Marketing
UKRAJINA ŽELI POVRATITI POLUOTOK KRIM
SUMMIT KAO POLITIKA MEĐUNARODNOG PRITISKA
Krimska platforma novi je međunarodni oblik konzultacija i koordinacije uspostavljen za razvoj inicijative predsjednika Ukrajine Volodymyra Zelenskog koji traje u Ukrajini 23. i 24. kolovoza . Cilj je poboljšanje učinkovitosti međunarodnog odgovora na okupaciju poluotoka Krima 2014. godine od strane Rusije. Summit se održava u prisutnosti više od 40 etak visokih predstavnika, premijera država i Vlada. U Ukrajinu na summit otputovao i hrvatski premijer Andrej Plenković u pratnji ministra obrane dr. Maria Banožića i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana.Svoje predstavnike na summitu platforme o Krimu imati će i Sjedinjene Američke Države.
Cilj summita platforme o Krimu je povećanja međunarodnog pritiska na Kremlj, sprječavajući daljnja kršenja prava kao i postizanje glavnog cilja, a to je osigurati da Rusija prekine okupaciju poluotoka Krima i da ukrajinska vlada ponovno preuzme kontrolu nad poluotokom.
Ruska vlada organizirala protuzakoniti referendum o odvajanju poluotoka od Ukrajine 16. ožujka 2014. Rezultati referenduma na međunarodnoj razini nisu priznati. Ali 18. ožujka 2014. godine je ruski predsjednik Putin unilateralno proglasio priključenje Krima Rusiji.
Tek 1954. je taj, tada ruski poluotok administrativno integriran u sovjetsku republiku Ukrajinu. Tu inicijativu je pokrenuo tadašnji šef Komunističke partije SSSR-a, Nikita Hruščov. Nakon pada Sovjetskog saveza 1991. godine je Krim postao dio neovisne Ukrajine. Dvije trećine stanovništva toga poluotoka su Rusi. Ruski parlament je 1992. Hruščovu odluku proglasio nevažećom. Poluotok Krim je proglasio neovisnost od Ukrajine. Godine 1994. se sukob ponovno zaoštrio. Na Krimu je za predsjednika izabran Juri Meškov, koji je pogurao priključenje Rusiji. Ali i taj put je Kijev uspio zadržati Krim u državnim okvirima Ukrajine. Funkcija predsjednika Krima je ukinuta, a Meškov je pobjegao u Rusiju. Godine 2017. je dogovoreno da Rusija svoje vojnike 2017. povuče s Krima - ali donedavni ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič je rok za povlačenje produljio do 2042. godine.“
Poluotok Krim veličine 26 tisuća kilometara kvadratnih je danas Republika Krim, kao jedna od federalnih jedinica Rusije.
Ali na Krimu nije samo riječ o politici jer se na poluotoku, kao i u Crnom moru navodno nalaze nalazišta plina koji je prestižno važan energent. Važan je i za Rusiju i za Ukrajinu koja je ovisna o ruskom plinu.
Na Krimu su nastanjeni Rusi Ukrajinci i Tatari. Ukrajinci i Tatari nisu za odcjepljenje poluotoka od Ukrajine. Posebno su Tatari s Krima imali loša iskustva s Rusima za vrijeme Staljina.
(m.zouhar zec)
Post je objavljen 23.08.2021. u 11:52 sati.