CIVILIZACIJSKI ISKORAK ZA ISTINU I PRAVDU
Političari Bosne i Hercegovine pripremaju Rezoluciju o genocidu u Srebrenici . Zlatko Lagunđija, ambasador BiH pri UN-u, dr. Denis Bečirević bošnjački član predsjedništva, Željko Komšić član predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, te Azir Osmanović kustos Memorijalnog centra Srebrenica, koji je imao 13 godina 1995. kada je preživio genocide u Srebrenici predstavili su u Generalnoj Skupštini UN-a rezoluciju o Srebrenici 18. travnja. Negiranje genocida sada je zabranjeno kaznenim zakonom u BiH čime je zabranjeno odobravanje, negiranje ili opravdavanje genocida.O Rezoluciji genocida u Srebrenici u UN-u će se raspravljaati 2. svibnja.
U svom predstavljanju u Skupštini UN-a Zlatko Lagunđija, ambasador BiH pri UN-u je između ostaloga rekao ; Srebrenica je postala najmraačnije poglavlje u BiH .Prethodno je označena kao sigurna zona Un-a. Sistematski je pogubljeno i ubijeno 8 372 žena, muškaraca i djece. To je najveće zvjerstvo na Europskom tlu od 2. Svjetskog rata. U pripremi da se obilježi zločin genocida u srpnju ove godine, pripremamo mnogobrojne izložbe, seminare, i slično. Kako je prihvaćena rezolucija o genocidu počinjenom protiv Tucija u Ruandi, želimo predložiti i rezoluciju kako bi se 11. srpanj obilježavao kao dan sječanja u Srebrenici. Više je razloga da ovo bude međunarodni dan, prije svega da se nauče lekcije iz neuspjeha UN-a da se spriječi genocid i da se se tako nešto nikada više ne ponovi. Majke Srebrenice čuvaju sječanje i traže pravdu već više godina. Krajnje je vrijeme da UN podijeli ovaj teret i da pomogne da se ovaj dan ovijekovječi u povijesti. Ali I kao upozoronje.
Kao što je generalni sekretar UN-a rekao 2023. godine, generacije nakon genecida ne smiju zaboraviti što se desilo I moramo osigurati da buduće generacije se uvijek ovoga sječaju.
VAŽNO ZA BiH I ZA ČOVJEČANSTVO
Dr. Denis Bečirević bošnjački član predsjedništva je rekao u predstavljanju :" Najviši sudovi dokazuju šta se dogodilo u Srebrenici u srpnju 1995. Genocid počijen nakon Drugog svjetskog rata je dobro dokumentiran kao genocid. Tribunal u Hagu je ostavio iza sebe veliku arhivu o genocide, zloćinu protiv čovječnosti i drugim vrstama zločina . Ono što je Hag ostavio iza sebe je 2, 5 milijona transkripata sudskih postupaka, 422 dokumenta , 30 tisuća snimaka, Haški tribunal je održao osam tisuća dana suđenja i više od četiri hiljade svjedika je svjedočilo. Kazne koje su izrećene iznos više od 1 400 godina zatvora . Tribunal nije uspostavio odgovornbost nacija već individualnu odgovornost. Bivši generalni sekretar UN-a Kofi Anan u izvještaju o padu Srebrenice napisao je da je UN u Srebrenici napravio grešku i nesposobnost da se prepozna zlo sa kojim se suočava. Takođerje poslao poruku da ono što se desilo padom Jugoslavije i u Ruandi je sramota za UN, jer su se zločini desili pred očima UN snaga. UN je napravio grešku 1995. Ali ne smije dozvoliti sebi da se 2024.ponovi. Žrtve genocida i nihove porodice zaslužuju barem neku pravdu. Predložena rezolucija o 11. srpnju kao međunbarodnom danu siječanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995. Godine. Želimo da svi cijene civilizacijske vrijednosti Međunarodni dan sijećanja 11. srpnja 1995. i komemoracijom koja će se obilježavati svake godine."
Šta su ključni ciljevi ove rezolucije ? Za dr. Bečirevića devet je ključnih argumenata za usvajanje Rezolucije o Srebrenici
1 argument : jačanje kulture mira i ohrabrivanje pravde.Temeljni cilj ove rezolucije je izgradnja održivog mira i ohrabrivanje procesa pravde, istine i povjerenja u Bosni i Hercegovini I regiji zapadnog Balkana. Proces pomirenja se mora sastojati od sveukupnog oporavka društva priznavanja genocida i zločina, prepoznavanja žrtava te kažnjavanja zločinaca, ali sa fokusom na ishod koji će promovirati mir i pravdu.
2. okretanje prema budućnosti, ne prema prošlosti.Prošlost ne možemo promijeniti, ali na budućnost možemo utjecati. Cilj ove rezolucije nije prekrajanje prošlosti, jer je to nemoguće. Smisao ove rezolucije je u naglašavanju važnosti izgradnje sigurnije budućnosti za nove generacije
3. Rezolucija je u funkciji pomirenja u regiji zapadnog Balkana. Usvajanje ove rezolucije bi nesumljivo dugoročno pomoglo I ohrabrilo process pomirenja unutar Bosne I Hercegovine kao i u regiji
4.Institucionalna zaštita nasljeđa sudova UN nacija tribunal UN-a istovremeno se štite civilizacijske vrijednosti i temeljni principi na kojima počivaju ujedinjene nacije, ali I doprinosi da se zločin genocida nikada ne ponovi. Radi budućeg rada UN-a i očuvanja kredibiliteta pve organizacije izuzetno je važno da se izvuće pouka o neuspijehu UN-a u Srebrenici
5. Rezolucija je poruka i upozorenje čovječanstvu, UN treba podsjećati na pravosnažne presude svojih susudova o počinjenim genocidima u Ruandi i Srebrenici, jer one trebaju služiti kao stalno upozorenje čovječanstvu. Zato je potrebno da Generaalna skupština UN-a usvoji Rezoluciju o međunaarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici kao što je to učinila i u Rezoluciji o međunarodnom danu sjećanja na genocide u Ruandi nad Tucima .
6. Ruandu u Srebrenicu ne smijemo nikada izbrisati iz kolektivne svijesti čovječaanstva.
Solidarnost sa žrtvama, osuda zločina I sprečavanje negiranja genocida, negiranjem počinjenog genocida, u I oko Srebrenice kao I glorificiranjem pravozažno presuđenih zločinaca, preživjeli svjedoci genoccida svakodnevno su izloženi atacima na njihovo dostojaanstvo.
Usvajanjam ove rezolucije pružili bismo podršku porodicama žrtava genocida u njihovoj borbi za istinu I pravdu.
7. Afirmacija kulture i sjećanja, treba biti u funkciji kritičkog suočavanja s prošlošću. Kritičkim suočavanjem s prošlošću želimo naglasiti važnost očavanja s važnošću prava I sloboda svakog pojedinca, te potaknuti empatiju prema žrtvama genocida. Zato je ova rezolucija od izuzetnog značaja. Kultura sječanja na žrtve genocida u Srebrenici ne smije biti kultura negiranja, već kultura
pamćenja kako se genocid nikada i nikome ne bi ponovio.
8. Argument je u funkciji dijaloga i inkluzivnog društva uz obrazovanje javnpsti uz poticanje kritičke reflesije I javnog dijaloga predstavlja temeljni osnov izgradnje društveno svjesnbih građana spremnih suprotstaviti se ideologijama i politikama koje dovode do genocida. Rezolucijom želimo pridonijeti izgradnji inkluzivnog društva utemeljenog na civilizacijskim vrijednostima.
9. Rezolucija ima globalni značaj, jer potiče obrazovne sisteme da budu u funkciji prevencije genecida. Rezolucija bi trebala potaknuti države članice UN-a da usvoje nastavne I obrazovne programe na osnovu kojih će buduće generacije biti educirane o prevenciji i posljedicama genocida.
Željko Komšić, člana predsjedništva BiH naglasio je “ Želim potencirati dvije stvari” te rekao
1. ako pogledate tekst ove rezolucije, uočiti ćete da rezolucija nije upućena ni protiv koje države, ni protiv bilo kojeg naroda, ni protiv bilo koje nacije. To ne postoji u tekstu ove rezolucije
2. zaustaviti pokušaje da kroz ovu rezoluciju dođe do pokušaja negiranje činjenica koje su utvrdili Međunarodni sudovi a to je - da je u Srebrenici počinjen genocid
"Samo istina pomaaže i ljeći. A u Srebrenici je počinjen genocide. Ti su ljudi planski pogubljeni zbog svoje etničke pripadnosti. Zahvaljujem Vam se kao bosanac i hercegovaac i zahvaljujem Vam se u ime mog djeteta."- rekao je Komšić
Izvor: Prijenos iz UN-a, mzz
< | travanj, 2024 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter