AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 29.01.2026.

PREDSJEDNIK SRBIJE NAJAVIO SLUŽENJE VOJNOG ROKA

POČETAK ZA GODINU DANA

Dok je u Hrvatskoj Ministarstvo obrane započelo sa procesom koji vodi u temeljno vojno osposobljavanje mladića rođenih 2007. godine, tako što su poslani pozivi mladićima diljem Hrvatske da se jave na zdravstveni pregled, a zdravstveni pregled već je u tijeku ,čime će se utvrditi njihovo fizičko i psihičko stanje, a zdravstveni pregled je prvi korak u temeljnom vojnom osposobljavanju, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je slučajno ili zato što je čuo da Hrvatska počinje s obukom mladih za vojno osposobljavanje, izjavio 29. siječnja da će u roku od mjesec ili dva biti donijeta odluka o obaveznom služenju vojnog roka u Srbiji. (mzz)

Agencija Anadolija piše 29. siječnja "Razgovarali smo o vojnom roku, o tih 75 dana. Uskoro ćemo donositi odluke. Pitanje je hoće li se od decembra krenuti sa zvaničnim služenjem ili od marta, ali ćemo svakako u narednih mesec ili dva tu odluku doneti i ići pred Narodnu skupštinu Srbije", izjavio je predsjednik Srbije Aleksandsar Vučić. Dodao je kako od rujna ili listopada kreće evidentiranje vojnih obveznika.

Hoće li služenje vojnog roka početi u prosincu ili ožujku naredne godine, predsjednik Vučić je rekao da to zavisi od priprema, nakon što je načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović referirao rezultate analize stanja, operativnih i funkcionalnih sposobnosti vojske za 2025. godinu.
"Moramo da spremimo sve objekte, moramo da spremimo dovoljno svega, dakle puške, čizme, regrutne centre, evidencione centre. Moramo ambulante da unapredimo, da ih obnovimo, uredimo drugačije, tako da su za nas to važna pitanja i hoćemo da spremni dočekamo da ti mladi ljudi tih dva i po meseca provedu u najboljim uslovima, da im to ostane u najboljoj uspomeni, da steknu odgovornost, steknu ozbiljnost", rekao je predsjednik Srbije Vučić.

Krajem 2010. godine Vlada Srbije donijela je odluku o obustavi služenja vojnog roka koja je stupila na snagu 1. siječnja 2011. godine. (Anadolija, mzz)

srijeda, 28.01.2026.

INDIJA I EU POTPISALI TRGOVINSKI SPORAZUM

EUROPSKI POLJOPRIVREDNICI ZADOVOLJNI SPORAZUMOM

„U utorak 27. siječnja 2026. premijer Indije Narendra Modi i predsjednica Europske Unije Ursula von der Leyen potpisali su trgovinski sporazum između Europske unije i Indije o slobodnoj trgovini. Indija ima 1,45 milijarde stanovnika, a Europska unija 453 milijuna stanovnika, a trgovinska razmjena je i do sada postojala između Indije i EU.
Trgovina između Indije i EU iznosila je 136,5 milijardi dolara u fiskalnoj godini do ožujka 2025.
Ovaj sporazuma stabilizira globalne napore da se Indija i zemlje Europske unije zaštite od Sjedinjenih Država i predsjednika Donalda Trumpa koji visokim carinama, kao nekim kaznama, prijeti europskim zemljama kao i Indiji. Trump je uveo 50 postotnu carinu na robu iz Indije, a trgovinski sporazum između Indije i SAD-a neuspješno je završio prošle godine nakon prekida komunikacije između dviju Vlada.
Reuter piše da je službenik indijske Vlade upoznat s tim pitanjem rekao je da će formalno potpisivanje sporazuma između Indije i EU-a biti održano nakon pravne provjere koja bi trebala trajati pet do šest mjeseci .
M. Zouhar Zec.

UDRUŽENJE POLJOPRIVREDNIKA COPA I COGECA ZADOVOLJNI SPORAZUMOM

No ono što je pozitivno u odnosu na trgovinski sporazum Indije i EU je to što su europski poljoprivrednici organizirani u europsko udruženje poljoprivrednika i poljoprivrednih zadruga Copa i Cogeca pozdravili sklapanje Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Indije. Podsjetiti ću da su Europski poljoprivrednici iskazivali nezadovoljstvo prosvjedima, protiv potpisivanja sporazuma s Merkosurom prije desetak dana.
Ovaj Sporazum opisuju kao „ značajan i pažljivo uravnotežen korak naprijed za trgovinu poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Sporazum jača pristup ključnom rastućem tržištu, a istovremeno jasno prepoznaje potrebu zaštite najosjetljivijih sektora europske poljoprivrede i njezinog proizvodnog modela.
Indija predstavlja tržište od 1,45 milijardi potrošača sa znatnim neiskorištenim potencijalom za izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a. Značajnim smanjenjem ili ukidanjem prethodno zabranjenih carina na ciljani niz proizvoda - uključujući prerađenu hranu, maslinovo ulje, voćne sokove, vino i žestoka pića, sporazum stvara značajne nove izvozne mogućnosti za konkurentne poljoprivrednike i poljoprivredne zadruge EU-a, piše Copa i Cogeca u priopćenju, te nastavlja.

„Copa i Cogeca priznaju napore Europske komisije da osigura da otvaranje tržišta ne dolazi na štetu otpornosti poljoprivrede. Isključivanje najosjetljivijih proizvoda iz liberalizacije, uključujući govedinu, šećer, rižu, perad i med, pokazuje pragmatičan i odgovoran pristup.
Copa i Cogeca također naglašavaju važnost očuvanja snažnih standarda sigurnosti hrane i proizvodnje te daljnjeg jačanja suradnje u sanitarnim i fitosanitarnim pitanjima, kao i u održivim prehrambenim sustavima, u okviru poglavlja o SPS-u i SFS-u koje ovaj sporazum sadrži. U tom kontekstu, učinkovita provedba sporazuma mora jamčiti reciprocitet proizvodnih standarda za poljoprivredno-prehrambene proizvode stavljene na tržište EU-a, kako bi se osigurala poštena konkurencija za poljoprivrednike EU-a i održalo povjerenje potrošača.“ U priopćenju napisanom u udruženju 27. siječnja – na dan potpisivanja sporazuma Indije i EU se dalje kaže :

„Tekući pregovori o Sporazumu o oznakama zemljopisnog podrijetla trebali bi brzo dodatno ojačati ishod ovog sporazuma, podržavajući naše poljoprivredne proizvode s dodanom vrijednošću i štiteći europske sheme kvalitete na indijskom tržištu.
U izazovnom globalnom trgovinskom okruženju, sporazum između EU-a i Indije pokazuje da ambiciozna trgovinska politika može biti kompatibilna sa zaštitom ključnih poljoprivrednih osjetljivosti. Copa i Cogeca ostat će blisko angažirana, čekajući objavu tekstova sporazuma i daljnje korake prema ratifikaciji i provedbi, kako bi se osiguralo da se prilike ostvare, a interesi poljoprivrednika i zadruga EU-a ostanu u potpunosti zaštićeni.“ ( priopćenje Copa i Cogeca)

utorak, 27.01.2026.

ZNAČAJNE POJEDINOSTI O TRUMPOVU „ODBORU ZA MIR“

REKONSTRUKCIJA ODNOSNO PODREĐIVANJE GAZE
AMERIČKOJ I IZRELSKOJ KONTROLI

Al Mayadeen internetska mreža informacija koja emitira na više jezika pa i na engleskom, iz Libanona od 2012. kada su je osnovala dva bivša novinara Al Jazeere piše 27. siječnja da je procurila rezolucija koju je Drop Site News dobio 26. siječnja, gdje otkriva operativni plan iza takozvanog " Odbora za mir " američkog predsjednika Donalda Trumpa, otkrivajući planove za administraciju predvođenu SAD-om koja bi preuzela sveobuhvatnu kontrolu nad Gazom putem političke dominacije i sigurnosnih mehanizama, osmišljenih za stvaranje poslušnog palestinskog stanovništva.

Što je Drop Site News? To je neprofitna istraživačka informativna kuća koju su osnovali Ryan Grim i Jeremy Scahill u srpnju 2024. Sjedište joj je u Washingtonu, D.C., Sjedinjene Američke Države. Opisuje se kao nesvrstana i protiv establišmenta. (mzz)

Al Mayadeen 27. siječnja piše: „Nepotpisana rezolucija od 22. siječnja 2026. daje Odboru "sve prijelazne zakonodavne i izvršne ovlasti, ovlasti za izvanredne situacije i provedbu pravde" nad Gazom. Dokument formalizira hijerarhijsku strukturu s Trumpom kao predsjednikom koji ima krajnju vlast, Izvršnim odborom s ovlastima za prepisivanje zakona Gaze i Palestincima svedenim na "tehnokratske" provedbene uloge bez ovlasti donošenja odluka. Rezolucija je dio Trumpovog plana postupnog prekida vatre, a dokument pruža pravni okvir za ono što administracija naziva rekonstrukcijom, ali zapravo se svodi na trajno podređivanje Gaze američkoj i izraelskoj kontroli.

HIJERARHIJA MOĆI

Rezolucija "Odbora za mir" uspostavlja troslojnu strukturu upravljanja s Trumpom kao predsjednikom koji ima krajnju vlast nad svim odlukama koje utječu na Gazu. Na vrhu, Trump samo može potpisivati rezolucije koje stupaju na snagu, odobravati vojne zapovjednike za takozvane Međunarodne stabilizacijske snage i imenovati pojedince na ključne pozicije u cijelom aparatu.
Ispod Trumpa sjedi Izvršni odbor s "istim ovlastima, moćima i sposobnošću da sve delegacije učini potrebnim i prikladnim za provedbu Sveobuhvatnog plana kao i Odbor za mir". Ovaj Izvršni odbor može "donijeti novi zakon ili izmijeniti ili ukinuti prethodne" građanske i kaznene zakone u Gazi, učinkovito prepisujući pravni okvir koji uređuje palestinski život.

DEVET ČLANOVA IZVRŠNOG ODBORA

U rezoluciji se imenuje devet članova Izvršnog odbora: državni tajnik Marco Rubio, posebni izaslanik Steve Witkoff, bivši britanski premijer Tony Blair, Trumpov zet Jared Kushner , poslovni čovjek Mark Rowan, predsjednik Svjetske banke Ajay Banga, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Robert Gabriel, šefica Trumpovog kabineta Susan Wiles i Martin Edelman, odvjetnik za nekretnine koji obnaša dužnost posebnog savjetnika vlade UAE. Uključivanje Wiles i Edelmana nije prethodno bilo najavljeno.

NACIONALNI ODBOR ZA GAZU

Na dnu ove piramide nalazi se Nacionalni odbor za upravljanje Gazom (NCAG), u biti provjereni, tehnokratski i apolitični odbor Palestinaca koji djeluje pod nadzorom visokog predstavnika. Rezolucija imenuje bivšeg bugarskog diplomata Nikolaja Mladenova za visokog predstavnika, a bivši dužnosnik Palestinske uprave Ali Shaath vodi NCAG.
„Nažalost, ni Odbor za mir ni njemu podređene strukture nisu reprezentativne niti odgovorne“, rekao je za Drop Site News bivši podtajnik UN-a Martin Griffiths . Palestinci su „lišeni i isključeni“ iz donošenja odluka, pojavljujući se samo „na samom dnu ove piramide moći“.

TEKST REZOLUCIJE OTKRIVA KONTROLU

Tekst rezolucije otkriva više mehanizama putem kojih bi Odbor vršio potpunu kontrolu nad Gazom. Članak 8.2 utvrđuje da će "samo one osobe koje podržavaju i dosljedno djeluju" u stvaranju "deradikalizirane Gaze bez terora koja ne predstavlja prijetnju svojim susjedima" imati pravo "sudjelovati u aktivnostima upravljanja, obnove, gospodarskog razvoja ili humanitarne pomoći".
Dokument zabranjuje sudjelovanje svim pojedincima ili organizacijama za koje se smatra da su "podržavale ili imaju dokazanu povijest suradnje, infiltracije ili utjecaja s Hamasom ili drugim terorističkim skupinama". I Izvršni odbor i Visoki predstavnik stvorit će "standarde podobnosti za sudjelovanje u razvoju Nove Gaze" i primjenjivati ih od slučaja do slučaja, uz Trumpovo odobrenje.
Rezolucija daje Odboru kontrolu nad financijskom infrastrukturom Gaze, uključujući "otvaranje bankovnih računa i uspostavljanje odgovarajućih financijskih kontrola" te "angažiranje donatora, odobravanje proračuna i upravljanje financijskim mehanizmima". Sve rezolucije također moraju biti "izdane na engleskom jeziku i objavljene na web stranici Odbora".
Odbor može "sklapati i druge sporazume, aranžmane ili ugovore koji mogu biti potrebni za provedbu Sveobuhvatnog plana", učinkovito vodeći vanjsku politiku u ime Gaze, dok Palestinci nemaju pravo glasa. Izvršni odbor i Visoki predstavnik imaju ovlasti "donijeti novi zakon ili izmijeniti ili ukinuti" građanski i kaznenopravni okvir Gaze prema potrebi.
Osim toga, svaka rezolucija zahtijeva Trumpov potpis da bi stupila na snagu, stvarajući sustav u kojem američki predsjednik služi kao kolonijalni potkralj s apsolutnim pravom veta nad upravljanjem Gazom.

IZRAZ „DERADIKALIZACIJA“ JE ALAT ZA ISKLJUČIVANJE

Ovaj mehanizam provjere učinkovito daje Odboru ovlasti da isključi bilo koju palestinsku organizaciju civilnog društva, političku frakciju ili pojedinca za kojeg se smatra da nije dovoljno usklađen s američkim i izraelskim ciljevima. Izraz "deradikalizacija", koji se ponavlja u cijelom dokumentu, postaje sveobuhvatni alat za političko isključivanje koji daleko nadilazi sigurnosne probleme .
U palestinskom kontekstu, "deradikalizacija" funkcionira kao eufemizam za demontiranje same ideologije otpora, temeljne komponente palestinskog identiteta pod okupacijom. Otpor se može shvatiti ne samo kao oružana borba, već i kao kolektivno odbijanje normalizacije okupacije, očuvanja političke svijesti i isticanja prava na samoodređenje. Pod okupacijom se dostojanstvo i vrijednost osobe mogu mjeriti samo njenom postojanošću, njenim odbijanjem da se podvrgne brisanju svojih političkih prava i nacionalnog identiteta.
Uvjetovanjem podobnosti za stanovanje, zapošljavanje, sredstva za obnovu i osnovne usluge demonstracijom "deradikalizacije", okvir Odbora nastoji stvoriti stanovništvo spremno prihvatiti trajno podjarmljivanje u zamjenu za preživljavanje.
Palestinci koji održavaju svijest o otporu, bilo kroz političko organiziranje, zagovaranje prava izbjeglica na povratak ili jednostavno odbijanje prihvaćanja normalizacije s okupatorima, bili bi sustavno isključeni iz sudjelovanja u obnovi Gaze.

DA LI JE REZOLUCIJA SLUŽBENO USVOJENA?

Rezolucija "Odbora za mir" koju je Drop Site News dobio na uvid ostaje nepotpisana. Legitimnost Odbora počiva na Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 2803, donesenoj u studenom 2025., kojom je podržan Trumpov Sveobuhvatni plan. Međutim, čini se da je struktura osmišljena kako bi se zaobišao značajan nadzor UN-a.
Štoviše, ostaje nejasno je li dobivena rezolucija službeno usvojena ili odražava primljena verzija konačni tekst. Rezolucija izričito navodi da će njezine odredbe biti "stupljene na snagu odmah nakon potpisivanja", čime će se uvesti struktura upravljanja nad Gazom bez pristanka njezinog stanovništva.
Arhitektura opisana u dokumentu predviđa Gazu podijeljenu na kontrolirane zone gdje Palestinci, provjereni na političku prihvatljivost, mogu pristupiti stanovanju, uslugama i ekonomskim prilikama, a sve to pod biometrijskim praćenjem, financijskim nadzorom i obrazovnim programima osmišljenim za normalizaciju odnosa s "Izraelom".
Oni koji ne ispunjavaju uvjete za sudjelovanje ili odbijaju sudjelovati u sustavu vjerojatno bi ostali u "crvenim zonama", područjima koja se i dalje suočavaju s vojnim napadima i humanitarnom deprivacijom.“ Izvor Al Mayadeen, mzz

EUROPSKA KOMISIJA ODOBRILA FINANCIRANJE ZA OBRANU 8 ZEMALJA

OBRAMBENI PAKET – SPREMNOST 2030

Europska komisija je 26. siječnja odobrila drugi val nacionalnih obrambenih planova u okviru inicijative Sigurnosna akcija za Evropu (SAFE) .Komisija je podnijela prijedlog Vijeću da odobri financijsku pomoć Estoniji, Grčkoj, Italiji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Slovačkoj i Finskoj“, navodi se u priopćenju, piše agencija Anadolija 27. siječnja.
Financiranje, privremeno utvrđeno na oko 74 milijarde eura (87 milijardi dolara) kada je najavljeno u listopadu, namijenjeno je jačanju strateških obrambenih sposobnosti i podršci integraciji Ukrajine u sigurnosni okvir EU.
Vijeće EU sada ima četiri tjedna da usvoji potrebne provedbene odluke. Nakon odobrenja EK će finalizirati sporazume o zajmu, a prve isplate se očekuju u ožujku 2026. godine.

Nakon procjene nacionalnih investicionih planova država članica za obranu, Europska komisija je u priopćenju navela da će novi krug dugoročnih kredita omogućiti tim zemljama da brzo povećaju vojnu spremnost i nabave modernu obrambenu opremu.

Procjene obrambenih planova koje su podnijele druge države članice su u toku.

Inicijativa SAFE, usvojena 27. svibnja 2025. godine, kao dio obrambenog paketa EU "Spremnost 2030", omogućuje državama članicama da povećaju obrambena ulaganja putem zajedničkih nabava od evropske obrambene industrije, s ciljem poboljšanja interoperabilnosti, predvidljivosti i isplativosti.
Ukrajina, zemlje EFTA/EEA i potencijalne države kandidatkinje za EU također imaju pravo učešća u sporazumima o nabavci i industriji (Agencija Anadolija, mzz)

„ODBOR ZA MIR“ JE MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA

U Davosu u Švicarskoj na održavanju 56. Svjetskog ekonomskog foruma od 19. do 23. siječnja 2026. ostati će upamćen dan 22. siječnja kada je dvadesetak pojedinaca, šefova država i Vlada potpisalo povelju pristupanja međunarodnoj organizaciji „ Odbor za mir“ kojoj je Donald Trump predsjednik. (mzz)

Ndtv world piše da je prisutno bilo malo Europljana. Bio je tu Mađarski premijer Viktor Orban. . Na fotografiji je za stolom prilikom potpisivanja i Vjosa Osmani, predsjednica Kosova. Bili su tu i predsjednik Azerbajdžana i premijer Armenije. Mir između ove dvije nacije samo je jedan od osam ratova za koje Trump tvrdi da ih je okončao, piše ndtv world.
„Ovo je vrlo uzbudljiv dan, dugo se pripremao. Svi žele biti dio toga“, rekao je Trump, naizgled neometen razočaravajućom veličinom okupljanja. „Vi ste najveći, najmoćniji ljudi na svijetu“ -rekao je Trump.
Popis pozivnica za ovu ceremoniju bio je dug, ali značajniji popis bili su izgovori za potpuno izbjegavanje događaja. U stvarnosti, najutjecajniji čelnici iz najvećih gospodarstava ili su napustili grad ili su otkazali planove za sudjelovanje na Svjetskom ekonomskom forumu. Malo tko želi otvoreno reći da ne odobrava, jer bi to izazvalo Trumpov gnjev. Njegovo kritiziranje francuskog premijera Emmanuela Macrona koji je javno odbacio događaj, opravdalo bi te strahove, piše ndtv.
Govoreći kasnije s novinarima na brodu Air Force One, Trump je umanjio važnost malog broja prisutnih. Rekao je da mu je talijanska premijerka Giorgia Meloni rekla da se želi pridružiti, ali da treba odobrenje parlamenta, te je predvidio da bi Velika Britanija i Francuska mogle promijeniti smjer.
Ndtw world piše kako je rekao jedan europski dužnosnik, postoji zabrinutost da će ovaj odbor ( Odbor za mir) biti galerija lupeža. Nacije zgrožene ruskom invazijom na Ukrajinu ne mogu pristati biti dio odbora u kojem je Vladimir Putin. Pozivanje na ustavna ograničenja i potrebu za parlamentarnim odobrenjem uredan je način odvraćanja od pridruživanja.
I Trump je tijekom povratka u Washington priznao neke kontroverze oko odbora, uključujući Putinovu namjeru da koristi zamrznutu imovinu kako bi osigurao stalno mjesto u panelu. Američki predsjednik rekao je da misli da je "u redu" "koristiti vlastiti novac". Također se osvrnuo na odredbu koja Trumpu omogućuje da ostane predsjednik odbora i nakon isteka mandata. „Imam pravo biti ako želim, a onda ću odlučiti“, rekao je Trump. „To je u teoriji doživotno. Ali nisam siguran da to želim.“
S obzirom na to koliko je kritika ovaj odbor dobio zbog pokušaja zamjene Ujedinjenih naroda, Trump je naglasio da "ćemo to učiniti zajedno" s UN-om, iako je odbacio 80 godina staru instituciju kao beskorisnu u rješavanju sukoba. Državni tajnik Marco Rubio također se pojavio na pozornici, a Kushner je čak prikazao i slajdove.
I time je cijela stvar proglašena ogromnim uspjehom.
„Čestitam, predsjedniče Trump“, izjavila je Karoline Leavitt, tajnica za tisak Bijele kuće. „Povelja je sada u potpunosti na snazi, a odbor za mir je sada službena međunarodna organizacija.“
Za nekoliko tjedana, prva konferencija će se održati u Washingtonu, rekao je Kushner. A ako su glavne točke State Departmenta točne, svi mogu očekivati da će se pridružiti konferenciji preko Zooma.

SAD IZLAZI IZ SVJETSKE ZDRASTVENE ORGANIZACIJE

I dok američki predsjednik očekuje za članstvo u „ Odboru za mir“ dobiti kotizaciju od milijardu dolara od svakog tko pristupa, taj isti predsjednik Donald Trump Sjedinjene Američke Države izvlači iz članstva Svjetske zdravstvene organizacije, World Health Organization (WHO) koja je posebna organizacija Ujedinjenih naroda. Svjetsku zdravstvenu organizaciju su osnovali 7. travnja 1948. Ujedinjeni narodi. Dokumente organizacije potpisale su 63 države. Prvi predsjednik skupštine Svjetske zdravstvene organizacije je bio hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine prof. Andrija Štampar. (mzz)
SAD bi u četvrtak 29. siječnja trebale službeno izaći iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) usprkos upozorenjima da će to utjecati i na američko i na globalno zdravstvo, piše ndtv world 22. siječnja. Biti će prekršen i američki zakon koji od Washingtona zahtijeva da toj zdravstvenoj agenciji UN-a plati 260 milijuna dolara duga.

Predsjednik Donald Trump odavno je izdao obavijest da će SAD napustiti organizaciju prvog dana njegova predsjedanja 2025. godine. Prema američkom zakonu, mora dati otkaz godinu dana prije odlaska i platiti sve preostale pristojbe. Tijekom protekle godine mnogi globalni zdravstveni stručnjaci pozvali su na preispitivanje te odluke, uključujući i nedavno glavnog direktora WHO-a Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa.
WHO je također izjavio da SAD još nije platio pristojbe koje duguje za 2024. i 2025. godinu. Države članice će raspravljati o odlasku SAD-a i kako će se s tim postupati na Izvršnom odboru WHO-a u veljači, rekao je glasnogovornik WHO-a za Reuters putem e-pošte. Američki State Department nije odgovorio na pitanja o tome mogu li SAD otići bez plaćanja pristojbi ili što bi odlazak mogao značiti za globalnu suradnju.

„Ovo je jasno kršenje američkog zakona“, rekao je Lawrence Gostin, osnivač i direktor Instituta O'Neill za globalno zdravstveno pravo na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu, bliskog promatrača WHO-a. „Ali Trump će vrlo vjerojatno proći nekažnjeno.“ U razgovoru za Reuters u Davosu, Bill Gates - predsjednik Zaklade Gates, glavnog financijera globalnih zdravstvenih inicijativa i dijela rada WHO-a - rekao je „Svijetu je potrebna Svjetska zdravstvena organizacija.“

SAD S 18 POSTO FINANCIRA WHO

Za WHO, odlazak SAD-a izazvao je proračunsku krizu zbog koje je prepolovio svoj upravljački tim i smanjio posao, smanjujući proračune u cijeloj agenciji. Washington je tradicionalno bio daleko najveći financijski podupiratelj zdravstvene agencije UN-a, doprinoseći s oko 18 posto ukupnog financiranja. WHO će do sredine ove godine otpustiti oko četvrtinu svog osoblja.
„Povlačenje SAD-a iz WHO-a moglo bi oslabiti sustave i suradnje na koje se svijet oslanja u otkrivanju, sprječavanju i reagiranju na zdravstvene prijetnje“, rekla je Kelly Henning, voditeljica programa javnog zdravstva u Bloomberg Philanthropies, neprofitnoj organizaciji sa sjedištem u SAD-u. (ndtv.world.mzz)

četvrtak, 22.01.2026.

MILIJARDER I PREDSJEDNIK AMERIKE ODREDIO ČLANARINU

U MIROVNI ODBOR ONI KOJI DAJU MILIJARDU DOLARA

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump na ekonomskom summitu u Davosu 21. siječnja rekao da neće vojnom silom napasti Grenland, te da neće uvoditi visoke carinske tarife mnogim zemljama o čemu je posljednjih dana govorio Trump je pokrenuo 'Ploču mira' ceremonijom potpisivanja u Davosu 22. siječnja. „Odbor za mir „ naime kao dokument nastao je u Bijeloj kući 16. siječnja 2026. (mzz)
Još 19. siječnja Times je objavio tekst u kojem Donald Trump opisuje svoj predloženi "Odbor za mir" - tijelo koje će nadgledati tranziciju i obnovu ratom razorenog Pojasa Gaze - kao "najveći i najprestižniji Odbor ikad sastavljen u bilo koje vrijeme, bilo gdje". Ali taj prestiž očito dolazi s visokom cijenom.

U PRVOJ GODINI MILIJARDU DOLARA

U tekstu se dalje kaže da prema nacrtu povelje, zemlje će morati izdvojiti najmanje milijardu dolara kako bi osigurale stalno mjesto u odboru, dok će ostali članovi imati trogodišnji mandat.
„Svaka država članica služit će mandat ne dulji od tri godine od stupanja na snagu ove Povelje, uz mogućnost produženja od strane predsjedatelja. Trogodišnji mandat članstva neće se primjenjivati na države članice koje u prvoj godini od stupanja na snagu Povelje uplate više od 1.000.000.000 USD u gotovini Odboru za mir“, navodi se u nacrtu.
Nije jasno kako će se točno iskoristiti doprinos. Washington Post je izvijestio, pozivajući se na neimenovanog visokog europskog dužnosnika, da europski čelnici pregovaraju o Trumpovim ambicijama za odbor, koje se čine opsežnijima od pukog rješavanja sukoba u Gazi. Dužnosnik je također navodno rekao da unatoč europskim obvezama prema Pojasu Gaze, postoji mala zainteresiranost za značajnije financiranje organizacije koja promiče svjetski poredak predvođen Trumpom, usred nagađanja da se Odbor za mir zamišlja kao alternativa Ujedinjenim narodima , prema kojima su SAD pod Trumpom sve neprijateljskije raspoložene.
U opovrgavanju tvrdnji o naknadi, račun Bijele kuće za brzi odgovor na X rekao je da naknada "jednostavno nudi stalno članstvo partnerskim zemljama koje pokazuju duboku predanost miru, sigurnosti i prosperitetu." Neimenovani američki dužnosnik također je rekao da će sav novac koji odbor prikupi biti iskorišten za ispunjenje svog mandata za obnovu Gaze.

PRVE POZIVNICE ZA ODBOR

Pozivi za pridruživanje Trumpovom odboru poslani su tijekom vikenda u nekoliko zemalja, uključujući Indiju , Jordan , Tursku i Egipat . Neke od njih, posebno one saveznice Trumpa, brzo su prihvatile poziv: argentinski predsjednik Javier Milei rekao je da mu je "čast" biti pozvan, objavivši Trumpovo pozivno pismo na društvenim mrežama, kao i mađarski Viktor Orbán .
Drugi su, međutim, bili oprezniji s pozivom. Britanske novine The Times of London izvijestile su da su britanski ministri zabrinuti kamo će sredstva ići i kakav pravni okvir odbor koristi za rad. Kanadski premijer Mark Carney rekao je novinarima u nedjelju da ga je Trump kontaktirao u vezi s odborom prije nekoliko tjedana, ali je rekao da „što se tiče specifičnosti 'Odbora za mir', nismo prošli kroz sve detalje strukture, kako će funkcionirati, čemu služi financiranje itd. ... I stoga ćemo na tome poraditi u nadolazećim danima.“
U petak je Bijela kuća objavila osnivače odbora, uključujući državnog tajnika Marca Rubia, posebnog američkog izaslanika za mirovne misije Stevea Witkoffa, Trumpovog zeta Jareda Kushnera, bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira i predsjednika Grupe Svjetske banke Ajaya Bangu.
Trumpova administracija također je izjavila da će odbor "postaviti okvir i upravljati financiranjem za obnovu Gaze", ali pregled nacrta teksta povelje ne spominje izričito Gazu. Nacrt povelje opisuje odbor kao "međunarodnu organizaciju koja nastoji promicati stabilnost, vratiti pouzdanu i zakonitu upravu te osigurati trajni mir u područjima pogođenim ili ugroženim sukobima".
Vijeće sigurnosti UN-a u studenom je usvojilo rezoluciju kojom podržava Trumpov predloženi odbor za postavljanje okvira i koordinaciju financiranja obnove Gaze, iako je odobrilo mandat odbora samo do 2027.,piše u tekstu Timesa. Dodaje se da Trumpovi planovi za Odbor za mir dolaze i u trenutku kada je prijetio preuzimanjem Grenlanda , upozoravajući kasno u nedjelju u navodnom pismu Norveškoj - jednoj od nekoliko zemalja koje su SAD sankcionirale carinama zbog iskazivanja podrške Grenlandu - da nakon što nije primio prošlogodišnju Nobelovu nagradu , "više ne osjeća obvezu misliti isključivo na mir". Izvor Times, 19. siječanj, mzz.

EUROPSKI PARLAMENT PROTIV SPORAZUMA S MERCOSUROM

SPORAZUM IDE NA EUROPSKI SUD

Samo četiri dana nakon što je potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i Južnoameričkog trgovačkog bloka, poznat kao Mercosur - Mercado comun del Sur - ili južno zajedničko tržište koji čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj , Europski parlament kao zakonodavno tijelo Europske Unije glasao je za upućivanje Sporazuma sudu Europske unije. Europarlamentarni zastupnici u Strasbourgu glasali su sa 334 glasa za Sud i 324 glasa protiv. Zastupnici naime traže od Suda Europske unije da utvrdi je li Sporazum koji podržava većina zemalja EU-a i Europska komisija kompatibilan s politikom Europske komisije i Europske unije.
To je epilog euforije vodećih ljudi Europske komisije koji su potpisali Sporazum o slobodnoj trgovini EU – Merkosur 19. siječnja, iako je bilo odmah jasno da zakonodavna vlast EU, a to je parlament EU, treba odlučiti o prihvaćanju Sporazuma.

POLJOPRIVREDNICI PROTIV SPORAZUMA

Signal da Sporazum s Mercosurom nije takva dobrobit kakvim su ga vodeći ljudi Europske komisije predstavljali, davali su poljoprivrednici koji su prosvjedovali protiv Sporazuma, napose Francuski poljoprivrednici koji su nosioci europske poljoprivredne proizvodnje. Južnoamerička poljoprivredna proizvodnja ne podliježe strogim načelima proizvodnje hrane kako je to u Europi. Europski poljoprivrednici, pa tako i hrvatski, imaju propisane preparate koji su dozvoljeni za tretiranje štetnika u procesu uzgojnog procesa. Sporazum koji se temelji na uvozu hrane odmah je nametnuo pitanje – kakvu će kvalitetu hrane Europa imati nakon ozakonjenog sporazuma na policama u prodaji. U Europi djelomično a u Hrvatskoj striktno nije dozvoljena proizvodnja i uzgoj namirnica s genetski modificiranim organizmima, odnosno proizvodnja i prodaja hrane koja sadrži GMO sastojke. A sadrži li i onih 0,9 uvezanih GMO elemenata, to obvezno mora biti označeno na pakiranju.
Informacije su sugerirale da se tim Sporazumom ukidaju carine na više od 90 posto bilateralne trgovine i pogoduje se europskom izvozu automobila, vina i sira, a istovremeno se olakšava ulazak južnoameričke govedine, peradi, šećera, riže, meda i soje na europsko tržište. M. Zouhar Zec

AL Jazeera portal piše da su pristalice, uključujući Njemačku i Španjolsku, tvrdile da je sporazum ključan za nadoknadu gubitka posla zbog američkih carinskih tarifa i smanjenje ovisnosti o Kini osiguranjem pristupa ključnim mineralima. Potpisivanje tog sporazuma pozdravljen je kao značajna geopolitička pobjeda za EU u doba američkih tarifa i rastućeg kineskog izvoza, proširujući uporište bloka u regiji bogatoj resursima koju sve više osporavaju Washington i Peking. No na ekonomskom političkom summitu u Davosu predstavnika iz cijelog svijeta, američki predsjednik Donald Tramp rekao je 21. siječnja da ukida visoke tarife carina o kojima je posljednjih deset dana prijetio mnogim zemljama.
Protivnici Sporazuma, uključujući Francusku, Poljsku i poljoprivredne udruge, rekli su da će Sporazum naglo povećati uvoz jeftine govedine, šećera i peradi, što će naštetiti domaćim poljoprivrednicima koji su više puta prosvjedovali.

MIŠLJENJE ZA DVIJE GODINE

Izvršna vlast EU izjavila je da "žali" zbog odluke Europskog parlamenta da blokira sporazum s južnoameričkim trgovinskim blokom Mercosur.
„Prema našoj analizi, pitanja koja je pokrenuo parlament u prijedlogu nisu opravdana jer je komisija već vrlo detaljno obradila ta pitanja i probleme“, rekao je novinarima u Bruxellesu glasnogovornik Europske komisije za trgovinu Olof Gill.
Sud EU-a sada mora odlučiti ograničavaju li njegove odredbe sposobnost EU-a da postavlja politike zaštite okoliša i zdravlja potrošača. Sudu obično treba oko dvije godine da donese takva mišljenja, a presuda bi tada mogla prisiliti na izmjenu Sporazuma.
EU bi i dalje mogla privremeno primjenjivati pakt do presude i odobrenja parlamenta, a Europski parlament bi zadržao ovlasti da ga kasnije poništi.
No to bi se moglo pokazati politički teškim s obzirom na vjerojatne negativne reakcije. Tisuće poljoprivrednika koji su vozili traktore i mahali zastavama održalo je prosvjed ispred Europskog parlamenta u Strasbourgu u utorak 20. siječnja uoči glasovanja u Europskom parlamentu , piše portal AL Jazeera 21. siječnja. (mzz)

srijeda, 21.01.2026.

ZELENSKI PONOVIO POZIV ZA STVARANJE ZAJEDNIČKIH EUROPSKIH ORUŽANIH SNAGA

NAJMANJE TRI MILIJUNA PRIPADNIKA

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski 20. siječnja ponovio je svoj poziv za stvaranje zajedničkih europskih oružanih snaga od najmanje 3 milijuna pripadnika, piše kyivindependent.com.

„Rusija planira do 2030. imati vojsku od 2 do 2,5 milijuna ljudi. Dakle, europska vojska, iako svaka zemlja zadržava vlastite suverene snage, mora biti sposobna odgovoriti. Ne bi trebala biti manja od 3 milijuna“, rekao je Zelenski novinarima.
Izjava Zelenskog dolazi gotovo godinu dana nakon što je na Minchenskoj sigurnosnoj konferenciji 15. veljače 2025. prvi put pozvao europske partnere na stvaranje novih oružanih snaga, u jeku neizvjesnosti oko daljnje američke podrške ako ruska agresija eskalira.
Europski čelnici nisu poduzeli nikakve korake prema provedbi inicijative gotovo godinu dana, prema Zelenskom. „Možda će sada, sa svim novim izazovima, europski čelnici to shvatiti ozbiljnije“, dodao je predsjednik.

Zelenski je rekao da novostvorena vojska neće imati za cilj natjecanje sa SAD-om i neće zahtijevati raspuštanje NATO-a.Zelenski je dodao da bi Ukrajina mogla postati temelj takve snage zbog svog borbenog iskustva, kao i svoje vojne tehnologije i logističke stručnosti. „Budući da imamo stvarno ratno iskustvo, dijelimo svoje tehnologije s našim partnerima. Oni nam daju obavještajne podatke - na primjer, Francuska daje obavještajne podatke, a to čine i druge zemlje“, rekao je Zelenski.
„I dajemo im naše presretače - sustave koji su već testirani u borbi. Također dijelimo i druge tehnologije, pokazujući kako određeno oružje zapravo funkcionira“, dodao je.

Izjave Zelenskog poklopile su se s početkom godišnjeg gospodarskog foruma u Davosu u Švicarskoj, gdje se očekuje da će budućnost Grenlanda biti jedna od ključnih tema.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je 17. siječnja da će Washington nametnuti 10% carina saveznicima NATO-a - Francuskoj, Švedskoj, Danskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Finskoj - sve dok SAD ne postigne dogovor o kupnji Grenlanda .
Trump je zaprijetio da će prisvojiti otok "na ovaj ili onaj način" – piše kyivindependent.com 20. siječnja. (mzz)

utorak, 20.01.2026.

INFORMACIJA MIJENJA SVE !

ZAŠTO ČLANOVI VLADE I HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE
NISU ODRŽALI PRESS KONFERENCIJU ?

Nakon sastanka održanog 19. siječnja članova Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije i premijera Plenkovića i članova Vlade nije održana konferencija za novinare, gdje bi javnost mogla dobiti informaciju, kojih bez sumnje, što se može isčitati iz teksta priopćenja tiskovnog ureda Hrvatske biskupske konferencije, ima mnogo. Izbjegli su to i premijer Plenković i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša No pitanje je zašto? Zašto je izostala nova ,potpuna, aktualna i vjerodostojna informacija za javnost od osoba koje informacijama raspolažu , a koje su nakon sastanka bile okupljene?
Hrvatsko društvo zavrijedilo je javno znati koliko katoličkih vrtića i vrtića po župama u Zagrebu u Hrvatskoj odnosno po hrvatskim biskupijama ima?A ima ih! Zatim, koliko katoličkih osnovnih i srednjih škola radi u Hrvatskoj, gdje su i koliko je njihov program različit od programa državnih škola ? Koliko je zdravstvenih ustanova, osim u Rijeci, otvoreno pod okriljem crkve ili biskupijskih Karitasa?
Kako, gdje i koliko je obnovljeno sakralnih objekata ? Brojka je velika koja je navedena u priopćenju - 275 – ali zašto je sve ostalo što zanima javnost o tim objektima, većim ili manjim - prepušteno tajni i znanju samo onih koji su prisustvovali sastanku?
Koliko mjesta će se u skoroj budućnosti otvoriti za život beskućnika u okviru Karitasa u Zagrebu, kao i u prostorima države gdje je žena i muškaraca beskućnika mnogo više od 32 koliko njih može na način dostojan čovjeka prenoćiti u Kosnici i još manji broj u Ilici 29 ?

OBVEZA DRŽAVE I CRKVE

Rano ujutro i kasno navečer u autobusima i tramvajskim linijama ZET-a na svim relacijama najlakše je vidjeti koliko ljudi u Zagrebu je u statusu beskućnika, s opaskom da se u sredstvima javnog prijevoza oni najhrabriji. Ostali su po napuštenim prostorima starih ruševnih kuća, šupa itd. Problem beskućnika se kroz zajednički rad Karitasa i države napokon treba početi rješavati kako u Zagrebu tako i u svim većim gradovima Hrvatske, ali i po župama i općinama u kojima takvih ljudi ima. I to iz prvog razloga,- što su beskućnici ljudi i što i država i crkva ima obvezu pomoći i zbrinuti baš svakog čovjeka. Radi se o starijim ljudima, koji su često puta bez adrese, koji s obzirom na životnu dob imaju i zdravstvenih poteškoća. Gdje i kod kog liječnika takvi mogu doći? Kod kog stomatologa? U koju bolnicu mogu otići? Kada si beskućnik nitko te ne želi, jer ti odgovaraju da nemaš nikakav status . A poanta je u tome da društvo koje je takvima uzelo status - zbog teških životnih okolnosti, koje, kada se izgubi posao, počinje i sa nesuglasicama u obitelji, raspadom braka, podjelom imovine, gubitka solventnosti, - status mora i vratiti.

Fokus društva i crkve je na demografskoj revitalizaciji, na većem broju vrtića, njihovoj obnovi i to je veoma pozitivno. No veoma je važno znati kako crkva gleda na osobe s posebnim potrebama, s invaliditetom kojih u hrvatskom društvu posljednjih 20 godina ima sve više i više. Gdje su razlozi tome? Kako preventivno djelovati ? Kakav je stav i promišljanje crkvenih velikodostojnika o tom pitanju? Javnost nema taj odgovor, a trebala bi biti upoznata s tim.

KAKO DO INFORMACIJE?

Kako građanin može doći do informacije? Mora li to biti prijenos od uha do uha? Treba li pratiti vjerski tisak kako bi našao prijeko potrebnu informaciju koja bi bila korisna. Ali nitko ne može biti istraživač informacije. Svatko u društvu ima pravo na informaciju iz relevantnih državnih i crkvenih institucija . Svatko informaciju ima pravo čuti i znati . Mora mu biti ponuđena. i Ima se pravo njome koristiti.
A tek tada, kada je informiran, može odabrati .

I gospoda iz crkvenih krugova, kao i iz državnik trebala bi imati svijest da je ljudska krhkost zavrijedila informaciju. Da razgovor i međusobno povjerenje u osnovnoj zajednici društva, a to je obitelj, dolazi iz saznanja o dobroj, točnije korisnoj informaciji, koja mijenja vidike odlučivanja nabolje. Strahovi su tada manji, a obiteljski lomovi lakši i podnošljiviji.

Zašto informaciju od crkve i države širokoj javnosti uskratiti, preskočiti ili izostaviti? Pravovremena informacija sve mijenja.
Margareta Zouhar Zec

SASTANAK PREDSTAVNIKA VLADE I HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE

OBNOVLJENO 275 VJERSKIH OBJEKATA

Članovi Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije i to zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, krčki biskup Ivica Petanjak te vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan bili su gosti 19. siječnja u Banskim dvorima na Markovu trgu. S njima su bili i predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Bože Radoš, generalni tajnik HBK-a velečasni Krunoslav Novak te zamjenik generalnog tajnika velečasni Ilija Dogan. Primio ih je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i članovi Vlade i to Branko Bačić potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Radovan Fuchs ministar znanosti, obrazovanja i mladih, Ivan Šipić ministar demografije i useljeništva ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, Damir Habijan ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Marin Piletić ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Irena Hrstić ministrica zdravstva.

Gospoda iz biskupskog hrvatskog crkvenog klera i Vlade RH održali su 19. siječnja redoviti sastanak, piše u priopćenju iz tiskovnog ureda Hrvatske biskupske konferencije, na kome su razgovarali o brojnim temama važnim za Katoličku Crkvu i za hrvatsko društvo općenito.

Razgovarali su o poslije potresnoj obnovi sakralnih objekata pri čemu je istaknuto je da je obnavljano ukupno 275 vjerskih objekata, od kojih je najveći dio završen. Ukupno je dosad uloženo više od 400 milijuna eura uz osigurana sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a i državnog proračuna. Naglašena je potreba nastavka radova na obnovi Zagrebačke katedrale, u kojoj je u božićnoj noći, nakon pet godina od potresa, služena misa Polnoćka, što su s radošću pozdravili brojni vjernici.
Predstavnici Vlade i HBK-a razgovarali su o izradi ugovora o katoličkim odgojno-obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj. Cilj je time osigurati adekvatan status katoličkih osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i dječjih vrtića u pogledu njihova pravnog i materijalnog položaja, uz istodobno normativno priznavanje njihove posebnosti i identiteta. Bilo je riječi i o ugovoru o zdravstvenim ustanovama koje je osnovala Katolička Crkva.

Tema sastanka bila je demografska revitalizacija, koja je apostrofirana kao jedan od najvažnijih Vladinih strateških prioriteta, s potporom obitelji kao okosnicom te politike. U tom su kontekstu istaknute brojne mjere, između ostalih, povećanje maksimalne roditeljske naknade na 3.000 eura. Udvostručena je i naknada za novorođeno dijete te sada iznosi 618 eura, a produžen je i očinski dopust. Nastavit će se i veliki investicijski ciklus gradnje i obnove škola i vrtića radi uvođenja nastave u jednoj smjeni u školama i veće dostupnosti mjesta u vrtićima za svu djecu.
Bilo je riječi i o socijalnim uslugama u nadležnosti Caritasove mreže Katoličke Crkve, koje su posebno važne u kontekstu skrbi za najranjivije skupine našeg društva – djecu, osobe s invaliditetom i one koji se zbog raznih životnih okolnosti nalaze u materijalnoj oskudici i siromaštvu.
Osvrnuli su se i na dobru suradnju, prigodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Priopćenje Hrvatske biskupske konferencije, mzz.

ponedjeljak, 19.01.2026.

TRUMP ZA SVOJU IDEJU OBNOVE GAZE POZIVA DRŽAVNIKE

DVA ODBORA – ZA MIR I ZA UPRAVLJANJE

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa kontaktirala je razne osobe diljem svijeta kako bi ih pridružila takozvanom "Odboru za mir" i srodnim tijelima namijenjenima nadzoru upravljanja i obnove u ratom razorenom Pojasu Gaze, piše ndtv worl u tekstovima u nizu 17., 18. i 19. siječnja.
Američki predsjednik je istaknuo da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda velikom većinom usvojilo Rezoluciju 2803, pozdravljajući i podržavajući "ovu viziju".
„Sada je vrijeme da sve te snove pretvorimo u stvarnost. U središtu plana je Odbor za mir, najimpresivniji i najznačajniji odbor ikad sastavljen, koji će biti uspostavljen kao nova međunarodna organizacija i prijelazna uprava“, napisao je Trump.

Američki predsjednik rekao je da će se nastojati okupiti "uglednu skupinu nacija" spremnih preuzeti "plemenitu odgovornost" izgradnju trajnog mira - "čast rezerviranu za one koji su spremni voditi primjerom i briljantno ulagati u sigurnu i prosperitetnu budućnost za generacije koje dolaze".
„Uskoro ćemo sazvati naše divne i predane partnere, od kojih su većina visoko cijenjeni svjetski lideri“, rekao je Trump.
Donald Trump pozvao je Indiju da bude dio onoga što je nazvao "Odborom za mir" koji ima za cilj nadzirati upravljanje i obnovu u Pojasu Gaze na Bliskom Istoku. Indija redovito pruža humanitarnu pomoć i podršku Palestini. Također Indija je bila među prvim zemljama koje su poslale humanitarnu pomoć u Gazu preko Egipta nakon početka ratnog sukoba između Izraela i Hamasa.
Trump je slične pozive za inicijativu uputio državnicima na oko 60 zemalja, uključujući indijskog susjeda Pakistan, čija je vlada ranije izjavila da će se uključiti u međunarodne napore za mir i sigurnost u palestinskoj enklavi Gaza.

„ODBOR ZA MIR - Bijela kuća kaže da će se ovo tijelo usredotočiti na pitanja poput "izgradnje kapaciteta upravljanja, regionalnih odnosa, obnove, privlačenja ulaganja, financiranja velikih razmjera i mobilizacije kapitala".
Američki predsjednik Donald Trump, predsjedavajući
Američki državni tajnik Marco Rubio
Steve Witkoff, Trumpov specijalni pregovarač
Jared Kushner, Trumpov zet
Tony Blair, bivši britanski premijer
Marc Rowan, američki milijarder i financijer
Ajay Banga, predsjednik Svjetske banke
Robert Gabriel, odani Trumpov pomoćnik u Vijeću nacionalne sigurnosti
Mandat Odbora za mir odobrilo je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda samo do 2027. godine i bio je isključivo usmjeren na sukob u Gazi.

NACIONALNI ODBOR ZA UPRAVLJANJE GAZOM - Ovo tijelo, sastavljeno od tehnokrata, "nadzirati će obnovu temeljnih javnih usluga, obnovu civilnih institucija i stabilizaciju svakodnevnog života u Gazi".
Ali Shaath, bivši zamjenik ministra Palestinske uprave (voditelj odbora)


IZVRŠNI ODBOR GAZE - Ovaj entitet namijenjen je "podršci učinkovitom upravljanju" i pružanju usluga stanovnicima Gaze. Na popisu su, prema pisanjuu ndtv world.com 18. siječnja su slijedeće osobe :
Steve Witkoff , Jared Kushner, Tony Blair, Marc Rowan , Nikolaj Mladenov, bugarski diplomat , Sigrid Kaag, humanitarna koordinatorica UN-a za Gazu, Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan , Ali Al-Thawadi katarski diplomat , General Hassan Rashad, ravnatelj egipatske obavještajne agencije, Reem Al-Hashimy, ministar Emirata
I Yakir Gabay, izraelski milijarder

Vođe koje su izjavile da su pozvane da se pridruže :
Albanski premijer Edi Rama
Argentinski predsjednik Javier Milei
Kanadski premijer Mark Carney
Ciparski predsjednik Nikos Christodoulides
Egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi
Mađarski premijer Viktor Orban
Talijanska premijerka Giorgia Meloni
Jordanski kralj Abdullah II.
Rumunjski predsjednik Nicusor Dan
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan

UN JE ZABRINUT

Mandat Vijeća za mir odobrilo je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda samo do 2027. godine i bio je isključivo usmjeren na sukob u Gazi. Uključivanje povelje - o planovima proširenja nakon rata u Gazi - u pozivno pismo navodno je izazvalo zabrinutost među nekim europskim vladama da bi to moglo potkopati rad Ujedinjenih naroda, koje je Trump optužio da ne podržavaju njegove napore za okončanje sukoba diljem svijeta.
„To su 'Trumpovi Ujedinjeni narodi' koji ignoriraju temelje povelje UN-a“, rekao je jedan diplomat za Reuters.
Trojica drugih zapadnih diplomata rekla su da izgleda kao da bi to potkopalo Ujedinjene narode ako se to nastavi. Dodatna trojica diplomata i izraelski izvor rekli su da Trump želi da Odbor za mir na kraju ima širu ulogu izvan Gaze koja bi nadgledala i druge sukobe za koje je Trump rekao da ih je riješio.
„Izjava da trajni mir zahtijeva pragmatičnu prosudbu, rješenja utemeljena na zdravom razumu i hrabrost da se odustane od pristupa i institucija koje su prečesto zakazale“, pokazao je dokument.

U dokumentu koji je, čini se, bio usmjeren prema Ujedinjenim narodima, dodaje se da postoji "potreba za agilnijim i učinkovitijim međunarodnim tijelom za izgradnju mira".
Trump je u pismu rekao da će se odbor sastati u bliskoj budućnosti, dodajući: "Ovaj će odbor biti jedinstven; nikada nije bilo ništa slično!"
Visoki dužnosnik UN-a nije se izravno osvrnuo na plan, ali je rekao da su Ujedinjeni narodi jedina institucija s moralnom i pravnom sposobnošću da okupi svaku naciju, veliku ili malu. „A ako to dovedemo u pitanje... vraćamo se u vrlo, vrlo mračna vremena“, rekla je za Sky News Annalena Baerbock, predsjednica Opće skupštine Ujedinjenih naroda, dodajući da je na pojedinačnim državama da odluče što će učiniti.

Trumpove očite težnje da Odbor za mir pretvori u međunarodnu instituciju koja bi mogla pružiti alternativu Ujedinjenim narodima sigurno će biti kontroverzne i protivit će im se brojne zemlje, uključujući Kinu i Rusiju, koje imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a i imaju značajan interes u protivljenju bilo kakvoj radikalnoj promjeni svjetskog poretka.
Manje nacije će vjerojatno imati i prigovore, budući da im je sustav UN-a od kraja Drugog svjetskog rata dao barem pravo glasa u važnim međunarodnim odlukama. ( ndtv worl, mzz)

nedjelja, 18.01.2026.

PREDSJEDNIK SEDMI MANDAT

UGANDA 40 GODINA IMA ISTOG PREDSJEDNIKA

Politički vladati, to je postao najpoželjniji posao na svijetu. Neki, kad jednom sjednu u premijersku ili predsjedničku stolicu iz koje odlučuju o životu građana, naroda i nacija, nalaze razloge ostati na vlasti desetljećima.
Sebe predstavljaju kao najboljeg, lažiraju izbore, stave na njima poznat način- koji sigurno nije besplatan - pod svoju kontrolu vojni režim i snage sigurnosti, pa represijom pobjeđuju na izborima, proganjaju narod i uskraćuju im život dostojan čovjeka. Sve radi toga što žele i dalje biti vlast, svjesni ili nesvjesni svoj nekompetencije kojoj je period produktivnosti odavno prošao. (mzz)


Ndtv worl piše 18. siječnja iza podneva da je predsjednik države Ugande, koja je u istočnoj Africi te ima 50 milijuna stanovnika, Yoweri Museveni, u 81. godini života osvojio sedmi predsjednički mandat u Ugandi. Godine 1986. preuzeo je vlast na čelu pobunjeničke vojske .Yoweri Museveni je na predsjedničkoj funkciji 40 godina.
U svom pobjedničkom govoru 18. siječnja , Museveni je rekao da je stranka oporbenog čelnika Winea, Platforma nacionalnog jedinstva (NUP), planirala napad na biračka mjesta u područjima gdje su gubili.„Neki od oporbe nisu u pravu i ujedno su teroristi“, rekao je Museveni piše ndtv world.„Rade s nekim strancima i nekim homoseksualnim skupinama“, rekao je čovijek koji je po sedmi puta postao predsjednik.
Dodao je: „Svi izdajnici - ovo je moj besplatni savjet - prestanite sa svime, jer znamo
što radite i nećete to učiniti.“ Iako je dio interneta obnovljen u subotu navečer, vlada je izjavila da će zadržati zabranu na platformama društvenih medija do daljnjega.
No rekao je 18. siječnja da je oporba "teroristi" koji su pokušali upotrijebiti nasilje kako bi poništili izborne rezultate.
Službeni rezultati pokazali su da je Museveni pobijedio sa 72 posto glasova na izborima koji su bili 15. siječnja, ali izbore su kritizirali afrički promatrači izbora i skupine za ljudska prava zbog teške represije nad oporbom i zbog nestanka interneta.

OPORBENI ČELNIK SE KRIJE

Boravište oporbenog čelnika Bobija Winea, pravog imena Robert Kyagulanyi, koji je osvojio 25 posto glasova, je neizvjesno nakon što je 17. siječnja napisao na X da je izbjegao policijsku raciju u svom domu i da se skriva. Policija je negirala raciju i rekla da je Wine kod kuće, ali je spriječila novinare da se približe njegovoj kući. Wine nije objavljivao na X-u od subote kada je osudio "očitu krađu predsjedničkih izbora".
U svom pobjedničkom govoru u nedjelju, Museveni je rekao da je Wineova stranka, Platforma nacionalnog jedinstva (NUP), planirala napad na biračka mjesta u područjima gdje su gubili. „Neki od oporbe nisu u pravu i ujedno su teroristi“, rekao je Museveni
„Rade s nekim strancima i nekim homoseksualnim skupinama“, rekao je.
Dodao je: „Svi izdajnici - ovo je moj besplatni savjet - prestanite sa svime, jer znamo što radite i nećete to učiniti.“ Iako je dio interneta obnovljen u subotu navečer, Vlada je izjavila da će zadržati zabranu na platformama društvenih medija do daljnjega.
U Ugandi je ostalo uglavnom mirno nakon objave rezultata, iako je 17. siječnja navečer bilo manjih prosvjeda, a novinari AFP-a rekli su da je u dijelovima glavnog grada Kampale ispaljen suzavac, piše ndtv world. Prisutnost sigurnosnih snaga bila je znatno smanjena u nedjelju, ljudi su bili na ulicama, a trgovine su bile otvorene.

IZVJEŠĆA O ZASTRAŠIVANJU

Analitičari kažu da su izbori bili formalnost, s obzirom na Musevenijevu potpunu kontrolu nad državom i sigurnosnim aparatom, iako ga mnogi Uganđani hvale jer je donio relativni mir i prosperitet. Nije riskirao pokušavajući spriječiti nasilne nemire koji su potresli susjednu Tanzaniju tijekom izbora u listopadu 2024..
Izvješća o nasilju na dan izbora stigla su iz područja Butambala u središnjoj Ugandi, gdje je oporbeni zastupnik rekao za AFP da su sigurnosne snage ubile najmanje 10 ljudi u njegovom domu.
Predsjednik Museveni je ponovio policijsku izjavu da su planirani napadi na Centar za prebrojavanje glasova i policijsku postaju u tom području. Tvrdio je da je NUP planirao slične napade "svugdje". Human Rights Watch optužio je vladu za "brutalnu represiju" nad oporbom uoči glasovanja.
Još jedan ključni vođa oporbe, Kizza Besigye, koji se četiri puta kandidirao na izborima protiv Musevenija, otet je u Keniji 2024. godine i doveden na vojni sud u Ugandi na suđenje za izdaju, a suđenje je u tijeku.
Afrički promatrači izbora, uključujući tim Afričke unije, izjavili su u subotu da su "izvješća o zastrašivanju, uhićenjima i otmicama" "usadila strah i narušila povjerenje javnosti u izborni proces".( Izvor ndtv world.com, mzz )

TEKST IZ ARHIVSKE PRAŠINE

NIJE ETIČNO, NO TKO PITA ČITATELJE

Otvorila sam vijesti na Googlu na mobitelu 17. siječnja, skrolam i vidim - jedan pokojni svećenik je uskrsnuo i napisao tekst za portal Vjerujem. hr. Vjerujem.hr izlazi u okviru Večernjeg lista.
A svećenik je ni manje ni više već fra Zvjezdan Linić. Da to mi je palo napamet kada sam pročitala naslov FRA ZVJEZDAN LINIĆ O BLAGOSLOVU KUĆA. Autor: piše, fra Zvjezdan Linić. Objava 17. siječanj 2026.

Kako je moguće da je tu njegov tekst, slika također, kada je fra Linić umro 2013? Dakle prije 13 godina.

Fra Linić je za vrijeme Domovinskog rata poticao vjernike da mole za mir, promicao je euharistijsko klanjanje, a 1997. otvorio je kuću susreta Tabor u Samoboru u koji dolaze ljudi vjernici i oni koji će to tek postati tražeći duhovnu pomoć, jer su opterećeni velikim životnim poteškoćama. Fra Linić moli i razgovara s tim ljudima. Ljudi nalaze duhovo olakšanje, a on sve više postaje poznat vjernicima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Vodio je i seminara za duhovnu obnovu koji su organizirani u velikim sportskim dvoranama. Bio je medijski vrlo poznat.

I s obzirom na ime i utjecaj u svijetu katoličkih vjernika, urednik portala Darko Pavičić ni jednom riječju ne podsjeća čitatelje da je franjevac Zvjezdan Linić umro 7. 12. 2013 godina, već objavljuje tekst pokojnog svećenika . Očito samo razmišlja o aktualnosti teksta, jer je blagoslov kuća koji je u tijeku, aktualna tema i tema u kojoj je, pretpostavka je, sve iz godine u godinu isto.
Ali sreća je najveća u klikovima koje će portal „ zaraditi“ na temelju čitanosti!

No potpuno je novinarski neprofesionalno, neetično i neodgovorno prema čitateljima, posebno mladima koji ne znaju da je fra Linić odavno mrtva osoba, da im se kao novo štivo, podmeće staro, Zar među hrvatskim svećenstvom nema sugovornika o temi blagoslova kuća, koji bi 13 godina nakon Linićeve smrti na originalan način i u skladu s vremenom, opisali taj blagoslov ?

Poanta je u tome što tekstovi izvučeni iz arhivske prašine čuvaju dobit izdavača na klikovima čitanosti. Novinari koji bi bili involvirani u posao bi „odgrizli“ preveliku dobit.
Margareta Zouhar Zec

subota, 17.01.2026.

TRUMP SASTAVIO ODBOR ZA MIR U GAZI

NETANJAHU IZRAZIO NEZADOVOLJSTVO

Ured Izraelskog premijera Benjamina Netanyahua priopćio je 17. siječnja da ovotjedna objava Trumpove administracije o sastavu izvršnog odbora za Gazu nije bila koordinirana s Izraelom i da je u suprotnosti s vladinom politikom. Navodi se da će ministar vanjskih poslova Gideon Saar pokrenuti to pitanje s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom, piše agencija Reuter.

U izjavi iz Ureda nije precizirano koji dio sastava odbora proturječi izraelskoj politici. Glasnogovornik izraelske vlade odbio je komentirati.
Upravni odbor, koji je Bijela kuća predstavila u petak, uključuje turskog ministra vanjskih poslova Hakana Fidana. Izrael se više puta protivio bilo kakvoj turskoj ulozi u Gazi.
Među ostalim članovima izvršnog odbora su Sigrid Kaag, posebna koordinatorica UN-a za bliskoistočni mirovni proces; izraelsko-ciparska milijarderka; i ministrica iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su uspostavili odnose s Izraelom 2020. godine.
Imenovani su i prvi članovi takozvanog Odbora za mir - kojim će predsjedavati Trump i zadužen je za nadzor privremene uprave Gaze. Među članovima su Rubio, milijarder i investitor Steve Witkoff te Trumpov zet Jared Kushner.

Washington je najavio početak druge faze plana predsjednika Donalda Trumpa, najavljenog u rujnu 2025., za okončanje rata u Gazi. To uključuje stvaranje prijelazne tehnokratske palestinske uprave u enklavi.
Primirje u Gazi na Trumpov zahtjev između izraelskih snaga i Hamasa, uspostavljeno je 10. listopada 2025.
(Reuter, mzz)

petak, 16.01.2026.

EUROPA S DVIJE BRZINE PRISTUPANJA ZEMALJA KANDIDATKINJA

UKRAJINA BI ČLANICA MOGLA POSTATI PREKO REDA

Europska komisija analizira reviziju svog višedesetljetnog procesa pristupanja EU, a prijedlozi u ranoj fazi sugeriraju uvođenje dvoslojnog modela članstva. Ideja, usmjerena na ubrzanje integracije Ukrajine, već izaziva nelagodu među nekoliko država članica EU i zemalja kandidatkinja, piše Al Mayadeen 16. siječnja.

Prema riječima sedam visokih dužnosnika uključenih u rasprave, preliminarni plan omogućio bi Ukrajini da se brže pridruži EU, ali s ograničenim ovlastima donošenja odluka. To je potez namijenjen podršci potencijalnom mirovnom sporazumu kojim bi se okončao tekući rat u zemlji.
Ukrajini je status kandidata za EU dodijeljen 23. lipnja 2022. što je ubrzo nakon ruske specijalne vojne operacije koja je započela 24. veljače 24. 2022.
Nacrti mirovnog plana od 20 točaka, koji predvode SAD, uključuju cilj za ulazak Ukrajine u EU 2027. što je vremenski okvir koji se smatra vrlo ambicioznim s obzirom na stroge regulatorne i reformske zahtjeve bloka. Unatoč tome, dužnosnici EU procjenjuju da bi to moglo potrajati desetljeće prema trenutnim pravilima.
Međutim, izvori iz Komisije priznaju da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao prihvatiti mirovni sporazum koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji samo ako se članstvo u EU zajamči kao kompromis.
Predloženi sustav bi Ukrajini dao postupni pristup jedinstvenom tržištu, poljoprivrednim subvencijama i razvojnim fondovima EU, bez punog prava glasa u Europskom vijeću ili na ministarskim sastancima, barem u početku. „Izvanredna vremena zahtijevaju izvanredne mjere... Proširujemo koncept proširenja“, rekao je jedan visoki diplomat EU.

POTKOPAVANJE KREDIBILITEA

Predloženi pristup „pojednostavljenog proširenja“ temeljno bi promijenio trenutni okvir za pristupanje uspostavljen 1993. godine, koji od kandidata zahtijeva da usvoje tisuće zakona EU u 35 poglavlja politike prije nego što im se odobri punopravno članstvo.
Dok neki u Bruxellesu smatraju reformu nužnom kao odgovor na neviđenu geopolitičku krizu, drugi je vide kao potkopavanje kohezije i kredibiliteta EU-a . „Ne možete imati proces temeljen na zaslugama s fiksnim datumom završetka“, rekao je jedan diplomat EU-a. „Pokušajte ovo nametnuti državama članicama, i one to nikada neće prihvatiti“, upozorio je drugi visoki dužnosnik, navodeći rizik od štetnog raskola unutar Unije.

CRNA GORA ČEKA 15 GODINA

Diplomati kažu da bi ubrzani postupak za Ukrajinu mogao otuđiti druge zemlje koje teže članstvu, uključujući Crnu Goru i Albaniju, koje su godinama napredovale kroz proces pristupanja. Postoji i zabrinutost oko toga kako bi se model primijenio na zemlje poput Bosne i Turske, čiji je put do članstva zastao. „To stvara dojam Europe s dvije brzine, gdje geopolitička važnost jedne zemlje može preoblikovati pravila kojih su se druge desetljećima pridržavale“, rekao je jedan od diplomata.
Prethodno je mađarski premijer Viktor Orban, glasni kritičar podrške EU Kijevu, 1. srpnja ponovio svoje protivljenje: "Ukrajina se ne bi trebala pridružiti EU ubrzanim postupkom, s obzirom na to da Crna Gora čeka 15 godina na pristup bloku." Osim toga, Orban se pozvao na nedavni mađarski referendum i sugerirao da bi pristupanje Ukrajine moglo uvući Europu u dublji sukob.

PANDORINA KUTIJA RIZIKA

Mađarska je do sada koristila svoje pravo veta kako bi odgodila napredak Ukrajine kroz pristupna poglavlja, što zahtijeva jednoglasno odobrenje svih članica EU. Međutim, dužnosnici vjeruju da bi sudjelovanje SAD-a u bilo kojem konačnom mirovnom sporazumu moglo prisiliti Budimpeštu i potencijalnu buduću Trumpovu administraciju da ga poštuju.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nedavno je izravno povezala pristupanje Ukrajine s mirovnim pregovorima, nazvavši ga i jamstvom sigurnosti i motorom budućeg prosperiteta.
Ipak, analitičari upozoravaju da takav strateški zaokret nosi znatan rizik. „Nema drugog izbora nego ubrzati pristupanje Ukrajine, no time će se otvoriti Pandorina kutija političkih i pravnih rizika koje nitko u Bruxellesu u potpunosti ne razumije“, rekao je Mujtaba Rahman, direktor za Europu u Eurasia Group.
Predložena promjena također postavlja pitanja o odnosu EU-a sa zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) poput Norveške, koja ima pristup jedinstvenom tržištu bez punopravnog članstva, kao i s partnerima koji nisu kandidati poput Ujedinjenog Kraljevstva.
„Nečim ovakvim postavljate ogromna, teška pitanja. Moguće je toliko nepredviđenih ishoda“, izjavio je jedan visoki diplomat.
Iako nisu donesene konačne odluke, rasprava o ubrzanom putu Ukrajine prema EU naglašava napetost između principa i pragmatizma te borbu Unije da se prilagodi brzo promjenjivom geopolitičkom krajoliku, piše AL Mayadeen 16. siječnja. ,mzz

četvrtak, 15.01.2026.

IZ NOVINARSKOG CEHA: ČETVRTA GRANA VLASTI TRAŽI DEMANTI I ISPRIKU

PREMIJER HRVATSKE KONSTATIRAO DA SU NOVINARI NAPISALI LAŽ

HND i SNH zahtijevaju demanti i ispriku novinarima od premijera RH Andreja Plenkovića.
Zašto?
Zato što je premijer na sjednici Vlade RH 14. siječnja ustvrdio da su novinari napisi laž o povećanju socijalnih naknada od 5 ili 10 eura. Ako je ta informacija laž, onda premijer Plenković laže. A novinari su informaciju koju premijer Plenković kvalificira kao laž, napisali kao istinitu. Jer smije li premijer države izgovoriti laž, ili ministar u Vladi RH, kako bi uljepšao stvarno stanje u sektoru na koju se izjava odnosila, a koja se pokazala kao lažna?

Novinari i mediji su široko poznati kao "četvrti stalež" ili uobičajeno u Europi kao "četvrta vlast". Informacija koja uvijek mora biti istinita, je ključna kontrola političkih grana izvršne, zakonodavne i sudske vlasti . Nije li informacija istinita novinari je otkrivaju informirajući javnost i tako razotkrivaju nepravilnosti koje se događaju u sve tri grane vlasti. Na taj način novinari potiču političku odgovornost aktualnih sudionika u politici, bez obzira na veličinu njihove funkcije.
Ta uloga novinara ističe moć medija, koja utječe na javno mnijenje čineći slobodu tiska ključnom za zdravu demokraciju.
Margareta Zouhar Zec


Prenosim priopćenje Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske koju su potpisali predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever.


„Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) zahtijevaju demanti i ispriku premijera Andreja Plenkovića, koji je na j sjednici Vlade grubo uvrijedio veći broj novinara i medijskih kuća ustvrdivši kako su “napisi o povećanju socijalnih naknada, od 5 ili 10 eura lažni”.
Napisi objavljeni u brojnim medijima ovih dana o iznosima povećanja osnovica za socijalne naknade i samih socijalnih naknada sasvim sigurno nisu ugodni za premijera Plenkovića, ali ne zato što su lažni nego, upravo suprotno, jer su istiniti. Prema javno dostupnim i lako provjerljivim prijedlozima koje je njegov ministar socijalne politike Marin Piletić poslao u dvodnevnu javnu raspravu, a koje je Vlada – također na javnoj sjednici – prihvatila, osnovice rastu za točno toliko – osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu za 10 eura, a za ostale socijalne naknade za 5 eura.

Posljedično, i konkretni iznos zajamčene minimalne naknade, koju desetljećima nazivamo socijalna pomoć, za samca također raste za navedenih 10 eura jer iznos odgovara 100 posto osnovice. U 2026. godini to novčano pravo za najsiromašnije, kojem je cilj podmirenje osnovnih životnih potreba, iznosit će, dakle, za odraslog samca 170 eura umjesto dosadašnjih 160. Za dijete će povećanje iznositi još nešto manje, narast će sa 152 eura na 161,50. I to je istina.
Izjava premijera Plenkovića stoga predstavlja izravnu uvredu profesionalnom dignitetu svih novinara i medijskih kuća koji su o ovome izvještavali, zbog čega tražimo ispriku i demanti."

Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva
Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske

GUTERRES UPOZORIO IZRAEL NA HUMANITARNU ORGANIZACIJU UNRWA

IZRAEL ZAKONOM ŽELI UKINUTI SVAKU POMOĆ PALESTINCIMA

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres u pismu 8. siječnja, upozorio je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da bi mogao tužiti Izrael Međunarodnom sudu pravde ako ne ukine zakone usmjerene protiv palestinske agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom Istoku, United Nations Relief and Works Agency (UNRWA) i ako ne vrati oduzetu imovinu.
Guterres je napisao da UN ne može ostati ravnodušan prema „radnjama koje je poduzeo Izrael, a koje su u izravnoj suprotnosti s obvezama Izraela prema međunarodnom pravu. One se moraju bez odgode poništiti“, piše Al Jazeera 13. siječnja.

Kako Izrael onemogućuje rad humanitarnoj organizaciji UNRWA ? Tako što je Izraelski parlament u listopadu 2024. donio zakon kojim se zabranjuje UNRWA-i djelovanje u Izraelu i zabranjuje izraelskim dužnosnicima kontakt s agencijom. Zatim je u prosincu 2025. tom zakonu unio izmjene kojima je zabranio struju ili vodu objektima UNRWA. Izraelske vlasti su okupirane urede UNRWA-e u istočnom Jeruzalemu. UN smatra istočni Jeruzalem okupiranim od strane Izraela, a Izrael smatra cijeli Jeruzalem dijelom svoje zemlje.
Glavni tajnik Guterres je podsjetio da je UNRWA „sastavni dio Ujedinjenih naroda“ i istaknuo da „Izrael ostaje obvezan dati UNRWA-i i njezinom osoblju privilegije i imunitete navedene u Konvenciji o privilegijama i imunitetu UN-a iz 1946. godine“. Internet stranica Al Jazeere je u sken obliku prenijela pismo tajnika Guterresa.
Konvencija UN-a navodi da su „prostorije Ujedinjenih naroda nepovredive“.

IZRAEL ŽELI UGASITI UNERWA

Izraelski veleposlanik pri UN-u, Danny Danon, odbacio je Guterresovo pismo upućeno Netanyahuu te napisao „Prijetnje glavnog tajnika nas ne uznemiruju“ na X-u istoga dana.
„Umjesto da se bavi neospornom umiješanošću osoblja UNRWA-e u terorizmu, glavni tajnik odlučuje prijetiti Izraelu. Ovo ne brani međunarodno pravo, ovo brani organizaciju koju je uništio terorizam“, napisao je Danon.
Izrael već dugo traži raspuštanje UNRWA-e, koju je osnovala Opća skupština UN-a 8. prosinca 1949. godine, nakon rata koji je pridonio osnivanju Izraela. Ta je humanitarna organizacija od tada pružala pomoć, zdravstvenu skrb i obrazovanje milijunima Palestinaca u Gazi, okupiranoj Zapadnoj obali, Siriji, Libanonu i Jordanu.

NETANJAHU ODLUČUJE

Poznato je da Netanjahu koji u Izraelu još uvijek o svemu odlučuje, svim sredstvima i silama želi Palestince otjerati, maknuti na svaki način iz Gaze i Zapade obale i zauzima stavove kao da Palestinci ne postoje , pa odatle i njegovo iznošenje da je desetak zaposlenika agencije bilo uključeno u napade Hamasa na južni Izrael 7. listopada 2023.
UN je priopćio da je devet djelatnika UNRWA-e koji su možda bili uključeni u napad Hamasa na Izrael - otpušteno. Utvrđeno je da je i zapovjednik Hamasa u Libanonu, kojeg je Izrael ubio u rujnu, imao posao u UNRWA-u. UN je protiv UNRWA više puta tražio od Izraela dokaze, ali Izrael dokaze nikada nije dostavio.
Poznato je da je u tom terorističkom napadu ubijeno 1139 ljudi, a oko 240 su odvedeni u Gazu kao zarobljenici. Kao odgovor na taj teroristički napad, Izrael je pokrenuo razorni genocidni rat protiv palestinskog naroda Gaze, ubivši više od 71.400 ljudi, prema podatku zdravstvenih vlasti Gaze.
Prema izvješću UN-a od 5. siječnja , u izraelskom ratu u Gazi poginula su 382 zaposlenika UNRWA-e u enklavi, što je najveći broj žrtava UN-a od osnutka te svjetske organizacije 1949. godine. Neki su ubijeni u namjernim, ponovljenim napadima Izraela na bolnice i škole UNRWA-e, u kojima se nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca u Gazi.

UNRWA JE OKOSNICA POMOĆI

Visoki dužnosnici UN-a i Vijeće sigurnosti UN-a opisali su UNRWA-u kao okosnicu odgovora na pomoć u Gazi, gdje je izraelski rat izazvao humanitarnu katastrofu.
U listopadu 2025. Međunarodni sud pravde je ponovio obvezu Izraela da osigura puno poštivanje privilegija i imuniteta dodijeljenih UN-u, uključujući UNRWA-u i njezinom osoblju, te je rekao da Izrael treba osigurati zadovoljavanje osnovnih potreba civilnog stanovništva u Gazi.
Mišljenje Međunarodnog suda pravde zatražila je Opća skupština UN-a, koja ima 193 članice.
Savjetodavna mišljenja Međunarodnog suda pravde, poznatog i kao Svjetski sud, imaju pravnu i političku težinu, ali nisu obvezujuća, a sud nema ovlasti za provedbu.((Izvor Al Jazeera, mzz)

srijeda, 14.01.2026.

TRUMP NAJAVLJUJE AMERIČKO VOJNO DJELOVANJKE U IRANU

U IRANU DANAS VJEŠANJE

Iran će, prema informacijama ndtv worl news 14. siječnja pogubiti svog prvog prosvjednika, nakon masovnih uhićenja u vezi s raširenim antirežimskim demonstracijama u Iranu . Erfan Soltani (26), koji je uhićen prošli tjedan tijekom prosvjeda u Karaju u blizini glavnog iranskog grada Teherana, trebao bi biti obješen 14. siječnja, a koji je, prema obiteljskom izvoru, već osuđen na smrt.
Usred prekida komunikacija u Iranu, Elon Muskov SpaceX je ponudio besplatnu satelitsku uslugu Starlink u zemlji. SpaceX je ukinuo pretplatu na Starlink u Iranu, tako da ljudi s prijemnicima u zemlji mogu pristupiti usluzi bez plaćanja, prema riječima Ahmada Ahmadiana, izvršnog direktora američke grupe Holistic Resilience, koja surađuje s Irancima kako bi osigurala pristup internetu.

ŠAH PAHLAVI S WITKOFFOM

U međuvremenu, izaslanik Bijele kuće Steve Witkoff tajno se tijekom vikenda sastao s bivšim iranskim prijestolonasljednikom Rezom Pahlavijem u egzilu kako bi razgovarali o prosvjedima koji bjesne u Iranu, izvijestio je Axios, pozivajući se na visokog američkog dužnosnika. Pahlavi, koji je kao dječak bio pripreman za sljedećeg šaha carskog Irana, provodi gotovo pet desetljeća u egzilu, pojavio se kao okupljajuća figura u prosvjedima koji potresaju Islamsku Republiku.
Apelirao je na Trumpa da "prije nego kasnije" poduzme mjere protiv iranskog klerikalnog vodstva, dok se prosvjedi nastavljaju diljem zemlje, a izvješća govore o oštrom obračunu sprosvjednicima.
Iranske vlasti inzistiraju na svojoj kontroli nad događajima u Iranu, nakon više noćnih masovnih prosvjeda diljem zemlje od 8. siječnja. Ti prosvjedi predstavljaju najveći izazov za klerikalno vodstvo, od dolaska na vlast u Islamskoj revoluciji 1979. godine.
Grupe za ljudska prava optužuju iransku vladu da smrtonosno ubijala prosvjednike. Razmjere obračuna s prosvjednicima prikriva prekidom interneta koji traje već sedmi dan.

TRUMP UPOZORAVA

Trump, koji je prosvjednicima u Iranu poručio da je "pomoć na putu", također je za CBS News rekao da će Sjedinjene Države djelovati ako Iran počne vješati prosvjednike, nakon što su teheranski tužitelji rekli da će iranske vlasti podići smrtne optužnice za "moharebeh", odnosno "vođenje rata protiv Boga", protiv nekih osumnjičenika uhićenih zbog nedavnih demonstracija.
„Poduzet ćemo vrlo snažne mjere ako učine takvo što“, rekao je američki predsjednik koji je Iranu više puta prijetio vojnom intervencijom. „Kad počnu ubijati tisuće ljudi - a sad mi pričaš o vješanju. Vidjet ćemo kako će im to ispasti“, rekao je Trump.
Tump je na svojoj platformi Truth Social 12. siječnja napisao, pozivajući Irance da "NASTAVE PROSVJEDOVATI", dodajući: "Otkazao sam sve sastanke s iranskim dužnosnicima dok se besmisleno ubijanje prosvjednika ne zaustavi. Pomoć je na putu " -rekao je Trump.

SPROVODI KAO PROVLADINI SKUPOVI

Novi videozapisi na društvenim mrežama prikazuju tijela poredana u mrtvačnici Kahrizak južno od iranske prijestolnice, s leševima umotanim u crne vreće i očajnim rođacima koji traže voljene osobe.
Prema američkoj novinskoj agenciji Human Rights Activists, broj mrtvih popeo se na najmanje 2571, 14. siječnja ujutro. Iranski dužnosnik u razgovoru za Reuters okrivio je "teroriste" za smrt civila i sigurnosnog osoblja.
Iranski državni mediji izvijestili su da su deseci pripadnika sigurnosnih snaga ubijeni, a njihovi sprovodi pretvorili su se u velike provladine skupove. Vlasti su proglasile trodnevnu nacionalnu žalost za poginule.
Iračke vlasti najavile su masovnu pogrebnu ceremoniju u glavnom gradu Teheranu 14. siječnja srijedu za "mučenike" iz proteklih dana.

Vlada Irana je 12. siječnja pokušala ponovno preuzeti kontrolu masovnim prosvjedima diljem zemlje koje je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei pozdravio kao dokaz da je prosvjedni pokret poražen, nazvavši ih "upozorenjem" Sjedinjenim Državama. Iranski šef nacionalne sigurnosti optužio je Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da su "glavni ubojice iranskog naroda".
U nekim područjima međunarodne telefonske veze su obnovljene 13. siječnja , ali samo za odlazne pozive, prema izvješću AFP-a, u kojem se navodi da je kvaliteta ostala neujednačena, s čestim prekidima piše 14. siječnja ujutro ndtv world news.( mzz)

utorak, 13.01.2026.

UPOZORENJE PREDSJEDNIKA IRANSKOG PARLAMENTA

" DOĐITE I GORITE U VATRI IRANSKE NACIJE“

Iranska državna Press TV prenijela je upozorenje predsjednika iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibafa, a upozorenje je upućeno Sjedinjenim Američkim Državama, obećavajući da će američke vojne baze, brodovi i osoblje diljem regije biti meta napada ako Washington intervenira u Iranu .
„Dođite i vidite što će se dogoditi s američkim brodovima i vojnim bazama u regiji. Dođite i gorite u vatri iranske nacije tako žestoko da to postane trajna lekcija u povijesti za sve opresivne američke vladare. Dođite i saznajte što će se dogoditi vama i regiji“ prenosi CNN na Internet stranici 13. siječnja.

Predsjednik Donald Trump razmatra niz potencijalnih vojnih opcija za Iran radi smrtonosnih prosvjeda u zemlji, rekla su dva američka dužnosnika za CNN, dok razmišlja o ispunjenju svojih nedavnih prijetnji napadom na iranski režim ako upotrijebi smrtonosnu silu protiv civila.
Najmanje 503 prosvjednika ubijena su u nešto više od dva tjedna protuvladinih demonstracija u Iranu, a prema američkoj novinskoj agenciji Human Rights Activists News Agency (HRANA) navodi CNN te konstatira : Ostaje nejasno odražava li HRANA u potpunosti broj žrtava, s obzirom na to da su vlasti Irana isključile pristup internetu i telefonske linije, piše CNN.
Američki dužnosnici rekli su da je predsjedniku Trumpu predstavljen niz opcija usmjerenih na napade na teheranske sigurnosne službe koje se koriste za gušenje prosvjeda.
Trump je 11. siječnja rekao da ga je Iran u subotu ( 10.1.) pozvao na pregovore .

UPOZORENJE AMERIČKOG VELEPOSLANSTVA

Agencija Anadolija piše da je američko veleposlanstvo u Iranu virtualno upozorilo 13. siječnja američke građane "Napustite Iran odmah", da bez odlaganja napuste zemlju jer nemiri širom zemlje nastavljaju eskalirati. "Ako ne možete otići, pronađite sigurnu lokaciju u svom prebivalištu ili drugoj sigurnoj zgradi", dodaje se.
U upozorenju se američkim državljanima u Iranu kaže da očekuju kontinuirane prekide interneta, da planiraju alternativne načine komunikacije i, "ako je to sigurno, razmotre odlazak iz Irana kopnenim putem u Armeniju ili Tursku". Dvojni državljani SAD-a i Irana moraju napustiti Iran s iranskim pasošima, navodi se, dodajući da iranska vlada ne priznaje dvojno državljanstvo i da će dvojne državljane tretirati isključivo kao iranske državljane. "Pokazivanje američkog pasoša ili demonstracija veza sa Sjedinjenim Američkim Državama može biti dovoljan razlog da iranske vlasti nekoga pritvore", navodi se, PIŠE Anadolija.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je 13. siječnja carinu od 25 posto za sve zemlje koje posluju s Iranom kao mjeru američke Vlade za suzbijanje demonstracija.

Dok je Trump više puta prijetio napadom na Iran ako iranske vlasti upotrijebe smrtonosnu silu za suzbijanje protesta, on je izrazio spremnost da istraži mogućnost diplomatskih pregovora s Teheranom.

CBS News je objavio, prema pisanju Anadolije, da bi širok spektar vojnih i tajnih alata mogao uključivati opcije kibernetičkih operacija i psihološke kampanje za ometanje iranskih komandnih struktura, komunikacija i državnih medija.
Izvještaji ukazuju da je Trump obaviješten o nekoliko opcija za djelovanje protiv Irana, osim konvencionalnih vojnih zračnih napada. Također je navedeno da se očekuje da će Trumpov tim za nacionalnu sigurnost 13. siječnja u Bijeloj kući razgovarati o opcijama za Iran. ( cnn, Anadolija, mzz)

ponedjeljak, 12.01.2026.

IRAN ŽELI PREGOVARATI S SAD?

SASTANAK SE DOGOVARA – TVRDI TRUMP

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da se Iran obratio SAD-u i predložio pregovore, nakon što je on zaprijetio akcijom zbog obračuna s prosvjednicima.

Trump je novinarima u zrakoplovu Air Force One rekao da njegova administracija pregovara o dogovoru sastanka s Teheranom, ali je upozorio da će možda morati prvo djelovati jer broj poginulih u Iranu raste, a vlada nastavlja s uhićenjima prosvjednika, piše britanski internet medij The Independent 12. siječnja 2026.

Broj žrtava u Iranu raste u prosvjedima koji su započeli 28. prosinca 2025., dok su prosvjedi nastavljeni s brutalnim gušenjem. Britanska vlada pozvala je teheranski režim na suzdržanost.
Najmanje 500 ljudi je ubijeno u sukobima s policijom u Iranu, a više od 10.000 osoba je uhićeno, prema informacija skupinama za ljudska prava, koje kažu da bi broj žrtava mogao biti veći jer je režim ajatolaha Alija Hameinija odsjekao vanjski svijet gotovo potpunim prekidom interneta.

U Londonu su se prosvjednici, koji podržavaju prosvjednike u Iranu, vratili pred iransko veleposlanstvo, srušivši jarbol za zastavu ispred zgrade.
Drugi je dan zaredom da je iranska zastava na veleposlanstvu bila meta prosvjednika. U subotu( 10. siječnja) se prosvjednik popeo na pročelje zgrade kako bi zamijenio zastavu s lavom i suncem sa zastavom iz vremena prije islamske revolucije, objavio je Independent 12. siječnja prije podne. (mzz)

nedjelja, 11.01.2026.

IRANCI TRAŽE ODLAZAK VRHOVNOG VOĐE S VLASTI

ILI TEOKRACIJA ILI GRAĐANI

Ali Hamenei (87) vrhovni vođa islamske Republike Iran ne želi sebi i građanima Irana kojih ima 85 milijun priznati da njegovo vrijeme vladavine u Iranu mora završiti, jer to građani Irana traže. Iranci prosvjedima zahtijevaju odlazak vrhovnog vođe s vlasti.

Hamenei je najmoćnija politička osoba u Iranu, titula mu je ajatolah, što će reći da je visokorangirani šijtski svećenik iz redova dvanaestorice . Od 1981. do 1989. godine Hamenei je bio predsjednik Irana. Kada je 3. lipnja 1989. umro dotadašnji vrhovni vođa i osnivač islamske republike Ruhalah Hameini, naslijedio ga je već narednog dana 4. lipnja 1989. Ali Hamenei. Vrhovni vođa je Ali Hamenei na političkoj poziciji najmoćnijeg čovjeka u Iranu već punih 36 godina plus osam godina kada je bio u dva mandata predsjednik Irana. Ali Hamenei je na političkoj sceni Irana već pune 44 godine. On je šef države Irana, on je iznad predsjednika države Masoda Pezeshkiana(72) i iznad parlamenta i sudbene vlasti, vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. On nalaže izdavanje uredbi i donosi konačne odluke o vanjskoj politici, gospodarstvu, okolišu, nacionalnom planiranju u Iranu.

HAMANEI IZNAD SVIH

Kao vrhovni vođa, Hamenei ima kontrolu nad izvršnom, zakonodavnom i sudskom vlasti. Ustav Irana je rađen prema predlošku francuskog Ustava gdje je vlast podijeljena na ustavnu izvršnu i zakonodavnu. Iranski Ustav je donesen 1979. a prethodni 1906. godine. Hamenejeva je riječ posljednja i kada se radi o medijima. Ajatolah Hamenei nadgleda opću i svu politiku Islamske republike Irana. On kao Vrhovni vođa bira ljude u Vijeće stručnjaka na neodređeno trajanje mandata. Kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, kontrolira vojne operacije i zadatke vezane za sigurnost Irana, te samo on može proglasiti rat. Kažem može, ili je mogao, pitanje je vremena kada će njegova politička karijera završiti, jer događaji koje su inicirali prosvjednici, a koji su stanovnici Irana, traže njegov silazak s političke pozornice.
Hamenei je tijekom desetljeća svog odlučivanja podržavao znanstveni napredak u Iranu. Još prije 20 godina znao je da napredak zemlje ovisi o ulaganjima u područje znanosti i tehnologije i tome je težio. Također je podržavao visoki status znanosti i znanstvenika, jer će to pomoći, vjerovao je, talentima da dođu do izražaja. Islamska republika Iran je prema vojnom statusu regionalna sila, a zbog zaliha nafte i plina, i razvijenog nuklearnog programa, za koji Hamenei govori da je civilni, Iran je nazivan i energetskom super silom. Ajatolah Hamenei je rekao da rezerve nafte i plina ne mogu trajati vječno i želio je da se razvija civilni nuklearni program.
Iranska politika djeluje u okviru islamske teokracije. Da bude jasnije teokracija je oblik vladavine gdje vlast proizlazi iz božanske volje. Država je vođena direktno od strane Boga, božanskog poslanika, svećenstva, vjeruju ljudi na vlasti. Tu su svjetovna i vjerska vlast nerazdvojne, s vjerskim zakonima koji su temelj državnog zakonodavstva. To je svojstveno za Iran, ali i za Vatikan.

PROSVJEDI U CIJELOM IRANU

Petnaesti je dan ( 11. siječanj) masovnih prosvjeda građana u Iranu. Ne prosvjeduju samo u glavnom gradu Teheranu. Prosvijeduju u cijelom Iranu.
Novinska agencija aktivista za ljudska prava u Iranu -hrana koju su prije 15 godina osnovali iranski zagovornici ljudskih prava, koja djeluje i na engleskom jeziku, iako je u Iranu službeni jezik perzijski, objavila je da nakon što su prosvjedi, koji su počeli 28. prosinca 2025. , kulminirali 8. siječnja kada su u 96 gradova u 27 pokrajina, a Iran teritorijalno ima 31 pokrajinu, Iranci prosvjedovali tražeći pad vrhovnog vođe i povratak na vlast kralja, sina Reze Pahlavija, koji živi u SAD-u. Istoga dana u Iranu je isključen Internet, što je ograničilo komunikaciju građana i unutar države, ali i izvan granica, što je među građanima izazvalo frustraciju koja ih je potakla na još masovnije prosvjede. Isključivana je i struja u cvijelom Iranu. Prema agenciji - hrana do kraja dana 10. siječnja identificirana su 574 prosvjedna mjesta u 185 gradova Irana u svih 31 pokrajini.
No prosvjedi ne teku bez žrtava. Spomenuta novinska agencija je objavila da je do kraja dana 10. siječnja bilo 2638 uhićenih, od kojih je za 628 potvrđen identitet, da se 2010 uhićenja odnosi na masovna uhićenja ili slučajeve bez specifične identifikacije. Smrt je potvrđena za 116 osoba. Većina žrtava je ubijena iz neposredne blizine vatrenim oružjem, navodi novinska agencija - hrana.org. među kojima ima i nekoliko medicinskog osoblja, te jedna osoba tužitelj.
Zajednica za praćenje interneta NetBlocks, prema pisanju Independenta 11. siječnja potvrdila je da je nestanak interneta koji je počeo u cijelom Iranu 8. siječnja prešao trajanje 60 sati komunikacijskog apstiniranja, a ukupna povezanost ostala je na oko 1 posto normalne razine. Nacionalni pristup mreži interneta je takav da Iran onemogućuje online komunikaciju građanima ali se prosvjedi diljem Irana nastavljaju. Nekoliko medijskih kuća povezanih sa državnim snagama Irana nastavilo je raditi bez uskraćivanja interneta. Novinarska izvješća o iranskim prosvjedima počela tek 9. siječnja, ali su optužili prosvjednike za teško nasilje i štetu na imovini u gradovima.

ZAŠTO JE POČELO ?

No zašto su prosvjedi uopće započeli 28. prosinca 2025. ? Nakon što je iranska platežna valuta rial pala na 1,42 milijuna, da milijuna, za jedan američki dolar, što je bio rekordno nizak tečaj, cijene mesa i drugih osnovnih namirnica su uvelike porasle. Iran je do sada imao inflaciju od oko 40 posto. Iako su prosvjedi u početku bili fokusirani na ekonomska pitanja, prosvjednici su počeli uzvikivati parole protiv iranske vlasti, navodeći odlazak vrhovnog vođe s vlasti u Iranu. Iranci su ljudi na aktualnu vlast još od 2022. kada je u policijskom pritvoru umrla mlada Mashe Amini koja se suprotstavila tzv. moralnoj policiji koja ju je uhitila jer nije nosila maramu na glavi po iranskim pravilima.

PROSVJEDNICI PRIZIVAJU PRIJESTOLONASLJEDNIKA

No u nemoći da nešto sami mijenjaju, jer vojska i policija su još uvijek na strani vrhovnog vođe Hameneia prosvjednici su u parolama tražili povratak prijestolonasljednika Reze Pahlavija koji živi u Americi. Reza Pahlavi (66) je iranski prijestolonasljednik i najstariji sin Mohammad Reza Pahlavija šaha koji je svrgnut u iranskoj revoluciji 1979. godine . Ovaj Pahlavi je tada imao 16 godina i od tada živi u egzilu na području Washingtona. Nije poznato javnosti ima li Pahlavi narodnu podršku i političke veze za vođenje Iranske vlade. On je pak Irance pozvao putem medija da u još većem broju izađu na prosvjede. Iransku oporbu čine skupine koje se protive vladi islamske republike u Iranu. Te su skupine ideološki različite, uključuju republikance, monarhiste, socijaliste, komuniste, separatiste, pristaše parlamentarne demokracije, Kurde i islamiste. Organizirano djelovanje nekoga od spomenutih, kao političke opcije za Iran, do sada na prosvjedima koji traju nije apostrofirano.

VOJNA SNAGA U IZJAVAMA

Dužnosnici Izraela, a poznato je da Ali Hamenei ne gaji simpatije prema Izraelu i cionizmu pomno prate događaje u Iranu. Donald Trump više je puta upozorio iranske dužnosnike u Teheran da ne koristi silu protiv prosvjednika i rekao da su Sjedinjene Države "spremne pomoći", što podrazumijeva vojnu američku intervenciju.
Izrael i Iran su od 13. lipnja 2025. vodili rat 12 dana. Umiješale su se i SAD napadom na ključna nuklearna postrojenja u Iranu pri čemu je poginulo i nekoliko iranskih stručnjaka. Iran je uzvratio ispaljivanjem projektila na Izrael i američku zračnu bazu u Kataru.
Prosvjedi u Iranu već su trajali kada je Donald Trump 3. siječnja 2026. pokazao snagu američke vojske svrgnuvši venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura. Trump svakodnevno govori o svojoj želji da Grenland koji je u sastavu Danskog teritorija, osvoji vojnom silom ili da ga kupi. Vojna snaga Irana, Izraela i SAD-a osjeća se u izjavama državnika i diplomata.
Da li su u Iranu ovo samo prosvjedi ili je već revolucija za novi političko uređenje Irana počela?

Margareta Zouhar Zec

petak, 09.01.2026.

MOŽE GA ZAUSTAVITI SAMO VLASTITI UM

DEFINIRAO SVOJE ODLUKE

Ponekad mi je žao, kada pročitam jako zanimljivu, izvrsnu informaciju, da je ne ponudim za čitanje na blogu. No vrijeme koje sam prakticirala za pisanje bloga, želim koristi na drugi način.
Gdje je granica informaciji? Nema je! Informacija je smisao i orijentir, preokupacija, interes za znanjem, dopunjavanje prethodnih znanja, mozaik događaja o politici pojavama, društvu i ljudima. mzz



Pisati ću, ne svakodnevno,
no povodom nekih događaja, koji su prvorazredni i zanimljivi. Možda neočekivani i iznenadni. mzz

A informacija koja je nova i prvorazredna, glasi:

„Moj vlastiti moral. Moj vlastiti um. To je jedino što me može zaustaviti“, rekao je Donald Trump tijekom razgovora s novinarima New York Timea 7. siječnja 2026. kada su ga pitali postoje li ikakva ograničenja njegovih globalnih moći. S četvoricom novinarima New York Timsa je razgovarao dva sata u Ovalnom uredu u Bijeloj kući.

To znači da je Trumpov "vlastiti moral" „ vlastiti um“ jedino ograničenje njegove moći da naredi vojne akcije diljem svijeta. Mnogi koji prate vanjsku politiku shvatili su da je Trump prevrtljivog mišljenja, od jutra do mraka misli različito, zaključujemo temeljem informacija koje donose mediji, no sada je način svoga odlučivanja Trump sam definirao. Ako Trump misli da je nešto dobro za Ameriku kao naciju, to će učiniti, a koliko je to dobro za druge narode i nacije, koliko je to dozvoljeno prema međunarodnom pravu, to Donalda Trumpa ne brine. Uistinu gdje je ograničenje moći milijardera koji je predsjednik Sjedinjenih Američkih država? Ono što želi Trumpova moć kao političara, to nadopunjuje njegov um zaključcima i odlukama

Američki predsjednik je potom rekao da se "moram" pridržavati međunarodnog prava, ali je rekao da "ovisi o tome kakva je vaša definicija međunarodnog prava".
Činjenica je da Sjedinjene Države nisu članica Međunarodnog kaznenog suda (ICC), koji sudi ratnim zločincima, i više su puta odbacile odluke Međunarodnog suda pravde (ICJ), najvišeg suda UN-a.

Novinari New York Timesa su sa Trumpom razgovarali o mnogim temama: ministarstvu zdravlja, pretilosti, ratu u Ukrajini, političkim odnosima s drugim državama, predsjedniku Rusije Putinu, umjetnoj inteligenciji , migracijama…..

Prenosim dio o migracijama iz New York Timsa: „ Predsjednik Trump izrazio je frustraciju svojom administracijom jer je u svojoj imigracijskoj politici ciljala visokokvalificirane radnike, otkrivajući oštre razlike u stavovima sa Stephenom Millerom, zamjenikom šefa osoblja Bijele kuće i arhitektom unutarnje politike, o imigraciji.
G. Trump je u intervjuu s novinarima New York Timesa u Ovalnom uredu rekao da "nije zadovoljan" racijom u rujnu u kojoj je privedeno 475 radnika, uglavnom iz Južne Koreje, koji su gradili tvornicu Hyundai u Georgiji . G. Trump je tvrdio da bi stranci koji pokušavaju proširiti američke operacije u globalno konkurentnim sektorima bili odvraćeni takvim neprijateljskim tretmanom. Imigracijske i carinske službe uhitile su 475 ljudi u raciji.
„Morate im dopustiti da sa sobom dovedu neke od svojih stručnjaka ili nikada neće moći otvoriti svoj pogon ili tvornicu“, rekao je o stranim tvrtkama u specijaliziranim industrijama koje su željele poslovati u Sjedinjenim Državama.
„Doveli su ljude koji proizvode baterije“, dodao je o raciji na Hyundai. „I ti ljudi bi obučili naše ljude kako proizvoditi baterije, a u nekom trenutku bi se vratili jer se žele vratiti u svoju zemlju.“
Iako je g. Trump svoje stavove predstavio kao poslovni pragmatizam, oni su bili u oštroj suprotnosti s onima koje je zastupao g. Miller, koji je pozivao na ograničavanje imigracije u svim područjima, uz nekoliko iznimaka za visokokvalificirane radnike u konkurentnim sektorima.“

Donald Trump će 14. lipnja 2026. napuniti 80 godina života. U kakvom će balansiranom stanju tada biti Europa, Azija, Bliski Istok, Pacifik, ili države o kojima Donald Trump stvara preuranjena mišljenja. Pa govori o osvajanju. A tvrdi da želi mir. I želi Nobelovu nagradu za mir.

Margareta Zouhar Zec

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter