AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 29.08.2021.
ŠPILJE I JAME U HRVATSKOJ POSTALE SU ODLAGALIŠTE OTPADA !
POSTOJE LI PLANOVI I DUGOROČNA RIJEŠENJA ZA BILO KOJU VRSTU OTPADA?
Tema smeće je tema od koje svakog političara od nivoa općine do nivoa ministra, u čijem je resoru pitanje otpada i njegovo zbrinjavanje, sve do predsjednika Vlade mora zaboljeti glava. Jer smeće i otpad je teška neriješena tema, jednako teška i teško rješiva kao i epidemija koronavirusa, kao i obnova grada Zagreba i Banovine gdje su nastali ruševni objekti od potresa 2020. i 2021. godine.
Otpad svi građani gradova, kao i sela stvaraju svakoga dana, i odlažu ga u kante i kontejnere za to namijenjene. Ali gdje otpad završava kada ga komunalni djelatnici odvezu, to je znano samo komunalcima. Jer građanima u mnogim općina nije poznato gdje se otpad odlaže i što se s njim dešava nakon što ode u komunalne kamione. Gdje se prikuplja i skladišti, gdje se reciklira, gdje ide kompostni otpad i gdje su odlagališta komposta koji se u posljednje vrijeme odvaja? Na to pitanje građani ne znaju odgovor, a pitanje je imaju li odgovor i glavni i odgovorni u svakoj lokalnoj jedinici. Svaka općina u Hrvatskoj ima komunalnu službu nadležnu za sakupljanje otpada, no kako se otpad zbrinjava to na kraju ostaje nejasno. Zapravo ostaje nejasno građanima koji znaju da otpada na svjetlu dana ne smije biti, jer to doslovno zahtijeva kultura življenja. Posebno je to jasno u područjima gdje je razvijen turizam, da otpad ljudskim očima ne smije biti vidljiv. I kamo s otpadom? I onaj tko bi zapalio otpad izvan urbane sredine, negdje na kraju sela, ne smije, jer je svako paljenje u tijeku ljetnih mjeseci do 1. listopada je zabranjeno radi mogućeg izazivanja požara . Skladištiti vlastiti otpad nije moguće jer nitko za to nema uvjeta. Ljudi zato pribjegavaju riješenjima kakvo je poznato speleolozima čija je aktivnost spuštanje u speleološke jame, a o kome je na facebooku izvjestila inicijativa „Čisto podzemlje“.
Radi se o tzv.GačInoj jami, koja je duboka 85 metara. Kako piše „ Jama se nalazi u gusto naseljenom području Zagvozda u zaleđu Biokova. Dno jame, dvorana promjera 20 m, zatrpana je s više od sto kubika otpada pa je nepoznato da li se jama pruža dalje u dubinu. Ima tu strvina, krupnog i sitnog komunalnog otpada, građevinskog otpada, opasnog otpada (lijekovi, kemikalije, pesticidi i sl.)... Potrebno je organizirati odvoz otpada i u razgovoru s lokalnim stanovništvom zaseoka Gaćeše ukazati na posljedice bacanja u jamu.“ Onečišćenje je javnosti učinio dostupnim Roman Ozimec iz udruženja Osmica društva za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti .
Kada su vodeće svjetske institucije osvijestile da je spaljivanje otpada uzrokuje veliko zagađivanje zraka,od 2015., bar u EU, zatraženo je da se rješenju ide načinom recikliranja otpada, što znaći da veliki dio otpada mora postati nova sirovina.
KOMPROMISNI MIR ZA JAKUŠEVAC
U Zagrebu je Jakuševac sinonim za sve što je otpad, jer tamo se otpad više desetaka godina sabire i na određen način skladišti u tlo. Bilo je kroz godine više pokušaja prosvjeda stanovnika koji žive u blizini Jakuševca da se odlagalište kao glavno gradsko smetište zatvori, no teško je bilo naći novu lokaciju, jer građani u svojoj životnoj sredini ne žele deponiju smeća. No pokojni gradonačelnik Bandić se dosjetio riješenju koje je donijelo mir: građanim oko odlagališta Jakuševaca određena je financijska naknada za smrad koji dolazi s Jakuševca i zavladao je kompromisni mir. A taj mir još uvijek traje. I gospodarenje otpadom u Marišćin kod Rijeke, kao i na Kaštijunu na jugu Istre, nisu zadovoljavajući načini zbrinavanja otpada, jer se smeće i dalje u određenim količinama zatrpava.
U neformalnim razgovorima s osobama različitih struka prevladava mišljenje da se usprkos odvajanju dio otpada i dalje, iako sortiran, odvozi na Jakuševac. Ako je tako nije razumno radi građana koje se drži u zabludi, a istovremeno se traži od njih da sortiraju otpad.
No gdje su danas u Hrvatskoj tvornički kapaciteti za reciklažu plastike, stakla, komposta, papira, željeza, lima, elektroničkog otpada, krupnog otpada, otpada od kože i umjetne kože kao što su cipele i odjeća, ostala obuća, odjeća od platna , i svega ostalog … tko to zna ? Gdje su preradbeni kapaciteti otpadnog materijala u novu sirovinu, trebalo bi informativno biti poznato svakom stanovniku svake općine i svakoga grada koja prikuplja i sortira otpad. Zašto ? Zato što bi to saznanje podiglo svijest svih uzrasta stanovnika o potrebi održavanja čistoće na ulici, u dvorištu, u prirodi i u okolišu, bio taj okoliš pet metara od ceste ili 20 kilometara u unutrašnjosti prirode. Svatko bi znao da bi otpad koji bi odnio na za njega označeno mjesto, bio prerađen i ponovo korisno upotrijebljen.
ZA SMEĆE I OTPAD SLUČAJNA RIJEŠENJA?
Zašto Hrvatska nema reciklažnih kapaciteta za otpad? Ili ih možda ima? Ali gdje, na kojim su adresama po Hrvatskoj? Smeća je svakodnevno veoma mnogo! Odgovor javnosti duguje resor za otpad pri ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, koji je sveden na Službu za otpadi ? Reciklažna dvorišta su sakupljališta koja se gotovo stidljivo otvaraju i po manjim općinama. Kažem stidljivo se otvaraju, jer u nekim općinama rade 15 sati u osam dana. A to nije dovoljno. I tu nije kraj priči s otpadom odnosno smećem. Tu se priča nastavlja, jer otpad je materijal koja traži ažurnost postupanja kao i njegovo stvaranje, odlaganje i odvoz. Do kada će pitanje otpada i smeća biti prepušteno stihiji i slučajnim rješenjima? Jer ovo što je do sada na djelu nisu poslovi s dugim i stabilnim rezultatom.
Zašto za plastične boce i najlon sakupljalište ne postoji u centru svakog većeg mjesta? Zato što takvih sakupljališta gdje se boca može prodati po 0,50 lipa nema u manjim mjestima, pretežno su u gradovima u većim trgovačkim centrima, zato plastičnih odbačenih boca od sokova, kao i limenki, ima uz cestu, na svakoj površini, u bunarima, vrlo mnogo u moru, u potocima, rijekama i većim jamama koje su dostupne uz puteve u prirodi. A glomazni otpad,- stari namještaj, istrošeni kućanski električni aparati, automobilske gume svih vrsta, šuta i otpad koji je nastao prilikom pregradnje i gradnje nije samo otpad svojstven za grad, već i za ruralne sredine. A za takav otpad trebaju postojati kapaciteti za njegovo zbrinjavanje u svakoj lokalnoj jedinici.
Tu priča tek počinje, jer otpad je materijal koja traži ažurnost postupanja kao i njegovo stvaranje, i odlaganje i odvoz otpada . Postoje li planovi i dugoročna rješenja za reciklažne kapacitete u ladicama Službe za otpad Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja? Objavite ih napokon!
Margareta Zouhar Zec
| < | kolovoz, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Svibanj 2024 (1)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter