AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 15.02.2026.
INVESTITOR PLANIRA 19 MEGA FARMI U SISAČKO MOSLOVAČKOJ ŽUPANIJI
POSLOVNO NASILJE UKRAJINSKOG INVESTITORA NAD SIŠĆANIMA
U Sisačko – moslavačkoj županiji planira se izgradnja čak 19 mega projekata za uzgoj i klanje peradi, prijavljenih odvojeno. To prema informacijama iz medija planira Premium Chicken Company investitor iz Ukrajine. No planove gospodin iz Ukrajine treba preseliti u neku drugu europsku zemlju.
Projekti su odvojeno prijavljeni kako bi se izbjegla kumulativna procjena na okoliš i lokalnu zajednicu. Ali ti projekti čine sustav mega projekta u blizini naselja, škola, rijeka i zaštićenih područja . Građani Sisačko moslavačke županije već se gotovo dvije godine civilno organiziraju i protestiraju protiv izgradnje mega farmi na njihovu području Kada se pogledaju podaci o planovima tih farmi, postaje jasno da za tu mega farmu nema mjesta ni u više županija Republike Hrvatske, a ne samo u Sisačko – moslavačkoj županiji. Nije je moguće izgraditi, jer uzima optimalni životni prostor za normalan život, a štetu čini i okolišu. Na 4.500 kilometara kvadratnih koliko ima Sisačko Moslavačka županija uz sve prirodne resurse koje županija ima u 7 gradova 12 općina s ukupno 130 000 stanovnika ne može stati valionica pilića sa 120 milijuna pilića godišnje, 3 klaonice s kapacitetom od 270 milijuna pilića, dvije tvornice stočne hrane s 500 tisuća tona godišnje te 12 farmi s kapacitetom od 88 milijuna pilića.
Zašto investitor iz Ukrajine čini pritisak na lokalnu samoupravu i građane sa svojim planovima i proizvodnjom koja će hrvatskom prirodnom prostoru nanijeti mnogo štete, nezadovoljstva i frustracija, a koristi će imati samo on – investitor?
Mogu li državljani RH odlučivati o ambijentu svoga zavičaja? Mogu li relevantne institucije RH kojima je dužnost štititi građane Republike Hrvatske, poslovno nasilnog stranog investitora zamoliti da završi s pritiskom na građane Sisačko – moslavačke županije sa svojim projektom? I da svoj projekat provodi u rodnoj Ukrajini koja će uskoro postati članica Europske unije.
Prvotna priča iz 2023. da je projekt dobar radi otvaranja novih radnih mjesta, što je bila informacija o Chicken Company postaje irelevantna, jer hrvatska postaje visoko deficitarna s radnom snagom, što je vidljivo u potrebama za hrvatski turizam. Margareta Zouhar Zec
PROSVJED U ZAGREBU 21. VELJAČE
No Zelena Akcija, Prijatelji životinja građanska inicijativa“ Sišćani ne žele biti Smetlišćani „ i „Sunjani ne žele biti smuljani „uz potporu 122 civilne udruge pozivaju građane na prosvjed protiv projekta koji je megalomanski za malu županiju. Prosvjed će biti 21. veljače – dan je subota - u 10 sati na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. “ Horor koji nam se pokušava nametnuti nadilazi Sisačko -moslavačku županiju ističu iz Udruge „Prijatelji životinja“ u svom tekstu.
Dr. sc. Dušan Jelić, biolog i stručnjak za zaštitu okoliša upozorava „Planirani industrijski kompleksi mega farmi i klaonica peradi u Sisačko-moslavačkoj županiji predstavljaju ozbiljnu prijetnju klimi, biološkoj raznolikosti i dugoročnoj održivosti prostora. Ovakvi projekti generiraju iznimno visoke emisije stakleničkih plinova, enormnu potrošnju vode te velike količine otpada, čime dodatno opterećuju već ranjive ekosustave i lokalne vodne resurse. Intenzivna industrijska proizvodnja na ovoj razini dovodi do fragmentacije staništa, gubitka prirodnih ekoloških funkcija i izravan je pritisak na divlje vrste uključujući one vezane uz poljoprivredni mozaik i vlažna staništa koja su ključna za očuvanje bioraznolikosti“
NAPOKON SE DRŽAVNA UPRAVA UKLJUČILA U KOMUNIKACIJU
No, 14. veljače Ministarstvo poljoprivrede je obavijestilo da će se „ na inicijativu ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića 16. veljače održati u Sisku tribina u 13 sati u hotelu Panonija, o najavljenim peradarskim investicijama na području Sisačko moslavačke županije
U obavijesti Ministarstva poljoprivrede i ribarstva piše da će tribina okupiti sve relevantne dionike, budući da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u ovom slučaju ima ograničene nadležnosti, iako se radi o ulaganju u tom resoru.
Predviđeno je sudjelovanje predstavnika Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, lokalne i regionalne samouprave, predstavnika građana, građanskih inicijativa i udruga, investitora i drugih zainteresiranih.“
PRIGOVORI GRAĐANA SU IGNORIRANI
Studije o procjeni utjecaja na okoliš za projekte koji se nalaze u postupku procjene utjecaja na okoliš su površni, bez jasnih rješenja za ključne rizike kao što su zbrinjavanje stajskog gnojiva i mrtvih pilića, ali s očiglednim izbjegavanjem zakonskog praga kako bi se zaobišli stroži propisi, informacija je Zelene akcije.
Zelena akcija ima informaciju da građani upozoravaju da su njihovi prigovori sustavno ignorirani, a javne rasprave svedene su na formalnost, komentari su sustavno ignorirani. Unatoč svemu tome, institucije ostaju nijeme. Studije o procjeni utjecaja na okoliš za projekte koji se nalaze u postupku procjene utjecaja na okoliš su površni, bez jasnih rješenja za ključne rizike kao što su zbrinjavanje stajskog gnojiva i mrtvih pilića, ali s očiglednim izbjegavanjem zakonskog praga kako bi se zaobišli stroži propisi.
Za neke projekte Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije procijenilo je da ne trebaju prolaziti postupak procjene prihvatljivosti na ekološku mrežu jer se ne očekuje da će imati značajne negativne učinke na područja i vrste zaštićene mreže Natura 2000.
Neki od ovih projekata nalaze se samo 35 i 90 metara od zaštićenog Parka prirode Lonjsko Polje i zaštićenog krajobraza Sunjsko Polje, informacija je Zelena akcije.
Trenutno traje postupak procjene utjecaja na okoliš (PUO) za 5 takvih projekata. Za jedan od njih objavljena je nacrt Rješenja u kojemu je odlučeno kako neće biti negativnih utjecaja na okoliš. Za projekt klaonice s bioplinskom postrojenjem u Sisku, Savjetodavno stručno povjerenstvo dalo je pozitivno mišljenje tijekom PUO postupka, iako je Zelena akcija i lokalna zajednica više puta pisala Ministarstvu tvrdeći da projekt nije u skladu s prostornim planovima grada Siska i Sisačko-moslavačke županije. Te tvrdnje je potvrdio grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija.
Ispod je popis projekata, s mjestima i njihovim kapacitetima, koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša ocijenilo da ne trebaju prolaziti procjenu prihvatljivosti.
FARME I MEGA KAPACITETI
·
1. Lekenik - PCC - 2 farme svaka s 12 kuća za perad (svaka kuća 50.400 pilića po ciklusu po kući, 6,5 ciklusa) - ukupno 7,8 milijuna godišnje - bez započete procjene utjecaja na okoliš ( PUO).
2. Velika Ludina - PCC - 8 farmi svaka s 12 kuća za perad (svaka kuća 50.400 pilića po ciklusu po kući, 6,5 ciklusa) - ukupno 31,5 milijuna godišnje - PUO postupak u tijeku.
3. Sunja - PCC - 4 farme svaka s 12 kuća za perad (svaka kuća 50.400 pilića po ciklusu po kući, 6,5 ciklusa) - ukupno 15,7 milijuna godišnje – PUO postupak u tijeku.
4. Popovača potok 3 - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu - (naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje - bez započetog PUO postupka.
5. Popovača potok 2 - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu - (naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje - bez započetog PUO postupka.
6. Popovača potok 1 - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu - (naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje - bez započetog PUO postupka.
Ukupno Popovača 10,8 milijuna pilića godišnje.
7. Martinska Ves Mahovo 3 - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (ne navodi se koliko ciklusa) - naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje 3,6 milijuna godišnje - bez započetog PUO postupka.
8. Martinska Ves Mahovo 4 - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (ne navodi se koliko ciklusa) - naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje 3,6 milijuna godišnje - bez započetog postupka o procjeni utjecaja na okoliš (PUO)
9. Martinska Ves Mahovo 2 - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (ne navodi se koliko ciklusa) - naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje 3,6 milijuna godišnje - bez započetog PUO postupka.
10. Martinska Ves Mahovo 1 - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu – (ne navodi se koliko ciklusa) - naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje - bez započetog PUO postupka.
Ukupno Martinska Ves 15,4 milijuna pilića godišnje.
11. Petrinja - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu - naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje, 3,6 milijuna godišnje - Odluka donesena da je ekološki prihvatljivo i objavljena 18. 04. 2025. na web stranici Ministarstva.
12. Letovanić - Farma za piletinu - MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 1 farma 10 kuća za perad (svaka kuća 55.821 po ciklusu - (ne navodi se koliko ciklusa) - naša kalkulacija temelji se na podacima u dostupnim dokumentima za jedan uzgojni ciklus, 6,5 ciklusa godišnje 3,6 milijuna godišnje - bez započetog PUO postupka.
Ukupno farme u Sisačko moslavačkoj županiji imale bi uzgoj približno 88 milijuna pilića godišnje.
1 projekt izvan Sisačko-moslavačke županije:
13. Ivanić Grad - PCC - 4 farme svaka 12 kuća za perad (svaka kuća 50.400 pilića po ciklusu po kući, 6,5 ciklusa) – ukupno 15,7 milijuna godišnje – bez započetog PUO postupka.
Ukupno sve farme 88 milijuna u SMŽ županiji + Ivanić Grad – približno 103 milijuna pilića godišnje.
Prema izjavi Hrvatske poljoprivredne komore, ovo je 4 puta više nego što se trenutno uzgaja u Republici Hrvatskoj. https://komora.hr/hrvatski-peradari-zatrazili-pomoc-eu-parlamenta-i-europske-komisije-u-zastiti-od-mega-ukrajinskih-investicija-u-hrvatski-peradarski-sektor/
KLAONICE
14. Velika Ludina – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 225.000 komada/dan ili 65.250.000 komada/godišnje – PUO postupak u tijeku – Donesen je Nacrt Rješenja da je ekološki prihvatljivo, konačna odluka još nije donesena, tako da je postupak još uvijek u tijeku.
15. Sisak – PCC – Odluka Ministarstva da projekt vjerojatno neće imati značajan učinak na mrežu Natura 2000 za projekt klaonice s bioplinskom postrojenjem u Sisku donesena je na temelju zahtjeva investitora pod naslovom "Izgradnja kompleksa za preradu peradi i bioplinske postrojenja kao dio projekta "Izgradnja farme peradi za uzgoj brojlera s kapacitetom od 100 tisuća tona godišnje s unutarnjom inženjerskom infrastrukturom s mogućnošću povećanja kapaciteta na 150 tisuća tona" od strane investitora projekta tada zvanog Petrinja Chicken Company d.o.o.
Stoga, potpuno je jasno da su klaonica i bioplinska postrojenja dio cijelog sustava farmi pilića, klaonica i tvornica stočne hrane, iako se za svaki pojedini projekt provode odvojeni postupci procjene utjecaja na okoliš i predstavljaju javnosti kao odvojeni i različiti projekti.
Štoviše, iako je ocjena o potrebi procjene zahvata prihvatljivosti na ekološku mrežu provedena za kapacitet od 100 tisuća tona godišnje s unutarnjom inženjerskom infrastrukturom s mogućnošću povećanja kapaciteta na 150 tisuća tona, PUO postupak koji je uslijedio provodi se za klaonicu i bioplinsko postrojenje s kapacitetom klanja od 84.240.000 komada godišnje, ili 217 tisuća tona godišnje.
Podaci PUO snažno sugeriraju da su korišteni različiti podaci prilikom odlučivanja o potrebi procjene prihvatljivosti na ekološku mrežu i da, kao posljedica toga, nije mogla biti stvarno utvrđena vjerojatnost da će projekt imati značajan učinak na mrežu Natura 2000. Postupak PUO je još uvijek u tijeku, no Povjerenstvo za procjenu studija rekalo da je ovaj projekt ekološki prihvatljiv.
Isti zahtjev podnio je investitor Ministarstvu za 2 klaonice pilića u Lekeniku s istim nazivom i opisom projekta. "Izgradnja kompleksa za preradu peradi i bioplinske postrojenja kao dio projekta "Izgradnja farme peradi za uzgoj brojlera s kapacitetom od 100 tisuća tona godišnje s unutarnjom inženjerskom infrastrukturom s mogućnošću povećanja kapaciteta na 150 tisuća tona" od strane vlasnika projekta tada zvanog Petrinja Chicken Company d.o.o.”
16. Lekenik 1- PCC – Rješenje za ekološku mrežu doneseno je u siječnju 2023. - kalkulacija za 150 tisuća tona godišnje, prosječna težina pilića je 2,5, što je otprilike 60.000.000 pilića godišnje - postupak PUO nije započet.
17. Lekenik 2 – PCC - Rješenje za ekološku mrežu doneseno je u rujnu 2023. - kalkulacija za 150 tisuća tona godišnje, prosječna težina pilića je 2,5, što je otprilike 60.000.000 pilića godišnje - postupak PUO nije započet.
VALIONICA
18. Lekenik – PCC – 120 milijuna pilića godišnje - postupak PUO nije započet.
TVORNICE STOČNE HRANE
19. Popovača – MHP (Perutnina Ptuj/Pipo) - 200.000 t godišnje, doneseno Rješenje u postupku PUO da je zahvat prihvatljiv za okoliš.
20. Lekenik – PCC - 300.000 t godišnje. Rješenje Ministarstva da projekt vjerojatno neće imati značajan učinak na mrežu Natura 2000 za projekt tvornice hrane u Lekeniku doneseno je na temelju zahtjeva investitora pod naslovom "Izgradnja kompleksa za preradu peradi i bioplinske postrojenja kao dio projekta "Izgradnja farme peradi za uzgoj brojlera s kapacitetom od 100 tisuća tona godišnje s unutarnjom inženjerskom infrastrukturom s mogućnošću povećanja kapaciteta na 150 tisuća tona" od strane vlasnika projekta tada zvanog Petrinja Chicken Company d.o.o. - postupak PUO još uvijek u tijeku. IZVOR: Zelena akcija (MZZ)
| < | veljača, 2026 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | |
Veljača 2026 (33)
Siječanj 2026 (30)
Prosinac 2025 (25)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter