Marketing
PROTUPRAVNO POSTUPANJE NA INTERNETU
INTERNET NASILJE OD PROŠLE GODINE
IMA ODREDBE U KAZNENOM ZAKONU RH
U okviru projekta Surf and Sound (Support, Unite, Respond, Figt to Stio Online violence) koji financira Europska unija, Surfanje i zvuk (Podrška, ujedinite se, odgovorite na borbu za zaustavljanje nasilja na internetu) iz programa Rights Eqality and Citizenship ( Jednakost prava i državljanstvo) održana je 10. ožujka prva radionica za urednike i novinare pisanih i elektroničkih medija na temu
on line prepoznavanja i suzbijanja nasilja nad ženama. Projekt je dobila Udruga B.a.b.e. a provodi ga s Agencijom za elektroničke medije, koja je zainteresirana za suzbijaanje govora mržnje, te seksističkog govora i seksističkog prikaza žena u medijima.
O zakonodavnom okviru na radionici govorila je Ines Boić odvjetnica koja surađuje s Udrugom B.a.b.e. Rekla je da nema jedinstrvene definicije on line nasilja, a doživljavaju ga žene u 90 posto više slučajeva nego muškarci.” U takvim slučajevima uvijek se radi o slikama ili snimkama koje su žrtvu prikazale u eksplicitnom događaju. Dakle ako su fotografije ili snimke bile proširene žrtve su bile kompromitirane. Jako je česta osvetnička pornografija ili pornografija bez pristanka. U Kaznenom zakonu se to zove objavljivanje snimki porno eksplicitnog sadržaja . A od nejga treba razlikovati drugo kazneno djelo a to je dijelo prijetnje koje se također može odnositi do objavljivanja snimki spolno eksplicitnog sadržaja”.” Ne radi se o istim kaznenim djelimaa rekla je odvjetnica Boić te nastavila “ Osvjetnička pornografija je i u situaciji kada netko prijeti da će objaaviti neke kompromitirajuće materijale, ali to još nije ostvario. Ali je time učinio djelo prijetnje. Često se može čuti kolokvijalni izraz “ ucjena” , kao kazneeno djelo, i zaista je prije nekog vremenaa postojala u kaznenom zakonu. Međutim ucjena danas pod takvim imenom u kaznenom zakonu ne postoji. No postoji djelo iznude. Prije čemo čuti za termin “ mržnja”, a on se zapravo kazneno zove “poticanje na nasilje” – govorila je u svom izlaganju ines Boić te nastavila “ U hrvatskom kaznenom zakonu, kako ne postoji definicija rodnog nasilja,mnogo toga je prepušteno razvoju sudske prakse.
“Protiv on line nasilja moguće se boriti i u građansko pravnoj sferi .” naglasila je odvjetnica Boić te nastavila “Agencija za zaštitu osobnih podataka mogla bi biti uzeta u obzir i djelovati u slučaju da je portal ili web stranica eksplicitnog izraza u RH ili nekoj od zemalja EU.
S lijeva: Ines Boić odvjetnica, Dean Šarčević kordinator projekta, mr. sociologije Suzana Kunac članica B.a.b.e. koja je provjerila na radionici praktičnim zadatkom stečeno znanje novinara o temi nasilja na internetu
Agenciji za zaštitu osobnih podataka, relevantan je domaći zakonodavni okvir. Također je to i u Zaštiti ljudskih prava i sloboda, u dokumentu diskriminacije nad ženama, u Istambulskoj konvenciji, u Ustavu RH koji je hijerarhijski najbliži i čitav niz načela koja su u Ustavu, njegove najveće vrednote su ravnopravnost spolova i prava svake osobe, a isto tako unutar RH,vrlo je ekstenzivan katalog ljudskih prava i temeljnih sloboda.”
“ Drugi jako važan pravni document zaštite, koji je u izravnoj primjenu u RH je Europska konvencija, službeno Konvencija Vijeća Europe, prava i temeljnih sloboda . Žrtve nasilja se mogu pozvati da putem te konvencije mogu izravno doći na Europski sud za ljudska prava i to u onim situcijama kada domaća tijela nisu obavila svoju zadaću onako kako treba, dakle kada nisu na ispravan način zaprimile prijavu, procesuirale prijavu, poduzele progon počinitelja u sitacijama kada je za to postojala osnovna sumnja, konačno kada nisu primjereno kaznili počinitelji. A praksa Europskog suda za ljudska prava iz gore dostupnih izvora, predstavlja izvor prava u RH.”
KAZNENO PRAVNI OKVIR
On line naselje je došlo u fazu kada se ne može nekoga ugrožavati bez posljedica. U kazneno pravnom okviru su sankcije koje govore same za sebe, ne samo o počinitelju već i o društvu u cjelini, što je njihova temljnaa funkcija.
“ Upravo je zato važno imati temeljni okvir.Za žrtve nasilja još uvijek je postojanje nekog čvrstog kazneno pravnog okvira jamstvo zaštite. Eksplicitne snimke porno sadržaja, radi se o kaznenom djelu koje je relativno novo a njegov je kazneni okvir Član. 144A Kaznenog zakona. Radi se o kaznenom djeluju koje je uvršteno u katalog kaznenih djela 31. srpnja 2021. godine.
Do tada ovo kazneno djelo nismo imali . Radnje koje su se odnosile na članak .144A kaznenog zakona, prije, su se progonile na druge načine. Udruga B.a.b.e. je tu odigrala vrlo važnu ulogu. Naime Ministasrtvo pravosuđa je, kako je Udruga sudjelovala u e savjetovaanju i iskazala svoje komentare, tako je izneseno i to da nam u kaznenom zakonu nedostaje kazneni akt za inkriminirano djelo eksplicitno porno sadržaja u okviru online nasilja na internetu.
“Kod ovog kaznenog djela- da bi ono bilo ostvareno- treba postojati zloupotreba odnosa povjerenja.Radi se o osobama koje su u nekoj vrsti intimne veze – bračni partneri, intimni partneri – svejedno je jer se na njih primjenjuje ovaj članak zakona, kada nastupi kazneno djelo, kada se snimke učine dostupne većem broju osoba.
U članku 2. govori se o snimkama koje su nastale korištenjem umjetne inteligencije, koje osobu prikazuju kao da se radi o nečem u realnom vremenu, a zapravo se radi o potpuno istom snimku.
“Ono što se nemože dovoljno naglasiti je to što su rokovi za prijavljivanje tog kaznenog djela razmjerno kratki – svega tri mjeseca od saznanja za kazneno djelo i za počinitelja. U velikom broju počinjenja djela počinitelj je partner. Dolazi do prekida emocionalne veze
Imamo i zloupotrebu. Imamo sitacija kada je snimka nastala bez znanja i bez pristanka žrtve u stanu.
To je kazneno djelo protiv privatnosti članak. 144. I 144 A KZ najviše kaznenih djela se nalazi u toj sferi kazneenog zakona. Zakon će se primijenjivati na prijavljivanje tog djela . To je jedno kazneno djelo koje je baš izrijekom elektronsko.”
S lijeva: Marija Lalić analitičarka medija i Suzana Kunac fotke mzz
“Kazneno djelo može nastati I na osnovu snimanja i propitkivanja putem interneta.
I Konačno u kontekstu zlouporaba osobnih podataka- primjer, osobni podaci za identifikaciju ( ime prezime, adresa. KZ 146.
Kazneno djelo se sastroji od čitavog niza radnji, incidenata, koji su - nedopustivo ponašanje. Sinonim ili za spolno uznemiravanje –najviše ga nalazimo u kontekstu radnih odnosa, putem interneta. Kaznena djela koja sam svrstala pod ostala: govor mržnje ili javno poticanje na mržnju, zlostavljanje na radu. Kazneno djelo silovanja se može smjestiti u on line teror u situaciji kada se internet koristi da bi se osobu prisililo da sama na sebi napravi radnju koja je izjednačena sa spolnim odnosom. Bilo je takvih situacija kada je policija odlučila za kazneni progon upravo radi djela silovanja on line “ – rekla je odvjetnica Boić.
Dean Šarčević je između ostaalog rekao kako je od Udruge B.a.b.e. pokrenuto savjetovalište koje jedino ima podatke u RH koji se odnose na online nasilje, a do sada su 44 osobe prijavile on line nasilje. Broj savjetovališta je 0800 200 144 i u slučajevima uznemiravanja savjetovalište je dostupno. Žrtve dolaze u lošem psihičkom stanju te trpe fzičko i psihičko nasilje".
Na radionicu je bila pozvana i analitičarka medija Marija Lalić koja radi s Agencijom za elektroničke medije te je govorila o primjerima kako su u medijima prikazani pojedini događaji internetskog nasilja.
No ispred Udruge B.a.b.e. radionici je prisustvovala i mlađa žena iz Osječko baranjske županije koja je doživjela internetsko nasilje, koje je trajalo tri godine na način da su njene intimne fotografije bile objavljene, ne samo na društvenoj mreži u RH, več čak na jednom austrijskom internet portal- o čemu je ona govorila. A neugodnosti koje je proživjela organizirao joj je njen bivši suprug – zaposlen izvan Hrvatske i to – može se zaključiti iz čiste osvete. Ne samo da je dugo vremena bila na bolovanju, već je napustila i svoj interes za bavljenje politikom. Povrh svega toga ozbiljno se zdrastveno razboljela. Na radionicu je došla u pratnji starije kćerke.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 11.03.2022. u 23:53 sati.