Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

Marketing

EUROPSKA KOMISIJA ZADNJI USVOJILA MAĐARSKI SPORAZUM O PARTNERSTVU

MAĐARSKA ISPRAVLJA NEDOSTATKE NA PLANU NEOVISNOSTI PRAVOSUĐA

Mađarski sporazum o partnerstvu posljednji je koji je Europska komisija usvojila od 27 država članica. A Komisija je Sporazum o partnerstvu s Mađarskom prihvatila 22. prosinca 2022. godine. On uključuje detaljan plan za poboljšanje administrativnih kapaciteta Mađarske i rješavanje izazova kao što su transparentnost i tržišno natjecanje u javnoj nabavi, sprječavanje, otkrivanje i otklanjanje korupcije, prijevara i sukob interesa, jačanje kapaciteta korisnika sredstava Kohezijske politike i partnera. Ovaj plan ima bliske veze s Planom oporavka i otpornosti i procesom uvjetovanja vladavine prava.
U priopćenju Europske komisije od 22. prosinca pod naslovom EU Cohesion Policy 2021- 2027 :Investing in a fair climate and digital transition while strenthening Hungary administrative capacity , transparency and prevention of corruption ( Kohezijska politika EU-a 2021.-2027.: Ulaganje u pravednu klimu i digitalnu tranziciju uz jačanje Mađarske administrativne sposobnosti, transparentnosti i sprječavanja korupcije) piše da je Mađarski sporazum vrijedan ukupno gotovo 22 milijarde eura za razdoblje 2021. – 2027. To će pomoći zemlji u provedbi zajedničkih prioriteta EU-a kao što su uravnoteženi teritorijalni razvoj i pravedna klima i digitalna tranzicija, te će poduprijeti inovativno i uključivo socijalno tržišno gospodarstvo.

SPORAZUM JE STRATEŠKI DOKUMENT !
Sporazum o partnerstvu je strateški dokument koji postavlja temelje za ulaganja iz kohezijskih fondova EU kroz Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus (ESF+), Fond za pravednu tranziciju (JTF) i Europsko pomorstvo , Fond za ribarstvo i akvakulturu (EMFAF). Sporazum o partnerstvu i fondovi za unutarnje poslove (Fond za azil, migraciju i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize) provode se putem 11 nacionalnih programa – također usvojenih danas – utvrđujući planirane prioritete ulaganja i financijska izdvajanja po programu.


KAKO MAĐARSKA NAMJERAVA POTROŠITI 22 MILIJARDE EURA ?

Sporazum o partnerstvu s Mađarskom predviđa da će se ukupno 6,7 milijardi eura u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) uložiti u poboljšanje energetske učinkovitosti javnih i privatnih zgrada i povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Također će promovirati kružno gospodarstvo, upravljanje vodom i otpadnim vodama te održivi promet. Pomoći će u poboljšanju kvalitete zraka i zaštiti ekosustava i bioraznolikosti.

Preko 250 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju (JTF) podržat će regije koje su najviše pogođene postupnim ukidanjem elektrane Mátra na ugljen i lignit. Financiranje će biti usmjereno na ulaganja u tehnologije s niskim udjelom ugljika koje podržavaju ovo postupno ukidanje i smanjenje emisija CO˛ u Mađarskoj za 10%. Sredstva će također podržati ekonomsku diversifikaciju malih i srednjih poduzeća, na primjer kroz istraživanje i inovacije u energetskoj učinkovitosti. JTF će također pomoći radnicima u stjecanju novih vještina, podržati prijelaz na posao i promovirati nova poduzeća.

Sa 4,3 milijarde eura promicat će pametnu gospodarsku transformaciju zemlje i regionalnu ICT povezanost. Većina tih sredstava podržat će tehnološki razvoj malih i srednjih poduzeća te im ponuditi mentorske i savjetodavne usluge.

U istraživanja i inovacije uložit će Mađarska 1,5 milijardi eura, kroz infrastrukturu i najsuvremeniju istraživačku opremu (npr. u znanstvene i inovacijske parkove). Sredstva će promicati suradnju između različitih aktera inovacijskog ekosustava, uključujući mala i srednja poduzeća.

Oko 670 milijuna eura promicat će digitalnu transformaciju i inovacije malih i srednjih poduzeća, uključujući usvajanje naprednih tehnologija. Sredstva će također poboljšati pristup širokopojasnoj infrastrukturi, podržati razvoj novih i značajno unaprijeđenih digitalnih javnih usluga i promicati ponovnu upotrebu informacija javnog sektora.

U okviru Kohezijskog fonda 1,7 milijardi eura pomoći će unapređivanju prometne infrastrukture zemlje u središnjoj željezničkoj mreži Transeuropske prometne mreže (TEN-T), uključujući razvoj Budimpeštanskog južnog prstena, rekonstrukciju željezničke dionice Torokbalint-Kelenfold . Sredstva će također podržati modernizaciju voznog parka i sigurnost na cestama.

Suma od 5,3 milijarde eura iz Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+) podržat će pristup tržištu rada, kvalitetnom obrazovanju i integraciji skupina u nepovoljnom položaju, uključujući Rome. Posebna pozornost posvetit će se razvoju vještina potrebnih za napredak u zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Za bolji pristup kvalitetnom obrazovanju , gotovo 1,8 milijardi eura pomoći će u cijeloj zemlji osiguravanju ključnog financiranja kako bi učiteljska profesija postala privlačnija.
ESF+ će također pomoći u smanjenju materijalne i socijalne uskraćenosti i pružiti bolje mogućnosti djeci u nepovoljnom položaju kroz programe cjeloživotnog učenja od najranije dobi nadalje. Primjerice, program Fokus na djecu najmlađoj djeci nudi potrebnu podršku za zdrav razvoj u prvih 1000 dana.
Konačno, sredstva će poboljšati stambene, životne i zdravstvene uvjete ljudi koji žive u segregiranim područjima.





Mađarska je punopravna članica Europske unije od 1. svibnja 2004. godine. Njena je službena valuta još uvijek forinta. Ima oko 10 milijuna stanovnika.
Inflacija je u studenom ove godine u toj zemlji bila oko 20 posto.


MAĐARSKA ISPRAVLJA NEDOSTATKE NA PLANU NEOVISNOSTI PRAVOSUĐA

Za provedbu kohezijske politike i programa unutarnjih poslova države članice se moraju pridržavati uvjeta koji to omogućuju. Omogućujući uvjet iz Povelje o temeljnim pravima zahtijeva da sve države članice uspostave učinkovite mehanizme, kako bi osigurale da je provedba programa u skladu s Poveljom. Države članice također moraju uspostaviti mehanizam pritužbi.
Što se tiče neovisnosti pravosuđa, Komisija smatra da je Mađarska predana ispravljanju nedostataka na planu neovisnosti pravosuđa, jer plan oporavka i otpornosti koji je Mađarska podnijela uključuje reforme usmjerene na jačanje neovisnosti pravosuđa. Stoga se horizontalni uvjet za omogućavanje iz Povelje o temeljnim pravima smatra ispunjenim, nakon što Mađarska poduzme mjere u vezi s pravosuđem na koje se obvezala prema Planu oporavka i otpornosti zemlje.

NE ISPUNJAVA HORIZONTALNE UVJETE ZA AZIL, MIGRACIJU I INTEGRACIJU

Europska Komisija smatra da odredbe mađarskog takozvanog zakona o zaštiti djece i ozbiljni rizici za akademsku slobodu i pravo na azil imaju konkretan i izravan utjecaj na usklađenost s Poveljom u provedbi određenih posebnih ciljeva tri kohezijska programa - odnosno Fonda za azil, migraciju i integraciju. Za te dijelove tih programa Mađarska stoga trenutno ne ispunjava horizontalni uvjet za omogućavanje iz Povelje EU-a o temeljnim pravima. Komisija je otvorena za daljnji dijalog s Mađarskom i spremna na blisku suradnju.
Pravila primjenjiva na financiranje kohezije i unutarnjih poslova, tj. Uredba o zajedničkim odredbama, predviđaju da u slučaju neispunjavanja poticajnih uvjeta, Komisija ne može nadoknaditi povezane izdatke koji su podneseni, osim za tehničku pomoć i za ispunjavanje poticajnih uvjeta. U skladu s važećim pravilima, neispunjenje uvjeta za omogućavanje ne povlači za sobom obustave plaćanja predujma.
m.zouhar zec


Post je objavljen 28.12.2022. u 10:50 sati.