REPUBLIKA SRPSKA ENTITETSKIM ZAKONOM ODBACILA INZKOVE ODLUKE
U Uredu visokog predstavnika (OHR) u Sarajavu na dužnosti međunarodne institucije koja je uspostavljena kao odgovorna za nadgledanje implementacije civilnih aspekata Mirovnog sporazuma, kojim je završen rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine, od 1.kolovoza 2021. na dužnosti je Christian Schmidt njemački političar Kršćansko socijalne unije ( CSU). Istekao je mandat dr.Valentinu Inzku koji je na toj dužnosti bio 12 godina. Prema Aneksu Općeg okvirnog sporazuma za mir, OHR ima status diplomatske misije u Bosni i Hercegovini.
Neposredno prije odlaska s dužnosti, točnije 23. srpnja dr. Inzko je, koristeći svoje ovlasti, donio dopunu Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, a kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama nadležnih međunarodnih i domaćeg suda.
Genocid, posebno u Srebrenici je bolno ljudsko i moralno pitanje koji je i 27. godina od događaja za pripadnike srpske nacionalnosti u Republici Srpskoj događaj koji se nije dogodio. I zaborav prema ubijanju i negiranju genocida osam tisuća dječaka,muškaraca i staraca bošnjačke nacionalnosti zadobio je takve razmjere u Republici Srpskoj koja čini jedan od triju entiteta u BiH da je visoki predstavnik Inzko odlučio svojim ovlastima i zakonom ograničiti negiranje genocida. Oni koji razumiju i prate događanja u Bosni i Hercegovini komentirali su taj događaj riječima „ zašto to visoki predstavnik nije učinio prije“, drugi su pak konstatirali da je“ bolje i sada, nego da nije učinjeno ništa“.
Koliko je Zakon Inzka točka prijepora za RS najviše svjedoči činjenica da je
Narodna skupština Republike Srpske 26. srpnja usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka. Skupština RS donijela je dopunu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske. Kakvo je raspoloženje zastupnika u Skupštini Republike Srpske prema Inzkovoj Odluci govori podatak da je od 73 zastupnika njih 70 glasao za odbacujemo odluke Visokog predstavnika Inzka, jer njegove odluke smatraju neprihvatljivim i ništavnim.
I tako je parlament Republike Srpske po hitnom postupku usvojio izmjene entitetskog kaznenog zakona, te svojim zakonima želi sankcionirati osobe koje vrijeđaju naziv i znakovlje – zastavu, grb i himnu - entiteta Republike Srpske. Izrijekom je kao kazneno djelo navedeno eventualno nazivanje RS-a “ili njezinih naroda” genocidnima. Za to su propisali kazne do - 15 godina zatvora. m.z.z.
Već 1. kolovoza u BiH je stigao u službeni posjet Miguel Berger ministar njemačkog Ministarstva vanjskih poslova. Sa članovima Predsjedništva, Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem , razgovarati će o reformama koje su uvjet za postizanje kandidatskog statusa BiH u EU, ali i drugim važnim temama, poput izmjena izbornog zakonodavstva, migracija, suradnje s NATO savezom itd.
Osim toga, ministar Berger položijo je vijenac u Memorijalnom centru Potočari, prenio radiosarajevo.ba U središtu političkih razgovora bit će EU-integracija, njemačka podrška Bosni i Hercegovini na njenom putu ka EU i reformski napredak koji je neophodan za to. Ministar će posjetiti i prihvatni centar za migrante Blažuj koji je izgrađen uz pomoć njemačke službe za tehničku pomoć
ŠTO JE PROPISAO ILI NAMETNUO KRIVIČNIM ZAKONOM BIVŠI VISOKI PREDSTAVNIK VALENTIN INZKO U BiH, KOJEMU JE MANDAT ISTEKAO 31. SRPNJA 2021. A ŠTO NIJE S DOŽIVLJAJEM PRAVDE ENTITETA REPUBLIKE SRPSKE? Evo nekoliko ključnih članaka:
Dopuna članka 145a:
ČLAN 1.Stavak 3
"Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Stavak 6 kaže:
Tko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”
Stavak 7 kaže:
“ Počinitelj kaznenog djela koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog proračuna, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”
Post je objavljen 01.08.2021. u 15:13 sati.