SMANJENE GOSPODARSKE, SOCIJALNE I TERITORIJALNE RAZLIKE
Europska Komisija je 27.3. priopćenjem za medije objavila deveto izvješće o koheziji, a objavljuje ga svake tri godine, iz kojeg je vidljivo da kohezijska politika ispunjava svoju misiju . Ostvaren je napredak u 1. smanjenju postojećih razlika među državama članicama i regijama,2. jačanju jedinstvenog tržišta EU-a i 3. osiguravanju da EU nastavi ulagati u ljudski kapital i održivi razvoj. Iskorištavanjem punog potencijala svake regije jača se konkurentnost i otpornost Unije u cjelini.
STOPA POVRATA OD 4 % GODIŠNJE
Dugoročno se očekuje da će se svaki euro uložen u okviru kohezijske politike utrostručiti do 2043., što odgovara godišnjoj stopi povrata od oko 4 %. Zahvaljujući toj politici procjenjuje se da će se do 2027. u EU-u otvoriti 1,3 milijuna dodatnih radnih mjesta, s velikim udjelom u sektorima povezanima sa zelenom i digitalnom tranzicijom.
Do kraja 2022. sredstvima kohezijske politike u razdoblju od 2014. do 2020. pružena je potpora za više od 4,4 milijuna poduzeća, otvoreno je 370,000 radnih mjesta u tim poduzećima, što je činilo oko 13 % ukupnih javnih ulaganja u EU-u i dosegnulo 51 % u slabije razvijenim državama članicama.
Godine 2024. obilježava se 20 godina otkad je u članstvo EU 1.5. 2004. u najvećem krugu proširenja ušlo 10 država i to : Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija ,Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija.. U tom se razdoblju prosječni BDP po stanovniku država članica koje su se otad pridružile povećao s 52 % na gotovo 80 % prosjeka EU-a. Razlika u odnosu na ostatak EU-a prepolovila se. Stopa nezaposlenosti u tim državama članicama smanjila se s prosječno 13 % na 4 %.
ZELENA TRANZICIJA NA TERENU
S proračunom od 392 milijarde EUR programi financiranja kohezijske politike za razdoblje od godine 2021. do godine 2027. nastavit će ulagati u konkurentnost Europe, zelenu i digitalnu tranziciju, ljudski kapital i socijalnu uključenost te fizičku i digitalnu povezivost, uz istodobno jačanje uključenosti građana.
U kontekstu trajnog nedostatka radne snage kohezijska politika nastavit će se baviti pitanjima nezaposlenosti mladih i cjeloživotnog učenja.
Više od 100 milijardi EUR namijenjeno je za potporu zelenom djelovanju putem projekata usmjerenih na 1.infrastrukturu za obnovljivu energiju,2. energetsku učinkovitost,3. održive prometne mreže i 4. inicijative za očuvanje prirode. U okviru te politike prednost će se dati istraživanju i inovacijama, čime će se regijama omogućiti razvoj zelenih tehnologija.
KORIST ZA KUĆANSTVA
Kohezijska politika već je znatno utjecala na ostvarenje zelene tranzicije te je u razdoblju od 2014. do 2020. dodijeljena 69 milijardi EUR. Zahvaljujući tim ulaganjima 550.000 kućanstava imalo je koristi od povećane energetske učinkovitosti zgrada, čime su smanjeni njihovi računi za energiju; Stvoreno je 6000 megavata kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora.
To znači da su godišnje potrebe za električnom energijom za oko 4 milijuna kućanstava u EU-u sada zadovoljene;1. uvedene su mjere zaštite od poplava za 17 milijuna ljudi 2. provedene su mjere očuvanja staništa za 3,4 milijuna hektara 3. 6,9 milijuna ljudi dobilo je pristup poboljšanoj opskrbi vodom.
U današnjem se izvješću ističe da klimatske promjene pogoršavaju regionalne nejednakosti jer imaju veći utjecaj na obalne, sredozemne i jugoistočne regije EU-a. Ovdje troškovi klimatskih promjena mogu iznositi više od 1 % BDP-a godišnje. Prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo mora se postići na pravedan i pošten način jer regije imaju različite kapacitete za iskorištavanje prednosti koje donosi. Zbog toga se u okviru kohezijske politike ulažu u otvaranje radnih mjesta rizika.
DIGITALNA TRANZICIJA
Digitalizacija će donijeti veću produktivnost, inovacije i bolji pristup uslugama. Regije EU-a imaju neujednačene kapacitete za upotrebu novih tehnologija. U okviru kohezijske politike od 2014. do 2020. uloženo je 14 milijardi EUR kako bi se prevladale digitalne razlike kako socijalne tako i geografske, primjerice poboljšanjem pristupa uslugama e-uprave i e-zdravstva te poticanjem uvođenja širokopojasnog interneta u udaljenim i ruralnim regijama. Učinkovitost fiksnih mreža poboljšala se u svim državama članicama, a 7,8 milijuna kućanstava imalo je koristi od poboljšane širokopojasne veze.
U programskom razdoblju 2021. 2027. znatno se ulaže u digitalizaciju pa je tu je svrhu namijenjeno oko 40 milijardi EUR, uključujući razvoj digitalnih vještina, digitalnih tehnologija i pristup bržoj internetskoj vezi u svim regijama EU-a.
Tom će se politikom istodobno ljudima pružiti potpora u stjecanju odgovarajućih vještina za prihvaćanje promjena koje donose zelena i digitalna tranzicija, zahvaljujući 45 milijardi EUR namijenjenih obrazovanju i osposobljavanju.
SMANJENJE RADNO SPOSOBNIH
Iako je konvergencija u tijeku, u Izvješću se ističe da i dalje postoje određeni izazovi. Među njima su podnacionalne razlike između velikih metropolskih područja i drugih regija te onih regija koje su zahvaćene „razvojnom zamkom” i koje zaostaju. Demografske promjene dodatno utječu na te izazove jer se mnoge regije suočavaju sa smanjenjem radno sposobnog stanovništva, mlađim stanovništvom koje odlazi i poteškoćama u zadržavanju talenata. To pokazuje važnost podupiranja regionalne kohezije i ulaganja u radna mjesta i prilike za sljedeću generaciju Europe.
KAKO POBOLJŠATI POLITIKE
Na temelju pouka iz provedbe kohezijske politike, uzimajući u obzir iskustvo drugih instrumenata kao što je Mehanizam za oporavak i otpornost, u Komunikaciji o Devetom izvješću o koheziji upućuje se na potrebu da se razmotri kako poboljšati oblikovanje politike kako bi se bolje ostvarili njezini ciljevi iz Ugovora. Neki aspekti uključuju rješavanje problema nove gospodarske dinamike i novih neravnoteža, prilagodbu potpore regionalnim potrebama, bržu provedbu, daljnje pojednostavnjenje, veću usmjerenost na uspješnost i povezanost s reformama te ugrađene fleksibilnosti za reagiranje na nepredviđene događaje.
FORUM 11.i 12. TRAVNJA
Prva rasprava o nalazima devetog izvješća održat će se tijekom predstojećeg 9. kohezijskog foruma, koje će se održati 11. i 12. travnja 2024. u Bruxellesu. Predstavnici dionika u nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima razmislit će o tome kako se kohezijskom politikom može i dalje osiguravati da nijedna regija ne bude zapostavljena u tekućim strukturnim promjenama.
Izvor:Priopćenje EK, mzz
Post je objavljen 02.04.2024. u 06:33 sati.