ILI TEOKRACIJA ILI GRAĐANI
Ali Hamenei (87) vrhovni vođa islamske Republike Iran ne želi sebi i građanima Irana kojih ima 85 milijun priznati da njegovo vrijeme vladavine u Iranu mora završiti, jer to građani Irana traže. Iranci prosvjedima zahtijevaju odlazak vrhovnog vođe s vlasti.
Hamenei je najmoćnija politička osoba u Iranu, titula mu je ajatolah, što će reći da je visokorangirani šijtski svećenik iz redova dvanaestorice . Od 1981. do 1989. godine Hamenei je bio predsjednik Irana. Kada je 3. lipnja 1989. umro dotadašnji vrhovni vođa i osnivač islamske republike Ruhalah Hameini, naslijedio ga je već narednog dana 4. lipnja 1989. Ali Hamenei. Vrhovni vođa je Ali Hamenei na političkoj poziciji najmoćnijeg čovjeka u Iranu već punih 36 godina plus osam godina kada je bio u dva mandata predsjednik Irana. Ali Hamenei je na političkoj sceni Irana već pune 44 godine. On je šef države Irana, on je iznad predsjednika države Masoda Pezeshkiana(72) i iznad parlamenta i sudbene vlasti, vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. On nalaže izdavanje uredbi i donosi konačne odluke o vanjskoj politici, gospodarstvu, okolišu, nacionalnom planiranju u Iranu.
HAMANEI IZNAD SVIH
Kao vrhovni vođa, Hamenei ima kontrolu nad izvršnom, zakonodavnom i sudskom vlasti. Ustav Irana je rađen prema predlošku francuskog Ustava gdje je vlast podijeljena na ustavnu izvršnu i zakonodavnu. Iranski Ustav je donesen 1979. a prethodni 1906. godine. Hamenejeva je riječ posljednja i kada se radi o medijima. Ajatolah Hamenei nadgleda opću i svu politiku Islamske republike Irana. On kao Vrhovni vođa bira ljude u Vijeće stručnjaka na neodređeno trajanje mandata. Kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, kontrolira vojne operacije i zadatke vezane za sigurnost Irana, te samo on može proglasiti rat. Kažem može, ili je mogao, pitanje je vremena kada će njegova politička karijera završiti, jer događaji koje su inicirali prosvjednici, a koji su stanovnici Irana, traže njegov silazak s političke pozornice.
Hamenei je tijekom desetljeća svog odlučivanja podržavao znanstveni napredak u Iranu. Još prije 20 godina znao je da napredak zemlje ovisi o ulaganjima u područje znanosti i tehnologije i tome je težio. Također je podržavao visoki status znanosti i znanstvenika, jer će to pomoći, vjerovao je, talentima da dođu do izražaja. Islamska republika Iran je prema vojnom statusu regionalna sila, a zbog zaliha nafte i plina, i razvijenog nuklearnog programa, za koji Hamenei govori da je civilni, Iran je nazivan i energetskom super silom. Ajatolah Hamenei je rekao da rezerve nafte i plina ne mogu trajati vječno i želio je da se razvija civilni nuklearni program.
Iranska politika djeluje u okviru islamske teokracije. Da bude jasnije teokracija je oblik vladavine gdje vlast proizlazi iz božanske volje. Država je vođena direktno od strane Boga, božanskog poslanika, svećenstva, vjeruju ljudi na vlasti. Tu su svjetovna i vjerska vlast nerazdvojne, s vjerskim zakonima koji su temelj državnog zakonodavstva. To je svojstveno za Iran, ali i za Vatikan.
PROSVJEDI U CIJELOM IRANU
Petnaesti je dan ( 11. siječanj) masovnih prosvjeda građana u Iranu. Ne prosvjeduju samo u glavnom gradu Teheranu. Prosvijeduju u cijelom Iranu.
Novinska agencija aktivista za ljudska prava u Iranu -hrana koju su prije 15 godina osnovali iranski zagovornici ljudskih prava, koja djeluje i na engleskom jeziku, iako je u Iranu službeni jezik perzijski, objavila je da nakon što su prosvjedi, koji su počeli 28. prosinca 2025. , kulminirali 8. siječnja kada su u 96 gradova u 27 pokrajina, a Iran teritorijalno ima 31 pokrajinu, Iranci prosvjedovali tražeći pad vrhovnog vođe i povratak na vlast kralja, sina Reze Pahlavija, koji živi u SAD-u. Istoga dana u Iranu je isključen Internet, što je ograničilo komunikaciju građana i unutar države, ali i izvan granica, što je među građanima izazvalo frustraciju koja ih je potakla na još masovnije prosvjede. Isključivana je i struja u cvijelom Iranu. Prema agenciji - hrana do kraja dana 10. siječnja identificirana su 574 prosvjedna mjesta u 185 gradova Irana u svih 31 pokrajini.
No prosvjedi ne teku bez žrtava. Spomenuta novinska agencija je objavila da je do kraja dana 10. siječnja bilo 2638 uhićenih, od kojih je za 628 potvrđen identitet, da se 2010 uhićenja odnosi na masovna uhićenja ili slučajeve bez specifične identifikacije. Smrt je potvrđena za 116 osoba. Većina žrtava je ubijena iz neposredne blizine vatrenim oružjem, navodi novinska agencija - hrana.org. među kojima ima i nekoliko medicinskog osoblja, te jedna osoba tužitelj.
Zajednica za praćenje interneta NetBlocks, prema pisanju Independenta 11. siječnja potvrdila je da je nestanak interneta koji je počeo u cijelom Iranu 8. siječnja prešao trajanje 60 sati komunikacijskog apstiniranja, a ukupna povezanost ostala je na oko 1 posto normalne razine. Nacionalni pristup mreži interneta je takav da Iran onemogućuje online komunikaciju građanima ali se prosvjedi diljem Irana nastavljaju. Nekoliko medijskih kuća povezanih sa državnim snagama Irana nastavilo je raditi bez uskraćivanja interneta. Novinarska izvješća o iranskim prosvjedima počela tek 9. siječnja, ali su optužili prosvjednike za teško nasilje i štetu na imovini u gradovima.
ZAŠTO JE POČELO ?
No zašto su prosvjedi uopće započeli 28. prosinca 2025. ? Nakon što je iranska platežna valuta rial pala na 1,42 milijuna, da milijuna, za jedan američki dolar, što je bio rekordno nizak tečaj, cijene mesa i drugih osnovnih namirnica su uvelike porasle. Iran je do sada imao inflaciju od oko 40 posto. Iako su prosvjedi u početku bili fokusirani na ekonomska pitanja, prosvjednici su počeli uzvikivati parole protiv iranske vlasti, navodeći odlazak vrhovnog vođe s vlasti u Iranu. Iranci su ljudi na aktualnu vlast još od 2022. kada je u policijskom pritvoru umrla mlada Mashe Amini koja se suprotstavila tzv. moralnoj policiji koja ju je uhitila jer nije nosila maramu na glavi po iranskim pravilima.
PROSVJEDNICI PRIZIVAJU PRIJESTOLONASLJEDNIKA
No u nemoći da nešto sami mijenjaju, jer vojska i policija su još uvijek na strani vrhovnog vođe Hameneia prosvjednici su u parolama tražili povratak prijestolonasljednika Reze Pahlavija koji živi u Americi. Reza Pahlavi (66) je iranski prijestolonasljednik i najstariji sin Mohammad Reza Pahlavija šaha koji je svrgnut u iranskoj revoluciji 1979. godine . Ovaj Pahlavi je tada imao 16 godina i od tada živi u egzilu na području Washingtona. Nije poznato javnosti ima li Pahlavi narodnu podršku i političke veze za vođenje Iranske vlade. On je pak Irance pozvao putem medija da u još većem broju izađu na prosvjede. Iransku oporbu čine skupine koje se protive vladi islamske republike u Iranu. Te su skupine ideološki različite, uključuju republikance, monarhiste, socijaliste, komuniste, separatiste, pristaše parlamentarne demokracije, Kurde i islamiste. Organizirano djelovanje nekoga od spomenutih, kao političke opcije za Iran, do sada na prosvjedima koji traju nije apostrofirano.
VOJNA SNAGA U IZJAVAMA
Dužnosnici Izraela, a poznato je da Ali Hamenei ne gaji simpatije prema Izraelu i cionizmu pomno prate događaje u Iranu. Donald Trump više je puta upozorio iranske dužnosnike u Teheran da ne koristi silu protiv prosvjednika i rekao da su Sjedinjene Države "spremne pomoći", što podrazumijeva vojnu američku intervenciju.
Izrael i Iran su od 13. lipnja 2025. vodili rat 12 dana. Umiješale su se i SAD napadom na ključna nuklearna postrojenja u Iranu pri čemu je poginulo i nekoliko iranskih stručnjaka. Iran je uzvratio ispaljivanjem projektila na Izrael i američku zračnu bazu u Kataru.
Prosvjedi u Iranu već su trajali kada je Donald Trump 3. siječnja 2026. pokazao snagu američke vojske svrgnuvši venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura. Trump svakodnevno govori o svojoj želji da Grenland koji je u sastavu Danskog teritorija, osvoji vojnom silom ili da ga kupi. Vojna snaga Irana, Izraela i SAD-a osjeća se u izjavama državnika i diplomata.
Da li su u Iranu ovo samo prosvjedi ili je već revolucija za novi političko uređenje Irana počela?
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 11.01.2026. u 15:39 sati.