Marketing
ISPLAĆENA POTPORA ZA SEKTOR KONJOGOJSTVA
U REGISTRU 25.795 KONJA
U sektoru konjogojstva 20. kolovoza 2021. godine, isplaćena je potpora korisnicima za uzgojnu godinu 2020. u ukupnom iznosu od 915 359 kuna, pri čemu je 6 korisnika primilo potporu u ukupnom iznosu većem od 130 tisuća kuna za organizaciju natjecanja, a njih 115 ukupno 785 tisuća kuna za uzgoj kobila i pastuha.
Navedenom isplatom završila je provedba Nacionalnog programa poticanja provedbe uzgojnih programa za toplokrvne pasmine i uzgojne tipove konja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Provedba mjera potpore sektoru konjogojstva nastavit će se u sklopu Nacionalnog programa poticanja provedbe uzgojnih programa za toplokrvne pasmine konja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2025. godine, o čijoj provedbi više možete pronaći na poveznici.
Dijelom i zbog navedenog Programa, posljednjih godina broj kopitara u Hrvatskoj kontinuirano raste, a na godišnjoj razini zabilježen je rast od 1,5 do 5,5 posto. Naime, u 2020. godini u Središnjem registru kopitara RH registrirano je 25.795 konja.
Dodatno, treba istaknuti da unaprjeđenju cjelokupnog sektora hrvatskog konjogojstva doprinosi niz drugih nacionalnih potpora. Donesen je novi petogodišnji Nacionalni program očuvanja izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja vrijedan 2,5 milijuna kuna, uzgajivači konja su od 2019. godine oslobođeni troškova stručnog uzgojno selekcijskog rada, troškova označavanja i vođenja evidencije grla, izdavanja identifikacijskih dokumenata kopitara, mjera kontrole bolesti i laboratorijskih pretraga koji se podmiruju iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske. Rad priznatih konjogojskih udruženja podupire se kroz sufinanciranje putem trogodišnjeg Programa za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja u stočarstvu u Republici Hrvatskoj vrijednog 5,9 milijuna kuna. I na kraju, treba istaknuti i mjeru uvrštavanja sektora konjogojstva u sustav dodjele kvote za potrošnju plavog dizela.
NACIONALNI PROGRAM POTICANJA PROVEDBE UZGOJNIH PROGRAMA ZA TOPLOKRVNE PASMINE KONJA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2021. – 2025.,
Autor: Ministarstvo poljoprivrede RH, ožujak 2021.
...U Hrvatskoj se Fédération Équestre Internationale (FEI) discipline konjičkog sporta (preponsko jahanje, dresurno jahanje, daljinsko jahanje, zaprežni sport, eventing, reining, voltažiranje i parakonjičke discipline) odvijaju pod nadležnošću Hrvatskog konjičkog saveza (u daljnjem tekstu: HKS). Trkaći sportovi su organizirani kroz Hrvatski galopski savez (galopski sport) i Hrvatski kasački savez (kasački sport). Prema posljednjim podacima HKS-a u Hrvatskoj je na kraju 2019. godine bilo 585 licenciranih konja različitih pasmina. U HKS-u su registrirana 62 konjička kluba. Godišnje su organizirana 63 konjička natjecanja u navedenim konjičkim sportovima, a ukupno je licencirano 753 natjecatelja koji se natječu u preponskom (45%), dresurnom (33%), daljinskom (15%) i zaprežnom (4%) konjičkom sportu te eventingu (3%). Intenzivan je trend razvitka tih disciplina konjičkog sporta, kao i interes za uzgoj ili samo rekreacijsko bavljenje konjima. Jedna od perspektiva uzgoja konja u Hrvatskoj temelji se na jačanju kvalitete sportskih konja kao konkurentnog proizvoda za hrvatsko i europsko tržište….
….Na teritoriju Republike Hrvatske djeluju ukupno tri hipodroma s travnatom podlogom za održavanje ravnih galopskih utrka: Hipodrom Zagreb (Zagreb), Hipodrom Sinj (Sinj) i Hipodrom Ravni Kotari – Polača (Polača).
2.1. Pokazatelji stanja u konjogojstvu Republike Hrvatske
... Prema podacima Središnjeg registra kopitara (SRK) kojeg vodi Ministarstvo poljoprivrede broj kopitara u posljednjih 20-ak godina kontinuirano raste na godišnjoj razini od 1,5 do 5,6%....Prema evidenciji SRK-a u Hrvatskoj se uzgaja 28.880 kopitara, od čega 24.737 konja. Broj konja u 2019. godini povećan je za 1.088 grla ili 4,6%. U razdoblju od 2003. do 2019. godine broj konja u Republici Hrvatskoj povećan je za 17.246 grla, odnosno 230,2 %. Prosječno godišnje povećanje broja konja u periodu od 2004. do 2010. godine bilo je oko 14%, no bitno je istaknuti da je početkom promatranog razdoblja to povećanje najvećim dijelom uzrokovano povećanim brojem registriranih konja, a manje rođenih ili kupljenih iz drugih uzgoja/zemalja. Stoga procjenjujemo da je stvarno povećanje broja konja bilo na razini 3-5% godišnje (kao rezultat reprodukcije ili uvoza). Tijekom zadnjih 9 godina promatranog razdoblja nepovoljno gospodarsko okružje uvjetuje smanjenje interesa za bavljenje uzgojem konja te je prosječno godišnje povećanje broja konja u tom periodu bilo oko 3%.
2.2. Gospodarski učinci konjičkog sektora u državama članicama Europske unije
U državama članicama EU provođene su brojne studije kojima se nastojala sagledati važnost konjičkog sektora, uzgoja i uporabe konja u ukupnom nacionalnom gospodarstvu. ''European Horse Network'' procjenjuje da konjički sektor u EU ostvaruje godišnju vrijednost od oko 100 milijardi eura te da navedeni sektor generira oko 800.000 radnih mjesta. Više studija u Njemačkoj ukazuje da su ukupni godišnji troškovi u konjičkom sektoru oko 2,6 milijardi eura, dok se ukupni promet konjičke industrije kreće između 5 i 6 milijardi eura. Uzgoj 3 do 4 konja u Njemačkoj generira jedno puno osmosatno radno mjesto. Uzgoj konja u Austriji generira vrijednost od 1,19 do 1,26 milijardi eura te dodanu vrijednost od 650 milijuna eura. Konjički sektor u Austriji osigurava oko 15.000 radnih mjesta, odnosno 3 do 4 konja generiraju jedno radno mjesto. U Irskoj je doprinos konjičke industrije ukupnoj ekonomiji na godišnjoj razini oko 700 milijuna eura te ista generira oko 12.500 radnih mjesta. U Švedskoj je primjerice oko 9.500 radnih mjesta vezano za konjički sektor odnosno 10 konja generira jedno radno mjesto u nacionalnoj ekonomiji…
Više na linku:
https://www.apprrr.hr/wp-content/uploads/2021/08/Nacionalni-program-za-toplokrvne-pasmine-2021-2025-final.pdf
Autor: Ministarstvo poljoprivrede RH, ožujak 2021.
...U Hrvatskoj se Fédération Équestre Internationale (FEI) discipline konjičkog sporta (preponsko jahanje, dresurno jahanje, daljinsko jahanje, zaprežni sport, eventing, reining, voltažiranje i parakonjičke discipline) odvijaju pod nadležnošću Hrvatskog konjičkog saveza (u daljnjem tekstu: HKS). Trkaći sportovi su organizirani kroz Hrvatski galopski savez (galopski sport) i Hrvatski kasački savez (kasački sport). Prema posljednjim podacima HKS-a u Hrvatskoj je na kraju 2019. godine bilo 585 licenciranih konja različitih pasmina. U HKS-u su registrirana 62 konjička kluba. Godišnje su organizirana 63 konjička natjecanja u navedenim konjičkim sportovima, a ukupno je licencirano 753 natjecatelja koji se natječu u preponskom (45%), dresurnom (33%), daljinskom (15%) i zaprežnom (4%) konjičkom sportu te eventingu (3%). Intenzivan je trend razvitka tih disciplina konjičkog sporta, kao i interes za uzgoj ili samo rekreacijsko bavljenje konjima. Jedna od perspektiva uzgoja konja u Hrvatskoj temelji se na jačanju kvalitete sportskih konja kao konkurentnog proizvoda za hrvatsko i europsko tržište….
….Na teritoriju Republike Hrvatske djeluju ukupno tri hipodroma s travnatom podlogom za održavanje ravnih galopskih utrka: Hipodrom Zagreb (Zagreb), Hipodrom Sinj (Sinj) i Hipodrom Ravni Kotari – Polača (Polača).
2.1. Pokazatelji stanja u konjogojstvu Republike Hrvatske
... Prema podacima Središnjeg registra kopitara (SRK) kojeg vodi Ministarstvo poljoprivrede broj kopitara u posljednjih 20-ak godina kontinuirano raste na godišnjoj razini od 1,5 do 5,6%....Prema evidenciji SRK-a u Hrvatskoj se uzgaja 28.880 kopitara, od čega 24.737 konja. Broj konja u 2019. godini povećan je za 1.088 grla ili 4,6%. U razdoblju od 2003. do 2019. godine broj konja u Republici Hrvatskoj povećan je za 17.246 grla, odnosno 230,2 %. Prosječno godišnje povećanje broja konja u periodu od 2004. do 2010. godine bilo je oko 14%, no bitno je istaknuti da je početkom promatranog razdoblja to povećanje najvećim dijelom uzrokovano povećanim brojem registriranih konja, a manje rođenih ili kupljenih iz drugih uzgoja/zemalja. Stoga procjenjujemo da je stvarno povećanje broja konja bilo na razini 3-5% godišnje (kao rezultat reprodukcije ili uvoza). Tijekom zadnjih 9 godina promatranog razdoblja nepovoljno gospodarsko okružje uvjetuje smanjenje interesa za bavljenje uzgojem konja te je prosječno godišnje povećanje broja konja u tom periodu bilo oko 3%.
2.2. Gospodarski učinci konjičkog sektora u državama članicama Europske unije
U državama članicama EU provođene su brojne studije kojima se nastojala sagledati važnost konjičkog sektora, uzgoja i uporabe konja u ukupnom nacionalnom gospodarstvu. ''European Horse Network'' procjenjuje da konjički sektor u EU ostvaruje godišnju vrijednost od oko 100 milijardi eura te da navedeni sektor generira oko 800.000 radnih mjesta. Više studija u Njemačkoj ukazuje da su ukupni godišnji troškovi u konjičkom sektoru oko 2,6 milijardi eura, dok se ukupni promet konjičke industrije kreće između 5 i 6 milijardi eura. Uzgoj 3 do 4 konja u Njemačkoj generira jedno puno osmosatno radno mjesto. Uzgoj konja u Austriji generira vrijednost od 1,19 do 1,26 milijardi eura te dodanu vrijednost od 650 milijuna eura. Konjički sektor u Austriji osigurava oko 15.000 radnih mjesta, odnosno 3 do 4 konja generiraju jedno radno mjesto. U Irskoj je doprinos konjičke industrije ukupnoj ekonomiji na godišnjoj razini oko 700 milijuna eura te ista generira oko 12.500 radnih mjesta. U Švedskoj je primjerice oko 9.500 radnih mjesta vezano za konjički sektor odnosno 10 konja generira jedno radno mjesto u nacionalnoj ekonomiji…
Više na linku:
https://www.apprrr.hr/wp-content/uploads/2021/08/Nacionalni-program-za-toplokrvne-pasmine-2021-2025-final.pdf
MINISTARSKA KONFERENCIJA O ŽENAMA U RURALNIM PODRUČJIMA
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak sudjelovao je na Međunarodnoj ministarskoj konferenciji “Žene i njihov položaj u ruralnim područjima” u nazočnosti ministara poljoprivrede, odnosno njihovih predstavnika, Kosova, Crne Gore, Albanije, Bugarske i Sjeverne Makedonije, Srbije i Mađarske te predstavnika Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) Nabila Gangija. Konferencija je održana od 19. - 21. kolovoza 2021. godine u Brdu kraj Kranja u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane Republike Slovenije u suradnji sa Stalnom radnom skupinom za regionalni ruralni razvoj (SWG).
Sudionici Ministarske konferencije su raspravljali o situaciji, aktivnostima i mjerama vezanim uz položaj žena u ruralnim područjima EU u kontekstu zajedničkih napora država članica u preokretanju trendova iseljavanja žena iz ruralnih područja, uz istovremeno pružanje podrške u pristupačnosti usluga za djecu i starije osobe.
“Program Vlade RH postavlja važan cilj povećanja samodostatnosti u proizvodnji hrane. U tom pogledu, važno je povećati konkurentnost i produktivnost hrvatske poljoprivrede, prije svega provedbom Strategije poljoprivrede za razdoblje do 2030. godine, kao i ZPP Strateškim planom. Strategija poljoprivrede stavlja važan naglasak na element ravnopravnosti spolova u ruralnim područjima. Udio žena nositelja OPG-a u RH porastao je s 13%, koliko je bio evidentiran u razdoblju 2009.-2011. godine, na 30% u 2020. godini. Naš plan je nastaviti s podrškom ženama u ruralnim sredinama kroz realizaciju programa te intervencija i mjera u budućem razdoblju”, izjavio je državni tajnik Majdak.
Sudionici Ministarske konferencije prihvatili su zajedničku deklaraciju koja, između ostalog, uključuje sveobuhvatnu integraciju te jednake mogućnosti žena na svim razinama, naglašava važnost dobrobiti žena za jačanje cijele zajednice i društva u ruralnim područjima te su tim povodom pozdravili buduću suradnju i dodatne napore u traženju rješenja za sveobuhvatan razvoj europskih ruralnih područja koji će predstavljati sigurno i uravnoteženo okruženje puno mogućnosti za sve žene.
Post je objavljen 23.08.2021. u 07:08 sati.