RUSIJA PRIJETI RASPOREĐIVANJEM
NUKLEARNOG ORUŽJA
Finska mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u “bez odgađanja”, objavili su 12. svibnja predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin u zajedničkoj izjavi. Finska s Rusijom dijeli 1.300 kilometara dugu granicu i tešku prošlost, postepeno je pojačavala saradnju sa Sjevernoatlantskim savezom kao partnerom od kako je Rusija anektirala Krim 2014. godine. Ali sve do ruske invazije na Ukrajinu ova nordijska zemlja se suzdržavala od pridruživanja, kako bi održala prijateljske odnose s istočnim susjedom.
Švedska premijerka Magdalena Andersson najavila je da Švedska namjerava podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, pridruživši se susjednoj Finskoj. Odluka Švedske, koja je neutralna već više od 200 godina, uslijedila je nakon što je Finska objavila da će nastojati da se pridruži vojnom savezu od 30 zemalja.
Međutim Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da njegova zemlja neće dozvoliti pridruživanje Finske i Švedske NATO Savezu. On je najavio da će delegacije te dvije zemlje uskoro posjetiti Tursku, ali je poručio da ne moraju dolaziti kako bi ubijedile Tursku da odobri njihov prijem u NATO, jer je Turska protiv ulasku dvije zemlje u NATO, optužujući ih da podržavaju kurdske borce koje Ankara smatra teroristima te da nisu isporučile desetke osumnjičenih “terorista”.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je da zemlje koje “podržavaju terorizam ne bi trebale biti članice NATO Saveza. Naglasio je da Turska traži od Finske i Švedske da “prestanu podržavati terorističke grupe”.
ISKUSTVO S RUSIJOM
Ruska invazija na Ukrajinu uvjetovala je Finsku i Švedsku odluku da zatraže pristup u NATO savez. Javna podrška Finske pridruživanju NATO-u porasla je posljednjih mjeseci. Anketa nacionalne televizije YLE pokazuje da 76 posto Finaca podržava članstvo u NATO-u, dok je samo 12 posto je protiv. Podrška članstvu NATO Savezu godinama se kretala oko 25 posto, prije nego što je Rusija vojno napala Ukrajinu.
Finska je vodila dva rata s Rusijom između 1939. i 1944. godine. Odbila je pokušaj invazije, ali je izgubila oko 10 posto svoje teritorije, prema mirovnom sporazumu.
Rusija je upozorila da će rasporediti nuklearno oružje i hipersonične projektile u Kalinjingradu, svojoj enklavi na baltičkoj obali ako se Finska i Švedska pridruže NATO-u.
Danska će se zauzeti da Finska bude brzo primljena u NATO, izjavila je premijerka Danske Mette Frederiksen.
I premijerka Estonije Kaja Kallas izjavila je 12. svibnja da Estonija podržava brzo pristupanje Finske NATO Savezu.
Post je objavljen 16.05.2022. u 23:51 sati.