AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 10.08.2021.
MEĐUNARODNI DAN AUTOHTONIH NARODA SVIJETA
STAROSJEDIOCI DOPRINOSE ZAŠTITI OKO 80 POSTO BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI
Deklaracija visokog predstavnika Josepa Borrella, u ime Europske unije, 9. kolovoza 2021. International Day of the World’s Indigenous Peoples
Europska unija, koje je dio i Republika Hrvatska, poznaje mnoge druge teme od onih koje dominiraju u Hrvatskoj. Europska međunarodna zajednica uvažava razlićitost naroda što naglašava kroz moto „ ujedinjeni u različitosti“ koji je u upotrebi od 2000. godine. Kroz taj slogan naglašava se povezivanje, kultura i naroda te tako stvaranje prosperiteta. Međunarodni dan autohtonih naroda svijeta je teme iz područja vanjske politike Europske unije koja govori o važnosti autohtonih naroda koji su povezani sa opstankom baštine njihovih zemalja.
Međunarodni dan autohtonih naroda svijeta je 8. kolovoz. Zato je Josepa Borrell, visoki predstavnik EU izdao Deklaraciju u kojoj je napisao : „Na Međunarodni dan autohtonih naroda u svijetu slavimo otpornost i snalažljivost autohtonih naroda u cijelom svijetu. Ove godine pridružujemo se Ujedinjenim narodima u pozivu na novi društveni ugovor, gdje nitko ne ostaje izvan njega.
Odgovor na pandemiju COVID-19 zahvatio je autohtone narode u cijelom svijetu. To je opteretilo njihova prava, posebice ravnopravan pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, zemljištu i prirodnim resursima. To je dodatno pogoršalo postojeću ekonomsku marginalizaciju i diskriminaciju autohtonih naroda. U područjima tropskih šuma, ekonomski interesi su često prevladavali pri izmjenama društvenih i ekoloških zakona, politika i zaštitnih mjera.
Svjedoci smo alarmantnog razvoja događaja: povećanje isključenosti autohtonih naroda u odlučivanju; širenje industrijske djelatnosti; povećano otimanje zemljišta i ilegalna sječa; te porast kriminalizacije i nasilja nad autohtonim braniteljima ljudskih prava. Autohtoni branitelji ljudskih prava činili su gotovo trećinu od više od 330 branitelja ljudskih prava ubijenih u svijetu 2020. Mnoge od njih bile su žene.
Kultura, jezik, duhovnost i politika autohtonih naroda, ekonomija i opstanak povezani su sa njihovim zemljama. Moramo poštovati njihov odnos s prirodom i običajima. Oni globalno doprinose zaštiti oko 80% biološke raznolikosti. Pandemija je jasno pokazala da je došlo vrijeme za novi društveni ugovor. Poštivanje načela slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka, kulturno primjerene socijalne zaštite i održivog očuvanja prirodnih staništa mora biti dio planova oporavka od COVID-19.
U tu svrhu EU nastavlja financirati niz projekata u okviru Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava. U 2020. godini EU je također proširio svoj doprinos Indigenous Navigatoru, sustavu prikupljanja podataka otvorenog koda, koji se temelji na zajednici i alatu za mapiranje koji vode autohtoni narodi. Svojim pravodobnim izvješćima neprocjenjiv je izvor za procjenu utjecaja pandemije COVID-19 na autohtone narode i za razmatranje mjera za rješavanje nepravde s kojom se suočavaju.
Danas ponavljamo svoju čvrstu predanost izgradnji i redizajniranju novog društvenog ugovora kroz pravičan oporavak nakon pandemije posvuda, koji osigurava poštivanje, zaštitu i ispunjenje prava autohtonih naroda, kako je navedeno u Deklaraciji UN-a o pravima starosjedilaca . (Priopće Vijeća EU 9. kolovoza )
AUTOHTONI NARODI NA ČETVRTINI SVJETSKE POVRŠINE
Autohtoni narodi različite su društvene i kulturne skupine koje dijele zajedničke veze predaka sa zemljama i prirodnim resursima u kojima žive, zauzimaju ili su iz njih raseljene. Zemlja i prirodni resursi o kojima ovise neraskidivo su povezani s njihovim identitetima, kulturama, sredstvima za život, kao i s njihovim fizičkim i duhovnim blagostanjem. Često se pozivaju na svoje uobičajene vođe i organizacije radi predstavljanja koje je različito ili odvojeno od onih u glavnom društvu ili kulturi. Mnogi starosjedilački narodi i dalje održavaju jezik koji se razlikuje od službenog jezika ili jezika zemlje ili regije u kojoj žive.
U svijetu postoji između 370 i 500 milijuna domorodačkih naroda, u više od 90 zemalja. Iako čine samo 5 posto svjetske populacije, čine oko 15 posto ekstremno siromašnih. Očekivano trajanje života starosjedilačkih naroda do 20 godina je niže od očekivanog trajanja života osoba koje nisu autohtone u cijelom svijetu.
Autohtoni narodi često nemaju formalno priznanje svog zemljišta, teritorija i prirodnih bogatstava, često posljednji primaju javna ulaganja u osnovne usluge i infrastrukturu te se suočavaju s više prepreka za potpuno sudjelovanje u formalnom gospodarstvu, uživanje pristupa pravosuđu i sudjelovanje u političkim procesima i donošenje odluka. Ovo naslijeđe nejednakosti i isključenosti učinilo je autohtone zajednice ranjivijima na utjecaje klimatskih promjena i prirodnih opasnosti, uključujući i izbijanja bolesti poput COVID-19. Ranjivosti zbog pandemije pogoršavaju se nedostatkom pristupa nacionalnim zdravstvenim, vodoopskrbnim i kanalizacijskim sustavima, zatvaranjem tržišta i ograničenjima kretanja koja su uvelike utjecala na njihova sredstva za život, nesigurnost hrane i dobrobit.
Dok autohtoni narodi posjeduju, zauzimaju ili koriste četvrtinu svjetske površine, oni štite 80 posto preostale svjetske biološke raznolikosti. Posjeduju vitalno predničko znanje i stručnost o tome kako se prilagoditi, ublažiti i smanjiti rizik od klime i katastrofa. U kontekstu pandemije COVID-19, postoji mogućnost rada preko tradicionalnih vlasti i iscjelitelja starosjedilačkih naroda na pružanju točnih informacija o prevenciji bolesti, distribuciji zaštitne opreme i higijenskih potrepština te potpori tradicionalnoj medicini, sredstvima za život i oporavku na različite načine koji odgovaraju prioritetima i kulturama starosjedilaca.
Veći dio zemlje koju zauzimaju starosjedilački narodi nalazi se u uobičajenom vlasništvu, pa ipak mnoge vlade priznaju samo dio ove zemlje kao formalno ili pravno pripadno starosjedilačkim narodima. Čak i kad su autohtoni teritoriji i zemljišta priznati, zaštita granica ili korištenje prirodnih resursa od strane vanjskih strana često su slabi. Nesigurno posjedovanje zemljišta pokretač je sukoba, degradacije okoliša i slabog gospodarskog i društvenog razvoja. To ugrožava kulturni opstanak i vitalne sustave znanja - oba doprinose ekološkom integritetu, bioraznolikosti i zdravlju okoliša o kojima svi ovisimo.
Poboljšanje sigurnosti posjeda zemljišta, jačanje upravljanja, promicanje javnih ulaganja u kvalitetno i kulturno primjereno pružanje usluga te podrška autohtonim sustavima otpornosti i sredstava za život ključni su za smanjenje višedimenzionalnih aspekata siromaštva doprinoseći ciljevima održivog razvoja (SDG). Svjetska banka surađuje s autohtonim narodima i vladama kako bi osigurala da širi razvojni programi odražavaju glasove i težnje autohtonih naroda.
Tijekom posljednjih 20 godina, prava starosjedilaca sve su više priznata usvajanjem međunarodnih instrumenata i mehanizama, poput Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda (UNDRIP) iz 2007., američke deklaracije o pravima starosjedilaca 2016., 23 ratifikacije Konvencije o starosjedilačkim i plemenskim narodima iz 1991., osnivanje Stalnog foruma Ujedinjenih naroda za pitanja starosjedilaca (UNPFII), Stručni mehanizam za prava starosjedilaca (EMRIP) i Posebni izvjestitelj UN -a za Prava starosjedilaca (UNSR).
Izvor: https://www.worldbank.org/en/topic/indigenouspeoples
| < | kolovoz, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Svibanj 2024 (1)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter