AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 04.08.2022.

NJEMAČKI PROGRAM ZA PROMICANJE ZELENOG DALJINSKOG GRIJANJA



ZA SMANJENJE STAKLENIČKIH PLINOVA, ZA OKO ČETIRI MILIJUNA TONA CO2 GODIŠNJE



Ursula von der Leyen ima riječ


Zemlje članice Europske unije različite su veličine, različitih su prirodnih resursa i različite ekonomske snage. U tom kontekstu zanima me za kakve programe zemljama članicama Europska komisija odobrava financijske potpore. Ovoga puta u fokusu je Njemačka . EK je odobrila njemački program zelenog daljinskog grijanja za koji Njemačkoj daje 2,98 milijardi eura.
Priopćenje za javnost Europska komisija o tome je objavila 2. kolovoza iz Bruxellesa.

Izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager, zadužena za politiku tržišnog natjecanja, izjavila je tom prigodom : „Ova shema vrijedna 2,98 milijardi eura pridonijet će ozelenjavanju sektora daljinskog grijanja u Njemačkoj, podupiranjem izgradnje učinkovitijih sustava daljinskog grijanja i dekarbonizacije postojećih. Ovom će mjerom Njemačka moći povećati udio obnovljive energije i otpadne topline u sektoru grijanja, čime će značajno smanjiti svoje emisije. Njemačka mjera pomoći koju smo danas odobrili pridonijet će postizanju ciljeva Zelenog dogovora EU-a i pomoći Njemačkoj da ispuni svoje ekološke ciljeve, istovremeno ograničavajući moguća narušavanja tržišnog natjecanja.”

PROGRAM KOJI ĆE TRAJATI DO KRAJA KOLOVOZA 2028.

A u lipnju 2022. Njemačka je obavijestila Komisiju o svojoj namjeri da uvede program za promicanje zelenog daljinskog grijanja koji se temelji na obnovljivoj i otpadnoj toplini.
Shema, koja će trajati do 30. kolovoza 2028., bit će otvorena za operatore mreže centralnog grijanja i operatere koji trenutno ne pružaju ovu uslugu na tržištu. Potpora će biti u obliku izravnih bespovratnih sredstava. Mjera će poduprijeti studije izvedivosti i planove transformacije za izgradnju i dekarbonizaciju mreža daljinskog grijanja. U okviru sheme, operateri mreže centralnog grijanja također će moći dobiti potporu za ulaganja za:

-izgradnja novih sustava daljinskog grijanja s udjelom obnovljive i otpadne topline od najmanje 75%;
-dekarbonizacija i nadogradnja postojećih sustava daljinskog grijanja za rad na temelju obnovljive energije i otpadne topline; i
-ugradnja postrojenja za proizvodnju obnovljive topline i solarne topline, dizalica topline i spremnika topline, kao i integracija otpadne topline u sustave daljinskog grijanja.
Osim toga, operateri toplinskih mreža moći će dobiti operativnu potporu za proizvodnju obnovljive topline putem solarnih toplinskih instalacija i dizalica topline.

Potpora studijama izvedivosti i planovima transformacije pokrit će do 50% njihovih troškova. Kada je riječ o potporama za ulaganje, iznos potpore po korisniku pokriva do 40% opravdanih troškova ulaganja. U slučaju potpore za tekuće poslovanje, potpora će se izračunati na temelju količine proizvedene topline iz obnovljivih izvora. Tijelo koje dodjeljuje potporu osigurat će da potpora ne premaši jaz u financiranju (tj. iznos potpore potreban za privlačenje ulaganja do kojih inače ne bi došlo).
Očekuje se da će ova nacionalna shema podržati instaliranje približno 681 MW kapaciteta za proizvodnju obnovljive topline godišnje, smanjujući emisije stakleničkih plinova za približno 4 milijuna tona CO2 godišnje.

ŠTO JE PROCIJENILA EK ?

Komisija je procijenila program prema pravilima EU-a o državnim potporama, posebno članku 107. stavku 3. točki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), koji omogućuje zemljama EU-a da podupru razvoj određenih gospodarskih aktivnosti određenim uvjetima, prema Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju iz 2022.

Komisija je utvrdila sljedeće: Potpora je nužna i prikladna za dekarbonizaciju sektora daljinskog grijanja u Njemačkoj te ima „učinak poticaja”. Budući da fosilna goriva imaju troškovnu prednost u odnosu na obnovljivu i otpadnu toplinu, u nedostatku potpore, ulaganja u proizvodne objekte za centralno grijanje temeljila bi se na fosilnim gorivima i tako odražavala trenutnu energetsku mješavinu u Njemačkoj, koju karakterizira visok udio plinskih kotlova i kogeneracije instalacije. Nadalje, u nedostatku potpore, malo je vjerojatno da će doći do ulaganja u nove mreže daljinskog grijanja i dekarbonizaciju postojećih mreža zbog visokih troškova i niskih prihoda takvih ulaganja. Konačno, bez potpore korisnici programa ne bi imali dovoljno poticaja za planiranje izgradnje novih mreža daljinskog grijanja i dekarbonizaciju postojećih na troškovno učinkovit način.
Potpora je razmjerna i ograničena na nužni minimum. Iako se razina potpore ne temelji na pojedinačnoj kvantifikaciji manjka financiranja za svakog korisnika, tijelo koje dodjeljuje potporu mora osigurati da potpora ne premaši jaz financiranja. Osim toga, potpora za proizvodnju topline podliježe godišnjem nadzoru od strane tijela koje dodjeljuje potporu kako bi se osiguralo da se jaz u financiranju ne premaši.
Pozitivni učinci potpore na dekarbonizaciju sustava daljinskog grijanja u Njemačkoj nadmašuju sve moguće negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu između država članica. Shema će podržati dekarbonizaciju sektora daljinskog grijanja u Njemačkoj, smanjujući emisije stakleničkih plinova, u skladu s Europskim zelenim dogovorom, bez nepotrebnog narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu.
Na temelju toga, Komisija je odobrila njemački program prema pravilima EU-a o državnim potporama.

POZADINA PROCJENE

Smjernice Komisije o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju iz 2022. daju smjernice o tome kako će Komisija procijeniti kompatibilnost mjera potpore za zaštitu okoliša, uključujući zaštitu klime, i energetskih potpora koje podliježu zahtjevu prijave prema članku 107. stavku 3. ( c) UFEU-a.

Nove smjernice, primjenjive od siječnja 2022., stvaraju fleksibilan okvir za omogućavanje koji odgovara svrsi kako bi se državama članicama pomoglo da pruže potrebnu potporu za postizanje ciljeva Zelenog dogovora na ciljan i troškovno učinkovit način. Pravila uključuju usklađivanje s važnim ciljevima EU-a utvrđenim u Europskom zelenom dogovoru i s drugim nedavnim regulatornim promjenama u područjima energije i okoliša te će se pobrinuti za povećanu važnost zaštite klime. Uključuju dijelove o mjerama energetske učinkovitosti, pomoći čistoj mobilnosti, infrastrukturi, kružnom gospodarstvu, smanjenju onečišćenja, zaštiti i obnovi bioraznolikosti, kao i mjerama za osiguranje sigurnosti opskrbe energijom, pod određenim uvjetima.

Smjernice dopuštaju državama članicama da podrže proizvodnju topline iz kogeneracijskih postrojenja povezanih sa sektorom daljinskog grijanja, pod određenim uvjetima. Ova pravila imaju za cilj pomoći državama članicama da ispune ambiciozne energetske i klimatske ciljeve EU-a uz najmanji mogući trošak za porezne obveznike i bez neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu.

Direktiva o energetskoj učinkovitosti iz 2018. uspostavila je obvezujući cilj energetske učinkovitosti za cijelu EU od najmanje 32,5 % do 2030. Komunikacijom o europskom zelenom dogovoru 2019. Komisija je ojačala svoje klimatske ambicije, postavljajući cilj bez neto emisija stakleničkih plinova u 2050. Europski zakon o klimi usvojen u lipnju 2019., koji sadrži cilj klimatske neutralnosti do 2050. i uvodi međucilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030., postavlja temelje za usvojene zakonske prijedloge „Skladni za 55”. od strane Komisije 14. srpnja 2021. Među tim prijedlozima, Komisija je predstavila amandman na Direktivu o energetskoj učinkovitosti kako bi razvila ambiciozniji obvezujući godišnji cilj za smanjenje potrošnje energije na razini EU-a.




04.08.2022. u 13:01 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< kolovoz, 2022 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter