Pregled posta

NATO SAVEZ NE ŽELI BITI DIO SUKOBA U UKRAJINI

JENS STOLTEMBERG:
“NAMETANJEM ZONE ZABRANJENOG LETA IZAZVALI BI OPĆI RAT U EUROPI.

" NAŠ TEMELJNI ZADATAK JE ZAŠTITI I OBRANITI MILJARDU LJUDI KOJI ŽIVE U 30 ZEMALJA SAVEZNICA "

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu održao je 4. 3. u popodnevnim satima konferenciju za novinare. Kroz svoje odgovore objasnio je kako je NATO do sada pomogao Ukrajini i što trutno čini.
Zašto je ova press konferencija zanimljiva? Zato što glavni tajnik NATO saveza izrijekom kaže da NATO ne namjerava intervenirati ni u zraku ni na zemlji na tlu Ukrajine. A mnogobrojni svjetski prosvjedi građana, koji pozivaju na zaustavljanje rata u Ukrajini očekuju da netko vojno intervenira.
Ljudi su nemoćni pred zlom koje se dešava Ukrajini, a uvjerenja su da se nešto mora činiti, da NATO
Ili SAD moraju intervenirati i zaustaviti Putina i njegova naređenja da se Ukrajinski teritorij razara vojnim projektilima, a jednako se razaraju i civilni i vojni ciljevi, o čemu svjedočemnogobrojni novinarski izvještaji. Osim što ruska vojska granatira I bombardira škole, bolnice, kulturne institucije, John Biden je več jasno rekao da SAD neće vojno intervenirati u Ukrajini. No što o razlozima vojne ne intervencije NATO snaga kaže Jens Stoltenberg, objasnio je u odgovorima na pitanja novinara.
Objavljujem stoga Stoltenbergovo kratko uvodno izlaganje, a zatim pitanja novinara i odgovre glavnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga (63) On je norveški političar koji je na dužnosti glavnog tajnika NATO-a od 2014. godine. U političkoj karijeri bio je ministar financija i ministar industrije, te dva je puta norveški premijer, prvi puta 2000 -2001., a onda od 2005. do 2013. Po struci je ekonomist .
TV Al Jazera prenosila je direktno, sa simultanim prijevodom, Stoltenbergovu konferenciju za novinare, a odatle je i ovaj, najprije snimljen, pa pisan novinarski materijal .
Margareta Zouhar Zec

JENS STOLTENBERG

JENS STOLTENBERG "Rusija izvršava ničim isprovociranu invaziju Ukrajine koju NATO i cijeli svijet osuđuju. Riječ je o najgoroj vojnoj agresiji u Europi u proteklih više desetljeća. Gradovi su pod opsadom, škole bolnice I stambene zgrade se granatiraju, nesmotrene aktivnosti na području nuklearne elektrane Zaporožje protekle noći i mnogi civili su ubijeni ili ranjeni.

U DANIMA KOJI DOLAZE VJEROJATNO ĆE BITI GORE

U danima koji dolaze vjerovatno će biti gore. Biti će više smrti, biti će više patnji I više razaranja. Ruske snage dovlače sve teže oružje i nastavljaju svoje napade širom te zemlje.
Na našem današnjem sastanku ukrajinski ministar vanjskih poslova obratio se NATO suradnicima : saveznici su izrazili solidarnost, duboko poštovanje prema hrabrosti ukrajinskog naroda i njihovim oružanim snagama.
Tokom više mjeseci upozoravali smo da predsjednik Putin namjerava napasti Ukrajinu.Zbog toga su NATO saveznice uložile velike napore kako bi došlo do diplomatskog riješenja. Istovremeno smo istakli da će Rusija platiti vrlo visoku cijenu za ovu ponovnu agresiju protiv Ukrajine.

OVO JE RAT PREDSJEDNIKA PUTINA KOJI JE SAM IZABRAO
Rusija sada plaća tu cijenu. Ovo je rat predsjednika Putina, rat koji je sam izabrao, planirao i koji izvršava protiv mirne zemlje.
Pozivamo predsjednika Putina da zaustavi ovaj rat odmah, da povuće sve svoje snage iz Ukrajine bez ikakvih uslova.I da se uključi u iskrenu diplomacijui to sada. NATO ve saveznice su povećale svoju podršku Ukrajini kako bi država izvršila svoje pravo na samoodbranu, koje je dio Ujedinjenih nacija.
Ministri su se bavili odgovorom na ovu krizu i razgovarali smo o dugoročnim edukacijama za našu sigurnost. Pojačali smo odbranu i odvračanje na kopnu, zraku i na moru. Sa SAD a i Europe poslane su više trupa i alijanse. Raspoređujemo snage za brzi odgovor NATO -a, imamo više od 130 aviona u visokoj pripravnosti, kao I mnogo đipova od sjevera do mediterana i brodova. Raditi ćemo sve što je potrebno kako bismo branili svaki pedalj napadnute teritorije.
NATO je odbramvena alijansa. Naš put i zadatak jest da čuvamo put I sigurnost naših 30 nacija. Mi nismo dio ovog sukoba.Imamo odgovornost da osiguramo da kriza ne eskalira I da se ne proširi izvan Ukrajive, zato što bi to imalo još gore posljedice I bilo bi još opasnije I došlo bi do još više ljudskih patnji. Dakle NATO ne želi rat s Rusijom.
Ambicije Kremlja su da ponovo stvori sferu utjecaja i da uskrati svom protivniku pravo da izabere svoj put. Razgovoramo s partnerima o zemljama koje mogu biti pod rizikom, a to su Gruzija i Bosna I Hercegovina. Ruska je agresija stvorila neko novo vrijeme za našu sigurnost.Opravdavaju korištenje sile I mi se suočavamo sa najvećim sukobom u posljednje vrijeme. Mnogo toga je na kocki. Kako ćemo organizirati naše države, da li će demokracija ili autoritarizam da pobjedi . I na kraju trebamo znati u kakvom svijetu trebamo živjeti.

NATO SAVEZU SE PRIDRUŽILA EU FINSKA I ŠVEDSKA

Odnos s Rusijom se temeljno promijenio na dugoročno. Međutim I dalje smo posvežćeni diplomaciji I dajemo joj šansu, diplomaciji I dijalogu, kako bismo izgladili bilo kakvu eskalaciju ili nesporazume I nerazumijevanje . Moramo tražiti izlaz iz ove krize. Moramo čuvati naše nacije sigurnim. Kako bismo to ppostigli. Europa I Amerika moraju biti zajedno u solidarnosti.U ovom opasnom trenutku ni jedna država ne može da djeluje sama.
Predsjednik Putin nije uspio da nas podjeli. NATO je sada ujedinjeniji i odlučniji i jači nego ikada. Također blisko surađujemo sa partnerima istomišljenicima. Danas su nam se pridružili Europska unija, Finska i Švedska .
Kao odgovor na rusku agresiju odlučili smo da ćemo jačati kordinaciju,kao I podjelu informacija sa Finskom I Švcedskom. Objet e države tada učestvuju u svim NATO vim, konsultacijama u vezi s ovom krizom.Ovog popodneva prisustvovati ću sastanku ministara inostranih poslova EU kako bismo dogovorili odgovor na krizu.”
To je uvodni govor Stoltenberga na press konferenciji.

Potom je rekao
“Možete postaviti pitanja” prozvao je, “ BBC PITANJE?”

Novinarsko pitanje : Možete li reći malo više o opcijama koje su razmatrane u odnosu na pomoć državama poput Gruzije, Bosne I Hercegovine?
Možete li reći nešto više o kakvoj dodatnoj podršci se razgovaralo koja bi mogla biti data Ukrajini?
I da li ste razgovarali o temi ZONE ZABRANJENOG LETA?
Odgovor: JENS STOLTEMBERG:
NATO je pružio podršku, odnosno saveznici su pružili podršku Gruziji I Bosni I Hercegovini I svim partnerima tokom više godina smo to radili, pomažući im u izgradnji kapaciteta, reformama, jačanje obrambenih sigurnosnih institucija. Imati ćemo I trening centar u Gruziji,imati ćemo i zajedničke vježbe, naravno imamo različite aktivnosti s različitim državama,odnosno partnerima. Nismo donjeli konačne odluke, međutim imam širi dogovor da nam je potrebno više podrške tim zemljama. I to je dio oivećavanja podrške kako bismo jačali institucije odbrane I sigurnosti, kako bi se provele reforme obuke, ali i da se dodaju dodatne aktivnosti kao podrška tim zemljama. Jer ono što smo vidjeli u Ukrajini jest da su izloženi riziku,možda čak može biti više intervencija ili čak napada od strane ruskih oružanih snaga, odnosno Ruske federacije.

NATO AVIONI NI IZNAD UKRAJINSKOG NEBA NI NA UKRAJINSKOM TLU

NATO saveznice pružaju podršku Ukrajini, trebamo se sjetiti da saveznice dugo godina pružaju podršku Ukrajini, ali sada su tu podršku povečale, dakle različite vrste podrške su uključene. To je od ključne važnosti u ovim kritičnim vremenima za Ukrajinu.
Što se tiče zone zabranjenog leta, spomenuto je, a istivremeno su se saveznice složile,da ne trebamo imati NATO avione iznad ukrajinskog zračnog prostora, ili NATO trupe na ukrajinskoj teritoriji.

NOVINARSKO PITANJE: IMA LI DOKAZA da trupe koje NATO i saveznici šalju u Ukrajinu , da li će to promijeniti stanje na bojnom polju? Da li će ruske snage usporiti, povući se, ili i dalje napreduju? Da li NATO išta radi što bi moglo da preokrene klimu na bojnom polju? I kada je riječ o nuklearnoj elektrani u UKRAJINI da li je to promijenilo stav NATO-a po tom pitanju?

ODGOVOR JENSA STOLTEMBERGA: Ruske aktivnosti protekle noći na području nuklearne elektrane Zaporožje samo naglašavaju kolika je opasnosnost ovoga rata. Vojne operacije i sukob na popdručju nuklearne elektrane povećavaju tu opasnost. I zbog toga je još važnije da predsjednik Putin zaustavi taj rat I da povuće sve ruske snage iz Rusije i da se onda uključi u diplomatski napor.
To je bila poruka ministara sa današnjeg sastanka, što dodatno naglašava ova potencijalna opasnost od nuklearne katastrofe. Ono što smo vidjeli je da predsjednik Putin potpuno podcijenjuje snagu ukrajinskih oružanih snaga. Vidjeli smo kolika je hrabrost ukrajinskih oružanih snaga kao I njihovog naroda i liderstva predsjednika Zelenskog koji zaista jača moral ukrajinskih oružanih snaga I ukrajinskog naroda.

NATO I SAVEZNICE SU OD 2014. OBUČAVALE I OPREMILE UKRAJINSKU VOJSKU

NATO snage su obučile i opredmile ukrajinske vojne snage, radili smo to tokom više godina, a započeli smo 2014., a naročito NATO saveznice, SAD, Ujedinjeno kraljevstvo, Kanada, ali isto tako i Turska. Svi su omogučili opremu, vojnu pomoć, i obućili smo desetine hiljada ukrajinskih vojnika. I oni su sada na prvim linijama. Dakle, ta vrsta podrške je dokazano da je od ključne važnosti za snagu ukrajinske vojske. A sada povećavamo tu podršku sa više opreme.Dakle moramo uvidjeti da u poređenju s onim gdje je bila ukrajinska vojska 2014. i sada, obuka i opremu koju su NATO saveznice doprinijele su tome da Ukrajina bude puno opremljenija I puno jača I da ima nogo bolju komandu i da bude mnogo spremnija. I to je razlog zašto su u stanju da se odbrane na ovaj način.

Novinarka; IMAM DODATNO NOVINARSKO PITANJE NA ONO ŠTO JE KOLEGA IZ BBC-a postavio:Čak i general Breedlov je izrazio mišljenje da NATO I Amerika moraju da pruže pomoćm Ukrajini I to što prije. Svi Ukrajinci mole za humanitarnu pomoć. Da li mislite da u određenom trenutku saveznici mogu preispitati taj stav, koliko će biti potrebno i da li će biti dovoljno opreme koju šaljete da zaustave Ruse?

IMAMO ODGOVORNOST DA RAT NE ESKALIRA IZVAN UKRAJINSKIH GRANICA

ODGOVOR STOLTENBERGA: On što se događana terenuu Ukrajini je užasno. Bolno je, svjedočimo ljudskim patnjama I razaranjima u obimu u kojem se nije događalo od Drugog svjetskog rata. Želim pohvaliti hrabrost ukrajinskog naroda. Zato što se suprotstavio ruskoj invaziji I Putinovim snagama. I to je razlog zbog čega povečavamo podršku. I razlog zašto su NATO saveznice implementirane najoištrije sankcije ikada. I to je razlog zašto sada mobiliziramo podršku iz cijelog svijeta, zašto svi osuđujemo Rusiju svi pozivamo predsjednika Putina da zaustavi rat. Istovremeno imamo odgovornost da spriječimo da taj rat eskalira izvan ukrajinskih granica. zašto su NATO saveznici uveli najteže sankcije ikada. I također zašto mobiliziramo podršku cijelog svijeta u osudi i pozivu Rusiji i predsjedniku Putinu da okončaju ovaj rat. Istodobno, mi imamo odgovornost kao NATO saveznici spriječiti da ovaj rat eskalira izvan ukrajinskih granica. Zato što bi to bilo još opasnije, još razornije i dovelo bi do još više ljudskih patnji. Dakle, jasno smo dali do znanja da se nećemo ulaziti u Ukrajinu, niti na tlu, ni u ukrajinski zračni prostor.

NAMETANJEM ZONE ZABRANJENOG LETA IZAZVALI BI OPĆI RAT U EUROPI

I naravno, jedini način da se provede zona zabranjenog leta je slanje NATO zrakoplova, borbenih zrakoplova u ukrajinski zračni prostor, a zatim nametanje te zone zabranjenog leta obaranjem ruskih zrakoplova. A naša je procjena da razumijemo očaj. Ali također vjerujemo da ćemo, ako to učinimo, izazvali bi opći rat u EUropi, što uključilo mnogo više zemalja i izazvalo mnogo više ljudskih patnji. Dakle uveli smo teške sankcije, povećali našu podršku koja je značajna. Ali u isto vrijeme ne uključuje izravno NATO snage u sukob u Ukrajini, bilo na tlu, bilo u zračnom prostoru.

NOVINARSKO PITANJE :Markus Becker (Der Spiegel): Gospodine glavni tajniče, rekli ste da je cilj da gospodina Putin bezuvjetno povuče svoje trupe. Sankcije očigledno ne djeluju na njega. Imate li još neku strategiju?

JENS STOLTENBERG ODGOVARA : Stvaramo ogromne troškove za Rusiju. Rekli smo predsjedniku Putinu da ako opet napadne Ukrajinu da će ga to mnogo koštati.Upravo to sada radimo. Ovo su sankcije bez presedana. To će također imati dugoročne efekte. Naše saveznice pružaju, humanitarnu I financijsku podršku, ali također i vojnu podršku, pomažemo im da se suprotstave ruskoj invaziji. I zajedno sa cijelim svijetom pred skupštinom UN-a pozivamo Rusiju da se uključi u diplomatske napore. Da tražimo diplomatsko riješenje i diplomatski izlaz.Ali tada Rusija mora sjesti u istinske diplomatske napore.Do sada nisu bili voljni to učiniti. Minimum bi trebao biti pronalaženje sporazuma o humanitarnom koridoru ili humanitarnim koridorima kako bi civili izašli i humanitarna pomoć ušla.Nadam se da će do toga doći I to bi mogao biti prvi korak. I pozdravljam sve napore da se pokuša pronaći nekakav dogovor o humanitarnoj podršci.
Novinarsko pitanje: Da se vratim na glasine od prije nekoliko dana o Bugarskoj. U medijima su govorilo o slanju aviona u Ukrajinu. Možete li ovo komentirati? A možete li komentirati i primjedbe latvijskog ministra vanjskih poslova koji je za BBC rekao da bi NATO trebao razmotriti sve opcije.

STOLTENBERG: NEĆEMO BITI DIO SUKOBA I TO JE NATOV STAV

ODGOVOR STOLTEMBERGA : Danas (4.3. 2022.) smo imali sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a. A u petak (25.2.)smo imali NATO summit. I na oba ta sastanka, jasno jasno istaknuo da trebamo podržati Ukrajinu, trebamo nastaviti pružati vojnu podršku, različite vrste podrške. Međutim nećemo biti dio sukoba i to je stav NATO-a. I tu sam poruku prenio i sada prenosim NATOV stav, jer čvrsto vjerujem da, ako bi se NATO direktno uključi u sukob, više ljudskih patnji, više ubijenih civila bi bilo.I to je razlog da trebamo pojačati podršku, moramo nametnuti teške sankcije, pozvati Rusiju da se uključi u političko rješenje, ali da ne šaljemo NATO snage. Dakle naša glavna odgovornost, naš temeljni zadatak je zaštititi i obraniti milijardu ljudi koji žive u 30 zemalja saveznica. To radimo tako što povećavamo prisustvo NATO snaga na istočnoj granici alijanse ,međutim nećemo biti dio sukoba s Rusijom u Ukrajini.

NOVINARSKO PITANJE : Latvijski ministar unutarnjih poslova rekao je da treba da se prijeđe sa misija odvračanja na opću misiju odbrane. Dali se razgovaralo o slanju dodatnih trupa. Da li ste razgovarali o nekim nedavnim raspoređivanjima vojske .

STOLTENBERG : Mi smo već povećali u raspoređivanju svoje trupe. Imamo više od 200 brodova od sjevera do mediterana, 130 aviona u visokoj pripravnosti, i još hiljade i više trupa. Dakle spomenuo sam Vam NATO trupe, Američke trupe, Njemačke trupe, u Rumuniji u Estoniji, i Poljskoj. Dakle imamo sve da branimo naše saveznice, čak da ćemo morati povećati naše prisustvo.Ali kada smo počeli sa današnjim sastankom više se razgovaralo o dugoročnim promjenama u vezi našeg priustva i našeg odvračanja, naročito na istočnoj granici Alijanse. Danas imamo prisustvo u Baltičkim zemljama,Poljskoj, prisutni smo i u Rumuniji i na jugoistoku. Dakle sada ozbiljno razmatramo značajno povećanje našeg prisustva, kako u pogledu trupa, da ima više zračne odbrane, da imamo jače sisteme odvračanja, kroz odbranu. Neki ministri su danas govorili o razlici odvračanja putem prisustva i odvračanja putem odbrane. Započeli smo tu diskusiju I imati ćemo sastanak ministara odbrane 16. marta I tada očekujemo više detalja. Odluku ćemo zasnovati na savjetu komandanata i donijeti neophodne odluke. Nema puno vremena, ali ima vremena za donijeti dugoročnije odluke.Dakle hitni odgovor smo već implementirali.

NOVINARSKO PITANJE : Imamo potpuno neselektivno granatiranje ukrajinskih gradova, uključujući zabranjeno oružje poput vakum bombi koje se ispaljuju na područja gdje žive ljudi.Da li to može potaknuti NATO da bar prikupi informacije i djeluje protiv Rusije.
STOLTENBERG : Djelovanje Rusije je eklatantno kršenje međunarodnog ratnog prava I vidjeli smo korištenje kazetnih bombi kao I drugih vrsta oružja NATO I saveznice prikupljaju informacije. Pozdravljamo odluku merunarodnog suda da otvori istragu na ovom polju, da se predsjednik Putin I predsjednik Bjelorusije, da se drže odgovorni za svoja djela.Riječ je o kršenju međunarodnog prava ni moramo osigurati da sud sagleda sve aspekte.NATO i saveznice pružaju različite vrste vojne podrške. Neću ulaziti u detalje o toj podršci, ali saveznici pružaju mnoge vrste podrške. Javno je poznato da su saveznice pružie oružje za odbranu od tenkova, projektileza za protuzračnu obranu i druge vrste potpore, ali ja neću davati više detalja.

NOVINARSKO PITANJE : Spomenuli ste rizik za Bosnu i Gruziju. Vidite li ondje neku konkretnu prijetnju invazije? I što je s Moldavijom, postoji li povećan rizik u Moldaviji?

ODGOVOR STOLTENBERGA
Sve su to različite zemlje i naravno suočavaju se s različitim vrstama rizika i izazova. Ali zajedničko im je to što smo vidjeli Rusiju kako pokušava iskoristiti svoju moć kako bi ih djelomično zastrašila subverzijom i miješanjem u domaće političke procese ili vojnom invazijom. Rusija je napala Gruziju, a ruske trupe još uvijek kontroliraju još uvijek dio teritorije – Južnu Osetiju u Gruziji I dio Abhazije. U Moldaviji su također ruske trupe, bez pristanka Vlade te države.. A onda, u Bosni i Hercegovini vidimo vrlo krhku, nestabilnu situaciju s zapaljivom retorikom koja predstavlja izazov jedinstvu te države. Dakle, čak i prije ruske invazije na Ukrajinu, ove su se zemlje suočile s ozbiljnim izazovima koje je djelomično nanijela ili prouzročila Rusija, no rizik se povećao. I stoga, moramo pojačati našu podršku i trebamo ozbiljnu raspravu, kao NATO, o tome što bismo mogli učiniti da ih ojačamo suočeni s ruskim prijetnjama.

PITANJE ON LINE IZ RUMUNJSKE :Prethodno je predstavnik NATO-a izjavio da je Savez spreman razgovarati o pitanjima strateške stabilnosti s Rusijom. Međutim, pitanje međusobne kontrole naoružanja ostaje važan prioritet. Problem nije nestao. Razina globalnih napetosti se povečala , nakon što je rusko vojno zapovjedništvo prebacilo ruske strateške raketne snage na više razine pripravnosti. Pitanje je planira li NATO u dogledno vrijeme ikakve rasprave o ovom pitanju? A zašto Alijansa Ukrajini nije osigurala moderno oružje, koje su ukrajinske vlasti traže?

ODGOVOR JENSA STOLTENBERGA : kao što sam rekao, NATO saveznici su Ukrajini dali oružje, posebno od 2014. I NATO saveznici su obučili desetke tisuća ukrajinskih vojnika koji su sada na prvoj crti bojišnice.Dakle pomogli smo im a bez te potpore, bez opreme, bez obuke, ukrajinske oružane snage bile bi mnogo manje sposobne suprotstaviti se ruskoj invaziji. Hrabrost ukrajinskih snaga je, naravno, najvažniji faktor ovdje, ali obuka i oprema bili su od ključne važnosti. A to, naravno, uključuje i moderne sustave.
Zatim, o strateškim pitanjima. Mi smo se obratili Rusiji prije invazije jer smo imali obavještajne podatke koji su predviđali ovo što se sada događa. Mislim da moramo razumjeti da zapravo već mnogo mjeseci NATO saveznici i NATO upozoravaju da Rusija postupno stvara sve više vojnika i planira invaziju na Ukrajinu. Ali kako smo vidjeli da se to nagomilava, pojačali smo naše napore da uključimo Rusiju u neku vrstu smislenog političkog, diplomatskog dijaloga kako bismo spriječili ovu invaziju. Predsjednik Putin odlučio je ne pronaći političko rješenje, već izvršiti invaziju, upotrijebiti vojnu silu. Mi smo naravno uvijek za političko rješenje. Ali sada se suočavamo s Rusijom koja koristi vojnu silu kako bi pokušala uništiti neovisnu suverenu naciju u Europi. Sjedinjene Države i Rusija nedavno su se dogovorile da prošire sporazum kojim se ograničava broj nuklearnih bojnih glava na sustavima dugog dometa. Vjerujemo u kontrolu naoružanja. Ali da bismo imali bilo kakvo značajno jačanje arhitekture kontrole naoružanja, potrebna je da Rusija prestane vršiti ratnu invaziju. (mzz)





Post je objavljen 05.03.2022. u 11:08 sati.