Marketing
IZ GOVORA "STANJE UNIJE 2022"
BUDUĆNOST JE EUROPSKA BANKA ZA VODIK
Ursule von der Leyen predsjednica Europske komisije "O stanju Unije 2022" govorila je punih 60 minuta, 14. rujna 2022. u Parlametu pred europarlamentarnom zastupnicima u Strasbourgu. Ovdje objavljujem najzanimljivije djelove govora. Predsjednica Komisije govorila je, točnije čitala, svoj govor koji je bio vrlo konstruktivnan, zanimljiv i veoma jednostavan za razumijevanje.
Nije ovo samo rat Rusije protiv Ukrajine.Rat je ovo protiv naše opskrbe energijom, protiv našega gospodarstva, protiv naših vrijednosti i naše budućnosti.Ovo je sukob autokracije i demokracije. Uvjerena sam da će pred hrabrošću i solidarnošću Putin pokleknuti i Europa će pobijediti.
EUROPA JE SOLIDARNA S UKRAJINOM
Europa je od prvoga dana uz Ukrajinu. Oružjem. Financijskim sredstvima. Dobrodošlicom izbjeglicama. I najžešćim sankcijama koje svijet pamti.Ruski je financijski sektor na izdisaju. Tri četvrtine ruskog bankovnog sektora isključili smo s međunarodnih tržišta.Iz Rusije se povuklo gotovo tisuću međunarodnih poduzeća.
Proizvodnja automobila za tri je četvrtine manja nego lani. Aeroflot prizemljuje zrakoplove jer nema rezervnih dijelova. Ruska vojska ostaje bez poluvodiča i vojnu opremu popravlja čipovima iz perilica posuđa i hladnjaka. Ruska industrija je na koljenima.Kremlj je rusko gospodarstvo poslao na put bez povratka.To je cijena Putinova razornog i smrtonosnog pohoda.I neka bude jasno svima, sankcije se ne ukidaju. U ovome trenutku važno je pokazati odlučnost, ne pomirljivost.Isto vrijedi i za našu financijsku pomoć Ukrajini.Tim Europa dosad je poslao više od 19 milijardi eura financijske pomoći.A u to nisam ubrojila našu vojnu potporu.
UKRAJINI OMOGUĆITI PRISTUP JEDINSTVENOM TRŽIŠTU
U ožujku smo Ukrajinu uspješno spojili na našu elektroenergetsku mrežu. Prvotno je plan bio da to učinimo do 2024. Ali uspjeli smo u dva tjedna. I Ukrajina danas nama izvozi električnu energiju. Tu obostrano korisnu trgovinu želim još više proširiti.Već smo ukinuli uvozne carine na ukrajinski izvoz u EU.Uvest ćemo Ukrajinu u europsko područje besplatnog roaminga. I trake solidarnosti pokazale su se kao velik uspjeh.
U skladu sa svim time, Komisija će surađivati s Ukrajinom kako bi joj omogućila nesmetan pristup jedinstvenom tržištu. To vrijedi i u drugom smjeru.Jedinstveno tržište jedan je od najvećih europskih uspjeha. Sad je čas da ono postane uspjeh i za naše prijatelje u Ukrajini.
TREBALO JE SLUŠATI RUSKE NOVINARE
Iz ovog smo rata naučili da je trebalo slušati one koji znaju kakav je Putin.Trebali smo slušati Anu Politkovsku i sve ruske novinare koji su otkrivali zločine i platili to životom.Naše prijatelje u Ukrajini, Moldovi, Gruziji te oporbu u Bjelarusu.Trebali smo slušati glasove u našoj Uniji – u Poljskoj, u baltičkim zemljama i po cijeloj središnjoj i istočnoj Europi.Godinama su nam govorili da se Putin neće zaustaviti.I pripremali su se za to.
Naši prijatelji iz baltičkih zemalja uložili su velike napore da ne budu ovisni o Rusiji. Ulagali su u energiju iz obnovljivih izvora, u terminale za ukapljeni prirodni plin i interkonekcijske vodove.
To je veliki trošak. Ali ovisnost o ruskim fosilnim gorivima ima puno veću cijenu.
Moramo se riješiti te ovisnosti u cijeloj Europi.Zbog toga smo dogovorili zajedničko skladištenje. Sada smo na 84 % kapaciteta: premašili smo zadane ciljeve.No to nažalost neće biti dovoljno. Odmaknuli smo se od Rusije prema pouzdanim dobavljačima, SAD-u, Norveškoj, Alžiru i drugima.
Prošle je godine udio ruskog plina iznosio 40 % našeg uvoza plina. Danas je to tek 9 % plina iz plinovoda. No Rusija i dalje stalno manipulira našim tržištem energije. Ide tako daleko da spaljuje vlastiti plin. To tržište više ne funkcionira.Osim toga, klimatska kriza u velikoj se mjeri odražava na našim računima. Zbog toplinskih valova raste potražnja za električnom energijom. Suše su zatvorile hidroelektrane i nuklearke.Zbog toga su cijene plina više od deset puta veće nego prije pandemije. Milijuni poduzeća i kućanstava ne znaju kako spojiti kraj s krajem.
POGREŠNO JE OSTVARIVATI DOBIT NA RAČUN RATA
I NA TERET POTROŠAĆA
Radnici iz tvornice keramike u središnjoj Italiji odlučili su svoje smjene pomaknuti na ranojutarnje sate kako bi iskoristili niže cijene energije.Zamislite samo one među njima koji su i roditelji, koji moraju iz kuće izaći rano dok djeca još spavaju, a sve zbog rata koji nisu odabrali.
To je jedan od milijun primjera prilagodbe Europljana ovoj novoj stvarnosti.
Želim da se naša Unija ugleda na svoje građane. Ako smanjimo potražnju u razdoblju najvećeg opterećenja, zalihe će dulje trajati, a cijene će se zbog toga smanjiti. Zato državama članicama predlažemo mjere za smanjenje ukupne potrošnje električne energije.No potrebna nam je usmjerenija potpora. Za industriju, naprimjer za proizvođače stakla, koji moraju ugasiti peći. Ili za samohrane roditelje kojima neprestano stižu zastrašujući računi za režije. Milijunima Europljana potrebna je potpora.
Države članice Unije već su uložile milijarde eura za pomoć ugroženim kućanstvima.No znamo da to neće biti dovoljno.
Zato predlažemo ograničenje prihoda poduzeća koja proizvode električnu energiju po niskim cijenama.Ta poduzeća ostvaruju dosad nezabilježene prihode, o kakvima nisu ni sanjali. U našem socijalnom tržišnom gospodarstvu, dobit je dobra.No u ovakvim vremenima pogrešno je ostvarivati nevjerojatnu dobit na račun rata i na teret potrošača.
U ovakvim vremenima dobit se mora podijeliti i usmjeriti prema onima kojima je najpotrebnija.Zahvaljujući našem prijedlogu prikupit će se više od 140 milijardi eura kojima će države članice ublažiti izravne posljedice krize. A zbog toga što je ova kriza povezana s fosilnim gorivima, i industrija fosilnih goriva ima poseban zadatak.I najveća poduzeća iz sektora nafte, plina i ugljena ostvaruju golemu dobit. Zato i ona trebaju pošteno sudjelovati – moraju dati svoj doprinos u krizi.
Sve su to hitne i privremene mjere koje pripremamo, a raspravljamo o mogućnosti ograničenja cijena. Moramo se truditi sniziti cijenu plina.Moramo osigurati opskrbu, a istodobno ostati i globalno konkurentni.
Zato ćemo s državama članicama pripremiti niz mjera u kojima ćemo uzeti u obzir specifičnu prirodu našeg odnosa s dobavljačima – od nepouzdanih dobavljača kao što je Rusija do pouzdanih prijatelja kao što je Norveška.S norveškim premijerom Storeom dogovorila sam osnivanje radne skupine. Timovi su već počeli s radom.Na dnevnom je redu još jedna važna tema. Danas je naše tržište plina dramatično izmijenjeno: od većinskog oslanjanja na plin iz plinovoda prešli smo na povećanje količine prirodnog ukapljenog plina.Ali TTF, referentna vrijednost na tržištu plina, nije se prilagodio.Zato će Komisija nastojati uspostaviti prezentativnije mjerilo.
MODEL TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE,
NIJE VIŠE PRAVEDAN ZA POTROŠAĆE
A u listopadu ćemo izmijeniti privremeni okvir za mjere državne potpore kako bismo omogućili izdavanje državnih jamstava i istodobno očuvali ravnopravne uvjete. Ali bez obzira na krizu u kojoj jesmo, moramo gledati u budućnost.
Sadašnji model tržišta električne energije, koji se temelji na rangiranju ponuđača na temelju ekonomskih kriterija, nije više pravedan za potrošače.
Oni bi morali osjetiti prednosti jeftine energije iz obnovljivih izvora.Zato moramo smanjiti prevladavajući utjecaj plina na cijenu električne energije. Stoga ćemo provesti sveobuhvatnu reformu tržišta električne energije.
A sada želim istaknuti nešto važno. I prije pola stoljeća, sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, svijet se suočio s krizom zbog fosilnih goriva.
Neki od nas još pamte vikende bez automobila radi uštede energije. A ipak smo nastavili po starom. Nismo se oslobodili ovisnosti o nafti. A što je još gore, fosilna goriva bila su uvelike subvencionirana.To je bio pogrešan put, ne samo za klimu, nego i za javne financije i za našu neovisnost. I tu pogrešku i danas plaćamo.Tek je šačica vizionara shvatila da je pravi problem u fosilnim gorivima, a ne samo u njihovoj cijeni. Neki od tih vizionara naši su prijatelji iz Danske. Kad je došlo do naftne krize, Danci su počeli znatno ulagati u iskorištavanje energije vjetra. Na temeljima koje su postavili postali su globalni predvodnici u tom sektoru i otvorili na desetke tisuća novih radnih mjesta.
Tako se to radi!Ne treba tražiti samo brzo rješenje, već je potrebno promijeniti obrasce, učiniti iskorak u budućnost.
BUDUĆNOST JE EUROPSKA BANKA ZA VODIK
Nužna preobrazba je već započela! Već se događa na Sjevernom i Baltičkom moru, gdje naše države članice ulažu golema sredstva u vjetroelektrane na moru.Događa se na Siciliji, gdje će najveća takva europska tvornica uskoro proizvesti najnoviju generaciju solarnih panela.
Događa se i na sjeveru Njemačke, gdje regionalni vlakovi sada voze na zeleni vodik.Vodik bi mogao biti pokretač promjene u Europi.Tržišna niša za vodik mora prerasti u veliko tržište.U planu REPowerEU udvostručili smo cilj: želimo da se do 2030. u Europskoj uniji svake godine proizvede deset milijuna tona vodika iz obnovljivih izvora.
Da bismo u tome uspjeli, trebamo pokrenuti tržište vodika, nadoknaditi manjak ulaganja i uskladiti buduću ponudu i potražnju.Stoga danas mogu najaviti da ćemo osnovati novu europsku banku za vodik.Ta će banka pomoći da se zajamči otkup vodika, i to ponajviše sredstvima iz Fonda za inovacije.Moći će uložiti tri milijarde eura u stvaranje budućeg tržišta vodika.Tako će se graditi gospodarstvo budućnosti i to je naš zeleni plan za Europu!
SVAKO ČETVRTO POUZEĆE ODLAZI U STEČAJ
RADI KAŠNJENJA U PLAČANJU RAČUNA
Potrebno nam je motivirajuće poslovno okruženje, radna snaga s odgovarajućim vještinama i pristup sirovinama potrebnima za industriju.
O tome ovisi naša konkurentnost u budućnosti. Moramo ukloniti prepreke koje i dalje koče naša mala poduzeća. Ona moraju biti u središtu te preobrazbe jer su okosnica dugogodišnje europske industrijske snage i uvijek im je zaposlenik bio na prvome mjestu, pogotovo u kriznim vremenima. A inflacija i nesigurnost posebno su ih teško pogodile.
Stoga ćemo predložiti paket olakšica za mala i srednja poduzeća, koji će uključivati prijedlog za jedinstveni skup poreznih pravila za poslovanje u Europi pod nazivom BEFIT. Time će se olakšati poslovanje u Uniji. Uz manje birokracije postići će se bolji pristup dinamičnom europskom tržištu.
Revidirat ćemo i Direktivu o kašnjenju u plaćanju jer nije pošteno da svako četvrto poduzeće odlazi u stečaj zbog kašnjenja u plaćanju računa.
To će biti spas za milijune obiteljskih poduzeća.Nedostatak osoblja još je jedan izazov za europska poduzeća.Nezaposlenih nikad nije bilo manje, a s druge strane, broj slobodnih radnih mjesta nikad nije bio veći.Bilo da je riječ o vozačima kamiona, konobarima ili osoblju u zračnim lukama, njegovateljima, inženjerima ili informatičarima, od nekvalificiranih radnika do stručnjaka s visokom stručnom spremom – Europa vas sve treba!
Stoga još više moramo ulagati u osposobljavanje i usavršavanje, u čemu ćemo blisko surađivati s poduzećima jer ona najbolje znaju kakvi im stručnjaci trebaju sada i kakvi će im trebati u budućnosti.Pritom moramo uzeti u obzir želje i ciljeve samih tražitelja posla.Isto tako, planiramo privući odgovarajuće stručnjake iz inozemstva koji će osnažiti naša poduzeća i europski rast.Stoga je prvi korak da u Europi počnemo brže priznavati njihove stručne kvalifikacije.Europa mora postati privlačnija za one koji imaju znanje i želju za radom.
Stoga predlažem da se 2023. proglasi Godinom osposobljavanja i usavršavanja- rekla je u svom izlaganju o stanju Europske unije predsjednica Ursula von der Leyen .
Post je objavljen 18.09.2022. u 21:02 sati.