Marketing
DIGITALNE FINANCIJE
KRIPTOIMOVINA ĆE DOBITI EUROPSKU UREDBU
Na kraju francuskog predsjedanja Vijećem EU, 30. lipnja 2022. donesen je regulatorni okvir za kriptoimovinu, za izdavatelje kriptoimovine i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom.Predsjedništvo Vijeća i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o prijedlogu o tržištima kriptoimovine (MiCA), koji obuhvaća izdavatelje kriptoimovine nevezane uz imovinu i takozvane „stabilne kriptovalute”, kao i mjesta trgovanja i lisnice u kojima se drži kriptoimovina.
Tim regulatornim okvirom zaštitit će se ulagatelji i očuvati financijska stabilnost, a istodobno omogućiti inovacije i potaknuti privlačnost sektora kriptoimovine. Time će se povećati jasnoća u Europskoj uniji jer neke države članice već imaju nacionalno zakonodavstvo o kriptoimovini, ali dosad nije postojao zaseban regulatorni okvir na razini EU-a.
„Kretanja u tom sektoru koji se brzo razvija potvrđuju potrebu za regulacijom na razini EU-a. Uredbom o MiCA bolje će se zaštititi stanovnike Europe koji su uložili u tu imovinu, te će se spriječiti zloupotreba kriptoimovine, a istodobno će se pogodovati inovacijama kako bi se održala privlačnost EU-a. Tom povijesnom uredbom okončat će se nered u pogledu kriptoimovine. Njome se potvrđuje uloga EU-a kao tijela koje utvrđuje standarde za digitalna područja- izjavio je tada Bruno Le Maire, francuski ministar gospodarstva, financija te industrijskog i digitalnog suvereniteta“
REGULIRANJE RIZIKA U VEZI S KRIPTOIMOVINOM
Zahvaljujući uredbi o MiCA-i potrošači će biti zaštićeni od nekih rizika povezanih s ulaganjima u kriptoimovinu i pomoći će im se da izbjegnu prijevare. Potrošači trenutačno imaju vrlo ograničena prava na zaštitu ili pravne lijekove, posebno ako se transakcije odvijaju izvan EU-a. S novim pravilima pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom morat će poštovati stroge zahtjeve za zaštitu lisnica potrošača i odgovarat će ako izgube kriptoimovinu ulagatelja.Uredbom o MiCA-i obuhvatit će se i sve vrste zloupotrebe tržišta povezane s bilo kojom vrstom transakcije ili usluge, posebno za manipuliranje tržištem i trgovanje na temelju povlaštenih informacija.
Dionici na tržištu kriptoimovine morat će dostaviti informacije o svojem ekološkom i klimatskom otisku. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) izradit će nacrt regulatornih tehničkih standarda o sadržaju, metodologijama i prikazu informacija koje se odnose na glavne štetne utjecaje na okoliš i klimu. Europska komisija u roku od dvije godine morat će podnijeti izvješće o utjecaju kriptoimovine na okoliš i uvođenju obveznih minimalnih standarda održivosti za mehanizme konsenzusa, uključujući dokaz o radu.
Kako bi se izbjegla preklapanja s ažuriranim zakonodavstvom o sprečavanju pranja novca, koje će sada obuhvaćati i kriptoimovinu, u uredbi o MiCA-i ne ponavljaju se odredbe o sprečavanju pranja novca utvrđene u nedavno ažuriranim pravilima o prijenosu novčanih sredstava dogovorenima 29. lipnja. Međutim, uredbom o MiCA-i zahtijeva se da se Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) zaduži za vođenje javnog registra pružateljâ usluga povezanih s kriptoimovinom koji ne ispunjavaju obveze. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom čije se matično društvo nalazi u zemljama navedenima na EU-ovu popisu trećih zemalja koje se smatraju visokorizičnima u vezi s aktivnostima pranja novca i na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe morat će provoditi pojačane provjere u skladu s EU-ovim okvirom za borbu protiv pranja novca. Stroži zahtjevi možda će se primjenjivati i na dioničare i upravu pružateljâ usluga povezanih s kriptoimovinom, posebno u pogledu njihove lokalizacije.
OKVIR ZA „ STABILNE KRIPTOVALUTE“ RADI ZAŠTITE POTROŠAČA
Nedavna kretanja na tržištima takozvanih „stabilnih kriptovaluta” još su jednom pokazala rizike za imatelje u nedostatku regulacije, kao i učinke koje to ima na drugu kriptoimovinu.
Naime, uredbom o MiCA-i zaštitit će se potrošači tako što će od izdavatelja stabilnih kriptovaluta zahtijevati stvaranje dovoljno likvidne rezerve s omjerom 1/1 i dijelom u obliku depozita. Izdavatelj će svakom imatelju takozvane „stabilne kriptovalute” ponuditi potraživanje u bilo kojem trenutku i besplatno, a pravilima kojima se uređuje funkcioniranje rezerve također će se osigurati odgovarajuća minimalna likvidnost. Nadalje, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) nadzirat će sve takozvane „stabilne kriptovalute”, pri čemu će prisutnost izdavatelja u EU-u biti preduvjet za svako izdavanje.
Razvoj tokena vezanih uz imovinu na temelju neeuropske valute, kao sredstva plaćanja u širokoj upotrebi, bit će ograničen kako bi se očuvao naš monetarni suverenitet. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu morat će imati registrirano sjedište u EU-u kako bi osigurali pravilan nadzor i praćenje javnih ponuda tokena vezanih uz imovinu.
Tim okvirom osigurat će se očekivana pravna sigurnost i omogućiti procvat inovacija u Europskoj uniji.
Pravila na razini EU-a za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom i različitu kriptoimovinu
U skladu s upravo donesenim privremenim dogovorom pružatelji usluga povezani s kriptoimovinom morat će imati odobrenje za rad unutar EU-a. Nacionalna tijela morat će izdavati odobrenja u roku od tri mjeseca. Kad je riječ o najvećim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom, nacionalna tijela redovito će prosljeđivati relevantne informacije Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).
Nezamjenjivi tokeni (NFT), odnosno digitalna imovina koja predstavlja stvarne predmete kao što su umjetnost, glazba ili videozapisi, bit će isključeni iz područja primjene uredbe, osim ako pripadaju postojećim kategorijama kriptoimovine. U roku od 18 mjeseci Europska komisija bit će zadužena za pripremu sveobuhvatne procjene i, ako se to bude smatralo potrebnim, posebnog, proporcionalnog i horizontalnog zakonodavnog prijedloga za stvaranje sustava za nezamjenjive tokene i otklanjanje novih rizika koji proizlaze iz takvog novog tržišta.
Ovaj privremeni dogovor treba potvrditi Vijeće i Europski parlament.
Bitcoini od 2008.
Prva kriptoimovina bili su bitcoini, uvedeni 2008. kao kriptovaluta – alternativni način plaćanju valutama koje je izdala središnja europska banka. Do 2020. postojalo je 5 600 različitih kriptovaluta s procijenjenom globalnom vrijednošću od 250 milijardi eura, što je još uvijek relativno mali udio u ukupnoj vrijednosti novca. Ova generacija kriptoimovine općenito nema temelj u imovini s pripadajućom vrijednošću. Njezina je vrijednost često prilično promjenjiva, što ograničava praktičnu upotrebu, pretvarajući kriptoimovinu u oblik rizičnih ulaganja, a ne u korisnu valutu.
Tokeni i stabilne kriptovalute (stablecoins)
Tokeni su novija kriptoimovina; oni su digitalno predstavljanje udjela ili prava na određenu imovinu. Obično se izdaju za prikupljanje kapitala za nove poduzetničke projekte ili start-upove.
Uvođenje novih proizvoda poput stabilnih kriptovaluta (stablecoins) mogao bi biti stabilniji način plaćanja jer je njihova vrijednost potkrijepljena stvarnom imovinom, te one donose nove mogućnosti za inovacije i šire korištenje.
Post je objavljen 16.08.2022. u 12:39 sati.