ČLANSTVO JE PRIHVATILO KOSOVO
Visoki dužnosnik Bijele kuće rekao je 21. siječnja da se do sada oko 35 svjetskih čelnika obvezalo pridružiti se Odboru za mir od oko 50 poslanih pozivnicam piše indijski portal na engleskom jeziku ndtv world news.
To uključuje saveznike na Bliskom istoku poput Izraela, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, Jordana, Katara i Egipta. Članice NATO-a Turska i Mađarska, čiji su nacionalistički vođe razvili dobre osobne veze s Trumpom, također su pristale sudjelovati, kao i Maroko, Pakistan, Indonezija, Kosovo, Uzbekistan, Kazahstan, Paragvajm, Vijetnam, Armenija i Azerbajdžan.
Kontroverznije je to što je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, kojeg Zapad dugo izbjegava zbog lošeg stanja ljudskih prava u zemlji i podrške ruskom ratu u Ukrajini, prihvatio Trumpov poziv, što dolazi usred šireg zbližavanja između Washingtona i Minska.
Rusija, čija su se hladna prijateljstva s Washingtonom također znatno poboljšala dok se Trump udvara predsjedniku Vladimiru Putinu dok istovremeno optužuje Kijev za blokiranje napora za okončanje rata u Ukrajini, još nije rekla hoće li se pridružiti Odboru za mir. Nije to učinila ni Kina, koja je često bila u sukobu s Trumpom, ali je nedavno sklopila osjetljivo trgovinsko primirje.
Rusija i Kina su članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda s pravom veta, pa će vjerojatno biti oprezne prema svim inicijativama koje bi se mogle smatrati podrivanjem njihove moći u svjetskoj organizaciji.
Trump, koji je često kritizirao UN kao neučinkovit, ovog je tjedna umanjio zabrinutost da bi mogao htjeti da njegov Odbor zamijeni svjetsku organizaciju, rekavši: "Vjerujem da morate dopustiti UN-u da nastavi jer je potencijal toliko velik."
Države članice bile bi ograničene na trogodišnji mandat osim ako ne uplate milijardu dolara svaka za financiranje aktivnosti odbora i stječu stalno članstvo, navodi se u Povelji.
Bijela kuća imenovala je američkog državnog tajnika Marca Rubia, Trumpovog posebnog izaslanika Stevea Witkoffa, bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira i Trumpovog zeta Jareda Kushnera članovima osnivačkog Izvršnog odbora inicijative.
TKO JE ODBIO ČLANSTVO
Norveška i Švedska odbile su njegov poziv, dok je talijanski ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti rekao da se pridruživanje odboru čini problematičnim. Talijanski dnevnik Il Corriere della Sera izvijestio je da bi pridruživanje skupini koju predvodi čelnik jedne zemlje prekršilo talijanski ustav, piše indijski portal na engleskom jeziku ndtv world news.
Francuska također namjerava odbiti poziv, rekao je izvor blizak predsjedniku Emmanuelu Macronu, što je potaknulo Trumpa da zaprijeti da će francuska vina i šampanjce pogoditi s 200% carina ako se Pariz ne pridruži njegovom odboru.
Kanada je izjavila da je "u načelu" pristala pridružiti se, ali da se detalji još uvijek dogovaraju. Drugi ključni američki saveznici, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku i Japan, još nisu zauzeli jasan javni stav, iako je glasnogovornik njemačke vlade rekao da kancelar Friedrich Merz neće prisustvovati svečanosti potpisivanja odbora u četvrtak na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.
Ukrajina je izjavila da njezini diplomati ispituju poziv, ali predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da mu je teško zamisliti da bude u bilo kakvom odboru s Rusijom nakon četiri godine rata.
Papa Lav, prvi američki papa i kritičar nekih Trumpovih politika, pozvan je da se pridruži odboru i procjenjuje prijedlog, priopćio je Vatikan 21. siječnja.
KOJU ĆE OVLAST IMATI ODBOR?
Vijeće sigurnosti UN-a u studenom 2025. je mandatiralo Odbor za mir, ali samo do 2027. godine i da se isključivo usredotoči na Gazu. Rusija i Kina suzdržale su se, žaleći se da rezolucija koju su sastavile SAD ne daje UN-u jasnu ulogu u budućnosti Gaze.
U rezoluciji je pozdravljeno osnivanje Odbora za mir kao prijelazne uprave "koja će postaviti okvir i koordinirati financiranje za obnovu Gaze" u okviru Trumpovog mirovnog plana dok se Palestinska uprava zadovoljavajuće ne reformira.
Također je ovlastio Odbor za mir da rasporedi privremene Međunarodne stabilizacijske snage u Gazi. Odbor je dužan svakih šest mjeseci izvještavati 15-člano Vijeće sigurnosti o svom napretku.
Izvan Gaze, ostaje nejasno kakve će pravne ovlasti ili alate za provedbu imati Odbor za mir ili kako će surađivati s Ujedinjenim narodima i drugim međunarodnim organizacijama.
U povelji Upravnog odbora stoji da će njegov predsjednik, Trump, imati široku izvršnu vlast, uključujući mogućnost veta na odluke i smjenjivanja članova, uz određena ograničenja.
Prema svojoj povelji, Odbor će obavljati "funkcije izgradnje mira u skladu s međunarodnim pravom". (ndtv word, mzz)
Post je objavljen 24.01.2026. u 08:30 sati.