AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 22.05.2022.
O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI OVISI OPSTANAK ČOVJEKA
ŠUMA JE DIO EKOSUSTAVA
Dan 22. svibanj je Međunarodni dan biološke raznolikosti. Proglasili su ga Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju, a datum je odabran tako što je 22. svibnja 1992. usvajanja Konvencije o biološkoj raznolikosti.“Izgradnja zajedničke budućnosti za cijeli život” ( “Building a shared future for all life”) ovogodišnji je slogan za dan biološke raznolikosti koji je odabralo tajništvo Konvencije
Kako se navodi u časopisu Hrvatske šume, znanstvenici su do danas opisali i klasificirali 1.063.000 životinjskih vrsta, 344.300 biljnih vrsta, te 11.200 mikroorganizama, a o genima se svakog dana saznaje nešto novo. Pretpostavlja se da ukupan broj vrsta doseže 10 do 30 milijuna, no svake godine iščezava 40.000 vrsta, što smanjuje cjelokupnu ekološku ravnotežu i stabilnost. Biološka raznolikost je temelj prirodnog bogatstva, raznolikosti vrsta, te o njenom čuvanju i zaštiti ovisi opstanak čovjeka kao vrste. Ovaj dan je stoga prigoda da se podsjetimo na bogatstvo i raznolikost života na Zemlji i njegovu važnost.
Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste.
Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavlja se da je brojka znatno veća, što je za zemlju razmjerno malene površine, vrlo visoka brojka. Tako imamo još uvijek prirodne šume, velike močvare, čiste rijeke, a sve to pogoduje daljnjem održanju biološke raznolikosti na zavidnoj razini.
Ekosustav kojeg je dio i šuma, kombinira žive organizme i njihovu interakciju između sebe i prirode. U ekosustavu je to povezano.Svaki je organizam važan na svoj način, on zauzima određeno mjesto. Na primjeru ekosustava malih jezera može se razmotriti svaka vrsta živog bića, od bakterija do biljaka i životinja koje imaju više čelija. Svaki organizam ne može živjeti bez zasebnih objekata nežive prirode, svemu su potrebni zrak, sunce i voda. Čak i mineralni sastav vode izravno utječe na razvoj organizama u jezerima.
POSTOJI LI PLAN POŠUMLJAVANJA ZA RH?
Pitanje je koliko su stari podaci u kojima se navodi da je ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u RH dva milijuna , sedamsto pedeset devet, nula trideset i devet hektara ( 2 759 039) hektara, što čini 49,3% kopnene površine države. Od toga je 2 097 318 hektara u vlasništvu RH. Površina od 661 721 hektara šuma je u vlasništvu privatnih šumo posjednika.
Šume se u Hrvatskoj nemilice sijeku, a rijetko se može pročitati informacija o pošumljavanju. Samo jedan primjer: u posljednjih pet godina šuma koja prekriva Medvednicu iznad Zagreba drastično je sijećenjem prorijeđena, to već pri vožnji žičarom može svatko uočiti. Da se šume nemilice ruše potvrđuju i stanovnici koji žive u županijama i predjelima gdje su šume raširen ekosustav. A Hrvatska ima u planu napisati i STRATEGIJU RAZVOJA PRERADE DRVETA DO 2030. Dakle radi se o industriji prerade drveta i šire. Ali do kada ta STRATEGIJA rušenja može biti uključiva, a da ne narušava ekosustav koji će drastično remetiti klimu i oborine, ne samo globano, već u Hrvatskoj?
A pošumljavanje? Gdje se, u kojim predjelima, kojim županijama, kao i kojom dinamikom se provodi pošumljavanje? Gdje je taj plan? Na internetu ga nema! Moguće je na mnogobrojnim šumama kvalitetnog drveta radi strategiju rušenja, izvoza, proizvodnje namještaja, ali koliko ta djelanost može trajati? Ne baš odviše dugo - možda dva desetljeća!? Hoće li se tek tada raditi strategija pošumljavanja?
Margareta Zouhar Zec
| < | svibanj, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Studeni 2024 (41)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter