Marketing
ZA ŽUPANIJE REGIJE SJEVER - 15,2 MILIJARDE KUNA
POLITIKA ULAGANJA I RAZVOJA U SVIM SEKTORIMA
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković 27. prosinca je u Čakovcu predsjedao sastankom župana u skladu s politikom ravnomjernog regionalnog razvoja uključenim u Razvojni sporazum za sjever Hrvatske. Sporazuma Sjever potpisan je prije godinu dana za područje pet županija i to Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke, a vrijedan je 15,2 milijarde kuna. Inspiriran je provedbom i realizacijom sličnog projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
Premijer Plenković istaknuo je iskren dijalog sa županijama, koji se provodi već sedam godina te izrazio želju za nastavkom takvih odnosa, gdje se politika provodi ulaganjem u razvojne projekte u svim sektorima i resorima, na transparentan i pravičan način koji nikoga ne favorizira, već pomaže bez obzira koja je politička opcija na vlasti.
U svom izlaganju Premijer je podsjetio na godinu isporuke te rekao da živimo zadnji tjedan prije članstva u Schengenu i euro području. „To je velika strateška promjena, jer Hrvatska ulazi u europsku integraciju u kojoj je do sada samo 15 zemalja koje su i u NATO-u, i Europskoj uniji, Schengenu i euro području“, istaknuo je predsjednik Vlade. Rekao je da su to velika postignuća, za sve naše građane i gospodarstvo, ali i svojevrsno nasljeđe i ostavština rada ove Vlade. Premijer Plenković istaknuo je da je ovo godina u kojoj je dovršen projekt spajanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje Pelješkim mostom, zatim dovršen koridor 5C, kojim je Baranja potpuno integrirana u Hrvatsku, a još 5 kilometara će biti realizirano u idućih godinu i pol dana. „Na taj način smo mi na koridoru od Budimpešte do Ploča obavili sve ono što se od Hrvatske očekivalo“, rekao je Plenković.
Premijer RH Plenković sa županima pet županija regije Sjever i nekoliko članova Vlade u Čakovcu. Fotka: Vlada
KRAJ KOJI PRIVLAČI INVESTICIJE
„Ovaj kraj poduzetničkog duha, malih i srednjih poduzetnika, privlači investicije te će se to osjetiti vrlo brzo na ekonomskoj dinamici“, rekao je.
Premijer nije zaobišao temu glasanja za obuku ukrajinskog vojnog osoblja u Hrvatskoj te je rekao da je dio saborskih zastupnika propustio da bude na pravoj strani povijesti, onih 54 zastupnika koji nisu glasali za odluku o obuci kao pomoći Ukrajini te će nositi stigmu.
„Teško su i grubo pogriješili, nema tu nikakvog kršenja Ustava ili kršenja procedure, već samo veliki politički promašaj onih koji su glasali protiv ili koji još gore oportunistički se nisu niti uključili u glasanje“, naglasio je.
Što se tiče inflatornih pritisaka i pomoći građanima i gospodarstvu, kazao je da je Vlada još jednom pokazala da, bez obzira na njene osnovne postavke koje se temelje na trokutu - odgovornost pojedinca,- sloboda poduzetnika - socijalno tržišno gospodarstvo, da zna kada i kako treba djelovati intervencionističkim mjerama i pomoći na način bez presedana.
Podsjetio je da je Vlada u covid krizi isplatila plaće za 800 tisuća radnika u privatnom sektoru i očuvala 130 tisuća poduzeća, direktnim potporama, otpuštanjima različitih davanja, poreza i doprinosa te posebnim zajmovima i kreditima koji su sve njih održali u ekonomskom toku.
Tako je i sada, sa 26 milijardi kuna, Vlada intervenirala i smanjila cijene plina, struje, naftnih derivata, ograničila cijene pojedinih prehrambenih proizvoda. Podsjetio je da je Vlada u tri navrata pomogla umirovljenicima i socijalno ugroženima, a zadnjom mjerom u iznosu od 720 milijuna kuna donesenoj na prošloj sjednici Vlade još jednom obuhvatila sve umirovljenike, socijalno ugrožene, osobe s invaliditetom, one koje primaju dječji doplatak, sve nezaposlene, uključivši hrvatske branitelje i sve osobe u privremenom smještaju zbog potresa.
ODGOVORNOST I NAČELO SOLIDARNOSTI
„Pokazujemo enormnu i pravu odgovornost, na visini smo zadatka da u društvu u teškim trenucima provodimo načelo solidarnosti i pomažemo onima kojima je to najpotrebnije, jer to osjećamo i imamo sluha i razumijevanja za to. Cijela naša politika se pokazala takva da smo očuvali socijalnu koheziju, a spriječili frakturu“, istaknuo je premijer Plenković.
Za iduću, 2023. godinu, premijer je najavio angažiranje Vlade u procesu obnove od potresa za Zagreb i Banovinu, ublažavanje inflatornih pritisaka, jer su procjene da će inflacija biti oko 6 posto.
Kazao je i da će Vlada očuvati gospodarski rast , koji je u godini krize bio 6 posto, uz zadržani investicijski kreditni rejting i enormna sredstva koja imamo na raspolaganju iz Višegodišnjeg financijskog okvira koji je iza nas te novog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Najavio i daljnja ulaganja u energetsku infrastrukturu, prije svega u proširenje kapaciteta LNG terminala s 2,9 milijardi kubika na 6,1 milijardu.
„Odluka o LNG terminalu se pokazala najdalekovidnijom odlukom za Hrvatsku“ rekao je premijer Plenković. „0staje temeljno pitanje demografske revitalizacije, koje se ne može riješiti u par godina, već se rješava ukupnošću mjera, promjenom mentaliteta i zajedničkim naporima da stanovništva bude što više, jer sve ono što Vlada radi, radi za narod i hrvatsku budućnost“- rekao je Plenković.
SPORAZUM SJEVER – 15,2 MILIJARDE KUNA
Sporazuma Sjever potpisan je prije godinu dana za područje pet županija; Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke, a vrijedan je 15,2 milijarde kuna. Inspiriran je dobrom provedbom i realizacijom sličnog projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
„Drago mi je da će indikativni popis od 36 infrastrukturnih i razvojnih projekata danas dobiti i neke konkretne konture, osobito za projekte koje su 27. prosinca uručeni za izradu projektne dokumentacije. Projekti u vrijednosti od 65,5 milijuna kuna, poticati će regionalni i lokalni razvoj unaprjeđenjem obrazovne, prometne, zdravstvene, komunalne i druge infrastrukture. Što se tiče Međimurske županije, tu je sedam razvojnih projekata, vrijednih 816 milijuna kuna, te dva prijedloga za dodatno sufinanciranje.
Predsjednik Vlade rekao je da važnost projekta Sjever u jačanju nadležnosti države, županija i gradova i bolje prometne povezanosti. Bolje se prometno povezati mora
brza cesta prema Bjelovaru i Koprivnici. To podrazumijeva i ulaganja u željezničku infrastrukturu koja je dugi niz godina bila zanemarena.
PROJEKT „ZAŽELI“ – SPECIFIČAN PROIZVOD
„ Za projekat ZAŽELI za koji su i 27. prosinca bili uručeni ugovori, a posao je dobilo 245 osoba, za pružanje skrbi 1548 krajnjih korisnika, rekao je da je to specifični proizvod koji nema nijedna druga zemlja EU, koja na taj način koristi europski socijalni fond te da su svi, koji su aplicirali za sredstva za taj projekt, sredstva i dobili. Takvi projekti su i najopipljiviji mikro primjeri koristi hrvatskog članstva u Europskoj uniji“, rekao je premijer Plenković.
Na sastanku sa županima uz predsjednika Vlade bili su Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Marin Piletić, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, Vili Beroš, ministar zdravstva i Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Vlada /m.zouhar zec
Post je objavljen 29.12.2022. u 10:33 sati.