U ZAKUP NA 25 GODINA VIŠEGODIŠNJI NASADI
I 15 GODINA ZA OSTALU PROIZVODNJU
Hrvatski sabor je 13. svibnja 2022. usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim su izvršene korekcije važećeg Zakona „Narodne novine“, br. 20/18, 115/18 i 98/19) koje će poboljšati primjenu Zakona ubrzati raspolaganje, omogućiti dodjelu poljoprivrednog zemljišta onim korisnicima koji će se na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države baviti poljoprivrednom proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost, te će se uspostaviti efikasnija kontrola korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.
Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu zadužuju se jedinice lokalne samouprave ( JLS) da u roku od 6 mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspišu javne natječaje za zakup za slobodno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i ono zemljište koje se koristi bez valjane pravne osnove te se propisuje da Ministarstvo poljoprivrede preuzima raspolaganje istim ukoliko to ne bude slučaj. Maksimalnu površinu zakupa može odrediti JLS u javnom natječaju, uvodi se elektronička provedba javnog natječaja za zakup, i mijenja se rok trajanja zakupa na način da se zakup daje na 25 godina za višegodišnje nasade i 15 godina za ostale vrste poljoprivredne proizvodnje, oba roka s mogućnošću produljenja.
Veoma važno za ispunjavanje strateških ciljeva je propisan sustav bodovanja, namijenjen utvrđivanju najpovoljnijeg ponuditelja u javnim natječajima za zakup, pri čemu prednost ostvaruju ponuditelji koji ostvare najveći broj bodova od ukupno mogućih 100 bodova. Najveći broj bodova ostvaruju ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države ostvaruju višu dodanu vrijednost (proizvodnja, prerada…), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Naime, u javnom prostoru najviše polemike izazvala je upravo odredba o bodovanju te je nakon sjednice Hrvatskog sabora održano više sastanaka i rasprava sa predstavnicima institucija i zainteresirane javnosti. Uvaženi su prijedlozi i komentari te su dodani bodovi za povrtlarstvo i proizvodnju šećerne repe, bodovi za autohtone pasmine, uređen je kriterij domicilnosti, bodovanje proizvodnog objekta u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koja raspisuje javni natječaj te je dodan novi kriterij - Udio izravnih plaćanja u ukupnim prihodima od poljoprivrede - koji je bio sadržan u kriteriju dosadašnji posjednik.
Novim Zakonom propisuju se obveza i rok dostave odnosno izrade Gospodarskog programa za ugovore koji imaju odredbu o Gospodarskom programu kao sastavnom dijelu ugovora, dodatne mjere kontrole raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH kroz uključivanje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u kontrolu tla i kontrolu provedbe agrotehničkih mjera, te prekršajne odredbe za neovlašteno korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i za nedostavljanje godišnjeg izvješće o provedbi gospodarskih programa, a uvodi se administrativna kontrola ispunjavanja gospodarskih programa od strane Ministarstva poljoprivrede i JLS.
8. SAJAM „ S KLOBASICOM U EU“
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković i ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Darja Sokolić boravile su u Svetom Petru u Šumi 13. svibnja 2022. godine. Ministrica Vučković je u nazočnosti domaćina i načelnika Općine Marija Bratulića otvorila 8. Međunarodni sajam „S klobasicom u EU“, koji se održava do 15. svibnja 2022. Cilj sajma je promocije tradicionalnih hrvatskih suhomesnatih proizvoda. U sklopu svog radnog posjeta ministrica Vučković je sa županom Istarske županije Borisom Miletićem održala sastanak s predstavnicima proizvođača mlijeka Istarske županije o tekućoj problematici u sektoru.
Ministrica Vučković prilikom otvorenja Sajma je istaknula uspjeh Hrvatske:„Iako najmlađa država članica, zauzimamo visoko sedmo mjesto po broju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u EU kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.
Od ukupno 35 hrvatskih zaštićenih proizvoda, Istarska županija ima zaštićene nazive Istarski pršut i Ekstra djevičansko maslinovo ulje, dok je u postupku registracije Meso istarskog goveda- boškarina, Istarski med i Istarski ovčji sir, a što je važno za sudionike ovog sajma, u pripremi je i dokumentacija za pokretanje postupka zaštite naziva na nacionalnoj razini za Istarsku kobasicu.“
Republika Hrvatska prepoznaje važnost očuvanja poljoprivredne biološke čemu u prilog govori podatak da je na području Istre priznat niz izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, uključujući istarsko govedo, istarsku ovcu i istarskog magarca, a s ciljem očuvanja istarske koze pripremljen je i Akcijski plan očuvanja i unaprjeđenja te zaštićene pasmine.
PREDSTAVNICI HRVATSKOG LOVAČKOG SAVEZA KOD MINISTRICE
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je zajedno s državnim tajnikom Šimom Mršićem i ravnateljicom Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renatom Ojurović, 11. svibnja 2022., primila je predstavnike Hrvatskog lovačkog saveza na čelu s novim predsjednikom Ivicom Budorom. Nakon iznenadne smrti generala-pukovnika Đure Dečaka, koji je predsjednik hrvatskog lovstva bio šest uzastopnih mandata, na to je mjesto izabran Ivica Budorom.
Razgovaralo se o temama šteta u poljoprivredi koje čini divljač, osiguranju za štete od divljači u prometu i usklađivanju postojećeg zakonodavnog okvira s europskom praksom.
Nastavit će se kontinuirano raditi na rješavanju pitanja iz područja lovstva te će se organizirati međuresorni i koordinacijski sastanci, a jedna od aktualnih tema je lovstvo u novom programskom razdoblju.
PRERASPODJELA PLAĆANJA DO 2027.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković s državnim tajnicima Šimom Mršićem, Tugomirom Majdakom i Zdravkom Tušekom te drugim meritornim suradnicima je 10. svibnja 2022. održala sastanak s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) na čelu s predsjednikom HPK Mladenom Jakopovićem. Tema razgovora je bila preraspodjele plaćanja, održivog stočarstva i problematike pašarenja i razvoja sustava krava-tele.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede su predstavili analizu i kalkulacije različitih modela raspodjele izravnih plaćanja, s ciljem pravednije raspodjele sredstava namijenjenih dohotku poljoprivrednika. Hrvatska je predstavila simulacije i nalaze učinka nekoliko modela raspodjele vezano uz nastavak primjene prava na plaćanja tzv. „povijesna prava“. Naime, Ministarstvo poljoprivrede je zatražilo jedinstven stav Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore o tome treba li Hrvatska u idućem programskom razdoblju nastaviti proces smanjivanja razlika u vrijednosti prava do 2026. ili prekinuti s različitim pravima 2023. godine.
Ukoliko se izjednače prava u 2023. godini, gubitak će osjetiti stočari koji drže 62 % grla stoke u Hrvatskoj, a korist oni koji drže 38 % te oni koji su nositelji prava, a više nemaju stoku. Ukoliko se nastavi s postupnim smanjivanjem razlika do 2026., što je u sadašnjem prijedlogu, korist će imati najosjetljiviji dio hrvatskog stočarstva, ali i neki drugi koji se više ne bave stočarstvom, a imaju veća plaćanja po hektaru od prosjeka. Iznos od oko 130 milijuna kuna obuhvaća sva plaćanja stočara koji nemaju stoku, a trenutni izračuni pokazuju da bi, u slučaju prelaska na sustav jednakih plaćanja u 2023., ova kategorija primala oko 10 milijuna kuna manje.
Raspravljalo se i o potencijalnom umanjenju iznosa osnovne potpore, kao i o specifičnim problemima s kojima se susreću stočari na krškim područjima, uz prijedlog dodatnih mjera za razvoj mesnog govedarstva.
Post je objavljen 15.05.2022. u 07:10 sati.