan izazov za europska poduzeća.Nezaposlenih nikad nije bilo manje, a s druge strane, broj slobodnih radnih mjesta nikad nije bio veći.Bilo da je riječ o vozačima kamiona, konobarima ili osoblju u zračnim lukama, njegovateljima, inženjerima ili informatičarima, od nekvalificiranih radnika do stručnjaka s visokom stručnom spremom – Europa vas sve treba!
Stoga još više moramo ulagati u osposobljavanje i usavršavanje, u čemu ćemo blisko surađivati s poduzećima jer ona najbolje znaju kakvi im stručnjaci trebaju sada i kakvi će im trebati u budućnosti.Pritom moramo uzeti u obzir želje i ciljeve samih tražitelja posla.Isto tako, planiramo privući odgovarajuće stručnjake iz inozemstva koji će osnažiti naša poduzeća i europski rast.Stoga je prvi korak da u Europi počnemo brže priznavati njihove stručne kvalifikacije.Europa mora postati privlačnija za one koji imaju znanje i želju za radom.
Stoga predlažem da se 2023. proglasi Godinom osposobljavanja i usavršavanja- rekla je u svom izlaganju o stanju Europske unije predsjednica Ursula von der Leyen .

18.09.2022. u 21:02 • 0 KomentaraPrint#^

SASTANAK RADI ŠEĆERA


"ŠEĆERA NA DOMAĆEM TRŽIŠTU IMA DOVOLJNO"

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s ravnateljicom Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandrom Zokić i u nazočnosti ministra obrane Marija Banožića u petak, 16. rujna 2022. godine, u Županji održala sastanak s predstavnicima Uprave Hrvatske industrije šećera na temu aktualnosti u sektoru.

Sudionici sastanka su naglasili procjenu pada prinosa šećerne repe zbog negativnog utjecaja suše i probleme s porastom cijena inputa u proizvodnji, ali i pohvalili nastojanja Vlade RH da održi površine pod šećernom repom i proizvodnju šećera.

Šećerna repa je nužna sirovina za daljnju opstojnost proizvodnje šećera i od iznimne strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, ali i kultura koja ima značajnu ulogu u plodoredu, istaknula je ministrica Vučković u Županji. Rekla je kako će Vlada i Ministarstvo razmotriti i dodatnu pomoć toj industriji u vremenima višestruke krize te pokušati kompenzirati eventualne gubitke, i putem posebne potpore namijenjene nadoknadi troškova energije sektoru prerade, koja je u izradi te vrijedna 200 milijuna kuna, kao i da, prema svim dostupnim podacima kojima Ministarstvo raspolaže, šećera na domaćem tržištu ima dovoljno i nestašica ne bi trebalo biti.

PROIZVODNJA ŠEĆERA - OKO 135 TISUĆA TONA

U 2021. godini za kulturu šećerne repe kroz proizvodno vezane potpore isplaćeno je 35,6 milijuna kuna, a nastavak potpore u narednom razdoblju definiran je Strateškim planom 2023.-2027., kao i sredstva vrijedna 73,5 milijuna eura za daljnja ulaganja u sustave navodnjavanja. U Vukovarsko-srijemskoj županiji ugovorena su 4 projekta javnog navodnjavanja ukupne vrijednosti 206 milijuna kuna kojima će biti obuhvaćena površina od 2 707 hektara.
Na razini Hrvatske odobreno je 789 milijuna kuna potpore za 19 projekata sustava navodnjavanja koji obuhvaćaju površinu od oko 8.200 hektara, a u postupak e-savjetovanja upućen je i poseban Natječaj vrijedan 63,5 milijuna kuna koji se odnosi isključivo na ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima.

Kroz Program ruralnog razvoja do sada je u županiji ugovoreno 1,5 milijardi kuna i isplaćeno 1,2 milijardi kuna potpore.
Prema prvim podacima Hrvatske industrije šećera proizvodnja šećera u tržišnoj godini 2021./2022. iznosi oko 135 tisuća tona šećera, što je u odnosu na prethodnu tržišnu godinu više za 7,2 %.

18.09.2022. u 20:47 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 11.09.2022.

INFLACIJA 9,1 POSTO S VELIKIM RAZLIKAMA MEĐU ZEMLJAMA



"NADOLAZEĆI MJESECI BITI ĆE TEŠKI"

Prenosim govor povjerenika Europske komisije za gospodarstvo Paola Gentilonija na tiskovnoj konferenciji Euroskupine 9. rujna 2022. u Pragu, gdje govori o ekonomskoj situaciji i koordinaciji makroekonomskih politika u eurozoni.



PREDSJEDNICA Europske komisije Ursula fon der Leyen

Paolo Gentiloni"„Danas smo razgovarali o gospodarskoj situaciji u eurozoni. Mislim da imamo dvije ključne riječi: jedna je neizvjesnost, a druga je suradnja. Neizvjesnost, jer unatoč svemu, gospodarstvo eurozone ostalo je na snažnim nogama u prvoj polovici godine: BDP je u prvom tromjesečju porastao 0,7%, au drugom 0,8%. Zaposlenost je nastavila rasti, a stopa nezaposlenosti od 6,6% rekordno je niska.
Ali najnoviji pokazatelji raspoloženja i cjelokupna globalna situacija, podaci o cijenama, inflaciji, energentima, ukazuju na usporavanje gospodarskog zamaha u nadolazećim mjesecima. Inflacija se popela na 9,1%, s velikim razlikama među zemljama. To nagriza kupovnu moć i uzrokuje rastuću bol za kućanstva i poduzeća. Recesija nije neizbježna, ali iskreno, rizik od nje se očito povećao.

Vlade su odgovorile na rastuće cijene energije širokim rasponom mjera potpore. Ministrima smo dostavili opću ocjenu ovih mjera. Neto fiskalni trošak mjera donesenih do 29. kolovoza iznosi oko 0,9% BDP-a EU. Naravno, očekujemo da će se ta brojka znatno povećati do kraja godine jer se ovakve mjere poduzimaju iz dana u dan.
Prema našem mišljenju, ima prostora da mjere budu više usmjerene na najugroženija kućanstva i poduzeća, kao što dosljedno preporučujemo u našim smjernicama državama članicama. Naravno, shvaćam da ovo načelo nije uvijek lako provesti (toliko teška uloga za ministre financija, posebno, i vlade) kada se toliko – također sa srednjim primanjima – kućanstava i poduzeća suočava s poteškoćama.
Znamo da je ključni uzrok ovih problema Putinov rat protiv Ukrajine i to treba vrlo jasno imati na umu i to ponavljati građanima i na javnim mjestima. Putinov rat i njegovo naoružavanje ruskog izvoza energije imaju za cilj podijeliti Europu i oslabiti odlučnost kolektivnog Zapada da podrži Ukrajinu. Ruska vlada će pokušati iskoristiti naše ekonomske poteškoće. I neće uspjeti.
Suočavanje s inflacijom, rizicima za rast, rizicima recesije znači povećanje uštede energije, povećanje energetske učinkovitosti i razvoj alternativnih izvora energije dio su rješenja. Rješenje je suradnja fiskalne i monetarne politike i energetskih odluka koje idu u pravom smjeru. Kao i popravljanje našeg tržišta električne energije. Kao što znate, Komisija radi na hitnoj intervenciji u tom pogledu – s krajnjim ciljem da se, naravno, smanji pritisak na kućanstva i poduzeća i namjeravamo iznijeti konkretne prijedloge na Kolegiju sljedeći utorak.

Nadolazeći mjeseci bit će teški, ali spremni smo i izborit ćemo se s izazovima koji su pred nama. Uvjeren sam da će uloga Euroskupine biti sve važnija u nadolazećim mjesecima.Digitalne valute središnje banke, uključujući novosti o projektu digitalnog eura.
Vrlo kratko o digitalnom euru. Pregledali smo rezultate naših ciljanih konzultacija, koji su pokazali vrlo visoku podršku ovom projektu. I zahvaljujemo Christine i ECB-u. (Europskoj središnjoj banci)
Potrebno je dodatno raspraviti o brojnim točkama, na primjer o slučajevima upotrebe, statusu zakonskog sredstva plaćanja i balansiranju privatnosti i sljedivosti.
Europska komisija će nastaviti raspravljati o tim pitanjima s državama članicama i ESB-om dok radimo na pripremi uravnoteženog zakonodavnog prijedloga za 2023."

11.09.2022. u 13:06 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 09.09.2022.

JESENSKI PAKET MJERA S OKUSOM PLJAČKE U INI!



ILI ZA MILIJARDU ILI ZA 21 MILIJARDU KUNA ?

Premijer Plenković je 8.rujna na 147. sjednici Vlade predstavio Jesenski paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu u ukupnom iznosu od 20 milijardi 988 kuna. Paket sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te subvencije i pomoći za građane, ustanove i poduzeća. Za ograničenje cijene struje i toplinske energije (HEP) namijenjeno je 5,9 milijardI kuna. Za porezne olakšice i smanjenje trošarina na gorivo predviđeno je 2,8 milijarde kuna. Za naknade i potpore socijalno ugroženim skupinama, nezaposlenima, umirovljenicima, studentima, poljoprivrednicima suma iznosi 2,5 milijarde kuna. Za energetsku obnovu kuća i više stambene zgrade predviđeno je 988 milijuna kn. Bespovratne potpore poduzetnicima za energetsku tranziciju 1,9 milijardi kuna. Za kredite za obrtna sredstava uz subvencioniranje kamata za poduzeća u teškoćama 3 milijarde 800 milijuna kuna. Za jamstva HBOR-a za kredite izvoznicima u teškoćama 3,1 milijardu kuna. Sveukupno 20,988 milijardi kuna.
Tako je sada opljačkanih milijardu kuna u Ini u kojoj su glavni učesnici bili članovi HDZa, Škugor i Marija Ratkić suprotstavljeno jesenskom paketu mjera pomoći građanima i gospodarstvu, vrijedan 21 milijardu kuna, radi poremećaja u opskrbi energentima i hranom a zbog agresije Rusije na Ukrajinu.
Reakcije na mjere koje je predočio premijer Plenković su vrlo sveobuhvatne – slažu se svi, javni i privatni sektor kao i sindikalni čelnici koji kažu da rast cijena nakon ovog paketa mora pratiti rast plaća zaposlenika. Mjere su dobre donijele ih je Vladajuća politička stranka, (jer nema volje surađivati s oporbom) ali ta vladajuća stranka HDZ nosi na sebi veliki teret nepoštenja i kriminala.

HOĆE LI JESENSKI PAKET SMEKŠATI SUTRAŠNJE PROSVJEDNIKE?

Može li jučer doneseni paket Jesenskih mjera za građane ustanove i poduzeća smekšati prosvjednike u prosvjedu najavljenom za sutra, subotu 10. rujna u 12.5 sati pred središnjicom HDZ-a u Zagrebu koji su pokret „Slobodni zajedno“ najavili nakon što je otkrivena pljačka hdzeovaca tvrtke – s pronevjerom od milijardu kuna?
Građane hrvatske živcira sklonost krađi, kriminalu i nepoštenju HDZ-a koja sebe smatra državotvornom strankom, strankom bez koje maltene Hrvatska ne bi postojala. A te krađe i pronevjere, izvlačenje novca iz državnih tvrtki traje 20 godina, bez obzira tko je premijer i šef stranke. Zašto se to događa i kako je moguće da se to događa? Plenković je rekao da neće prihvatiti etiketu za HDZ da je to kriminalna organizacija, ali dva su upitnika : ili Plenković nezna kako zauvijek zabraniti krađe koje proizvode članovi HDZ-a ili to ne želi zabraniti .
Matematičar Toni Milun izračunao je da je opljačkani iznos novca u Ini od milijardu kuna toliki, da bi za taj iznos 220 ljudi trebalo raditi 40 godina. Neumoljiva je matematika čije brojke otkrivaju više nego što prosječni zaposleni čovjek koji od svoje plače strpljivo pridonosi državnom proračunu može razumom shvatiti, da se takva pljačka uopće može dogoditi. No aktualnoj politici koja sve podupire, sve dozvoljava, o pravdi i ljudskim sposobnostima ne vodi računa, već je najvažnija politička pripadnost stranci HDZ, treba napokon doći kraj.

ZA VRIJEME PLENKOVIĆEVOG PREMIJERSKOG STAŽA – ČETIRI PLJAČKE

I hoće li na prosvjedu 10.rujna prevladati osječaj opljačkane nacije, opljačkanog Ininog novca od milijardu kuna, ili će prevladati osječaj- da su HDZ- ovac Plenković i jegova Vlada napravili paket jesenskih mjera za građane, javna i privtna poduzeća? Ali činjenica je da svaka Vlada mora raditi za građane, tako da bi ovakav paket imala obvezu napraviti i svaka druga vlada, ali krasti i potkradati novac državnog proračuna ili bilo koji drugi ne smije nijedna Vlada i nijedna politička stranka. Ovo što Hrvatsku potkrada HDZ-ov kadar 20 godina, to je neprestano rezanje napretka i vračanje kotača na stari položaj. U najboljem slučaju političkom sistemu treba drugačiji politički ustroj u nekim strukturama vlasti. Jer ove krađe su neodržive.
Samo za vremena otkad je premijer RH Andrej Plenković dogodila se afera HOT MAIL 2017., afera JANAF 2020. iste godine i afera VJETROELEKTRANE, sada afera INA. A dogodila se I afera ĐAKOVŠTINA 2009. s desetak tisuća tona pokradenog žita, zatim afera FIMI MEDIA 2007. afera MEDICOL koja je razvlačena nekoliko godina, afera SUNČANI HRVAR 2007. godine itd.itd.
Koliko je novca pokradeno, teško je izračunati, a što je i koliko vraćeno u državni priračun, o tome se jako rijetko govori. Sudski procesi traju godinama, sve se uglavnom razvodni, a čini se da ni vladajućoj stranci ni sudstvu nije u interesu da se istina zna i da je građani znaju.

Premijer Plenković rekao je već trečeg dana od privođenja petero osoba koji su za javnost glavni pljačkaši Ine, a privedeni su 29. kolovoza, da je oko 480 milijuna kuna, tih opljačkanih, vračeno u državni proračun. Ali kako je moguće da je za pljačku u INI privedeno samo pet osoba za opljačkanih milijardu kuna ? Iz novinarskih tekstova više medija lako je razumijeti da su za pljačku znali mnogi dok se događala, znali su da se pojavljuje golem novac kod osoba kod kojih ne bi trebao biti, ali nitko, baš nitko nije reagirao.Zašto, radi straha? Od koga? Od državnih službenih organa? Ili od onih koji bi sami mogli uzeti pravdu u svoje ruke? Kriminal mora imati nultu toleranciju, najprije u HDZ-u, a onda samim tim I na svakom drugom mjestu. Nerealno je privođenje za pljačku u Ini radi privođenja ! Koliko vrijedi hrvatska opljačkana kuna? Ništa u očima stranke na vlasti. Potpuno je upitno koliko Plenković govori istinu kada govori o vraćenom novca u državni proračun
.

Margareta Zouhar Zec

09.09.2022. u 12:28 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 07.09.2022.

U BRUXELLESU OTVORENA EUROPSKA ZAJEDNIČKA REDAKCIJA!


ZA VJERODOSTOJNO IZVJEŠTAVANJE

Potpredsjednica Europske Komisije Margaritis Schinas i Vera Jourova su u Bruxellesu 6. rujna službeno otvorili European Joint Newsroom (ENR) europska zajednička redakcija 18 novinskih agencija.

ENR će nastojati osigurati vjerodostojno izvještavanje o važnim europskim temama i reakcijama na njih u državama članicama.

Dopisnici na raspolaganju imaju dva moderno uređena prostora u kojima će moći raditi. ENR je s radom započeo već 1. srpnja.

U projektu sudjeluju agencije iz 11 zemalja članica EU i 5 zemalja kandidata ili potencijalnih kandidata: AFP (Francuska), ANSA (Italija, AGERPRES (Rumunjska), APA (Austrija), ATA (Albanija), Belga (Belgija), BTA (Bugarska), dpa (Njemačka), EFE (Španjolska), Europa Press (Španjolska), FENA (Bosna i Hercegovina), HINA (Hrvatska), MIA (Sjeverna Makedonija), STA (Slovenija), Tanjug (Srbija) , TASR ( Slovačka), PAP (Poljska) i Ukrinform (Ukrajina).

Upravni odbor čine predstavnici pet agencija koje čine jezgru ENR-a – dpa, AFP, Ansa, Agerpress i Hina.

Posljednja se ENR-u pridružila ukrajinska novinska agencija Ukrinform, koja u znak solidarnosti neće plaćati naknade za pristup zajedničkim uredničkim uslugama.
U projekt se kasnije uključila i poljska novinska agencija PAP. Ravnatelj dpa-e Kropsch objavio je da su se pridružile tri novinske agencije, za sada kao promatrači, s mogućnošću da se pridruže kasnije. Riječ je o nizozemskoj agenciji NPA, švicarskoj SWI i portugalskoj Lusi

07.09.2022. u 11:46 • 0 KomentaraPrint#^

BOSNA I HERCEGOVINA PRIMLJENA U MEHANIZAM CIVILNE ZAŠTITE




ZA POMOĆ ZEMLJAMA EU, ALI I OSTALIMA


Bosna i Hercegovina 6. rujna postala je punopravna članica Mehanizma civilne zaštite Europske unije – europskog okvira solidarnosti koji pomaže zemljama pogođenim katastrofom. Dolazi to u trenutku kada je povjerenik EK za krizni menadžment Janez Lenarčič boravio u Sarajevu kako bi u ime Europske unije potpisao sporazum o službenom članstvu te zemlje u Mehanizmu civilne zaštite informacija je Europske komisije iz službenog priopćenja za tisak.
Bosna i Hercegovina je već imala koristi od Mehanizma civilne zaštite EU kao zemlja primateljica, ali sada kao punopravna članica moći će i aktivno slati pomoć putem Mehanizma gdje god je potrebna.

Mehanizam civilne zaštite EU-a ima za cilj ojačati suradnju između 27 zemalja EU-a i sedam država sudionica (Island, Norveška, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Turska i odnedavno Bosna i Hercegovina) na području civilne zaštite kako bi se poboljšala prevencija, pripravnost i odgovor do katastrofa.
Postajući punopravnom članicom Mehanizma, Bosna i Hercegovina će unaprijediti europsku regionalnu pripravnost za izvanredne situacije i kapacitete spašavanja.

Janez Lenarčič, povjerenik EK za upravljanje kriznim tom prilikom je izjavio da je time poduzet važan korak prema jačem europskom odgovoru na krizne situacije jer se Bosna i Hercegovina pridružuje Mehanizmu civilne zaštite EU-a kao punopravni član.“ Ovo dolazi u vrijeme kada su prirodne opasnosti u porastu u Europi, ali i drugdje u svijetu. Ove smo godine preživjeli jedno od najtežih ljeta sa šumskim požarima koji su gorjeli diljem Europe. Ponovno smo se uvjerili da je odgovor EU-a na katastrofe najjači kada djelujemo zajedno. Punopravno sudjelovanje u Mehanizmu civilne zaštite EU priznanje je značajnog napretka koji je Bosna i Hercegovina postigla tijekom godina u izgradnji otpornog sustava civilne zaštite. Uvjeren sam da će uskoro i druge zemlje u potrebi iskoristiti prednosti ovog pristupa”- rekao je povjerenik EK Janez Lenarčić.

07.09.2022. u 10:57 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 06.09.2022.

„ DAJEMO VAM OTKAZ“ – NAJAVA PROSVJEDA PRED HDZ-OM

„NE „ POLITICI I KRIMINALU

Pokret ”Slobodni zajedno” održao je na Markovu trgu 6. rujna konferenciju za novinare gdje je najavio prosvjed pod nazivom ”Dajemo vam otkaz”, koji će biti održan pred Središnjicom HDZ-a u subotu, Trg žrtava fašizma 4, u Zagrebu, 10. rujna, s početkom u 12.05 sati, a povodom zadnjeg nemilog događaja pljačke u Ini.

Press konferenciju je otvorio Hrvoje Jukić koji je rekao da su organizatori prosvjeda oni. Grupa ljudi koja stoji uz nas, tiha većina koja se ne voli gurati pred kamere smatra da je zadnji tren.
„Naša inicinativa se okupila prije godinu dana i nastala je iz velikog broja inicijativa. Radi se o velikom broju tihih i radišnih dobrih, stručnih ljudi koji
nisu mogli zdravorazumski podnijeti općenito cijelu društvenu situaciju koja se u politici počela događati zadnje dvije godine. Ovo je jedan krik naroda koji kreće dolje iz zemlje, koji traži da se čuje. Prosvjed sam po sebi je u biti došao kao posljedica potrebe da se ove vladajuće strukture koje su se iznarodile – smjene- ako se već ne daju urazumiti. Veliki broj tih ljudi koji stoji iz nas jednostavno ima potrebu reći svoje. A tu mogućnost želimo dati narodu“ – rekao je Hrvoje Jukić

Student povijesti na Filozofskom fakultetu Stjepan Bajić, najavio je u ime inicijative ”Studenti za Slobodu” dolazak studenata na prosvjed. Trebalo bi malo pogledati i budućnost, da ne budemo više cinični, da nebudemo ignorantski nastrojeni. Mi moramo prvenstveno gledati u svoju vlastitu budućnost, ali sada u ovom povijesnom trenutku, moramo gledati u budućnost Hrvatske. Želim naglasiti da je naopasniji neprijatelj Republike Hrvatske HDZ.Rekao je da se radi ovdje o građanskoj dužnosti, jer da ova politika više nema smisla.

Andrija Klarić, vlasnik teretane koji je kako je sam rekao svojedobno vodio tzv. antivakserske prosvjede rekao da prosvjed organizira isključivo pokret ”Slobodni zajedno”, koji nije povezan niti s jednom političkom strankom,
pa su optužbe premijera Andreja Plenkovića, kako je riječ o desnim ekstremistima, podmetanja.
”Jučer nas je naš još malo premijer spomenuo te rekao da prosvjed organizira neodgovorna skupina antivaksera. S ponosom mogu reći da smo to mi. Prvi smo organizirali veliki skup i rekli kako će covid potvrde unijeti virus u sustav i da su one ucjena te da će lockdown donijeti velike ekonomske štete kojima danas svjedočimo”, kaže Klarić.
Ustvrdio je da Plenković želi podijeliti društvo jer to je ”jedini način kako on može vladati, a u svim drugim okolnostima on ne bi ni postojao”. Rekao je da su obični građani odlučili napraviti ono što nisu u stanju političke strukture niti oporbene stranke koje se trude, ali nedovoljno”.
”Odlučili smo reći ‘ne’ ovakvoj politici i kriminalu vezanom uz političke strukture. Do krize su dovele pogrešne odluke Europske komisije, a besmislena energetska politika dovela je do toga da struja od idućeg mjeseca poskupljuje za 100 posto, a plina četverostruko više”, rekao je Klarić. mzz


06.09.2022. u 23:56 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 05.09.2022.

PREDSJEDNIK ECTA ORGANIZACIJE - DR. MLADEN VUKMIR


INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO I BUDUĆNOST POLITIKE - VODI HRVATSKI ODVJETNIK

U biltenu Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava za mjesec kolovoz objavljena je informacija da je dr. Mladen Vukmir, odvjetnik i stručnjak za autorsko pravo i intelektualno vlasništvo izabran za predsjednika organizacije ECTA koja već 42 godine okuplja profesionalce na području zaštite intelektualnih prava.

ECTA, koja je s radom započela pod imenom European Communities Trade Mark Association (Udruženje za trgovinske žigove europskih zajednica), ali već niz godina, otkako je Europska zajednica postala Europska unija, kraticu ECTA koristi kao svoj naziv, predstavlja forum za dijeljenje i razmjenu znanja na polju zaštite intelektualnih prava u Europi- piše u biltenu DZNAP-a
ECTA je uspjela uvesti ujednačen sustav zaštite intelektualnih prava. Okuplja više od 1500 članova iz država EU i šire, te održava redovite godišnje sastanke i usko surađuje s institucijama EU-a na pitanjima intelektualnog vlasništva, poput WIPO-a, EUIPO-a i Europske komisije. Više o ECTA-i možete doznati na njenom WEBU.
Vukmir je na dvogodišnji mandat za predsjednika izabran na godišnjoj skupštini ECTA-e u Kopenhagenu, gdje su za potpredsjednice izabrane Carina Gommers i Paola Ruggiero. Dr. Mladen Vukmir je jedan od prvih odvjetnika koji se počeo baviti intelektualnim vlasništvom u Hrvatskoj, a sada je zasigurno jedan od najuglednijih na tom području. Uz to nastupa i kao DJ na zagrebačkom radiju Yammat, gdje vodi i uređuje glazbenu emisiju “Duga nota”. Više o njegovoj djelatnosti možete pročitati na njegovu LinkedIn profilu „-navodi bilten.



ECTA o svom području nadležnosti!

S više od 1500 članova, koji dolaze iz svih država članica EU-a i šire, ECTA promiče znanje i profesionalnost pravne zajednice intelektualnog vlasništva u područjima zaštitnih znakova, dizajna, autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva unutar Europske unije. U tim smo područjima priznati partner za raspravu najvažnijih javnih i političkih tijela: radimo ruku pod ruku s institucijama EU-a, EUIPO-om, WIPO-om i drugim nacionalnim i međunarodnim organizacijama. Godišnji službeni sastanci s Europskom komisijom, EUIPO-om i WIPO-om omogućuju nam da zadržimo snažan utjecaj na razvoj događaja koji utječu na naše članice.

Sa svojim članovima utječemo na budućnost politike i regulacije prava intelektualnog vlasništva. ECTA, osnovana 1980. godine, sada ima 40 godina iskustva u promicanju znanja i profesionalizma svojih članova. Dugo vremena poznata kao 'Udruga trgovačkih marki europskih zajednica', ECTA je bila primarna nevladina profesionalna udruga uključena u uvođenje sustava trgovačkih marki Zajednice Europske unije 1996. godine i ostala je aktivno uključena u usavršavanje i poboljšanje ovog vrlo uspješan sustav jedinstvenih žigova. To je bilo korisno za članice ECTA-e, od kojih su mnoge aktivno sudjelovale u promicanju, pozitivnom utjecaju i donošenju važnih promjena u područjima intelektualnog vlasništva u Europi. ECTA pruža idealan forum za razmjenu i dijeljenje znanja i akreditirano je profesionalno udruženje odvjetnika za IP u mnogim zemljama.

Naša udruga okuplja odvjetnike, iz privatnih ordinacija ili industrije, suce, akademike i razne druge stručnjake vezane uz intelektualno vlasništvo, koji žele održati i proširiti svoje znanje u područjima intelektualnog vlasništva. Redovito objavljujemo stajališta. Dobro strukturirana i informativna intranetska web stranica samo za članove omogućuje vam jednostavno pronalaženje informacija koje su vam potrebne. ECTA predstavlja zajedničko mišljenje europske zajednice prava intelektualnog vlasništva. Suzdržava se od zauzimanja stavova o pitanjima u kojima nema zajedničkog stajališta unutar svog članstva i nije organizacija za lobiranje. Imajući to na umu, dugogodišnji rad ECTA-e uspostavio ju je kao glavno stručno tijelo za EU i nacionalne donositelje odluka, predsjedništva Europskog vijeća, europske sudove i međunarodne organizacije za intelektualno vlasništvo. Tijekom godina podizali smo glas naših članova o pitanjima kao što su zaštita i korištenje zaštitnih znakova, dizajna i naziva domena te srodnih prava, kao što su autorska prava, oznake zemljopisnog podrijetla ili nelojalna konkurencija u Europskoj uniji. Neki primjeri su: usklađivanje nacionalnih zakona država članica EU; Uredbu i Direktivu o žigovima EU-a; Uredba i Direktiva EU o dizajnu; organizaciju i propise koji se odnose na aktivnosti EUIPO-a; razmatranje svih pitanja koja proizlaze iz tehnoloških, društvenih i poslovnih trendova koji utječu na robne marke i druga područja intelektualnog vlasništva, uključujući globalizaciju tržišta i razvoj internetske ekonomije.
TAJNIŠTVO ECTA-e svojim članovima osigurava profesionalno i uslužno tajništvo. Naše tajništvo nalazi se u Bruxellesu, u neposrednoj blizini nekih od naših ključnih sugovornika, Europske komisije, Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Ureda za vezu EUIPO-a u Bruxellesu.

ECTA AISBL Rue des Colonies 18 / 24 BE - 1000 Bruxelles, Belgija PDV BE0738648961
Telefon: + 32 2 513 52 85 Telefaks: + 32 2 513 09 14
E-mail: ecta@ecta.org Web: https://ecta.org

PRIDRUŽITE SE ECTA-i
Ako postanete član ECTA-e, imat ćete koristi od 40 godina iskustva naše udruge. Dobit ćete pristup visoko specijaliziranim informacijama o zaštitnim znakovima, dizajnu, autorskim pravima i drugim informacijama vezanim uz IP, kao i mreži viših europskih i neeuropskih odvjetnika koji dijele vaše interese. ZAŠTO NAM SE TREBATE PRIDRUŽITI Ako postanete član ECTA-e, nećete samo moći prisustvovati konferencijama ECTA-e o pitanjima intelektualnog vlasništva po sniženoj cijeni, već ćete također imati koristi od našeg punog spektra informativnih usluga o tekućem razvoju i budućim trendovima u intelektualnom vlasništvu. Članstvo u ECTA-i pružit će vam priliku da proširite svoju profesionalnu mrežu. Članovi koji se identificiraju kao članovi ECTA-e prijavljuju poboljšane profesionalne kontakte. Posljednje, ali ne manje važno, članstvo u ECTA-i omogućuje vam pristup našem mrežnom imeniku članstva na intranetskoj web stranici ECTA-e samo za članove. Pridružite nam se danas i dopustite nam da zajedno radimo na budućnosti europskog intelektualnog vlasništva! "
Tako se na svojoj internet stranici opisuje ECTA.


05.09.2022. u 11:03 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 03.09.2022.

VETERANI HRVATSKIH GARDIJSKIH POSTROJBI REAGIRAJU NA PLJAČKU U INI


" DOSTA JE PLJAČKE HRVATSKE DRŽAVE I HRVATSKOG NARODA" !

ZBOR UDRUGA VETERANA HRVATSKIH GARDIJSKIH POSTROJBI na svojoj internet stranici 31. kolovoza 2022. objavio je priopćenje pod naslovom „Dosta je pljačke Hrvatske države i hrvatskog naroda !, kojim Zbor udruga reagira na golemun pljačku novca u Ini, a koje je potpisao predsjednik Željko Dragašević.

Citiram u cijelosti priopćenje u kome se kaže slijedeće:


„Dosta je pljačke Hrvatske države i hrvatskog naroda!

Voljom hrvatskoga naroda i žrtvom hrvatskih branitelja ostvaren je stoljetni san hrvatskog naroda – stvorena je Hrvatska država. Mi koji smo nesebično stali u obranu hrvatskog naroda i hrvatske države, ne možemo nikako stajati po strani i biti pasivni promatrači pljačke i devastacije hrvatske države. To dugujemo našim poginulim suborcima koji su položili svoje živote za slobodu kao i onima koji su dali svoje zdravlje i dijelove tijela. Na žalost danas je potpuno jasno da država koju smo u krvi stvarali nije onakva kakvu smo željeli.

Hrvatski branitelji među kojima je bilo svih slojeva društva jedini su koji su svoju zadaću odradili u potpunosti ( obranili i oslobodili Hrvatsku ) te samim time uspostavili demokraciju u kojoj je omogućeno svim građanima Republike Hrvatske da mogu birati i biti birani.

Hrvatske vlade ( i lijeve i desne HDZ i SDP ) dovele su državu na rub provalije. Hrvatska je izgubila sve elemente suverenosti (gospodarsku, monetarnu, vojnu, energetsku, financijsku), doživjela potpuni demografski slom, a gotovo svi prirodni i gospodarski resursi u rukama su stranih korporacija i banaka čiji je jedini cilj profit i porobljavanje hrvatskoga naroda.

Vladajuće elite Hrvatsku su pretvorile u državu korupcije, kriminala, nepotizma čemu svjedočimo od kriminalne pretvorbe i privatizacije do najnovije afere INA.
Najžalosnije je što nitko ništa ne zna i nitko za ništa nije odgovarao. Sustav vrijednosti hrvatskog društva je potpuno uništen i izopačen , odbačene su sve moralne vrijednosti koje je naš narod kroz povijest baštinio, Hrvatska je materijalno slomljena i opljačkana. Posljedica toga je pola milijuna iseljenih i doslovno protjeranih Hrvata među kojima su i tisuće hrvatskih branitelja, njihove djece zajedno s obiteljima. Hrvatska se ne napušta jer nije lijepa i bogata država već zato što su je hrvatske Vlade pretvorile u zemlju beznađa.

Današnja svjetska kriza jednim dijelom stvorena Ruskom agresijom na Ukrajinu, drugim dijelom umjetno izazvana od koje najveću korist imaju oni koji su krizu izazvali, a sav teret i trošak krize prebačen je na leđa naroda.
Od onih koji nisu sudjelovali u obrani, oslobađanju i stvaranju hrvatske države ( a mogli su ) ne možemo očekivati da znaju cijeniti, voljeti i čuvati Hrvatsku, ali ne smijemo im dozvoliti da Hrvatsku mogu nekažnjeno pljačkati i devastirati.

Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi kao u ratu tako i danas u miru stoji uz naš hrvatski narod.“


ZUV HGP
Predsjednik Željko Dragašević


03.09.2022. u 10:21 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 02.09.2022.

EUROPSKA KOMISIJA ODOBRILA PRVI PAKET STRATEŠKIH PLANOVA ZPP-a ZA SEDAM ZEMALJA


KLJUČNA JE KONKURENTNOST I ATRAKTIVNOST
RURALNIH PODRUČJA


Europska komisija odobrila je 31. kolovoza prvi paket strateških planova ZPP-a za sedam zemalja: Dansku, Finsku, Francusku, Irsku, Poljsku, Portugal i Španjolsku. To je važan korak za provedbu nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) 1. siječnja 2023. Nova ZPP osmišljena je kako bi oblikovala prijelaz na održiv, otporan i moderan europski poljoprivredni sektor.
Reformiranom politikom sredstva će se pravednije raspodijeliti na mala i srednja obiteljska gospodarstva, kao i na mlade poljoprivrednike. Štoviše, poljoprivrednici će dobiti potporu u preuzimanju novih inovacija, od precizne poljoprivrede do agroekoloških metoda proizvodnje. Podržavajući konkretne radnje u ovim i drugim područjima, novi CAP može biti kamen temeljac za sigurnost hrane i poljoprivredne zajednice u Europskoj uniji.

Novi CAP uključuje učinkovitiji i djelotvorniji način rada. Zemlje EU-a provodit će nacionalne strateške planove ZPP-a, kombinirajući financiranje potpore dohotku, ruralni razvoj i tržišne mjere. Prilikom izrade svog strateškog plana ZPP-a, svaka je država članica izabrala iz širokog raspona intervencija na razini EU-a, prilagođavajući ih i usmjeravajući ih tako da odgovore na njihove specifične potrebe i lokalne uvjete. Komisija je procjenjivala ide li svaki plan prema deset ključnih ciljeva CAP-a, koji se dotiču zajedničkih ekoloških, društvenih i gospodarskih izazova. Stoga će planovi biti u skladu sa zakonodavstvom EU-a i trebali bi doprinijeti klimatskim i ekološkim ciljevima EU-a, uključujući dobrobit životinja, kako je navedeno u strategijama Komisije od farme do vilice i bioraznolikosti.



Janusz Wojciechowski

Povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski rekao je: „Sada smo korak bliže provedbi novog ZPP-a za sljedećih pet godina. Ovaj korak dolazi u ključnom trenutku, kada je važnost pružanja snažne potpore našem poljoprivrednom sektoru postala sasvim jasna. Poljoprivrednici se suočavaju s izazovnim okruženjem, obilježenim naglim povećanjem troškova proizvodnje zbog ruske agresije na Ukrajinu, kao i nedavne ljetne suše. Poljoprivreda je dugoročan posao i europski poljoprivrednici moraju imati jasan pravni i financijski okvir za budućnost. Novi ZPP pomoći će nam da podržimo stabilne prihode od poljoprivrede i dugoročnu sigurnost hrane poticanjem pametnog, konkurentnog, otpornog i raznolikog poljoprivrednog sektora. Pohvaljujem naporan rad država članica da dovrše svoje planove i podrže svoje poljoprivredne sektore. Komisija će nastaviti davati smjernice kako bismo najbolje iskoristili ono što ZPP nudi našim poljoprivrednicima, ruralnim zajednicama i našim građanima u cjelini.”


SEDAM PLANOVA - PRORAČUN 120 MILIJARDI EURA
ZPP će dobiti 270 milijardi eura sredstava za razdoblje 2023.-2027. Sedam danas odobrenih planova predstavlja proračun od preko 120 milijardi eura, uključujući više od 34 milijarde eura namijenjenih isključivo ekološkim i klimatskim ciljevima i eko-programima. Taj se iznos može koristiti za promicanje korisnih praksi za tlo i za poboljšanje upravljanja vodom i kvalitete travnjaka, na primjer. CAP također može promicati pošumljavanje, sprječavanje požara, obnovu i prilagodbu šuma. Poljoprivrednici koji sudjeluju u eko programima mogu biti nagrađeni, između ostalog, za zabranu ili ograničenje uporabe pesticida i ograničavanje erozije tla. Između 86% i 97% nacionalno korištene poljoprivredne površine bit će obrađivano u dobrim poljoprivrednim i ekološkim uvjetima. Značajna sredstva također će podržati razvoj organske proizvodnje, pri čemu većina zemalja namjerava udvostručiti ili čak utrostručiti svoje poljoprivredne površine. Područja pod prirodnim ograničenjima, kao što su planine ili na obali, i dalje će imati koristi od posebnih sredstava za održavanje poljoprivredne aktivnosti.
U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i tekućeg porasta robe, Komisija je pozvala države članice da iskoriste sve prilike u svojim strateškim planovima ZPP-a za jačanje otpornosti svog poljoprivrednog sektora u cilju promicanja sigurnosti hrane. To uključuje smanjenje ovisnosti o sintetičkim gnojivima i povećanje proizvodnje obnovljive energije bez potkopavanja proizvodnje hrane, kao i promicanje metoda održive proizvodnje.
Generacijska obnova jedan je od glavnih izazova s kojima će se suočiti europska poljoprivreda u nadolazećim godinama. Ključno je da poljoprivredni sektor ostane konkurentan i da se poveća atraktivnost ruralnih područja. Posebna potpora mladim poljoprivrednicima istaknuta je u svakom odobrenom planu, s više od 3 milijarde eura koje će izravno doći do mladih poljoprivrednika u sedam zemalja. Sredstva za ruralni razvoj podržat će tisuće radnih mjesta i lokalnih poduzeća u ruralnim područjima, istovremeno poboljšavajući pristup uslugama i infrastrukturi, poput širokopojasnog interneta. U skladu s dugoročnom vizijom za ruralna područja EU-a, potrebe ruralnih građana također će se rješavati putem drugih instrumenata EU-a kao što su Instrument za oporavak i otpornost (RRF) ili Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF).


Nakon što je odobrila prvih 7 strateških planova ZPP-a, Europska komisija ostaje u potpunosti predana brzom odobrenju preostalih 21 plana, uzimajući u obzir kvalitetu i pravodobnost reakcija nakon zapažanja Komisije.

TIJEK DOGAĐAJA

Europska komisija predstavila je svoj prijedlog reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) 2018., uvodeći novi način rada za modernizaciju i pojednostavljenje poljoprivredne politike EU-a. Nakon opsežnih pregovora između Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije postignut je dogovor i novi ZPP službeno je usvojen 2. prosinca 2021.

Rok koji su postavili suzakonodavci za države članice da dostave svoje strateške planove ZPP-a bio je 1. siječnja 2022. Nakon što je primila planove, Komisija je poslala pisma s primjedbama svim državama članicama do 25. svibnja 2022. Objavljena su na web stranici Europa zajedno uz reakcije svih država članica, u skladu s načelom transparentnosti. Nakon toga je nastavljen strukturirani dijalog između službi Komisije i nacionalnih tijela kako bi se riješila preostala pitanja i finalizirali revidirani planovi ZPP-a. Da bi bio odobren, svaki plan mora biti potpun i usklađen sa zakonodavstvom te dovoljno ambiciozan da ispuni ciljeve CAP-a i obveze EU-a u vezi s okolišem i klimom.

02.09.2022. u 20:38 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 01.09.2022.

GDJE SU VLADINE MJERE ZA ZAUSTAVLJANJE SIROMAŠTVA ?


UMIROVLJENICIMA DOLAZI RAZDOBLJE
GLADI I SMRZAVANJA!


Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH), udružen u SSSH, ( Savez samostalnih sindikata Hrvatske ) i Matica umirovljenika pozivaju vladajuće, objavili su 26. kolovoza na svojoj Internet stranici da, uslijed nezaustavljivog porasta inflacije te cijena hrane i energenata, poduzmu hitne mjere za zaustavljanje siromaštva umirovljenika i pada realne vrijednosti mirovina. Pozdravili su vladine najave smanjenja PDV-a na energente, no ističu kako su cijene prehrambenih proizvoda samo ove godine porasle za oko 30 posto, te sumnjaju da će potrošači imati koristi od mjera.

Čak 75 posto umirovljenika prima mirovine čiji su iznosi ispod hrvatske linije siromaštva, te im ove zime prijeti razdoblje gladi i smrzavanja. Podsjećam: linija siromaštva u RH do sada iznosi 2 972 kune .

Udjel prosječne mirovine od 2.707 kn u lipnju je u odnosu na prosječnu neto plaću od 7.711 kuna iznosio 35,1 posto, što je dovoljno tek za dno europske ljestvice relativnih vrijednosti mirovina. Najnovije usklađivanje mirovina za 6,18 posto je trostruko manje od stvarne inflacije i rasta cijena proizvoda i usluga koje koriste umirovljenici.
Zbog očajnog i ponižavajućeg položaja umirovljenika i teških socijalno-ekonomskih uvjeta života, Sindikat i Matica umirovljenika podnijeli su zahtjeve o kojima se u medijima malo govori, a velika su realnost hrvatskih građana.
Evo koji su to zahtijevi


1. Umirovljeničke udruge traže da se svima koji su umirovljeni prema Zakonu o mirovinskom osiguranju nakon 1.1.1999. godine mirovine trajno povećaju za deset posto, jer su za toliko zakinuti tadašnjom mirovinskom reformom i utvrđivanjem prve aktualne vrijednosti mirovina (AVM).

2. Pozivamo na hitnu promjenu modela usklađivanja mirovina dva puta godišnje i to na način da se mirovine usklađuju u stopostotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta cijena ili plaća. No, i tu tražimo socijalnu intervenciju na način da se mirovine do 2.000 kuna indeksiraju za 120 posto, a od 2.000 do 4.000 za 110 posto.

3. Potrebno je uključiti umirovljenike s mirovinama do 1.500 kuna u pravo na mjesečni energetski vaučer do 400 kuna, a one s mirovinama od 1.500 do 4.000 kuna na vaučer do 200 kuna, što trenutno mogu ostvariti samo primatelji nacionalne naknade i zajamčene minimalne naknade.

4. Tražimo da se kao antiinflacijska mjera do kraja godine isplati još jedno jednokratne novčano primanje svim umirovljenicima i to u sljedećim razredima: mirovine do 1.700 kuna – 1.200 kuna; od 1.700 do 2.200 kuna – 900 kuna; od 2.200 do 3.200 kuna – 600 kuna, te od 3.200 do 4.200 – 400 kuna.

01.09.2022. u 12:09 • 0 KomentaraPrint#^

PLJAČKA U INI



ZAŠTO PLENKOVIĆ, A NE FILIPOVIĆ?

Uskok i policija su 29. kolovoza priveli Damira Škugora jednog od rukovodećih ljudi u Ini i Škugorovog oca Danu, predsjednika Hrvatske odvjetničke komore Josipa Šurjak, njegovog poslovnog partnera Gorana Husića s kojim je suvlasnik tvrtke OMS Upravljanje, te predsjednicu uprave tvrtke Plinara istočne Slavonije Mariju Ratkić sa sumnjom da su opljačkali 813 miljuna kuna u malverzaciji novca sa plinom. U posljednjih nekoliko dana od navedenih uhićenja otkriveni su mnogi detalji pljačke nad energentom kojeg građani Republike Hrvatske veoma skupo plaćaju.
Koliko je za sada poznato šteta za Inu je preko milijardu kuna. Protuzakonita zarada Damira Škugora i njegova oca Dane Škugora bila je do otkrića afere pola milijarde kuna, što je bilo na bankovnom računu Škugorova oca, dok je Goran Husić u toj pljački s plinom namjeravao profitirati s oko 90 milijuna kuna, a Josip Šurjak sa 68,9 milijuna kuna.


ZAŠTO PLENKOVIĆ, A NE FILIPOVIĆ?
Što rade resorni ministri, koliko znaju o vođenju velikih kompanija? Znakovito da tu nije sve bez internih dogovora je to što nastalo stanje pljačke – objašnjava premijer Plenković, a ne resorni ministar dr.Filipović, koji bi se trebao baviti nastalim stanjem. Premijer Plenković vjeruje da zna koliko i kako nešto treba reći javnosti, kako braniti sebe i HDZ stranku na vlasti . Sebi vjeruje najviše, a ministrima, iako čine Vladu, vjeruje – promjenjivo može se primijetiti - nekima više nekima manje.
U Hrvatskoj, u kojoj se kompanije i tvrtke koje se bave naplatom energenata, poput plina, struje, vode, odvoza otpada – koje građani jako skupo plaćaju – a trebali bi ih plaćati mnogo jeftinije – baš zato što su to energenti široke potrošnje - dignuti su na razinu skupoće najfinijeg zlata. A zbog čega? Zbog toga što su na državnoj razini takve tvrtke u rukama osoba koje nemaju sposobnosti ni znanja za upravljanje. A u tvrtkama i kompanijama su ljudi koji žele ukrasti i prevariti. Takav odnos vođenja državnih resursa – građanima ne dozvoljava da žive dostojanstveno.


TKO MOŽE BLAGONAKLONO GLEDATI NA PLJAČKU?

Troškovi energenata financijski iscrpljuju građane posebno umirovljenike s malim mirovinama. A stotine tisuća je malih mirovina, jer je koeficijnet mirovine u Hrvatskoj vrlo nizak. Naprimjer radiš 24 godine, imaš srednju stručnu spremu i odlaziš u mirovinu koja ti je 1 750 kuna. I imaš 66 godina. A radni vijek ti u firmi više ne žele produžiti. I mirovina ti je dvjesto i pedeset eura. Zar je to mirovina za ostatak života? Pa ti sada blagonaklono gledaj na pljačku Ine u kojoj je sigurno ne pet, kao što se javnosti priča, već najmanje dvadesetak osoba koji su znali za pljačku i dijelili i već podijelili dio novca. Jer računi Inina novca su bili u osam banaka, na 16 računa rečeno je javnosti.
Glavni pljačkaš afere u Ini je član vladajuće stranke HDZ-a, kao i u mnogim drugim pljačkama i malverzacijama s novcem.To ostavlja gorku misao – zašto nam to rade, zašto teško plaćamo visoke račune , a oni kradu i bogate se beskrupulozno. Kada će te pljačke hrvatskog novca biti prekinute i završene zauvijek? I još jedno pitanje – zašto je član HDZ-a glavni pljačkaš? Zar je trebao dio novca staviti na račun HDZ-a? Što je bila namjera Škugora sa novcem u Švicarskoj? Kakav li je to plan Škugor ispričao svome ocu da je ovaj pristao na suradnju sa sinom u krađi i pronevjeri novca Ine?


ZAŠTO NA ODGOVORNOST NIJE POZVAN MINISTAR ČORIĆ?
Zašto na odgovornost za stanje Ini u proteklom razdoblju nije pozvan bivši ministar dr. Čorić? Čini se kao da je pravi tajming bio na djelu – „smjenimo ministra Čorića u proljeće, a potkraj ljeta, kada se vratimo sa odmora, otkrijmo javnosti aferu u Ini“. Deprimirajuće i žalosno! Daje podstrek da opsuješ one koji vladaju i odeš što dalje iz zemlje u kojoj su već 20 godina prevladavajuće teme – pljačke novca, novca kojem je mjesto u državnom proračunu, a ne na tuđim bankarskim računima. Kako je moguće da nekima za život trebaju milijuni, a drugi moraju i žive od dvjesto tristo, četiristo, petsto, sedamsto, osamsto eura? Ako povijest i sadašnjost krađe državnog novca HDZ stranka na vlasti ne može promijeniti, a čini se da ne može, jer se sve neprestano ponavlja, državu i njene resurse mora prepustiti na upravljanje onima koji će raspolagati i stvarati na način koji se zove –pošten.
Ineresira li se premijer Plenković ili neki njegov ministar za život prosječnih građana? Pa ministri i Plenković kao da na posao u Vladu dolaze iz neke druge države. Za koga stranka na vlasti HDZ upravlja državom? Za sebe, za slavu nekih pojedinaca u toj stranci, a za građene tek toliko, koliko im nešto usput može biti od praktične koristi? Pripadnici stranke HDZ u Vladi i na rukovodećim pozicijama bore se za vlast neprestano svim sredstvima, jer na taj način iskazuju svoju naklonost prema novcu koju vlast donosi. Moć je njihova jedino u novcu. Druga ih ne interesira.
Premijer Plenković odbija prijedlog oporbe za održavanje izvanredne saborske sjednice u vezi s aferom pljačke u Ini. HDZ odbija demokratsku parlamentarnu proceduru kojoj je mjesto u Saboru i koju građani imaju pravo čuti. Kao da Hrvatska nije u EU. Kao da ne poznaje nikakve druge vrijednosti osim ---novac.
Previše i za HDZ.

Margareta Zouhar Zec

01.09.2022. u 11:41 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< rujan, 2022 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Travanj 2024 (35)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter