DOKUMENT PRIJEDLOGA ZAKONA KOJI
NIJE NI USUGLAŠEN NI DOGOVOREN
“Nacrt novog Zakona o medijima je u cijelosti neprihvatljiv jer bi njegovo usvajanje značajno unazadilo medijske slobode te položaj novinara i novinarstva u Hrvatskoj”, ističu iz Hrvatskog novinarskog društva (HND) u pismu upućenom ministrici kulture i medija dr. Nini Obuljen Koržinek.
Tekst objavljen 20. srpnja 2023. PFENOSIM S PORTALA H –Alter, udruge za nezavisnu medijsku kulturu.
“Takvim prijedlogom Vlada RH je posve ignorirala činjenicu da i Europska komisija u prijedlogu Europskog zakona o slobodi medija prepoznaje novinarstvo kao javno dobro”, ističu iz HND.
No 18 mjeseci nakon što je HND uputio svoje prijedloge na aktualni Zakon o medijima, Ministarstvo kulture je ponudilo dokument o kojem prethodno nije bilo riječi na sastanku radne skupine, niti je bilo ikakvih konzultacija, a niti usuglašavanja krovnog medijskog zakona. U tekstu koji je HND-u dostavljen 5. srpnja temeljne definicije i pojmovi nisu u duhu osnaživanja slobode novinara, kao ni Ustavom zajamčene slobode medija.
HND je posebno zabrinut zbog tendencije legalizacije cenzure kroz odredbe o objavi novinarskog priloga koja nakladniku daje pravo da svojevoljno i bez ikakva obrazloženja ne objavi novinarski prilog.
“Tu odredbu tumačimo kao uvođenje izravne cenzure i nezapamćeno zakonsko omogućavanje uplitanja nakladnika u uredničku neovisnost i novinarske slobode. Navedeni prijedlog je kršenje novinarskih sloboda čak i da piše kako umjesto nakladnika, urednik nije u obavezi objaviti novinarski prilog, bez objašnjenja. Vlada RH je otišla i dalje od toga – odlučila je fundamentalno mijenjati značenje riječi urednik i novinar, i to u najgorem mogućem smislu”, ističu iz HND-a.
Oni podsjećaju kako su postojeća pravila o dužnostima i obavezama nakladnika, urednika i novinara, a posebno ona koja se odnose na novinarske slobode, definirana u međunarodnim i domaćim dokumentima novinarske struke, poput Deklaracije Međunarodne federacije novinara i Kodeksa časti hrvatskih novinara.
“Uloga je države pritom da izglasa zakonodavstvo koje će jamčiti slobodu govora uz (opravdana) ograničenja, pazeći pritom kako se upliće u nadležnosti urednika i novinara. Ovime se u potpunosti obesmišljava institut statuta medija, kojima su regulirani odnosi između nakladnika i redakcije, izbor glavnog urednika glasanjem svih novinara i urednika te uređivanje međusobnih odnosa, koji je država uvela kako bi upravo omogućila slobodno novinarstvo i to uvjetovala povlaštenim PDV-om za tiskane medije. Nešto što je desetljećima postojalo kao akutni problem u hrvatskom (i svjetskom) novinarstvu – da nakladnici zbog političkih ili privatno-poslovnih razloga utječu na urednike s ciljem da preko njih cenzuriraju novinare koje zapošljavaju – sada je Republika Hrvatska odlučila riješiti tako da ozakoni cenzuru”, naglašavaju.
Uz niz drugih problematičnih točaka nacrta Zakona, iz Hrvatskog novinarskog društva zaključuju kako je “Vladin prijedlog nezapamćeno državno uplitanje u novinarske slobode, narušavanje ionako krhke podjele između nakladnika, urednika i novinara, pokušaj uplitanja u samoregulaciju i slobodno udruživanje profesionalnih novinarki i novinara i arbitrarnog davanja prava na profesionalno bavljenje novinarstvom te izravni državni udar na pozitivna pravila koja definiraju novinarstvo u demokratskim državama više od stotinu godina”.
Od Ministarstva kulture i medija odgovor su zatražili najkasnije do 2. kolovoza.
Post je objavljen 20.07.2023. u 23:31 sati.