CIVILIZACIJSKI ISKORAK ZA ISTINU I PRAVDU
Političari Bosne i Hercegovine pripremaju Rezoluciju o genocidu u Srebrenici . Zlatko Lagunđija, ambasador BiH pri UN-u, dr. Denis Bečirević bošnjački član predsjedništva, Željko Komšić član predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te Azir Osmanović kustos Memorijalnog centra Srebrenica, koji je imao 13 godina 1995. kada je preživio genocide u Srebrenici predstavili su u Generalnoj Skupštini UN-a rezoluciju o Srebrenici 18. travnja. Negiranje genocida sada je zabranjeno kaznenim zakonom u BiH čime je zabranjeno odobravanje, negiranje ili opravdavanje genocida.O Rezoluciji genocida u Srebrenici u UN-u će se raspravljaati 2. svibnja.
U svom predstavljanju u Skupštini UN-a Zlatko Lagunđija, ambasador BiH pri UN-u je između ostaloga rekao ; Srebrenica je postala najmraačnije poglavlje u BiH .Prethodno je označena kao sigurna zona Un-a. Sistematski je pogubljeno i ubijeno 8 372 žena, muškaraca i djece. To je najveće zvjerstvo na Europskom tlu od 2. Svjetskog rata. U pripremi da se obilježi zločin genocida u srpnju ove godine, pripremamo mnogobrojne izložbe, seminare, i slično. Kako je prihvaćena rezolucija o genocidu počinjenom protiv Tucija u Ruandi, želimo predložiti i rezoluciju kako bi se 11. srpanj obilježavao kao dan sječanja u Srebrenici. Više je razloga da ovo bude međunarodni dan, prije svega da se nauče lekcije iz neuspjeha UN-a da se spriječi genocid i da se se tako nešto nikada više ne ponovi. Majke Srebrenice čuvaju sječanje i traže pravdu već više godina. Krajnje je vrijeme da UN podijeli ovaj teret i da pomogne da se ovaj dan ovijekovječi u povijesti. Ali I kao upozoronje.
Kao što je generalni sekretar UN-a rekao 2023. godine, generacije nakon genecida ne smiju zaboraviti što se desilo I moramo osigurati da buduće generacije se uvijek ovoga sječaju.
VAŽNO ZA BiH I ZA ČOVJEČANSTVO
Dr. Denis Bečirević bošnjački član predsjedništva je rekao u predstavljanju :" Najviši sudovi dokazuju šta se dogodilo u Srebrenici u srpnju 1995. Genocid počijen nakon Drugog svjetskog rata je dobro dokumentiran kao genocid. Tribunal u Hagu je ostavio iza sebe veliku arhivu o genocide, zloćinu protiv čovječnosti i drugim vrstama zločina . Ono što je Hag ostavio iza sebe je 2, 5 milijona transkripata sudskih postupaka, 422 dokumenta , 30 tisuća snimaka, Haški tribunal je održao osam tisuća dana suđenja i više od četiri hiljade svjedika je svjedočilo. Kazne koje su izrećene iznos više od 1 400 godina zatvora . Tribunal nije uspostavio odgovornbost nacija već individualnu odgovornost. Bivši generalni sekretar UN-a Kofi Anan u izvještaju o padu Srebrenice napisao je da je UN u Srebrenici napravio grešku i nesposobnost da se prepozna zlo sa kojim se suočava. Takođerje poslao poruku da ono što se desilo padom Jugoslavije i u Ruandi je sramota za UN, jer su se zločini desili pred očima UN snaga. UN je napravio grešku 1995. Ali ne smije dozvoliti sebi da se 2024.ponovi. Žrtve genocida i nihove porodice zaslužuju barem neku pravdu. Predložena rezolucija o 11. srpnju kao međunbarodnom danu siječanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995. Godine. Želimo da svi cijene civilizacijske vrijednosti Međunarodni dan sijećanja 11. srpnja 1995. i komemoracijom koja će se obilježavati svake godine."
Šta su ključni ciljevi ove rezolucije ? Za dr. Bečirevića devet je ključnih argumenata za usvajanje Rezolucije o Srebrenici
1 argument : jačanje kulture mira i ohrabrivanje pravde.Temeljni cilj ove rezolucije je izgradnja održivog mira i ohrabrivanje procesa pravde, istine i povjerenja u Bosni i Hercegovini I regiji zapadnog Balkana. Proces pomirenja se mora sastojati od sveukupnog oporavka društva priznavanja genocida i zločina, prepoznavanja žrtava te kažnjavanja zločinaca, ali sa fokusom na ishod koji će promovirati mir i pravdu.
2. okretanje prema budućnosti, ne prema prošlosti.Prošlost ne možemo promijeniti, ali na budućnost možemo utjecati. Cilj ove rezolucije nije prekrajanje prošlosti, jer je to nemoguće. Smisao ove rezolucije je u naglašavanju važnosti izgradnje sigurnije budućnosti za nove generacije
3. Rezolucija je u funkciji pomirenja u regiji zapadnog Balkana. Usvajanje ove rezolucije bi nesumljivo dugoročno pomoglo I ohrabrilo process pomirenja unutar Bosne I Hercegovine kao i u regiji
4.Institucionalna zaštita nasljeđa sudova UN nacija tribunal UN-a istovremeno se štite civilizacijske vrijednosti i temeljni principi na kojima počivaju ujedinjene nacije, ali I doprinosi da se zločin genocida nikada ne ponovi. Radi budućeg rada UN-a i očuvanja kredibiliteta pve organizacije izuzetno je važno da se izvuće pouka o neuspijehu UN-a u Srebrenici
5. Rezolucija je poruka i upozorenje čovječanstvu, UN treba podsjećati na pravosnažne presude svojih susudova o počinjenim genocidima u Ruandi i Srebrenici, jer one trebaju služiti kao stalno upozorenje čovječanstvu. Zato je potrebno da Generaalna skupština UN-a usvoji Rezoluciju o međunaarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici kao što je to učinila i u Rezoluciji o međunarodnom danu sjećanja na genocide u Ruandi nad Tucima .
6. Ruandu u Srebrenicu ne smijemo nikada izbrisati iz kolektivne svijesti čovječaanstva.
Solidarnost sa žrtvama, osuda zločina I sprečavanje negiranja genocida, negiranjem počinjenog genocida, u I oko Srebrenice kao I glorificiranjem pravozažno presuđenih zločinaca, preživjeli svjedoci genoccida svakodnevno su izloženi atacima na njihovo dostojaanstvo.
Usvajanjam ove rezolucije pružili bismo podršku porodicama žrtava genocida u njihovoj borbi za istinu I pravdu.
7. Afirmacija kulture i sjećanja, treba biti u funkciji kritičkog suočavanja s prošlošću. Kritičkim suočavanjem s prošlošću želimo naglasiti važnost očavanja s važnošću prava I sloboda svakog pojedinca, te potaknuti empatiju prema žrtvama genocida. Zato je ova rezolucija od izuzetnog značaja. Kultura sječanja na žrtve genocida u Srebrenici ne smije biti kultura negiranja, već kultura
pamćenja kako se genocid nikada i nikome ne bi ponovio.
8. Argument je u funkciji dijaloga i inkluzivnog društva uz obrazovanje javnpsti uz poticanje kritičke reflesije I javnog dijaloga predstavlja temeljni osnov izgradnje društveno svjesnbih građana spremnih suprotstaviti se ideologijama i politikama koje dovode do genocida. Rezolucijom želimo pridonijeti izgradnji inkluzivnog društva utemeljenog na civilizacijskim vrijednostima.
9. Rezolucija ima globalni značaj, jer potiče obrazovne sisteme da budu u funkciji prevencije genecida. Rezolucija bi trebala potaknuti države članice UN-a da usvoje nastavne I obrazovne programe na osnovu kojih će buduće generacije biti educirane o prevenciji i posljedicama genocida.
Željko Komšić, člana predsjedništva BiH naglasio je “ Želim potencirati dvije stvari” te rekao
1. ako pogledate tekst ove rezolucije, uočiti ćete da rezolucija nije upućena ni protiv koje države, ni protiv bilo kojeg naroda, ni protiv bilo koje nacije. To ne postoji u tekstu ove rezolucije
2. zaustaviti pokušaje da kroz ovu rezoluciju dođe do pokušaja negiranje činjenica koje su utvrdili Međunarodni sudovi a to je - da je u Srebrenici počinjen genocid
"Samo istina pomaaže i ljeći. A u Srebrenici je počinjen genocide. Ti su ljudi planski pogubljeni zbog svoje etničke pripadnosti. Zahvaljujem Vam se kao bosanac i hercegovaac i zahvaljujem Vam se u ime mog djeteta."- rekao je Komšić
Izvor: Prijenos iz UN-a, mzz
Post je objavljen 22.04.2024. u 19:20 sati.