HRVATSKU OBNAVLJA EUROPSKI NOVAC, A NE HDZ
„Usmjeravanje investicija na sektore koje bi kratkoročno i srednjoročno trebali ubrzati gospodarski rast i stvoriti nova radnih mjesta“, Andrej Plenković je u drugom premijerskom mandatu, od 2020. do izbora 2024. komunicirao javnosti i predstavljao to kao zaslugu članova svoje Vlade i svoju osobnu zaslugu. A Vladu su činili samo članovi HDZ-a i on kao predsjednik stranke HDZ-a kao premijer RH. Jedan ministar i to ministar financija Primorac, nije HDZ -ovac već je nestranačka osoba, ali je široka javnost iz Plenkovićevih govora trebala razumjeti i tumačiti sebi da je nova radna mjesta, gospodarski rast i usmjeravanje investicija u Hrvatskoj i sve što se gradi , stvorio Hrvatskoj nitko drugi nego upravo i jedino HDZ. i on, Plenković. I nitko drugi. I da je to njegova zasluga. No činjenice govore da to nije baš tako. I da istina nije baš takva.
PODMUKLE OPTUŽBE
Mnogo puta je u svom drugom premijerskom mandatu, koji je završio s parlamentarnim izborima 17.4. 2024. Plenković omalovažavao saborske zastupnike oporbe, govoreći im kao optužbu rečenicu „ niste ništa napravili“ ili „ šta ste vi napravili?“ To je nepravedna i podmukla optužba čovjeka na poziciji premijera Vlade RH onog tko je na čelu izvršne vlasti .Bespotrebnim vrijeđanjem oporbenih saborskih zastupnika želio je istaći što više sebe i političku stranku HDZ kojoj je on predsjednik.
Kako i zašto optuživati saborske zastupnike oporbe za nešto što uopće nije bila njihova domena rada?
Oporbeni zastupnici, koji nisu u Hrvatski sabor ušetali kao u park, već su svatko ponaosob svoj saborski mandat dobili glasovima građana na prethodnim parlamentarnim izborima 2020. godine, brzo su našli radnju koja kao činjenica boli, a to je činjenica da su članovi HDZ-a, vrlo skloni nepotizmu, korupciji i krađi novca i da su pojedini članovi HDZ-a na pozicijama koja su bila njihova radna mjesta – krali novac na svaki mogući način. Činjenica je, HDZovac na poziciji u Ini ukrao je milijun kuna. I kad to dođe u javnost oskudno se o tome izvještava, jer kao ne smije se detaljno i opširno govoriti radi istrage, kaže se javnosti, a onda sve padne u zaborav. I takva i ta situacija i sve brojne druge stvorila je kod oporbenih saborskih zastupnika animozitet prema HDZ-u, koji je proizveo u 10. sazivu Sabora lošu atmosferu koja je trajala četiri godine, a koja nije nestala ni u ovom post izbornom vremenu kada Vlada i Sabor novog saziva još nije formiran. Nijedna politička stranka Vladu ne može formirati sama, a mišljenja o koaliranju su razjedinjena.
IDEJA S GOMILOM NOVCA JE IDEJA EUROPSKE KOMISIJE
Usmjeravanje investicija na sektore koje bi kratkoročno i srednjoročno trebali ubrzati gospodarski rast i stvoriti nova radnih mjesta je projekt Europske unije koji je Europska komisija pokrenula 2020., radi događanja s covidom 2019. godine., bar je to bilo službeno objašnjenje. Ali tijekom godina i svih drugih politika dojam je da je namjera EK već tada bila utjecati na ujednačeniji razvoj zemalja Europske unije u gospodarskim i socijalnim aspektima ali i nešto šire. Ideja EK dobila je uredbu 2021. (Uredba ( EU) 2021/241). Cijela ideja te uredbe i tog instrumenta je- službeno- „ublažiti učinak pandemije učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i bolje pripremljenima za buduće izazove i prilike“. Komisija je u rujnu 2020. predočila državama članicama smjernice kao podršku u pripremi planova za oporavak i otpornost ( The Recovery and Resilience Facility) za sve zemlje članice Europske unije. I tada je u RH načinjen plan koji je dobio ime NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI 2021. do 2026. ( National Recovery and Resilience Plan 2021-2026 )
I već 29. travnja 2021. Vlada RH je usvojila prijedlog Nacionalnog Plana Oporavka i Otpornosti 2021. – 2026. vrijedan 49 milijardi kuna, tada su još platežno sredstvo u RH bile kune. Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu.
To je gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa, zatim javna uprava, pravosuđe i državna imovina s 4,36 milijarde. kuna ili 10 posto, slijedi obrazovanje, znanost i istraživanje čiji troškovi mogu biti 7,5 milijardi . kuna ili 15 posto, zatim tržište rada i socijalna zaštita na koje može otpasti 2,09 milijardi . kuna, odnosno četiri posto, zatim zdravstvo i 2,56 milijardi kuna, odnosno pet posto, te inicijativa "obnova zgrada" s 5,95 milijardi kuna, što je 12 posto sredstava iz NPOO-a. Za oporavak je namijenjeno 66 posto sredstava odnosno 32,15 milijardi. kuna, a za otpornost 34 posto, odnosno 16,5 milijardi.
PROVEDBA DO KRAJA 2026. GODINE
U Mehanizmu za oporavak i otpornost ( The Recovery and Resilience Facility) prema hrvatskom Nacionalnom planu za oporavak i otpornost (National Recovery and Resilience Plan 2021-2026 ) Hrvatska ima na raspolaganju 5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava te 4,2 milijarde u povoljnim zajmovima. Reforme i investicije iz tog plana treba provesti i iskoristiti do kraja 2026. godine.
Hrvatskoj je do sada isplaćeno preko 3 milijarde eura. To uključuje predfinanciranje koje je iznosilo 818 milijuna eura, zatim tri tranše od po 700 milijuna eura, a 15. travnja 2024. je isplaćena četvrta rata od 162,5 milijuna eura. I Hrvatska je odmah zatražila i poslala zahtjev Europskoj komisiji za isplatu pete sume novca.
Poanta cijele priče je u tome da Andrej Plenković dojučerašnji premijer hrvatske Vlade nije ništa sam
od sebe osmislio za Hrvatsku, odlučio, izgradio, stvorio i da ništa nije posebno njegova zasluga ili kako već bi on želio da ga građani Hrvatske percipiraju. Nije, on je bio samo na čelu Vlade RH koja je to radila. Ali taj nikada ne kaže da se dotična investicija provodi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Tu činjenicu prešuti kada govori o projektu. Projekt na temelju kojeg Hrvatska prima novac iz Europske unije, a koji se zove NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI napravljen je u nekoliko mjeseci zaslugom, radom i inventivnosti ljudi u ministarstvima i županijama, a ne zaslugom dojučerašnjeg premijera Plenkovića. On je samo arbitar izvršne vlasti. Taj sada kada stane pred novinare i pred mikrofone priča o radu drugih kao svojoj zasluzi. Čudo od čovjeka!
HRVATSKU OBNAVLJA EUROPSKI NOVAC
U skladu s namjerom doživljaja kako HDZ radi i obnavlja Hrvatsku neposredno pred parlamentarne izbore izbore, u tri dana 11. i 15. travnja provodioci izvršne vlasti bili su na terenu. Andrej Plenković i ministar pravosuđa i uprave dr. Ivan Malenica otvorili su 15. travnja, radove na Trgu pravde u Zagrebu . Dr Malenica rekao je da je ideja o projektu Trga pravde nastala 2000-ih godina u Ministarstvu pravosuđe te da je jedan od prvih koraka u planiranju ovog projekta učinjen 2007. godine kada je objavljen arhitektonski natječaj. Odabran je rad Davora Bušnje, Zrinke Mrković-Mračić i Vedrana Škopca, međutim projekt je zastao sve do 2021. godine kada ga je Vlada uključila u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. I to je istinita informacija od dr. Malenice. U Draganićima su 15. travnja potpisani ugovori za radove na rekonstrukciji i uređenju tri škole u Karlovačkoj županiji. Resorni ministar Radovan Fuchs je rekao“ da se ovoliko u „škologradnju“ nije ulagalo od doba bana Ivana Mažuranića.“ A ban je poznat kao ban pučanin i živio je u 19 stoljeću. Potpisani su ugovori s predstavnicima Osnovne škole Katarine Zrinske iz Krnjaka u koju se ulaže 58 tisuća eura, OŠ "Draganići" u koju se ulaže 106,5 tisuća eura te u OŠ "Josipdol" u koju će biti uloženo gotovo 210 tisuća eura, a to znači u matičnu školsku zgradu te još dvije područne.
I ministar Butković se pojavio na terenu, 11. travnja, u Istri u vezi s obnovom željeznica i kolodvora, no ta se infrastuktura obnavlja sredstvima Europske investicijske banke - vrijednosti 900 milijuna eura. Hrvatsku obnavlja europski novac, a ne HDZ.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 19.04.2024. u 12:28 sati.