AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 28.08.2022.

DAH OZBILJNOSTI PREDSJEDNIKA RH!

„ OPTUŽNICE IZ SRBIJE SU TEMA ZA VIJEĆE NACIONALNE SIGURNOSTI“

Predsjednik Republike Zoran Milanović smatra kako je potrebno održati sjednicu Vijeća na nacionalnu sigurnost zbog podizanja optužnica u Srbiji protiv hrvatskih pilota te najave podizanja optužnica protiv hrvatskih generala. Na sjednici VNS-a bi se trebalo usuglasiti, smatra on, kako će Hrvatska reagirati na optužnice – informacija je s internet stranice predsjednika RH Zorana Milanovića.
„Imamo još jedan razlog za sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Ovo što je napravio službeni Beograd, to nije nikakvo neovisno tužiteljstvo u Beogradu. Stvar je jako ozbiljna. Ja idem u Plavno, idem u Grubore, ide se u Varivode, u Jasenovac, pokazuje se dobra volja, spremnost i susretljivost da se ta grozna priča – u kojoj je Srbija napala Hrvatsku, a ne obrnuto – da se konačno stabilizira i onda evo ti optužnica. To je organizirao predsjednik Srbije. Tema je važna za Vijeće za nacionalnu sigurnost, da uskladimo stav kako ćemo reagirati”, rekao je predsjednik Milanović u Varaždinu gdje je posjetio kulturno-turističku manifestaciju Špancirfest 24. kolovoza .

Kako će Hrvatska zaštitit svoje pilote i generale?
Predsjednik Milanović je rekao “moramo se dogovoriti kako ćemo reagirati, mi imamo instrumente da na to reagiramo”. “Dakle, Beograd, predsjednik Vučić i suradnici su odlučili da je sada zgodan trenutak podići optužnice protiv četiriju hrvatskih ratnih zapovjednika, od kojih dvojicu ja osobno poznajem i mogu za njih garantirati, mogu dati ruku za njih da nisu nacionalisti i da nisu odgovorni za ništa. Ali, uopće ne želim ulaziti u tu vrstu rasprave jer Srbija nema pravo podizati takve optužnice. Hrvatska će sutra optužiti njihovog aktualnog predsjednika, ako bude loše volje, zato što je divljao na teritoriju Hrvatske ’95. godine, a ne na Petrovačkoj cesti, kao u pjesmi Branka Ćopića, na kojoj su poginula neka djeca. Meni je žao zbog toga, ali za to neće odgovarati hrvatski zapovjednici iz Domovinskog rata”, pojasnio je predsjednik Milanović.Predsjednik RH Zoran Milanović nezadovoljan je reakcijom hrvatske Vlade na optužnica koja je poručila – mi se s time ne slažemo. “Što to znači da se mi s time ne slažemo? Što će Hrvatska poduzeti da zaštiti svoje zapovjednike? Ti ljudi se sada ne mogu maknuti iz Hrvatske. To smo već imali s nekim ljudima”, nastavio je i upozorio kako ozbiljna država tako ne reagira.

Optužnice tempirane radi skretanja pozornosti !
Predsjednik Republike Hrvatske kako je ovo što se dogodilo s optužnicama tempirano da se skrene pozornost s određenih problema koje vlast u Beogradu trenutno ima. “Sama si je kriva za to. Ali Hrvatska na to mora reagirati. A reakcija Plenkovića i hrvatske vlade i ekipe iz HDZ-a je – da se mi s tim ne slažemo! Nije dosta! Kako ćemo zaštititi svoje ljude? Poanta je u tome da Srbija sebi uzima za pravo da sudi za sve događaje koji su se dogodili bilo gdje na prostoru bivše Jugoslavije, bilo kada. Hrvatska to ne radi, mada je u puno jačoj vanjskopolitičkog poziciji od Srbije, zato što pokušavamo igrati fer. Ne ide!”, poručio je predsjednik Milanović.
Svakih nekoliko dana i mjeseci, podsjetio je, pojavi se tema koja je važna za Vijeće za nacionalnu sigurnost. Ali, ova je puno važnija od rata u Ukrajini “gdje nismo mogli ništa, ovdje možemo – moramo reagirati, moramo zaštititi i Mikca, i Borovića, i drugu dvojicu, i Miljavca, i Domazeta Lošu”.
“To je napad na hrvatsku državu, a onda i na njih. I država mora odlučiti kako zaštiti njih, a držati se nekih svojih principa, a princip je – nećeš suditi za kaznena djela izvan Srbije. Ako se nešto dogodilo u Srbiji, dogodilo se u Srbiji, organiziraj suđenje. Ovo se dogodilo u Bosni i Hercegovini. A da sada ne krenem nabrajati što se sve dogodilo kraj Zagreba, u čemu je sudjelovao Vučić osobno i u čemu ima elemenata kaznene odgovornosti koji ne zastarijeva. Zašto nas provociraš čovječe?”, zaključio je predsjednik Milanović.

subota, 27.08.2022.

MEĐUNARODNA MREŽA KATOLIČKIH ZAKONODAVACA I PAPA

PRAVDA, BRATSTVO I MIR - PAPINE KLJUČNE RIJEČI

Vatican news zabilježio je 25. kolovoza 2022. susret sudionika Međunarodne mreže katoličkih zakonodavaca i Pape Franje. Susret Međunarodne mreže katoličkih zakonodavaca usredotočen je na temu unapređenja pravde i mira u trenutnoj geopolitičkoj situaciji, obilježenoj sukobima i podjelama koje utječu na mnoga područja svijeta.

Papa Franjo potaknuo je sudionike susreta Međunarodne mreže katoličkih zakonodavaca neka rade za pravedniji, bratskiji i mirniji svijet kroz zakonodavne procese koji promiču dobrobit svih i rješavaju situacije nejednakosti u društvu. Papa je istakao tri, po njemu ključne riječi a to su – pravda, bratstvo i mir – Papa je rekao kako se nada da one mogu pomoći u raspravama u nadolazećim danima.

Pravda
Papa Franjo je pojam „pravde” definirao kao volju da se svakoj osobi da ono što joj pripada. Prema biblijskoj tradiciji također uključuje konkretne radnje usmjerene na njegovanje ispravnih odnosa s Bogom i s drugima, kako bi dobro pojedinaca i zajednice moglo procvjetati.
U današnjem svijetu mnogi ljudi vape za pravdom, osobito najranjiviji koji često nemaju glas, koji od civilnih i političkih vlasti traže zaštitu svojih temeljnih ljudskih prava učinkovitom politikom i zakonodavstvom, podsjetio je Sveti Otac.
„Vaš je izazov raditi na očuvanju i poboljšanju onih ispravnih odnosa u javnoj sferi koji omogućuju da se prema svakoj osobi postupa s poštovanjem i s ljubavlju, koja joj pripada.“
Papa se posebno osvrnuo na siromašne, migrante i izbjeglice, bolesne i starije osobe, žrtve trgovine ljudima i one koji su u opasnosti da budu iskorišteni ili odbačeni zbog današnje kulture odbacivanja.

Bratstvo
"Pravedno društvo ne može postojati bez veze bratstva – bez osjećaja zajedničke odgovornosti i brige za cjeloviti razvoj i dobrobit svakog člana naše ljudske obitelji", istaknuo je nadalje papa Franjo. Iz tog razloga, globalna zajednica bratstva utemeljena na praksi društvenog prijateljstva poziva na bolju vrstu politike, onu koja je istinski u službi općeg dobra.
„Želimo li izliječiti svijet od suparništva i nasilja koji proizlaze iz želje za dominacijom, a ne za služenjem, ne trebamo samo odgovorne građane nego i sposobne vođe nadahnute bratskom ljubavlju usmjerenom posebno prema onima u najnesigurnijim životnim uvjetima.“
U tom je pogledu Sveti Otac ohrabrio stalne napore na nacionalnoj i međunarodnoj razini za rad na usvajanju politika i zakona koji nastoje riješiti, u duhu solidarnosti, mnoge situacije nejednakosti i nepravde koje prijete društvenom tkivu i urođenom dostojanstvu svih ljudi.

Mir
Papa Franjo je potom dodao kako nastojanje da izgradimo našu zajedničku budućnost zahtijeva stalnu potragu za mirom. Mir, rekao je, nije samo odsutnost rata, već put do trajnog mira što zahtijeva suradnju, osobito onih koji imaju veću odgovornost, u ostvarivanju ciljeva koji su od koristi svima.
Nadalje je objasnio da mir proizlazi iz trajne predanosti međusobnom dijalogu, strpljivog traženja istine i spremnosti da se autentično dobro zajednice stavi ispred osobne koristi. Kako bi se to postiglo, Papa je istaknuo važnost zakonodavaca i političkih vođa, napominjući da se pravi mir može postići samo dalekovidnim političkim procesima i zakonodavstvom kako bi se izgradio društveni poredak utemeljen na univerzalnom bratstvu i pravdi za sve.
Na kraju je Sveti Otac molio da Gospodin osposobi katoličke zakonodavce da postanu kvasac za obnovu građanskog i političkog života i svjedoci političke ljubavi prema onima koji su najpotrebitiji. Molio je neka ih njihova revnost za pravdu i mir, hranjena duhom bratske solidarnosti, nastavi voditi u plemenitoj potrazi za doprinosom napretku Božjeg kraljevstva u našem svijetu.

četvrtak, 25.08.2022.

EU USVOJILA HRVATSKI SPORAZUM O PARTNERSTVU

TEMELJEM KOHEZIJSKE POLITIKE HRVATSKOJ 9 MILIJARDI EURA
OD 2021. DO 2027. GODINE

Ured za regionalnu politiku Europske unije objavio je 24. kolovoza da će Hrvatska dobiti ukupno 9 milijardi eura na bazi kohezijske politike u razdoblju od 2021. – 2027. godine, a u okviru svog Sporazuma o partnerstvu s Komisijom za promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija te zelenih i digitalnih prijelaza.
Ta će ulaganja pomoći smanjiti regionalne ekonomske razlike i poboljšati vještine, obuku i mogućnosti zapošljavanja. EU fondovi također će podržati razvoj konkurentnog, inovativnog i izvozno orijentiranog hrvatskog gospodarstva.

Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom pokriva financiranje Kohezijske politike (ERDF, ESF+, Kohezijski fond i JTF) i Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF).
Sporazum o partnerstvu otvara put za provedbu ovih ulaganja na terenu. Obuhvaća četiri nacionalna programa:
Program za konkurentnost i koheziju (ERDF i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (ERDF i JTF), Program učinkovitih ljudskih potencijala (ESF+) i EMFAF, koji tek treba biti usvojen. Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom devetnaesti je koji je usvojen nakon Grčke, Njemačke, Austrije, Češke, Litve, Finske, Danske, Francuske, Švedske, Nizozemske, Poljske, Bugarske, Cipra, Portugala, Estonije, Slovačke, Italije i Rumunjske. .

srijeda, 24.08.2022.

ZA UBLAŽAVANJE ENERGETSKE KRIZE

POVEĆANJE KAPACITETA LNG TERMINALA NA OTOKU KRKU

Govoreći u uvodnom dijelu na sjednici Vlade 18. kolovoza o mjerama za ublažavanje posljedica energetske krize, premijer Plenković najavio je da će Vlada donijeti stratešku odluku o povećanju kapaciteta LNG terminala na Krku i o izgradnji plinovodne mreže Zlobin - Bosiljevo. Cilj je jedan, a to je povećanje sigurnosti opskrbe plinom.

"Idemo za dodatnom investicijom u postojeći brod s ciljem da on ima kapacitet 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje. Time ćemo omogućiti, ne samo potpunu opskrbu plinom za Hrvatsku kada je riječ o potrebama kućanstava i industrije, nego uistinu činimo Hrvatsku regionalnim energetskim hubom", poručio je predsjednik Vlade Plenković.

ponedjeljak, 22.08.2022.

ZAR NETKO UISTINU VJERUJE DA JE POLITIČKI NOVINAR BAGO POČINIO SAMOUBOJSTVO?

POGREŠNO NAPISANA VIJEST

Zar netko uistinu vjeruje da je politički novinar Nove TV Mislav Bago (49) počinio samoubojstvo? Zar na pretpostavci da je počinio samoubojstvo završava njegov slučaj? A na čemu se temelji ta pretpostavka o sampoubojstvu? Na tome da je nađen na pločniku u Martičevoj, a stan mu je na 4. katu? I zar je tu kraj svim pitanjima I nedoumicama?
“ Iznenada nas je napustio višestruko nagrađivani novinar, reporter, urednik i politički komentator
Nove TV Mislav Bago koji za sobom ostavlja veliku prazninu - objavila je Nova TV” matična novinarska kuća 18. kolovoza, za koju je novinar radio, kako bi informirala javnost o smrti političkog novinara svoje medijski kuće Mislava Bage.

POGREŠNO NAPISANA VIJEST
Ali činjenica je da Mislav Bago nije umro bolestan u bolnici, i nije iznenada umro u svom krevetu , da bi adekvatan bio izraz “iznenada nas je napustio”. Taj se izraz za osobu koja nije više živa ne može koristiti kada je tijelo pokojnog Bage nađeno na ulici u centru Zagreba. Pod pretpostavkom da je Bago počinio samoubojstvo , jer čin na taj zaključak u prvi trenutak upučuje.
Zašto medijski kuća nije jasno u svojoj vijesti napisala -da je tijelo novinara Bage u rano jutro 18. kolovoza nađeno podno njegova stana koji je na četvrtom katu, mrtvo i navodno golo.Zašto istina o Baginoj iznenadnoj smrti nije istinito istaknuta već u prvoj rečenici? Već je Bagina smrt od njegove matične informativne kuće izražena iavnosti riječima koje nisu adekvatne za njegov slučaj, a što je još važnije – ništa ne govore o načinu smrti i okolnostima tragične smrti. Smrt mislava Bage je tragična i tu riječ ne treba izbjegavati.
I ponovo: zar netko uistinu vjeruje da je politički novinar Nove TV Mislav Bago počinio samoubojstvo? Ili se mnogi samo prisiljavaju da vjeruju? Ili je vjerojatnije je da je Bago pod nečijom prijetnjom morao skočitim s balkona, ili je bačen sa balkona ili sa prozora u rano jutro, iz svoga stana u Martičevoj 44?
Zar je Mislav Bago bio posljednjih mjeseci depresivan, različitih raspoloženja? Kod njegovog se liječnika opće prakse može provjeriti od kojih je psihičkih bolesti bolovao! Da li je redovito dolazio na posao i odrađivao svoje novinarske zadatke?
Depresivan,ili pod utjecajem droga, novinar nije u mogučnosti raditi na način na koji je radio Mislav Bago. Politički novinar mora imati čistu glavu, čistu od svih stimulatora i medikamenata i biti fokusiran samo na informacije – kojih je vrlo mnogo .

MEDIJSKA ŠUTNJA I NEISTINA STVARA NOVI ALIBI
Medijskom šutnjom o Baginom slučaju se stvara odličan alibi da u budućnosti neki novinar ponovo “sam sebe ubije”. Vjerojatnije je da je Bago pod prijetnjom morao skočitim s balkona, ili je bačen sa balkona u rano jutro. Bez sumnje Bago je u svom stanu proživljavao nešto što za sada ostaje tajna i nepoznanica, ali da je sam svojevoljno skočio s balkona ili prozora s četvrtog kata svoga stana - u to osobno ne vjerujem ni jedan posto.
Profesija u kojoj je Bago iznosio činjenice, koje su često loše i nepodnošljive i za političare koji ih proizvode i stvaraju češće svojom ne kompetencijom nego svojim znanjima ,a kada novinar izvodi zaključke iz onog što treba prenijeti javnosti: informacija ispadne negativnija nego što su je politički interpreti zamislili. Bago je godinama u službi profesije preispitivao političare i oporbene i vladajuće, znao je mnogo, razumio je mnogo i zato je bez sumnje imao neprijatelja, okorijelih neprijatelja. A neprijatelji strpljivo čekaju svoju priliku.

A štose točno dogodilo u četvrtak 18. kolovoza u jutarnjim satima, treba utvrditi policijska istraga. Prva informacija o Baginoj smrti objavljana je oko 9 sati ujutro. Da li je istraga pokrenuta? Da li je policijsku istragu zatražilo Hrvatsko novinarsko društvo? Da li je policijsku istragu zatražila obitelj?
Nevjerojatno je da bi čovjek Bagina novinarskog senzibiliteta počinio samoubojstvo. Njegove esencijalne misli bile su uvijek preokupirane temama, informacijama i ljudima s kojima je planirao napraviti informaciju I to je mnogo vjerojatnije nego da je smišljao i razmišljao o svom ubojstvu .
Nisu objavljene informacije o tome što se točno dogodilo Mislavu Bagi. Tko je pronašao Bagu na ulici mrtvog ? Tko je dojavio redakciji Nove TV? Što su čuli susjedi te noći 18.kolovoza na četvrtom katu gdje je i Bagin stan? Tko je nakon događaja prvi ušao u Bagin stan što je vidio i što je zatekao, s obzirom na Baginu profesiju? Kada je stigao netko od obitelji ?
Zašto o smrti Mislava Bage nema u medijima informacija vezanim za događaj? Tko je odlučio da o tobožnjem samoubojstvu vlada šutnja ? To je loša odluka. Ta odluka hrabri one koji bi željeli da demokratsko društvo živi bez novinara.
Nagrađivani hrvatski istraživački novinari trebali bi istražiti smrt Mislava Bage i reći I napisati javnosti što se stvarno dogodilo. Ostaviti javnost bez informacije loša je i odluka I ostalih medijskih kuća.
Pretpostavka je da bi se moglo dogoditi da netko na društvenim mrežama, nakon nekog vremna krene sa objavama fotki o Baginoj smrti. To nije SF to je realnost društvenih mreža I vremna u kome živimo. Takvo omalovažavanje, nakon medijske šutnje Bagina slučaja, novinari i mediji bi trebali dočakati spremni. Spremni s vlastitim informacijama.
Margareta Zouhar Zec

utorak, 16.08.2022.

DIGITALNE FINANCIJE

KRIPTOIMOVINA ĆE DOBITI EUROPSKU UREDBU

ponedjeljak, 15.08.2022.

MEHANIZAM CIVILNE ZAŠTITE EUROPSKE UNIJE

OD 2001. AKTIVIRAN VIŠE OD 600 PUTA

Mehanizam civilne zaštite EU-a omogućio je pacijentima iz U krajine kojima je hitno potrebno liječenje i njega da budu primljeni u bolnice zemalja Europske unije. No znatno prije početka ruske agresije na Ukrajinu, Europska komisija je uspostavila Mehanizam civilne zaštite EU-a. Bilo je to u listopadu 2001. godine. Cilj je Mehanizma da ojača suradnju između zemalja EU-a i 6 država sudionica u civilnoj zaštiti, kako bi se poboljšala prevencija, pripravnost i odgovor na katastrofe.
Kada katastrofa postane takvih razmjera da nadmaši kapacitete zemlje u kojoj se dešava, ogovorni mogu zatražiti pomoć putem Mehanizma. EK ima ključnu ulogu u koordinaciji odgovora na katastrofe u cijelom svijetu, pridonoseći za najmanje 75% transportnih ili operativnih troškova raspoređivanja.
Katastrofe ne poznaju granice i mogu istovremeno pogoditi jednu ili više zemalja bez upozorenja. Zajednički pristup dodatno pomaže udruživanju stručnosti i kapaciteta onih koji prvi reagiraju, izbjegava udvostručenje napora pomoći i osigurava da pomoć zadovoljava potrebe onih koji su pogođeni. Udruživanje kapaciteta i sposobnosti civilne zaštite omogućuje snažniji i koherentniji kolektivni odgovor.
Osim 18 zemalja EU-a, u Mehanizmu trenutno sudjeluje još 6 država i to Island, Norveška, Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Turska. Od svog početka 2001. godine, Mehanizam civilne zaštite EU-a odgovorio je na više od 600 zahtjeva za pomoć unutar i izvan EU-a.

TIJEK POMOĆI
Nakon zahtjeva za pomoć putem Mehanizma, Centar za koordinaciju odgovora u hitnim slučajevima (ERCC) i mobilizira pomoć ili stručnost.
ERCC prati događaje diljem svijeta 24/7 i osigurava brzo raspoređivanje hitne podrške putem izravne veze s nacionalnim tijelima civilne zaštite. Specijalizirani timovi i oprema, kao što su zrakoplovi za gašenje šumskih požara, timovi za traganje i spašavanje i medicinski timovi mogu se mobilizirati u kratkom roku za raspoređivanje unutar i izvan Europe.
Satelitske karte koje je izradila Služba za upravljanje hitnim slučajevima Copernicus također podržavaju operacije civilne zaštite. Copernicus pruža pravovremene i precizne geoprostorne informacije koje su korisne za ocrtavanje pogođenih područja i planiranje operacija pomoći u katastrofama.
U zemljama u razvoju pomoć civilnoj zaštiti obično ide ruku pod ruku s humanitarnom pomoći EU-a. Stručnjaci u oba područja blisko surađuju kako bi osigurali najkoherentniju analizu i odgovor, osobito u odgovoru na složene hitne situacije.
Mehanizam također intervenira u hitnim slučajevima onečišćenja mora: Centar može brzo mobilizirati kapacitete za prikupljanje nafte i stručnost država sudionica i Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA).

CIVILNA ZAŠTITA EU NA DJELU
Svaka država svijeta, ali i Ujedinjeni narodi i njihove agencije ili relevantne međunarodne organizacije, mogu pozvati u pomoć Mehanizam civilne zaštite EU. U 2021. godini Mehanizam je aktiviran 114 puta.
Na primjer, za odgovor na 1. COVID-19 u Europi i širom svijeta; 2. poplave u Belgiji; 3. šumski požari u Sredozemlju, Zapadnom Balkanu i Austriji; 4. repatrijacije iz Afganistana, i 5. potres i uragan na Haitiju. No rat u Ukrajini pokrenuo je najveću hitnu operaciju od uspostave Mehanizma.
Kao odgovor na pogoršanje humanitarne situacije u Ukrajini, svih 27 zemalja EU-a, te Norveška, Turska i Sjeverna Makedonija, ponudile su pomoć Ukrajini putem Mehanizma civilne zaštite EU-a. Pomoć uključuje milijune predmeta kao što su kompleti prve pomoći, oprema za skloništa, oprema za gašenje požara, pumpe za vodu, generatori struje i gorivo.
Koordinacija predstavlja dosad najveću aktivaciju Mehanizma. Pomaže pomoći ljudima u Ukrajini i onima koji su pobjegli u susjedne zemlje poput Poljske, Slovačke i Moldavije.
EU također koordinira medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata kojima je potrebna hitna skrb u bolnice diljem Europe putem Mehanizma.
Kako bi se učinkovito upravljalo iznimno velikim brojem isporuka, uz potporu ERCC-a postavljena su logistička čvorišta u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Ta središta prikupljaju pomoć koju nude zemlje EU-a i šalju je u Ukrajinu.

Kao dodatnu prednost Mehanizmu, EU je uspostavio europsku rezervu dodatnih kapaciteta („rezerva rescEU”).
Pričuva rescEU uključuje flotu protupožarnih zrakoplova i helikoptera te zrakoplov za medicinsku evakuaciju, kao i zalihe medicinske opreme i terenske bolnice koje mogu odgovoriti na hitne zdravstvene situacije.
EU trenutno razvija sposobnosti za odgovor na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne incidente.
Tijekom pandemije COVID-19, EU je distribuirao milijune zaštitnih maski, medicinskih rukavica i respiratora koji dolaze iz strateških distribucijskih centara rescEU-a koji trenutno imaju 9 država članica EU-a europskim zemljama u potrebi.
Kako bi se osigurao bolji odgovor na buduće izazove, novo zakonodavstvo o civilnoj zaštiti EU-a – koje je na snazi od svibnja 2021. – daje EU-u dodatne kapacitete za odgovor na nove rizike u Europi i svijetu i jača rezervu rescEU.
Države članice EU-a i države sudionice mogu dodijeliti nacionalne resurse za odgovor na hitne slučajeve Europskoj grupi civilne zaštite (ECPP).

Ovaj skup omogućuje bolje planiranje i koordinaciju aktivnosti odgovora na europskoj i nacionalnoj razini, što znači brži i pouzdaniji odgovor EU-a na katastrofe. Bazen čini okosnicu Mehanizma.
Od 2001. godine Mehanizam civilne zaštite EU-a aktiviran je više od 600 puta za odgovor na hitne slučajeve. Kao odgovor na rat u Ukrajini, EU je započeo svoju najveću hitnu operaciju od uspostave Mehanizma i usmjerava milijune hitnih artikala u Ukrajinu i regiju.


PREVENCIJA I PRIPRAVNOST
Aktivnosti prevencije i pripravnosti ublažavaju učinke katastrofa. Program obuke za stručnjake za civilnu zaštitu iz država članica EU-a i država sudionica osigurava kompatibilnost i komplementarnost između interventnih timova, dok se velikim vježbama svake godine obučavaju kapaciteti za specifične katastrofe.
EU podupire i nadopunjuje napore svojih država članica i država sudionica u prevenciji i pripravnosti usredotočujući se na područja u kojima je zajednički europski pristup učinkovitiji od zasebnih nacionalnih akcija.
To uključuje procjene rizika za prepoznavanje rizika od katastrofa diljem EU-a, poticanje istraživanja za promicanje otpornosti na katastrofe i jačanje alata za rano upozoravanje

nedjelja, 14.08.2022.

U EUROPSKIM BOLNICAMA NA LIJEĆENJU TISUĆU UKRAJINSKIH PACIJENATA

ZDRAVSTVENA SKRB U 18 EUROPSKIH ZEMALJA


S obzirom na datum objave ovog priopćenja za javnost iz Bruxellesa, a to je 5. kolovoz, informacija o kojoj je riječ, samo se po datumu može smatrati starom. Po sadržaju je informacija vrlo, vrlo aktualna.

Njen originalni naslov je " Ukraine: 1,000 Ukrainian patients transferred to European hospitals"
Odnosno „ 1 000 ukrajinskih pacijenata prebačeno u europske bolnice“
U priopćenju se kaže slijedeće „ Do 5. kolovoza EU je uspješno koordinirao 1000 medicinskih evakuacija ukrajinskih pacijenata putem svog mehanizma civilne zaštite kako bi im pružio specijaliziranu zdravstvenu skrb u bolnicama diljem Europe.
Dok se broj ranjenih u Ukrajini povećava iz dana u dan, lokalne bolnice se bore da zadovolje potražnju. U isto vrijeme, Poljska, Moldavija i Slovačka zatražile su podršku za operacije medicinske evakuacije (MEDEVAC) od svojih zemalja s obzirom na veliki priljev ljudi. Kako bi ublažio pritisak na lokalne bolnice, EU od 11. ožujka koordinira transfere pacijenata u druge europske zemlje koje imaju raspoložive bolničke kapacitete.
Pacijenti iz Ukrajine su prebačeni u 18 zemalja: Njemačku, Francusku, Irsku, Italiju, Dansku, Švedsku, Rumunjsku, Luksemburg, Belgiju, Španjolsku, Portugal, Nizozemsku, Austriju, Norvešku, Litvu, Finsku, Poljsku i Češku. Nedavne operacije uključuju prijenos dva pacijenta u Češku 3. kolovoza i 15 pacijenata evakuiranih u Njemačku, četiri pacijenta u Nizozemsku i 2 pacijenta u Norvešku 4. kolovoza.

Janez Lenarčić

Povjerenik EK za upravljanje krizama Janez Lenarčić rekao je: „Ruski neopravdani rat u Ukrajini dovodi ukrajinske zdravstvene sustave do točke pucanja. Kako bi pomogla Ukrajini da se nosi s vrtoglavim medicinskim potrebama, EU je pojačao svoje operacije. Uz isporuku lijekova i medicinske opreme u Ukrajinu putem našeg mehanizma civilne zaštite, također koordiniramo medicinske evakuacije. 1000 ukrajinskih pacijenata prebačeno je u bolnice u 18 europskih zemalja. Želim zahvaliti svim zemljama koje primaju ukrajinske pacijente u ovom kritičnom trenutku. Solidarnost EU spašava živote.”

Stella Kyriakides

Povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides rekla je da „ od prvog dana, EU neumorno radi na podršci Ukrajini i njezinom narodu suočenom s brutalnom vojnom agresijom Rusije. Kao dio toga, Mehanizam civilne zaštite EU-a omogućio je pacijentima kojima je hitno potrebno liječenje i njega da budu primljeni u bolnice diljem EU-a, istovremeno smanjujući pritisak na zdravstvene sustave Ukrajini susjednih zemalja. To je prava europska solidarnost na djelu. Zajedno s ukrajinskim vlastima, također tražimo načine da vratimo pacijente kući nakon završetka liječenja, ako tako odluče. Ovaj posao spašavanja života nastavit će se, kao i nepokolebljiva predanost EU-a potpori Ukrajini”.

Medicinske evakuacije financijski i operativno podupire Mehanizam civilne zaštite EU-a. Shema transfera MEDEVAC podržava transfer pacijenata koji ispunjavaju kriterije podobnosti, bilo da su kronični bolesnici ili ranjeni u ratu. Mehanizam omogućuje Komisiji da izvijesti ukrajinske vlasti gdje su u zemljama EU/EEA pacijenti prebačeni. Za siguran prijenos podataka o pacijentima, zdravstveni kartoni pacijenata dijele se pomoću Sustava za rano upozoravanje i odgovor (EWRS).

petak, 12.08.2022.

KRITIKA MLADIH SREDIŠNJEM DRŽAVNOM UREDU ZA DEMOGRAFIJU

HRVATSKA NEMA NACIONALNI PROGRAM ZA MLADE
NI ZAKON O MLADIMA!

Na konferenciji za medije, koja je održana Na trgu Nevenke Topalušić 1 u 10,30 sati, 12. kolovoza, a povodom Međunarodnog dana mladih, predsjednik Mreže mladih Hrvatske Leon Stanković , pozvao je Središnji državni ured za demografiju i mlade da napokon izradi i usvoji kvalitetan Nacionalni program za mlade (NPM). Naime, zadnji NPM istekao je 31.12.2017., a od tada do danas formirane su dvije radne skupine, upućen je jedan prijedlog na javno savjetovanje, ali NPM nije usvojen. Staković je upozorio na probleme nepostojanja takvog dokumenta, posvjedočio o upitnim potezima Središnjeg državnog ureda i uputio jasne zahtjeve.

“S obzirom na to da u Hrvatskoj ne postoji Zakon o mladima”, Staković je istaknuo “NPM je jedini i time ključan strateški dokument koji uređuje politiku prema mladima i koji pruža smjernice resornim ministarstvima i drugim državnim službama.” Mreža mladih Hrvatske na problem nepostojanja NPM-a upozorava već godinama, a u prethodnim tjednima objavljeno je na društevnim mrežama te s medijima podijeljeno nekoliko tekstova koji upozoravaju na taj problem, ali i na slučaj neobjavljivanja Analize o stanju rada s mladima. Postojanje takvog dokumenta pretpostavljalo bi i postojanje jasne strategije kojom Vlada i Središnji državni ured žele unaprijediti uvjete života za mlade osobe u Hrvatskoj.

Staković se referirao i na početak rada Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade te istaknuo kako je u početku “ostvarena kvalitetna komunikacija i suradnja” što je dalo razloga za optimizam. No, kvalitetna suradnja nije nastavljena pa jedan od glavnih razloga za ovo medijsko istupanje leži u namjeri “pridobivanja pozornosti resornog SDUDM-a jer istu ne uspijevamo pridobiti strukturiranim putevima, dijalogom i sastancima, predlaganjem, savjetovanjem i pukom upornošću.” Također, Hrvatska je od 2003. do 2017. gotovo neprekidno imala NPM odnosno strateški dokument u području mladih, stoga će ovako dugo čekanje, nada se Staković, rezultirati barem kvalitetnim dokumentom; “Mi koji se još nismo iselili očito smo strpljivi, ali bit će vrhunac bezobrazluka ako nakon toliko čekanja dobijemo NPM koji je nekvalitetan”.

Na kraju je Staković u ime Mreže mladih Hrvatske kao i njenih članica, pozvao Središnji državni ured za demografiju i mlade da napokon napravi kvalitetan dokument koji će odgovoriti na stvarne potrebe mladih. Uz to, apelirao je na mlade i medije da se priključe u pritisku na institucije.

PODSJEĆANJE NA NAČINE PRIJEVARE - PREVENCIJA

Nekim ljudima nije jasno da svi koje oni poznaju ne žele sudjelovati u poslovima koji su njihov interes. Oni u tom svom interesu sudjeluju jer je to njihov način zarade osnovne egzistencije ili ono drugo, dodatna zarada, koja ide u prijevaru, nagovaranje, neprestano korištenje tuđih meil adresa za svoju promociju, izvještaje, analize i vjerojatno čekanje pravog trenutka za prijevaru. Takvi ne razumiju ni poslovni ni privatni rječnik pojedinca upućen im meilom, putem interneta - da prekinu svoju agresiju. Kada slučajno upoznate takve nasilnike, a ništa na prvi pogled ne ukazuje da su potencijalni izvori problema, dobro je zatražiti pomoć legalnu i legitimnu.

Ravnateljstvo RH policije u interesu internetske sigurnosti podsjeća na svojoj Internet stranici, https://policija.gov.hr/prevencija/racunalna-sigurnost/internet-prijevare/456

gdje ukratko govori o prevencij da je Internet postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce.“ Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti. Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - vaš novac i/ili bankovne podatke „ kaže se u poučnom tekstu pod naslovom Internet prijevare.

U tekst se dalje kaže da je najučinkovitija obrana od ove vrste prijevara obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu. Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prijevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima.

Sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara i kako ih izbjeći:
• CEO prijevara - direktorska prijevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.
• Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijentbi ili dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.

• Krađe identiteta
o Vishing - Krađa identiteta pozivom: Telefonska prijevara u vas kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novčana sredstva.

o Phishing - Mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: Prevaranti vam šalju lažne poruke e-pošte kojima vas pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.

o Smishing - Krađa identiteta SMS-om: Pokušaj je prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.

• Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.

• Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

• Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.

• Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju „ izvrsnu“ lažnu online ponudu.

Kao što je istaknuto u izvješću Internet Organised Crime Threat Assessment (IOCTA) 2018, društveni inženjering nastavlja rasti kao pokretač mnogih kibernetičkih kaznenih djela među kojima je krađa identiteta najučestaliji oblik. Kriminalci koriste društveni inženjering kako bi postigli cijeli niz ciljeva: dobivanje vaših osobnih podataka, otimanje vaših računa, krađa vašeg identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja ili uvjeriti vas da nastavite bilo koju aktivnost protiv svog interesa, kao na primjer: doznačiti novac ili dijeliti osobne podatke. Jedan jedini klik može biti dovoljan kako bi ugrozio vašu cijelu organizaciju.

Pročitajte više o tome kako ostati zaštićen, na mrežnoj stranici posvećenoj kibernetičkom kriminalu #CyberScams.

Europolov Europski centar za kibernetički kriminal (E3), Europska bankarska federacija i njihovi partneri javnog i privatnog sektora u listopadu 2018. godine proveli su kampanju osvješćivanja #CyberScams kao dio programa Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti (ECMS - European Cyber Security Month). Radilo se o EU kampanji o podizanju svijesti koja potiče kibernetičku sigurnost među građanima i organizacijama, ističući jednostavne korake koji se mogu poduzeti radi zaštite vlastitih osobnih, financijskih i poslovnih podataka.

Na kraju teksta piše „ Pogledajte kako zaštititi vlastite osobne, financijske i poslovne podatke, na MUP TV YouTube kanalu.“

petak, 05.08.2022.

PREMIJEROVA ČESTITKA POVODOM 27. OBLJETNICE OSLOBODILAČKE REDARSTVENE AKCIJE „OLUJA 95.“

OBVEZA – ŠTITITI DIGNITET DOMOVINSKOGA RATA

četvrtak, 04.08.2022.

NJEMAČKI PROGRAM ZA PROMICANJE ZELENOG DALJINSKOG GRIJANJA

ZA SMANJENJE STAKLENIČKIH PLINOVA, ZA OKO ČETIRI MILIJUNA TONA CO2 GODIŠNJE

srijeda, 03.08.2022.

NACRT ZAKONA O SPORTU U e-SAVJETOVANJU DO 29. KOLOVOZA

NACRTOM ZAKONA OBUHVAĆEN VRHUNSKI SPORT,
ALI I SPORT ZA DJECU, MLADE I GRAĐANSTVO

U e-savjetovanju sa zainteresiranom javnošću je Nacrt prijedloga Zakona o sportu. e- savjetovanje je otvoreno do 29. kolovoza ove godine. U izradi Nacrta sudjelovala je Radna skupina od 15 članova te su bili uključeni svi relevantni dionici sustava sporta, te krovna sportska udruženja, nacionalni sportski savezi, županijske sportske zajednice te akademska zajednica.
Nacrtom prijedloga Zakona o sportu predviđa se realizacija niza mjera i aktivnosti koje su propisane Nacionalnim programom športa 2019.-2026. i temeljem kojih će se još snažnije nastaviti podupirati sportaše i cijeli sustav sporta kao i sve hrvatske građane u bavljenju sportom.
Ministrica Brnjac, koja uz turizam u resoru ima i sport u izjavi je navela da je novi pristup koji Nacrt donosi, usmjeren na vrhunski sport te na sport djece, mladih i građanstvo s ciljem poticanja na bavljenje tjelesnom aktivnosti.
U dijelu vrhunskog sporta predviđeno je uvođenje jedinstvene nacionalne stipendije za sportaše s vrhunskim rezultatima, naknada doprinosa vrhunskim sportašima I. kategorije uz postavljeni imovinski cenzus, kategorizacija sportova i precizniji kriteriji raspodjele sredstava. Za poticanje mladih na bavljenje sportom predviđeno je niz rješenja koja će doprinijeti boljim uvjetima i dostupnost sporta svakom pojedincu.
Između ostalog, u novom prijedlogu Zakona predviđeno je i jasnije definiranje ulaganja u sportsku infrastrukturu, kao i u razvoj lokalnog sporta, što doprinosi dostupnosti sportskih aktivnosti za sve građane Hrvatske - od rekreativaca i amatera do vrhunskih sportaša. Definiraju se i ulaganja u velike sportske manifestacije, trajne naknade za trenere, osvajače olimpijskih medalja te su jasnije uređeni zdravstveni pregledi sportaša, kako bi se omogućila primjerenija dinamika za različite sportove i potrebe.
Ulaganje u sport Vlade Republike Hrvatske od 2016. godine naraslo je u stopostotnom iznosu te ove godine iznosi više od 430 milijuna kuna. Ulaganja su kontinuirano rasla u vrhunski sport odnosno u svih pet krovnih udruženja, sve nacionalne saveze, kao i lokalni, školski i akademski sport te sportsku infrastrukturu i velike sportske manifestacije.
„Povećanjem ulaganja te novim Zakonom učinit će se dodatan iskorak u svim segmentima sporta, vrhunskom, rekreativnom, školskom, parasportu i sportu gluhih osoba s ciljem nastavka ostvarivanja ovako uspješnih rezultata, ali i što većeg sudjelovanja naših građana u tjelesnim aktivnostima, prvenstveno radi zdravlja. Pozivam sve zainteresirane dionike da se uključe u javno savjetovanje te time dodatno doprinesu kvalitetnim rješenjima u ovom zakonskom prijedlogu“, naglasila je ministrica Brnjac povodom otvaranja e-Savjetovanja nacrta Zakona o sportu.
Nacrt prijedloga Zakona o sportu je na linku:

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=21512

ponedjeljak, 01.08.2022.

DIREKTIVA O TRANSPARENTNIM I PREDVIDLJIVIM RADNIM UVJETIMA NA SNAZI OD 1.8. 2022.

PRAVO NA POTPUNU INFORMACIJU O BITNIM ASPEKTIMA POSLA I RADA

Pod naslovom : Socijalna Europa: Transparentniji i predvidljiviji radni uvjeti za radnike u EU Social Europe: More transparent and predictable working conditions for workers in EU
je priopćenje za javnost iz Bruxellesa, gdje se kaže da dana 1. kolovoza u mjesecu godine 2022. je krajnji rok za države članice EU-a da prenesu Direktivu o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u nacionalno zakonodavstvo.

Direktiva (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u Europskoj uniji PE/43/2019/REV/1

Directive (EU) 2019/1152 of the European Parliament and of the Council of 20 June 2019 on transparent and predictable working conditions in the European Union PE/43/2019/REV/1

link : https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32019L1152


Direktiva pruža opsežnija i ažuriranija radnička prava i zaštitu za 182 milijuna radnika u EU-u.
S novim pravilima, radnici će imati pravo na veću predvidljivost svojih radnih uvjeta, primjerice u pogledu zadataka i radnog vremena. Također će imati pravo dobiti pravodobne i potpunije informacije o bitnim aspektima svog posla, kao što su mjesto rada i primanja. Ovo označava važan korak za snažnu socijalnu Europu i doprinosi pretvaranju europskog stupa socijalnih prava u opipljivu stvarnost za ljude diljem EU-a.

Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je: „Direktiva o transparentnim i predvidljivim uvjetima rada izravan je odgovor na stvarnost naših tržišta rada koja se brzo mijenja. Ljudi imaju pravo na potpuniju informaciju o uvjetima svog zaposlenja i veću predvidljivost u svom svakodnevnom životu. Nova pravila pomoći će jamčiti kvalitetna radna mjesta, dati radnicima stabilnost i omogućiti im planiranje života.”
Radna prava i zaštita prošireni su i ažurirani prema novom svijetu rada

S Direktivom o transparentnim i predvidljivim uvjetima rada radnici u EU imat će pravo na:

-Potpunije informacije o bitnim aspektima njihova rada, koje treba primiti rano iu pisanom obliku;
-Ograničenje duljine probnog rada na početku posla na šest mjeseci;
-Zaposliti se kod drugog poslodavca; sva ograničenja ovog prava moraju biti opravdana objektivnim razlozima;
-Budite obaviješteni u razumnom roku unaprijed kada će posao biti obavljen – posebno za radnike s nepredvidivim radnim rasporedom i radom na zahtjev;
Učinkovite mjere koje sprječavaju zlouporabu ugovora o radu bez radnog vremena;
-Dobiti pismeni odgovor na zahtjev za premještaj na drugo sigurnije radno mjesto;
-Primajte besplatnu obaveznu obuku u vezi s poslom gdje je poslodavac to dužan osigurati.
Procjenjuje se da će dodatnih 2 do 3 milijuna radnika u nesigurnim i nestandardnim oblicima zaposlenja, uključujući skraćeno radno vrijeme, privremeni rad i rad na zahtjev, sada uživati prava na informacije o svojim uvjetima zaposlenja i novu zaštitu, kao što je pravo na više predvidljivosti u svom radnom vremenu. Istodobno, Direktiva poštuje fleksibilnost nestandardnog zapošljavanja, čime se očuvaju njegove koristi za radnike i poslodavce.
Direktiva će također koristiti poslodavcima jer će osigurati da zaštita radnika ostane u skladu s najnovijim razvojem tržišta rada, smanjenjem administrativnih prepreka za poslodavce, na primjer omogućavanjem elektroničkog pružanja informacija i stvaranjem jednakih uvjeta za sve poslodavc EU, koja omogućuje pošteno tržišno natjecanje na temelju iste minimalne razine radnih prava.
Države članice moraju do danas prenijeti Direktivu u nacionalno zakonodavstvo. Kao sljedeći korak, Komisija će ocijeniti cjelovitost i usklađenost nacionalnih mjera o kojima je obavijestila svaka država članica te poduzeti mjere ako i gdje je to potrebno.

Europski stup socijalnih prava navodi „sigurno i prilagodljivo zapošljavanje” i „informacije o uvjetima zapošljavanja i zaštiti u slučaju otkaza” kao ključna načela za pravedne radne uvjete. Navedeno je da radnici imaju pravo biti pismeno obaviješteni prilikom zasnivanja radnog odnosa o svojim pravima i obvezama iz radnog odnosa, uključujući i probni rad.

Nova Direktiva o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima (EU/2019/1152) zamjenjuje Direktivu o pisanoj izjavi (91/533/EEZ) koja je bila na snazi od 1991. godine i dala je radnicima koji započinju novi posao pravo na pisanu obavijest bitnih aspekata njihovog radnog odnosa.

Današnju prekretnicu sutra će pratiti još jedno veliko postignuće u okviru Europskog stupa socijalnih prava. Pravila na razini EU-a za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života za roditelje i skrbnike usvojena 2019. države članice trebat će prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 2. kolovoza 2022.
Ova Direktiva je upućena državama članicama.

01.08.2022. u 23:31 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.