Marketing
MEĐUNARODNI DAN AUTOHTONIH NARODA SVIJETA
STAROSJEDIOCI DOPRINOSE ZAŠTITI OKO 80 POSTO BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI
Deklaracija visokog predstavnika Josepa Borrella, u ime Europske unije, 9. kolovoza 2021. International Day of the World’s Indigenous Peoples
Europska unija, koje je dio i Republika Hrvatska, poznaje mnoge druge teme od onih koje dominiraju u Hrvatskoj. Europska međunarodna zajednica uvažava razlićitost naroda što naglašava kroz moto „ ujedinjeni u različitosti“ koji je u upotrebi od 2000. godine. Kroz taj slogan naglašava se povezivanje, kultura i naroda te tako stvaranje prosperiteta. Međunarodni dan autohtonih naroda svijeta je teme iz područja vanjske politike Europske unije koja govori o važnosti autohtonih naroda koji su povezani sa opstankom baštine njihovih zemalja.
Međunarodni dan autohtonih naroda svijeta je 8. kolovoz. Zato je Josepa Borrell, visoki predstavnik EU izdao Deklaraciju u kojoj je napisao : „Na Međunarodni dan autohtonih naroda u svijetu slavimo otpornost i snalažljivost autohtonih naroda u cijelom svijetu. Ove godine pridružujemo se Ujedinjenim narodima u pozivu na novi društveni ugovor, gdje nitko ne ostaje izvan njega.
Odgovor na pandemiju COVID-19 zahvatio je autohtone narode u cijelom svijetu. To je opteretilo njihova prava, posebice ravnopravan pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, zemljištu i prirodnim resursima. To je dodatno pogoršalo postojeću ekonomsku marginalizaciju i diskriminaciju autohtonih naroda. U područjima tropskih šuma, ekonomski interesi su često prevladavali pri izmjenama društvenih i ekoloških zakona, politika i zaštitnih mjera.
Svjedoci smo alarmantnog razvoja događaja: povećanje isključenosti autohtonih naroda u odlučivanju; širenje industrijske djelatnosti; povećano otimanje zemljišta i ilegalna sječa; te porast kriminalizacije i nasilja nad autohtonim braniteljima ljudskih prava. Autohtoni branitelji ljudskih prava činili su gotovo trećinu od više od 330 branitelja ljudskih prava ubijenih u svijetu 2020. Mnoge od njih bile su žene.
Kultura, jezik, duhovnost i politika autohtonih naroda, ekonomija i opstanak povezani su sa njihovim zemljama. Moramo poštovati njihov odnos s prirodom i običajima. Oni globalno doprinose zaštiti oko 80% biološke raznolikosti. Pandemija je jasno pokazala da je došlo vrijeme za novi društveni ugovor. Poštivanje načela slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka, kulturno primjerene socijalne zaštite i održivog očuvanja prirodnih staništa mora biti dio planova oporavka od COVID-19.
U tu svrhu EU nastavlja financirati niz projekata u okviru Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava. U 2020. godini EU je također proširio svoj doprinos Indigenous Navigatoru, sustavu prikupljanja podataka otvorenog koda, koji se temelji na zajednici i alatu za mapiranje koji vode autohtoni narodi. Svojim pravodobnim izvješćima neprocjenjiv je izvor za procjenu utjecaja pandemije COVID-19 na autohtone narode i za razmatranje mjera za rješavanje nepravde s kojom se suočavaju.
Danas ponavljamo svoju čvrstu predanost izgradnji i redizajniranju novog društvenog ugovora kroz pravičan oporavak nakon pandemije posvuda, koji osigurava poštivanje, zaštitu i ispunjenje prava autohtonih naroda, kako je navedeno u Deklaraciji UN-a o pravima starosjedilaca . (Priopće Vijeća EU 9. kolovoza )
AUTOHTONI NARODI NA ČETVRTINI SVJETSKE POVRŠINE
Autohtoni narodi različite su društvene i kulturne skupine koje dijele zajedničke veze predaka sa zemljama i prirodnim resursima u kojima žive, zauzimaju ili su iz njih raseljene. Zemlja i prirodni resursi o kojima ovise neraskidivo su povezani s njihovim identitetima, kulturama, sredstvima za život, kao i s njihovim fizičkim i duhovnim blagostanjem. Često se pozivaju na svoje uobičajene vođe i organizacije radi predstavljanja koje je različito ili odvojeno od onih u glavnom društvu ili kulturi. Mnogi starosjedilački narodi i dalje održavaju jezik koji se razlikuje od službenog jezika ili jezika zemlje ili regije u kojoj žive.
U svijetu postoji između 370 i 500 milijuna domorodačkih naroda, u više od 90 zemalja. Iako čine samo 5 posto svjetske populacije, čine oko 15 posto ekstremno siromašnih. Očekivano trajanje života starosjedilačkih naroda do 20 godina je niže od očekivanog trajanja života osoba koje nisu autohtone u cijelom svijetu.
Autohtoni narodi često nemaju formalno priznanje svog zemljišta, teritorija i prirodnih bogatstava, često posljednji primaju javna ulaganja u osnovne usluge i infrastrukturu te se suočavaju s više prepreka za potpuno sudjelovanje u formalnom gospodarstvu, uživanje pristupa pravosuđu i sudjelovanje u političkim procesima i donošenje odluka. Ovo naslijeđe nejednakosti i isključenosti učinilo je autohtone zajednice ranjivijima na utjecaje klimatskih promjena i prirodnih opasnosti, uključujući i izbijanja bolesti poput COVID-19. Ranjivosti zbog pandemije pogoršavaju se nedostatkom pristupa nacionalnim zdravstvenim, vodoopskrbnim i kanalizacijskim sustavima, zatvaranjem tržišta i ograničenjima kretanja koja su uvelike utjecala na njihova sredstva za život, nesigurnost hrane i dobrobit.
Dok autohtoni narodi posjeduju, zauzimaju ili koriste četvrtinu svjetske površine, oni štite 80 posto preostale svjetske biološke raznolikosti. Posjeduju vitalno predničko znanje i stručnost o tome kako se prilagoditi, ublažiti i smanjiti rizik od klime i katastrofa. U kontekstu pandemije COVID-19, postoji mogućnost rada preko tradicionalnih vlasti i iscjelitelja starosjedilačkih naroda na pružanju točnih informacija o prevenciji bolesti, distribuciji zaštitne opreme i higijenskih potrepština te potpori tradicionalnoj medicini, sredstvima za život i oporavku na različite načine koji odgovaraju prioritetima i kulturama starosjedilaca.
Veći dio zemlje koju zauzimaju starosjedilački narodi nalazi se u uobičajenom vlasništvu, pa ipak mnoge vlade priznaju samo dio ove zemlje kao formalno ili pravno pripadno starosjedilačkim narodima. Čak i kad su autohtoni teritoriji i zemljišta priznati, zaštita granica ili korištenje prirodnih resursa od strane vanjskih strana često su slabi. Nesigurno posjedovanje zemljišta pokretač je sukoba, degradacije okoliša i slabog gospodarskog i društvenog razvoja. To ugrožava kulturni opstanak i vitalne sustave znanja - oba doprinose ekološkom integritetu, bioraznolikosti i zdravlju okoliša o kojima svi ovisimo.
Poboljšanje sigurnosti posjeda zemljišta, jačanje upravljanja, promicanje javnih ulaganja u kvalitetno i kulturno primjereno pružanje usluga te podrška autohtonim sustavima otpornosti i sredstava za život ključni su za smanjenje višedimenzionalnih aspekata siromaštva doprinoseći ciljevima održivog razvoja (SDG). Svjetska banka surađuje s autohtonim narodima i vladama kako bi osigurala da širi razvojni programi odražavaju glasove i težnje autohtonih naroda.
Tijekom posljednjih 20 godina, prava starosjedilaca sve su više priznata usvajanjem međunarodnih instrumenata i mehanizama, poput Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda (UNDRIP) iz 2007., američke deklaracije o pravima starosjedilaca 2016., 23 ratifikacije Konvencije o starosjedilačkim i plemenskim narodima iz 1991., osnivanje Stalnog foruma Ujedinjenih naroda za pitanja starosjedilaca (UNPFII), Stručni mehanizam za prava starosjedilaca (EMRIP) i Posebni izvjestitelj UN -a za Prava starosjedilaca (UNSR).
Izvor: https://www.worldbank.org/en/topic/indigenouspeoples
Post je objavljen 10.08.2021. u 08:36 sati.