NEJEDNAKOSTI NAGLAŠENE U RURALNIM PODRUČJIMA
Na internet stranici Europske komisije gdje je riječ o regionalnom i urbanom razvoju EU, 1. lipnja objavljen je izvještaj s naslovom Regionalni trendovi rasta i konvergencije u Europskoj uniji / Regional Trends for Growth and Convergence in the European Union /
Tema tog izvještaja za 2023., koji je po dužini novinarski prihvatljiv je zapošljavanje i socijalna uključenost, okoliš, kohezijska politika 2021.-2027., istraživanje i inovacije, uključiv rast, poslovna podrška, politika tržišnog natjecanja, obrazovanje i osposobljavanje. U tom izvještaju navodi se i Hrvatska.
Objavljujem taj izvještaj.
Održivi razvoj svih regija ključan je za gospodarski prosperitet, socijalno blagostanje i konkurentnost EU u cjelini. Različite politike EU-a, posebice kohezijska politika, pridonijele su značajnom smanjenju razlika između razina razvijenosti različitih regija u posljednjim desetljećima. Ovaj napor se nastavlja svakodnevno.
U većini država članica potrebno je riješiti važne trajne regionalne asimetrije. Izvješća Europske komisije za zemlje za 2023. i njihovi „Prilozi 17 – Ekonomski i društveni učinak na regionalnoj razini” ističu značajne asimetrije između regija EU-a, posebno u pogledu pristupa osnovnim javnim uslugama, zaposlenosti i stopama nezaposlenosti, konkurentnosti i produktivnosti. Države članice poput Češke, Bugarske, Estonije, Francuske, Španjolske, Mađarske, Italije, Latvije, Litve, Slovačke i Portugala bilježe regionalne razlike u pristupu obrazovanju ili javnom prijevozu. Nejednakosti su dodatno naglašene u ruralnim područjima gdje je pristup osnovnim javnim uslugama općenito izazov. Razlike u rezultatima tržišta rada (tj. stope zaposlenosti i nezaposlenosti) i konkurentnosti također se nalaze u Austriji, Belgiji, Njemačkoj, Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Portugalu, dok i dalje postoje značajne praznine u pogledu istraživanja i inovacija (R&I). Razlike u digitalnoj ili energetskoj učinkovitosti i dalje postoje u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Portugalu i Slovačkoj.
ULAGANJA U LJUDE I PODUZEĆA
Uz Instrument za oporavak i otpornost (RRF), / Recovery and Resilience Facility (RRF) kohezijska politika ostaje ključna za podupiranje reformi i ulaganja za poticanje rasta u godinama koje dolaze. Vrhunac provedbe programa kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. godine (405 milijardi eura) usporedno s pokretanjem programa za razdoblje 2021. – 2027. (378 milijardi eura) osigurava kontinuirani tok ulaganja u ljude i poduzeća. Od izbijanja pandemije programi kohezijske politike isplatili su više od 186 milijardi eura za povećanje otpornosti i poticanje (prema gore) društvene i regionalne konvergencije. Zahtjev da države članice ispune poticajne uvjete prije isplate sredstava EU-a podupro je program reformi. Nadalje, Europska komisija podupire države članice i regije putem Instrumenta tehničke podrške (TSI),/ Technical Support Instrument (TSI)/ uključujući i novu vodeću inicijativu za prevladavanje prepreka regionalnom razvoju. To će se usredotočiti na tri područja: 1. poboljšanje kvalitete upravljanja i javnih usluga; 2. jačanje produktivnosti, inovacija i zelene tranzicije; i 3. iskorištavanje talenta i prilika za zapošljavanje.
RAZVOJ POLITIKA TEMELJEN NA LJUDIMA I MJESTIMA
Programi kohezijske politike prilagođeni su posebnim potrebama različitih kategorija regija EU-a i u skladu su sa smjernicama za ulaganja navedenima u Europskom semestru. Izvješća o zemljama Europskog semestra naglašavaju regionalnu dimenziju plana rasta i otpornosti EU-a te potencijalne izazove i odgovore na regionalne razlike u pružanju četiriju dimenzija konkurentne održivosti:1. promicanje održivosti okoliša; 2. produktivnost;3. poštenje; 4. makroekonomska stabilnost.
Razvoj politika temeljenih na ljudima i mjestima ključan je za ukupni prosperitet EU-a. Utvrđivanjem specifičnih izazova svake države članice na regionalnoj razini, izvješća o zemljama Europskog semestra naglašavaju važnost uzimanja u obzir različitih modela rasta i konvergencije, kao i iskorištavanja potencijala rasta svake regije, kako bi se učinkovito izvršila ulaganja. Politike utemeljene na ljudima i mjestima – te mobilizacija svih fondova EU-a u skladu s načelom „ne štetiti koheziji” – povećat će regionalnu i nacionalnu konkurentnost i stoga su ključne za ukupni prosperitet EU-a.
(mzz)
Post je objavljen 07.06.2023. u 17:55 sati.