ŠUMA JE DIO EKOSUSTAVA
Dan 22. svibanj je Međunarodni dan biološke raznolikosti. Proglasili su ga Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju, a datum je odabran tako što je 22. svibnja 1992. usvajanja Konvencije o biološkoj raznolikosti.“Izgradnja zajedničke budućnosti za cijeli život” ( “Building a shared future for all life”) ovogodišnji je slogan za dan biološke raznolikosti koji je odabralo tajništvo Konvencije
Kako se navodi u časopisu Hrvatske šume, znanstvenici su do danas opisali i klasificirali 1.063.000 životinjskih vrsta, 344.300 biljnih vrsta, te 11.200 mikroorganizama, a o genima se svakog dana saznaje nešto novo. Pretpostavlja se da ukupan broj vrsta doseže 10 do 30 milijuna, no svake godine iščezava 40.000 vrsta, što smanjuje cjelokupnu ekološku ravnotežu i stabilnost. Biološka raznolikost je temelj prirodnog bogatstva, raznolikosti vrsta, te o njenom čuvanju i zaštiti ovisi opstanak čovjeka kao vrste. Ovaj dan je stoga prigoda da se podsjetimo na bogatstvo i raznolikost života na Zemlji i njegovu važnost.
Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste.
Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavlja se da je brojka znatno veća, što je za zemlju razmjerno malene površine, vrlo visoka brojka. Tako imamo još uvijek prirodne šume, velike močvare, čiste rijeke, a sve to pogoduje daljnjem održanju biološke raznolikosti na zavidnoj razini.
Ekosustav kojeg je dio i šuma, kombinira žive organizme i njihovu interakciju između sebe i prirode. U ekosustavu je to povezano.Svaki je organizam važan na svoj način, on zauzima određeno mjesto. Na primjeru ekosustava malih jezera može se razmotriti svaka vrsta živog bića, od bakterija do biljaka i životinja koje imaju više čelija. Svaki organizam ne može živjeti bez zasebnih objekata nežive prirode, svemu su potrebni zrak, sunce i voda. Čak i mineralni sastav vode izravno utječe na razvoj organizama u jezerima.
POSTOJI LI PLAN POŠUMLJAVANJA ZA RH?
Pitanje je koliko su stari podaci u kojima se navodi da je ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u RH dva milijuna , sedamsto pedeset devet, nula trideset i devet hektara ( 2 759 039) hektara, što čini 49,3% kopnene površine države. Od toga je 2 097 318 hektara u vlasništvu RH. Površina od 661 721 hektara šuma je u vlasništvu privatnih šumo posjednika.
Šume se u Hrvatskoj nemilice sijeku, a rijetko se može pročitati informacija o pošumljavanju. Samo jedan primjer: u posljednjih pet godina šuma koja prekriva Medvednicu iznad Zagreba drastično je sijećenjem prorijeđena, to već pri vožnji žičarom može svatko uočiti. Da se šume nemilice ruše potvrđuju i stanovnici koji žive u županijama i predjelima gdje su šume raširen ekosustav. A Hrvatska ima u planu napisati i STRATEGIJU RAZVOJA PRERADE DRVETA DO 2030. Dakle radi se o industriji prerade drveta i šire. Ali do kada ta STRATEGIJA rušenja može biti uključiva, a da ne narušava ekosustav koji će drastično remetiti klimu i oborine, ne samo globano, već u Hrvatskoj?
A pošumljavanje? Gdje se, u kojim predjelima, kojim županijama, kao i kojom dinamikom se provodi pošumljavanje? Gdje je taj plan? Na internetu ga nema! Moguće je na mnogobrojnim šumama kvalitetnog drveta radi strategiju rušenja, izvoza, proizvodnje namještaja, ali koliko ta djelanost može trajati? Ne baš odviše dugo - možda dva desetljeća!? Hoće li se tek tada raditi strategija pošumljavanja?
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 22.05.2022. u 06:56 sati.