U RH 4.571 ZARAŽENA OSOBA 27.LISTOPADA
U srijedu 27. listopada u Hrvatskoj je zabilježen 4.571 novi slučaj zaraze korona virusom. Taj je dan bio i 611 dan od početka zaraze. A samo za sedam dana broj zaraženih porastao je za tisuću. Kako je to moguće? Ministar zdravstva prof. dr. Vili Beroš pogledao je statistiku te rekao da je to drugi najveći broj novozaraženih od početka epidemije. Naime na isti datum 2020. godine u Hrvatskoj je bilo 1. 413 zaraženih, što je tri puta manji broj. U bolnicama je radi zaraze 1.207 osoba, na respiratoru njih 153. Preminulih je 9. 116 osoba. Liječnici ističu da je u bolnicama na liječenju od korone 90 posto osoba koje nisu do sada cijepljene ni jednom dozom cijepiva. Prošle godine nije bilo cjepiva protiv korone i među zdravorazumskom populacijom vladala je tiha panika, s pitanjem koje lebdi u zraku: kako ostati nezaražen, među ljudima, u životnoj i radnoj sredini, gdje se svakog trenutka ne zna da li je tko zaražen. No onda je potkraj godine 2020. Hrvatska dobila cjepivo i sporo, ali ipak, ipak korak po korak Hrvatska je stigla do broja od 1. 781.470 građana cijepljenih s dvije doze cjepiva protiv korone.
KRIZA NOVOG VALA ZARAZE
No virus korone nije nestao, već se kao niotkud probudio i ozbiljno napada one koji se nisu cijepili. I ovo što sada traje je pandemija do sada necijepljenih stanovnika Hrvatske. A ti se građani nisu cijepili iz različitih vlastitih uvjerenja. Ali zadivljujuće je – kako je sada virus upravo počeo tražiti necijepljene. Kako je to moguće? I kada je usred ljeta bila rukometna utakmica u Zadru, kojoj su prisustvovali gledatelji, a za što nije bilo dozvole Nacionalnog stožera protiv korone, za dva tjedna bilo je tek stotinjak zaraženih, što se tada pripisivalo okupljanju gledatelja, ali nije bilo par stotina zaraženih, što bi bilo realnije očekivati. Zašto je u tom trenutku virus korone tako malo osoba zarazio?
A sada je začuđujuće kako se zaraza širi nevjerojatnom progresijom. Kako je to moguće? Četiri i pol tisuće zaraženih??? Ljudski um koji ima realiteta mora zaključiti da virus odnekud svaki dan stiže. Jer nema toliko ni sportskih utakmica ni koncerata ni pop glazbe ni ozbiljne glazbe, ni kulturnih čitanja poezije ni izložbi slika,ni kino predstava, na koje bi ljudi odlazili i okupljali se masovo, bez ikakve zaštite i tako se zarazili. Nema golemog broja takvih događanja ni po gradovima županija ni u Zagrebu, koji je gotovo milijunski grad. A brojevi zaraženih rastu.
POVEĆANJE BROJA ZARAŽENIH UČENIKA
Statistike zaraženih od 27. listopada govore da je svaka druga osoba koja je došla na testiranje bila zaražena, a na nivou Hrvatske, bila je to svaka treća osoba. Kolosalno loše. I u tom broju od 4571 osobe je 800 učenika osnovnih i srednjih škola, što su zaraženi samo u 24 sata. Ministar zdravstva dr. Fuchs kaže da je u tjedan dana broj zaraženih učenika povećan za 100 posto. Zbog toga će se nastava nekoliko dana održavati on- line. Zaraza učenika je zabrinjavajuća. Što je to u novom soju virusa koji sada rapidno napada populaciju od osam do dvadeset godina? Sastav virusa se mijenja, bez znanstvenih pra vila ,ili ipak po znanstvenim pravilima, kako bi bilo poznato koje cjepivo treba ponuditi da bi se zaraza mogla kontrolirati!
Visoki brojevi zaraženih unijeli su zabrinutost za svoje zdravlje među dio necijepljenih tako da je 27. listopada cijepljenju pristupilo 9 640 osoba koji su primili prvu dozu cijepiva protiv korone. U Zagrebu se povećava broj mjesta na kojima se građani mogu cijepiti.
Nekoliko sam puta napisala da virus korone pada s neba i ta me misao ne napušta. Ovi jesenji dani su sunčani i topli. Nebo je puno bijelih debelih oblaka. Ispod tih oblaka maska na licu potrebna je i odraslima i djeci, i cijepljenima, a posebno ne cijepljenima.
Europski klub, EU je jaka onoliko koliko je jedinstvena! Jedinstvo je važnije, nego demokracija. Misli globalno, djeluj pojedinačno s mišlju na sebe, kada se radi o koroni.
Margareta Zouhar Zec
U ZAKONODAVSTVO 14 MJESECI NAKON DIREKTIVE
NA PODRUČJU GRADA 222 LOKACIJE ZA PARKIRANJE BICKLA
Žalila sam se nedavno uredu gradonačelnika Grada Zagreba da usred Grada i oko Trga bana Jelačića nema dovoljno mjesta na kojima se može parkirati bicikl.
Tamo kamo ja idem, naprimejr u staru Vlašku, vežem bicikl za jednu cijev od oluka koja se pored zgrade spušta na pločnik .Zatim Trg bana Jelačića, tamo je sve krcato biciklima na mjestima predviđenim za vezanje bicikla. A da idem parkirati bicikl 100 ili 200 metara dalje od mjesta na koje idem, to mi je neprihvatljivo.
I već za tri, četiri dana primam odgovor od gospođe Darinka Jug, bacc. oec. iz gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša. To što mi je gospođa napisala u odgovoru nisam znala. Ovaj odgovor može biti zanimljiv i za mnoge druge kojima je bicikl prijevozno sredstvo.
Objavljujem odgovor:
PREŠUĆENE GLAVE INFORMACIJE
Čita li itko dnevne informacije, točnije izvještaje, koje se objavljuje na internet stranicama Vlade RH , u rubrici Vijesti? Čita li itko informacije koje se objavljuju na internet stranicama Ministarstava Vlade RH, u rubrici Vijesti? I osjeća li se uvijek dovoljno dobro informiran?
Oni koji točno znaju što žele znati ostaju razočarani, jer su glavne informacije zaobiđene ili prešućene. Glavna informacije su imena ministara i nosioca vlasti s državne razine, a ostale osobe, imena, subjekti, predstavnici lokalne zajednice u izvještajima su rijetko navedena. Kako je moguće tako raditi novinarski posao izvještavanja? Još su samo imena župana za krojače površnih izvještaja, uz imena ministara i predsjednika Vlade ta koja nešto za njih znače. Ostali nosioci vlasti u zajednici su nepostojeći i zanemareni. Ostali protagonisti događanja su, često puta je tako izvještaj napisan i prenesen u Vijesti ministarstva, nevažni, smatraju takvi pisci izvještaja. No događa se u posljednjih godinu dana da se novac iz Europske unije dodjeljuje u zaista visokim iznosima, ali pisci informacije u ministarstvima, posebno u ministartvu poljoprivrede, ne pišu ni vlasnika tvrtke ni ime tvrtke koja taj novac prima. Zašto to ostaje ne napisano? Ime tvrtke koja je dobila novac na nekom natječaju nije tajna, ali zašto to nije transparentno objavljeno? Kako je moguće da poslodavac takvog novinara, pisca izvještaja, ne nalazi za potrebno uputiti da piše, kako novinarska struka nalaže.
Konkretno ja želim znati tko je u Klisu 22. listopada 2021. dobio 6,5 milijuna kuna? Tko i koje tvrtke?
Iz onog što je kao izvještaj napisano i na stranici Vlade RH i na stranici Ministarstva poljoprivrede RH to se ne može saznati . Nije jasno ni to da li je ministrica poljoprivrede sudjelovala na panel raspravi o maslinarstvu ili vinarstvu ?
Kojim riječima površne izviještavače ili novinare, zamoliti da pišu kako to profesija zahtijeva? Jer samo oni su pisci s događaja. Oni formiraju informaciju. Preko njihovog pisanja događaj postaje značajan ili beznačajan, ili bili su nazočni mnogi, ili točno poimenično navedeni, ili samo ministri koji su tamo bili samo radi svoje dužnosti.
Bez ljudi koji su nosioci vlasti, ali i osoba različitih drugih funkcija nema događaja.
Margareta Zouhar Zec
Objavljujem dva izvještaja s istog događaja:
TEKST SA stranice Ministarstva poljoprivrede /Vijesti
• objavljeno 23.10.2021.
Naslov:Ministrica Vučković u Klisu uručila nove ugovore vrijedne 6,5 mln kn te sudjelovala u panelu na temu maslinarstva
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je u Klisu, u petak 22. listopada 2021., u nazočnosti župana Splitsko-dalmatinske županije Blaženka Bobana i direktora tvrtke Stella Mediteranea d.o.o. Andrije Polića uručila šest novih ugovora ukupne vrijednosti potpore od 6,5 milijuna kuna. Nakon dodjele ugovora ministrica Vučković je u panel raspravi Moderno maslinarstvo i klimatske promjene sudjelovala predstavljanjem stanja i aktivnosti u sektoru sudionicima događanja.
Četiri od šest uručenih ugovora odnose se na Program ruralnog razvoja odobrene potpore od 3,4 milijuna kuna, dok se dva odnose na korisnike Vinske omotnice odobrene u vrijednosti od 3,1 milijun kuna. Ulaganja su odnose na razvoj ruralnog turizma, obnovu sela, nepoljoprivredne i poljoprivredne djelatnosti te opremanja vinarija, a njihova investicijska vrijednost je 11,8 milijuna kuna.
Nakon dodjele ugovora ministrica je održala prezentaciju na temu stanja u sektoru maslinarstva i maslinovog ulja te poduzetih i planiranih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede u cilju razvoja sektora. Na panelu su sudjelovali brojni predstavnici institucija koje usko surađuju s maslinarima, kao i stručnih službi, tvrtki, znanstvenika i u konačnici maslinara. Glavne teme panela ponajviše su se odnosile na mnoge uspjehe hrvatskih maslinara van granica Republike Hrvatske, rastu broja uljara i maslinika, kao i kako povećati broj maslina i proizvodnju maslinova ulja te o važnosti budućih projekata navodnjavanja, s ciljem sprječavanja suša.
„Ministarstvo poljoprivrede je u svrhu ublažavanja koronakrize provelo mjere privatnog skladištenja maslinovog ulja tijekom zime 2019. i proljeća 2020. te Mjeru 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“ iz Programa ruralnog razvoja s ukupnim iznosom potpore od 360 milijuna kuna. Također, u ovoj je županiji do sada iz Programa ruralnog razvoja za sektor maslinarstva ugovorena potpora vrijedna više od 70 milijuna kuna te isplaćeno gotovo 57 milijuna kuna. Dodatno, kroz nacionalne potpore je sektoru isplaćeno gotovo 70 milijuna kuna. Prepoznajemo višestruku važnost ovog sektora, kvaliteta hrvatskih maslinovih ulja je poznata i prepoznata u cijelom svijetu“, istaknula je tom prilikom ministrica Vučković te dodala kako je današnji panel prigoda za osvrt na ono što je učinjeno, ali i da kroz dijalog ustanovimo kojim smjerom zajedno trebamo nastaviti za dobrobit hrvatskog maslinarstva.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2020. godini masline se uzgajaju na površini od 20.282 hektara, a prema podacima Agencije za plaćanja prema površini najznačajnija proizvodnja maslina je u upravo u Splitsko-dalmatinskoj županiji i to na 3 722 hektara. Dosad je iz Program ruralnog razvoja za područje Splitsko-dalmatinske županije ugovorena potpora u iznosu većem od 736 milijuna kuna, pri čemu je već isplaćeno više od 516 milijuna kuna.
• Objavljeno: 22.10.2021. stranica Vlade RH / Vijesti
Naslov: Ministrica Vučković dodijelila ugovore iz Vinske omotnice i Programa ruralnog razvoja
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u petak je na Klisu dodijelila ugovore iz Vinske omotnice i Programa ruralnog razvoja vrijedne više od šest i pol milijuna kuna.
Objasnila je da se radi o odlukama o financiranju šest projekata od kojih se četiri financiraju iz Programa ruralnog razvoja, a dva iz Vinske omotnice, odnosno Nacionalnog programa pomoći sektoru vina. Najveći dio projekata se odnosi na ulaganja u vinarije, a drugi dio na restrukturiranje i konverziju vinograda. Dio se odnosi i na ulaganja u fizičku imovinu kao i na korištenje mjera koje se odnose na širi koncept ruralnog razvoja. U sklopu toga je i obnova, odnosno rekonstrukcija jednog trga u Lećevici.
"Vrijednost danas potpisane potpore je ukupno 6,5 milijuna kuna, a vrijednost projekata 11,8 milijuna kuna. Projekti su različite veličine, dva projekta iz Vinske omotnice su zajedno vrijedna, što se tiče naše potpore, 3,1 milijun kuna, no njihova ukupna vrijednost je viša. Što se tiče programa ruralnog razvoja preostala četiri projekta su zajedno vrijedni 3,4 milijuna kuna", objasnila je ministrica Vučković.
67 zlatnih i 20 srebrnih medalja maslinarima
"Ove godine su naši maslinari na najprestižnijim natjecanjima osvojili 67 zlatnih i 20 srebrnih medalja što nas je svrstalo na četvrto mjesto među zemljama koje su se natjecale, ali ako uzmemo u obzir broj nagrada i poslanih uzoraka ili količinu koja se proizvodi onda znate gdje smo - na prvom mjestu", kazala je Vučković.
Župan Blaženko Boban je rekao da se od danas potpisanih šest ugovora, njih četiri odnose na područje Splitsko-dalmatinske županije, a među njima je općina Lećevica, te poduzetnik iz Maovica odnosno Vrlike. To su ljudi, nastavio je Boban, koji su mladi i dali su zaista veliki obol poljoprivredi, a to je bitno zato što Splitsko-dalmatinska županija zaostaje u pomlađivanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što je jedan od krucijalnih problema u budućem kandidiranju iz novog operativnog programa, drži Boban.
Nakon uručenja ugovora o potpori održana je panel rasprava na temu Moderno maslinarstvo i klimatske promjene.
Izvor: Hina/Vlada
DODIJELJENO 37 ZLATNIH, 27 SREBRNIH,
32 BRONČANE DIPLOME i 11 PRIZNANJA
Po kišnom vremenu u petak 22. listopada otvoren je na Europskom trgu, kojeg je dio i Cesarčeva ulica, što znaći u centru Zagreba, trodnevni 7. SAJAM ZIMNICE I AUTOHTONIH poljoprivrednih i prehrambenih PROIZVODA. Na prostoru Europskog trga sa štandovima na kojima su najkvalitetniji proizvodi s hrvatskog sela smjestilo se 60 proizvođača iz cijele Hrvatske.
Zadovoljstvo je uočiti prvi u nizu proizvoda pri ulasku u Cesarčevu ulicu koji na ambalaži ima europski znak kvalitete, zaštićenu oznaku izvornosti. Taj znak kvalitete je na Varaždinskom zelju, vlasnika OPG-a Jurice Cafuka iz Vidovca, iz Varaždinske županije. Taj je OPG već u četiri generacije čuvar sorte Varaždinskog zelja koje se na OPG-u kiseli, pakira i vakumira. Prozvodu s takvom oznakom kvalitete otvorena su sva europska i svjetska tržišta.
RIJEČI MIJENJAJU DOJMOVE, ZAKON NALAŽE PONAŠANJE
Predsjednik Republike Zoran Milanović svojom javnom retorikom zauzeo se za brigadira Elvisa Burčula na način da bi djelatnik, mišljenja je predsjednik, trebao ostati na dužnosti zapovjednika Počasno–zaštitne bojne do kraja ove godine, ne da ide u mirovinu, koja mu je prema slovu zakona nastupila 15. listopada 2021. Ali predsjednik Milanović tvrdi da je ministar obrane pred njegovim osobama od povjerenja, rekao da „ tog čovjeka više ne želi vidjeti“ . Radi tako izrečenih riječi predsjednik Milanović kao da je dobio dojam da spomenutog brigadira, ministar Banožić što prije želi ukloniti iz svog vidokruga i poslati ga zato u mirovinu, iz nekih njemu nepoznatih razloga. Izraz da "tog čovjeka više ne želi vidjeti" je predsjednik doživio tako snažno, kao da se radi o nekoj ozbiljnoj netpeljivosti .
No govoriti o ljudima uvijek s poštovanjem i kada rade i kada odlaze u mirovinu uz držanje Ustava i zakona i izričite odredbe članaka, potrebno je držati se i prihologije o komuniciranju, ali tko mari za to.
I ministar obrane RH će vjerojatno iz ovog događaja marginalne važnosti, u kome je sve po zakonu, osim neprimjereno sročenog njegovog izržavanja na račun bivšeg djelatnika, nešto naučiti. Ministar Banožić je doktor znanosti, ali i za njega, očito, važi ona kineska " učiti, učiti i samo učiti".
Premijer Plenković događaj je komentirao rekavši da je meteorološki južina, koju rekao je on, dubrovčani smatraju nepovoljnom u djelovanju na svaku važnu ljudsku odluku, te da nikakve važne odluke ne treba donositi u vrijeme južine.
Margareta Zouhar Zec
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske izdalo je Priopćenje 20. listopada u vezi s umirovljenjem Elvisa Burčula. Prenosim to priopćenje u kome se kaže slijedeće :
"MORH naglašava da umirovljenje nije u nadležnosti načelnika GS OSRH niti je za takvo postupanje potreban njegov prijedlog, već je navedeno umirovljenje ovlast ministra obrane propisana zakonom.
Brigadiru Elvisu Burčulu isteklo je imenovanje na dužnost zapovjednika Počasno–zaštitne bojne 15. listopada 2021.
U skladu s Ustavom i Zakonom o obrani imenovanje zapovjednika na navedenu dužnost provodi se na način da Predsjednik Republike Hrvatske imenuje djelatnu vojnu osobu na prijedlog načelnika Glavnog stožera OSRH i uz suglasnost ministra obrane.
U skladu sa svojim zakonskim ovlastima i potrebama službe koja je u ovlasti ministra obrane, a sukladno planovima osoblja, ministar obrane donio je odluku o prestanku djelatne vojne službe za brigadira Elvisa Burčula s ostvarivanjem prava na starosnu mirovinu, a sukladno Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
Ministarstvo obrane naglašava da navedeno umirovljenje nije u nadležnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske niti je za takvo postupanje potreban prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, već je navedeno umirovljenje ovlast ministra obrane propisana zakonom.
Zakonom o obrani jasno je propisana nadležnost personalnog upravljanja i vođenja kadrovske politike koja je u nadležnosti Ministarstva obrane.
Vezano uz netočne navode kako Vlada Republike Hrvatske pokušava samovoljno postavljati kadrove u postrojbi čiji je prvenstveni zadatak zaštita, osiguranje i pružanje potpore Predsjedniku RH kao Vrhovnom zapovjedniku OSRH, ne vodeći pri tome računa o potrebama službe oštro demantiramo i navodimo kako su nadležnosti državnih tijela u području obrane točno propisane Zakonom o obrani. Ponavljamo kako zapovjednika takve postrojbe imenuje Predsjednik RH na prijedlog načelnika Glavnog stožera OSRH i uz suglasnost ministra obrane.
Vezano uz navode o zaštititi sustava upravljanja i zapovijedanja u OSRH, Ministarstvo obrane ističe da u skladu sa zakonom ono kao tijelo državne uprave ima planske, koordinacijske i nadzorne funkcije u obrani te osigurava uvjete za funkcioniranje i djelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Ministar obrane svoju dužnost kao čelnik državnog tijela obnaša u skladu s Ustavom i zakonom u interesu Oružanih snaga RH kako bi one funkcionirale i provodile svoje misije i zadaće.
Također naglašavamo kako je u potpunosti netočna konstatacija o nasrtaju dnevne politike na OSRH i zloupotrebu zakonskih ovlaštenja na štetu pripadnika OSRH, posebice časnika HV-a koji su i hrvatski branitelji.
Naime, ova Vlada i Ministarstvo obrane itekako vode brigu o Hrvatskoj vojsci u podizanju standarda njezinih pripadnika i o njihovom svakodnevnom životu i radu. Također ova Vlada skrbi o hrvatskim braniteljima i očuvanju vrijednosti iz Domovinskog rata što je vidljivo iz niza mjera i zakonskih rješenja u posljednjih pet godina".
PRISTUP ZASNOVAN NA ZASLUGAMA
PRILAGODITI KARIJERE I PRONAĆI NOVA RADNA MJESTA NA TRŽIŠTU RADA
RIJEŠENJA O „NUŽNOM ODSTRELU“ U NOVALJI I OPUZENU !
Prema priopćenju Udruge Prijatelji životinja, Udruga je zgrožena rješenjima Ministarstva poljoprivrede, na temelju nalaza Državnog inspektorata, o odstrelu domaćih životinja koje lutaju bez nadzora, zbog čega je zatražila reviziju tih rješenja: „Zabrinuti smo zato što se čini da postaje ustaljena praksa države da ‘zbrinjava’ odlutale zanemarene i zlostavljane životinje pucanjem po njima umjesto da im pronađe novi dom i sankcionira neodgovorne skrbnike. Životinje ne smiju plaćati životom ljudske pogreške i sramotno je što se u 21. stoljeću na prostoru Europske unije propisuje odstrel domaćih životinja. Slike okrvavljenih konja, koza i ostalih životinja brutalno ubijenih vatrenim oružjem nije nešto po čemu bi se Hrvatska trebala prepoznavati i pamtiti.”
Iz Udruge pojašnjavaju da je u lipnju ove godine izdano rješenje kojim se Lovačkom društvu „Jarebica” iz Novalje dopušta odstrel „podivljalih” koza, s obrazloženjem da slobodno i bez nadzora lutaju prostorom lovišta, nisu registrirane, nemaju vlasnika ili posjednika, nisu propisno označene i nisu pod veterinarskim nadzorom. Iz nekog razloga Ministarstvo je smatralo opravdanim za sve navedeno, za što jedino mogu biti odgovorni ljudi a ne životinje, kazniti koze pucanjem po njima, iako su se već u sličnim situacijama životinje koje se smatraju podivljalima hvatale puškom za uspavljivanje.
No koze nisu bili divlje. Iz fotografija koje su primili Prijatelji životinja od mještana i turista vidljivo je da su prilazile ljudima koji su ih mazili i napajali vodom, fotografirali ih i boravili u njihovoj blizini, iz čega jasno proizlazi da niti su podivljale niti su predstavljale opasnost za građane. „Fotografije nesporno pokazuju da su koze koje su, nažalost, ustrijeljene bile pitome i čak su bile turistička atrakcija. Mogle su biti zbrinute u nekom od utočišta za domaće životinje ili prodane s obzirom na to da je vlasnica zatražila pomoć u njihovu zbrinjavanju, a ne njihov odstrel, tj. ubijanje. Nesretne životinje lako su se mogle uhvatiti jer su bile povjerljive prema ljudima pa je upotreba vatrenog oružja, i to u blizini šetnice i preneraženih turista, bila suvišna, nehumana i izrazito okrutna”, navode Prijatelji životinja.
Upozoravaju da ista brutalna sudbina prijeti i „podivljalim” govedima, ovcima, magarcima, konjima i drugim domaćim životinjama na predjelu Luke. I za njih je Ministarstvo poljoprivrede već izdalo rješenje o „nužnom odstrelu” i temeljem Zakona o lovstvu naložilo Lovačkom društvu Prepelica iz Opuzena korištenje lovačkog oružja za „uklanjanje” tih životinja, a sve to „radi zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže staništa, divljači i divlje faune i flore”.
„Domaće životinje koje su žrtve svojih neodgovornih skrbnika bez problema se hvataju elektropastirom i hranom ili, u najgorem slučaju, puškom za uspavljivanje. Neopravdano je, skandalozno i nedopustivo pucati vatrenim oružjem u životinje koje ionako već dovoljno pate zbog ljudskog iskorištavanja, nemara i nedostatka suosjećanja. Ako netko ne drži konje ili koze pod nadzorom, tada treba kazniti skrbnike koji su napustili svoje životinje i time prekršili zakon, a ne iživljavati se na životinjama. Bez sustavne i temeljite provedbe zakonskih propisa nadležna tijela tek su nalogodavci barbarskog odnosa prema nedužnim životinjama, što je civilizacijski i etički poraz”, zaključuju Prijatelji životinja.
Pozivaju sve koji su također zabrinuti zbog pucanja po životinjama da se prijave na Vege izazov na www.veganopolis.net i iskušaju umjesto domaćih životinja na tanjuru recepte domaćih jela zbog kojih neće stradati nijedna životinja. Više informacija može se naći i na www.prijatelji-zivotinja.hr.
NAPORI U OSTVARIVANJE NAPRETKA BiH U PRIBLIŽAVANJU EU
SEOSKI PROIZVOĐAČI NA DRUGOM DANU KONFERENCIJE
Drugi dana konferencije 2. Dani poljoprivredr, ribarstva i šumarstva koji je nastavljen u subotu 16. listopada u hotelu Scheraton u Zagrebu, na konferenciju je došao i premijer RH Andrej Plenković u društvu ministara hrvatske Vlade Gorana Grlića Radmana ministra vanjskih i europskih poslova, dvaju podpredsjednika Vlade Miloševića i dr. Zdravka Marića, resorne ministrice Marije Vučković i predsjednice Odbora za poljoprivredu u hrvatskom Saboru Marijane Petir.
U hodniku hotela Scheraton ispred konferencijske dvorane bila je nesvakidašnja seoska svita. Bilo je tu od samoga početka konferencije, koja je započela u 10 sati, tridesetak pozvanih poljoprivrednih proizvođaća koji su se rasporedili sa štandovima na kojima su bili njihovi domaći poljoprivredni proizvodi, med, čajevi, domaća alkoholna pića i likeri, domaće voće i povrće, , zimnica, kiselo zelj, krumpir, grah, domaći sokovi, pršut čvarci i domaća mast, tek spravljena zimnica...
DRVNA INDUSTRIJA JE INDUSTRIJA RAZVOJA
Prvoga dana konferencije 2. Dani poljoprivrede ribarstva i šumarstva koja je održana u Zagrebu 15. listopada u hotelu Scheraton, predstavljeno je više tema kroz koje su pozvani sudionici- poljoprivrednici dobili informacije o aktualnostima u poljoprivredi. Aaplikaciju eSavjetnik predstavio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek. Aplikacija je za poljoprivrednike veoma funkcionalan alat i nudi više informacija kao što je pronalazak najbližeg savjetnika, zaštita bilja, prijava na edukaciju od vlastitog interesa, kao i hidrometeorološke informacije.
Temu „ Hrana i poljoprivreda – novosti o izmjenama u zakonodavnom okviru„ predstavio je Tugomir Majdak, državni tajnik koji je rekao da sve što je Vlada u prošlom i tekućem mandatu u smjernicama definirala kroz strateški plan će na planu poljoprivrede biti i provedeno. Osvrnuo se na Zakon o sjemenu i sadnom materijalu te rekao da je ovaj zakon definirao ono što je okupiralo posebnu pažnju, a to je sjeme s poljoprivrednih gospodarstava. To je uređeno i prihvaćeno i u zemljama EU, a to je sjeme popularno nazvano tavanuša. Uvedena je obveza dorade za biljne vrste iz skupine uljarica i žitarica, te kao je rekao državni tajnik sjeme djedova i baka nije ugroženo, već je omogućeno čuvanje tih autohtonih sorti sjemena.
Osvrnuo se na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, Zakon o izmjeni dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja, Zakon o pesticidima, te na temeljne zakone, Izmjeni i dopuni Zakona o poljoprivredi, koji je tako postao novi od svibnja 2021., te na izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu čiji je prijedlog za izmjenu Vladi došao na stol potkraj rujna 2021. Stav je ministarstva poljoprivrede da se sve raspoloživo zemljište treba staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje, a to sada nije tako . Od 545 jedinica lokalne samouprave njih 156 nije objavilo natječaj za davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Zakon bi trebao omogućiti efikasniju provedbu postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu.“ Sada imamo i zalihu zemljišta jer prema podacima zavoda za statistiku je 1,5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, dok prema podacima ARKOD-a zemljišta je 1,1 milijun hektara“, rekao je državni tajnik Tugomir Majdak.
Zdenko Bogović predsjednik Hrvaatskog saveza udrug privatnih šumovlasnika
Podsjetio je da Hrvatska ima 47 % teritorija pod šumom, rekao je da je to održivi eko sustav koji ima tri sastavnice 1. društvenu funkciju, 2.ekološku funkciju i 3. ekonomsku funkciju.“ Čak 97% šume su prirodno bliske, i u Europi nema boljih šuma. Samo 3 % šume su mono kulture .Pošumljavanje je rađeno sa pionirskim vrstama i to su mono kulture. Iz sustava hrvatskih šuma koje ima tradiciju gospodarenja 250 godina drvo je veoma kvalitetno. Hrvatska je puna starih šuma
koje imaju kvalitetno drvo. U Natura sustavu je 37% najvrjednijeg šumskog područja. U sustavu šumskog područja obitava 98 % očuvanih ptica.“Dali smo si za pošumiti tri milijuna stabala u 10 godina, što će biti osam tisuća hektara“ rekao je između ostalog gospodin Bogović. Naveo je i da je Strategija o šumama na nivou EU, rađena i objavljena u srpnju 2021. tek nakon biološke strategije, što smatra on nije dobar poredak. Rekao je da je implementacija zakonodavna s EU završena, ali da je Hrvatska imala i ima dobre modele gospodarenja šumama, koji se sada, prema njegovu viđenju žele "utopiti "- rekao je gospodin Bogović.
Igor Josip Leščić
Igor Josip Leščić predsjednik udruženja drvo prerađivačke industrije rekao je da je šuma kvalitetna domaća drvna osnova, da je drvna industrija, industrija razvoja i da je drvnoj industriji zaposleno 20 tisuća ljudi s prosječnom plaćom od pet tisuća kuna. Istakao je da za vrijeme korone u drvnoj industriji nije bilo otpuštanja djelatnika. Prema riječima g.Leščića izvoz ide u 108 država svijeta. Najveće količine izvoza ostaju u Europskoj uniji. Što se tiče proizvoda od drveta, to su masivne ploče, parketi i podovi, namještaj, te peleti i briketi. Godine 2020. proizvedeno je tri milijuna vrata, 1, 7 milijuna stolica, od čega je 95 posto otišlo u izvoz. „Namještaj za izvoz je dizajniran, izlažemo na svjetskim sajmovima, i hrvatski proizvodi su nagrađivani i za dizajn i za kvalitetu“ Poslovnom prilikom je nazvao ulazak Hrvatske u euro zonu .
Mario Klobučar direktor sektora Hrvatske šume d.o.o. rekao je da su Hrvatske šume prije četiri godine krenule s korištenjem europskih sredstava. Naveo je četiri projekta od kojih je NATURA VITA bila u vrijednosti 369,5 milijuna kuna. Kroz projekte su rađene šumske ceste, educirano je 1500 školske djece, izgrađena šumska kuća Podravlje , projekti su provođeni u Ličko senjskoj i Karlovačkoj županiji.
Naveo je i da su u 70 objekata Hrvatskih šuma ugrađene peći na pelete.
Kristina Singer, savjetovanje d.o.o. Ernst & Young, senior manager prezentirala je prikupljene podatke iz različitih registara, te preglede razvojnih planova po županijama i analize ususret novom programskom razdoblju do 2027: s naglaskom na analizu potencijala pašnjačkih površina i prijedlog mjera za razvoj pašnjačkog stočarstva na području krških pašnjaka, te Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede od 2023 do 2030. godine
Margareta Zouhar Zec
STRATEGIJA EU ZA ŠUME DO 2030.
.
Na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva zemalja članica Europske unije, održanom 11. i 12. listopada 2021. u Luxsemburgu, Hrvatsku je predstavljao državni tajnik Tugomir Majdak te ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać, te članovi Stalnog predstavništva RH pri EU. Na dnevnom redu bile su brojne i raznovrsne teme i to ; revizije tržišnih standarda EU, nove Strategije EU za šume, procesa usvajanja ZPP strateških planova, doprinosa poljoprivrede i šumarstva ispunjavanju klimatskih ciljeva EU za 2030. (Paket „Spremni za 55%“) te pregovori o ribolovnim mogućnostima za 2022. godinu u Baltičkom moru. Pored navedenoga, pažnju ministara ovom prilikom posebno su zaokupili trenutni problemi u sektoru, posebice stočarstvu, prvenstveno uzrokovani poremećajima u odnosima ponude i potražnje zbog COVID 19 pandemije, iznimno visokih cijena stočne hrane te nedavnog poskupljenja svih energenata. U tom kontekstu, Hrvatska je delegacija od Europske komisije zatražila produljenje privremenog okvira za državne potpore do kraja 2022. godine, kao i povećanje iznosa pojedinačnih potpora, informacije su iz Ministarstva poljoprivrede.
ZATRAŽILI PRODULJENJE ROKA ZA MJERE DRŽAVNIH POTPORA DO KRAJA 2022.
Slijedom bilateralnog sastanka dvaju ministara poljoprivrede, održanog tijekom najveće svjetske izložbe lova i prirode „One With Nature“ 25. rujna u Budimpešti, Hrvatska je zajedno s Mađarskom pokrenula inicijativu za produljenje privremenog okvira za mjere državnih potpora, zbog trenutnih znatnih tržišnih poremećaja u poljoprivredi. U svom zahtjevu ministri su zatražili produljenje ovih mjera do 31. prosinca 2022. godine uz proporcionalno povećanje iznosa pomoći u poljoprivredi i ribarstvu, što bi pružilo dodatnu sigurnost najugroženijim predstavnicima u sektoru. Prijedlog je podržalo 15 država članica, uključujući one najveće (Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Poljska ..), a povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski izvijestio je Vijeće da je o zahtjevu obavijestio nadležnu kolegicu, izvršnu potpredsjednicu EK Margrethe Vestager. Konačna odluka očekuje se u narednih mjesec dana.
U istom kontekstu, Hrvatska je podržala i inicijativu Belgije o potrebi pokretanja izvanrednih tržišnih mjera ZPP-a zbog problema u svinjogojstvu. Unatoč činjenici da je Vijeće gotovo jednoglasno zatražilo aktivaciju ovih mjera od strane EK, povjerenik je odbio prijedlog, smatrajući primjerenijima mjere restrukturiranja u sklopu Programa ruralnog razvoja, kao i okvir za državne potpore. Naglasio je ipak pritom da je EK svjesna kumulativnih problema koji su pogodili ovaj sektor te će nastaviti detaljno pratiti stanje i po potrebi adekvatno reagirati.
U okviru rasprave o procesu usvajanja ZPP strateških planova, države su redom kritizirale EK zbog inzistiranja na uvrštavanju ciljeva iz Strategije bioraznolikosti te Od polja do stola, koji nisu dijelom zakonski usvojenih obveza. Državni tajnik Majdak pritom je istaknuo: „Mi ne osporavamo niti jedan element postignutog dogovora, no obveza koju ima EK da procijeni doprinos i usklađenost strateških planova s ciljevima Zelenog plana ne smije se preliti na administracije država članica, a ni u kom slučaju ne smije utjecati na proces odobravanja i usvajanja tih planova.“
STRATEGIJA EU ZA ŠUME DO 2030.
Drugi dan sastanka bio je usmjeren na teme vezane uz Zeleni plan EU. Hrvatska je pozdravila objavu nove Strategije EU za šume do 2030. godine te istaknula važnost specifičnosti šumskih ekosustava i dugogodišnju tradiciju gospodarenja šumama, kakva postoji u RH. Pritom je izrazila rezervu zbog uvođenja novih pojmova poput „starih šuma“ prije nego se usvoji zajednička definicija, kao i zbog nepoznanica o provedbi Strategije i raspodjeli tereta između država članica.
Rasprava o paketu „Spremni za 55%“ vođena je na temelju dokumenta slovenskog predsjedništva, kojim se tražilo mišljenje o glavnim izazovima i prilikama za poljoprivredni i šumarski sektor u kontekstu doprinosa postizanju cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. Hrvatska je istaknula osnovnu potrebu osiguranja pravednosti u raspodjeli obaveza između država članica i između sektora, pri čemu treba uzeti u obzir specifičnosti pojedinih država i njihovih sektora.
.
VLADA PRATI STANJE, ALI ZA SADA BEZ INTERVENCIJA
Nakon što je 12. listopada odjeknula vijest da je cijena goriva u Hrvatskoj na razini koja se može nazvati povjesnom, održana je 13. listopada sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća na temu rasta cijena goriva i troškova života
To konkretno znači da je prosječan spremnik dizelskog goriva od 50 litara skuplji za 19,5 kuna, spremnik benzina 13 kuna, dok je prosječni spremnik autoplina skuplji za 11,5 kuna.
Na sjednici je, među ostalim, zaključeno kako rast cijena ugrožava prvenstveno najsiromašnije građane te kako država ima mehanizme za ublažiti negativni učinak poskupljenja. Jedna od kratkoročnih mjera,je i podizanje minimalne plaće, o čemu je u Vladi već bilo riječi. rekao je ministar rada, mirovinskog sustava , obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.
Među ostalim kompenzacijskim mjera o kojima je bilo riječi jest i dizanje doplatka za rast cijene energenata, te porezna intervencija Vlade.
Na sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća sudjelovala je i izvršna tajnica Saveza Samostalnog Sindikata Hrvatske za socijalni dijalog i javne politike Ana Milićević Pezelj koja je podsjetila na posljedice rasta cijena na sektor javnog linijskog prijevoza putnika koji je posebno ugrožen.
Među zaključcima sjednice istaknuto je kako Vlada RH prati stanje s cijenom goriva, no zasad neće intervenirati u trošarine i PDV.
Visoki rast cijena goriva opravdava se rastom cijena nafte na svjetskim tržištima, kao i visokim tečajem dolara, jer se naftom na svjetskim tržištima trguje dolarom, a ne eurom Na svjetskom tržištu nafta je poskupjela pete sedmice zaredom ukupno oko 4 posto. Prii tome je na londonskom tržištu cijena barela dosegnula oko 83 dolara,što je najviše u posljednje tri godine.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija dr. Zdravko Marić rekao je odgovarajući na pitanje novinra, da trošarine koje imaju značajan udio u cijeni goriva nisu nedodirljive, kao vid ublažavanja cijenovnog udara na potrošače. "Ništa nije nedodirljivo, sve je predmet rasprava. Ako smatramo da ćemo tako polučiti neke efekte, na to smo spremni.”, rekao je ministar financija Marić. Ali pojasnio je i predviđanje da se ovoga trenutka nezna koliko će još cijena nafte rasti te da se u trošarine ne može intervenirati tek tako.
mzz
PRAVO GRAĐANA NA PREISPITIVANJE UPRAVNIH AKATA U TEMI OKOLIŠA
U OPĆINI BELICA SKLADIŠTE KRUMPIRA OTVORIO DRŽAVNI TAJNIK TUŠEK
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek je u nazočnosti hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Sunčane Glavak 8. listopada 2021. godine, u Međimurskoj županiji posjetio poljoprivredno gospodarstvo ovogodišnje pobjednice 21. Izbora za najuzorniju seosku ženu Mateje Vranović, obišao gradilište najvećeg skladišta krumpira u Hrvatskoj tvrtke Agrobela te službeno otvorio skladište krumpira tvrtke Belpak - projekt sufinanciran iz Programa ruralnog razvoja u vrijednosti odobrene potpore veće od 4,2 milijuna kuna.
Novootvoreno skladište krumpira u Općini Belica državni tajnik Tušek okarakterizirao je kao pravi primjer modernizacije i jačanja skladišno-distributivne mreže uz istovremenu demonstraciju načina rada Vlade Republike Hrvatske: „Nakon zabrane klorprofama i nezavidne situacije u kojoj su se našli domaći proizvođači krumpira pronašli smo brzo, dugoročno održivo i razvojno rješenje, nastalo u suradnji sa samim proizvođačima. Fokusirano smo usmjerili sredstva u cilju rješavanja gorućeg sektorskog problema i kreirali natječaj za izgradnju skladišta krumpira. Samo na području Međimurske županije odobreno je 20 zahtjeva za potporu za ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir u vrijednosti od 68,4 milijuna kuna, pri čemu ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi gotovo 103 milijuna kuna.“
Naime, nakon što je Europska komisija ukinula korištenje klorprofama kao zaštite od klijanja krumpira u skladištu, stvorila se žurna potreba za brzim ulaganjima u izgradnju novih, tehnički naprednijih i bitno skupljih nepropusnih skladišta. Iz tog je razloga, u dijalogu s proizvođačima krumpira, Ministarstvo poljoprivrede putem Natječaja tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ iz Programa ruralnog razvoja stavilo na raspolaganje 115 milijuna kuna, sredstva kojima je osiguran nastavak proizvodnje, ali i podizanje konkurentnosti domaćih proizvođača. Natječaj potiče i udruživanje proizvođača, proizvođači krumpira su prepoznali brojne pogodnosti udruživanja i odlučili zajedničkim snagama izgraditi potrebna skladišta, pri čemu su nastale tri proizvođačke organizacije u sektoru proizvodnje krumpira.
Prema navodima proizvođača, u 2020. godini postignuta je samodostatnost za potrebe domaćeg tržišta, a urod je bio vrlo visoke kvalitete. U prvih šest mjeseci 2021. godine u odnosu na isto razdoblje 2020. godine uvoz krumpira je količinski smanjen za više od 21 posto i vrijednosno smanjen za gotovo 16 posto. Također, izvoz krumpira je u prvih šest mjeseca količinski značajno povećan (za više od 11 tisuća tona), dok vrijednosno povećanje u odnosu na isto razdoblje 2020. godine iznosi čak 103 posto.
70 IZLAGAČA I 250 VODEĆIH BRENDOVA
Sajam opreme za hotele, ugostiteljstvo i kuće za odmor HoReCa Adria biti će otvoren od četvrtka 14. listopada do subote 16. listopada u opatijskoj sportskoj dvorani »Marino Cvetković«. Biti će tamo više od 70 izlagača i više od 250 vodećih brendova opreme za turističke objekte, jer Sajam je posvećen opremanju turističkih objekata, koji okuplja vodeće dobavljače i partnere za turistički sektor.
RADNO PRAVILO - ISTINA
Nakon što je 6. listopada u Hrvatskoj i u nekoliko europskih zemalja emitiran dokumentarni film zajedničkog istraživanja televizije RTL Hrvatska, Lighthouse Reportsa iz Nizozemske, švicarskog SRF Rundschaua, ARD-a Studija Beč, ARD Monitora, francuskog Liberationa, nizozemskog Pointera, Novosti i Der Spiegela, u okviru kojeg su istraživački novinari Kluas van Dijken i Lamia Šabić, snimili kamerom iz šume u mjesecu lipnju 2021. nasilno okrutno i neljudsko postupanje sa migrantima, nedaleko mjesta Šturlić na bosansko hercegovačkoj strani, pri čemu policajci u odjeći interventne policije tuku migrante koji nailaze, pri čemu se čuju bolni urlici migranata, već narednoga dana 7. listopada povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove, u čijoj su ingerenciji poslova i migracije i migranti Ylva Johansson susrela se s hrvatskim ministrom unutarnjih poslova dr. Davorom Božinovićem.
Povjerenica za migracije i unutarnju politiku Europske komisije Ylva Johansson
Ministar za koga je teško reći koliko je uopće upućen u sve poslove koji su u nadležnosti unutarnjih poslova, jer je već godinu i pol aktivno angažiran na mjestu predsjednika Nacionalnog Stožera za koronu, koji nakon što se cijepilo više od 50 posto hrvatskog stanovništva, a ekonomskog zatvaranja gospodarstva nema, više i nema tako autoritativnu ulogu da bi na njegovu čelu trebao biti ministar unutarnjih poslova, dao je povjerenici Johansson odgovor s kojim je ona bila veoma zadovoljna. Gospođa Johansson je Božinovićevu izjavu pred novinarima nazvala „točno pravim odgovorom“ pojasnivši da je“ hrvatska Vlada obećala hitnu istragu i neovisni mehanizam praćenja, uspostavljen zajedno s Europskom komisijom kako bi se osigurala temeljna prava“. Rekla je da je Božinović šokiran i da on vjeruje da se Hrvatska ponaša kako treba s jasnim stavom da zaštita granica uvijek treba biti u skladu s vladavinom prava. Johansson je rekao da se vanjske granice EU moraju zaštititi, ali da se pritom mora očuvati vladavina prava i temeljna prava Što bi uslijedilo ako bi se pokazalo istinitim da je Hrvatska novac dobiven iz EU fondova iskoristila za smještaj osoblja koje sudjeluje u prisilnom protjerivanju migranata, na to pitanje glasnogovornik EK Adalbert Jahnz je odgovorio da ako se dokaže da je novac upotrijebljen za ilegalne aktivnosti, plaćanja se mogu obustaviti, izreći kazne ili zatražiti povrat isplaćenog novca.
TKO BI SE, BEZ NAREDBE, USUDIO NA RADNOM MJESTU TUĆI
MIGRANTE I ZA TO OČEKIVATI PLAĆU?
Tko od rukovodećih osoba treba odgovarati za nasilje nad migrantima, važno je pitanje? Jer ovako jasne snimke okrutnog čina ne smiju niti mogu ostati bez ikakvih posljedica. To Hrvatskoj do sada nije bilo u interesu jer na brojne natpise o tome nitko iz Vkade ni policije nije reagira, ali je novinarski dokumentarni film učinio da je istina o događanju na vanjskoj granici Hrvatske s BiH, postao interes Europske unije. Ako su trojica policajaca koji su bili izvršioci nasilnog ponašanja već sankcionirani na način da su otpušteni s posla u policiji, kako je to već komunicirana informacija za javnost to ne smije biti kraj.Policajci i moraju govoriti u istrazi, moraju reći kako se moglo dogoditi da dođu na ideju da tuku migrante? Jesu li baš to troje policajaca u tolikoj mjeri agresivne osobe, da su dolazili na granicu i tukli one koji su željeli prijeći RH granicu? I za taj čin su znali da će dobiti plaću? Kako je to moguće? Tko bi se usudio tuči palicom na radnom mjestu i za to očekivati da će biti plaćen kroz osobni dohodak?Interventni policajci na teren ne odlaze bez određenog cilja, a za cilj rada policajcima mora netko dati naredbu.Tko je davao takve naredbe? U policiji je poznato kako ide zapovjedni lanac i tko bi trebao biti odgovoran? Zato bi se prilično jednostavno trebalo u policiji doći do odgovora – tko je naređivao premlaćivanje i neljudsko postupanje sa migrantima koji su dolazili do Hrvatske granice sa željom da uđu u Hrvatsku.
Fotografija snimljena s RTL Tv-a prilikom emitiranja dokumentarnog filama o postupanju s migrantima
u okviru autorske emisije POTRAGA. Snimila mzz
Onaj tko je uopćeno ili detaljno davao naredbe o postupanju na granici BiH i Hrvatske kada su u pitanju migranti taj mora imati ime u policiji? Detalji ovog događaja moraju izaći na vidjelo, jer je Hrvatska pravna država. Osim toga ta pravna država, Hrvatska, želi ući u Schengen, što je putovanje bez graničnih kontrola između država članica EU i ovakav događaj nikako nije stimulativnog karaktera . Schengen podrazumijeva zajedničku politiku viza za građane izvan Europske unije koji dolaze na kraće razdoblje, te omogućava zajedničku borbu protiv kriminala kroz policijsku i pravosudnu suradnju.
Ali ovaj događaj s premlaćivanjem migranata je loša reklama za Hrvatsku koju turisti karakteriziraju kao lijepu zemlju s ljubaznim ljudima, a još lošija propagandna poruka za političko vodstvo RH.
RADNO PRAVILO - ISTINA
Važna je činjenica da su ovaj događaj dokumentirali i za javnost pripremili pokrenuli novinari, kojima je radno pravilo - istina . Radi učestalih informacija o incidentima hrvatske policije prema migrantima novinari su dokumentarni film o nasilju napravili snimajući s dronom, te snimanjem iz šume, u vrijeme najbujnije vegetacije, koja je pružila dobar zaklon.
Još u proljeće 2019. anonimno pismo uputio je granični policajac pučkoj pravobraniteljici u Hrvatskoj Lori Vidović o događajima na granici, u kojem kaže da je temeljem zapovjedi policijskim službenicima naloženo da sve izbjeglice i migrante vraćaju na područje BiH, i to bez papira i bez procesuiranja. Lora Vidović je o tome govorila u Saboru, no bez ikakvog uspjeha.Nije bila dovoljan autoritet ni za koga u Hrvatskoj Vladi da se temeljem pisma pokrene istraga.
Na tu informaciju su reagirali iz Centra za mirovne studije koji godinama pomažu migrantima i izbjeglicama te nadziru rad vlasti. Bez uspjeha. Izjave za javnost iz Vlade da se ne događa ništa na granici i da su komunicirane informacije izmišljoitina – bile su tada jače. Ali novinari su svojom istragom dokazali da migranti ne lažu.
Dakle uzrok, to što ni Hrvatska ni Europska unija nemaju održivu politiku postupanja prema migrantima, rezultira šokantnom i izvan svih okvira neciviliziranim posljedicama. Uzrok je doveo do posljedice - premlačivanja i odvraćanja od granice. Odgovornost mora biti javna, kao što je događaj postao javan, zahvaljujući interesu novinara, a ne Vlade da utvrdi istinu i zaustavi kaznena djela.
OSTAVKA RADI UGLEDA POLICIJE
Ostavka ili smjena je u ovako delikatnom slučaju moralni čin koji bi u ovom događaju trebao podnijeti ministar Božinović, prije svega, ovog trenutka, radi ugleda policije. Ova je pogreška preteška za sustav policije, da bi ministar ostao u stolici, i da ne bi bio siguran u svoju odgovornost. Istraga bi dalje trebala pokazati tko će iz policije morati otići temeljem zapovjedanja. Osim toga mnogo puta su novinari i javnost mogli čuti da dr.Božinović upotrebljava riječ neznam u svojim odgovorima na pitanja upućena na djelokrug policije. To je neprikladno za ministra policije, ali ga ne oslobađa ni od kakve odgovornosti. Mlačenje ljudi na granici sa policijskom palicom, nije ni u primisli dozvoljeno nasilje u zemlji koja je u Europskoj uniji.I moralna satisfakcija za takav čin treba biti važna i zvučna – a to je smjena aktualnog ministra . Taj je gospodin ostavku trebao dati već po povratku iz Bruxellesa nakon razgovora s povjerenicom Johansson.
Margareta Zouhar Zec
KONFERENCIJA 2. DANA POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I ŠUMARSTVA
Europska komisija ponovno potvrđuje primat prava EU
European Commission reaffirms the primacy of EU law
Statement
Današnje ( 7.10.2021.) usmeno izlaganje presude poljskog Ustavnog suda izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi s primatom prava EU -a i ovlastima Suda pravde Europske unije.
Komisija podržava i ponovno potvrđuje temeljna načela pravnog poretka Unije, naime da:
-Pravo EU -a ima primat nad nacionalnim pravom, uključujući ustavne odredbe;
-Sve presude Europskog suda pravde obvezujuće su za sve vlasti država članica, uključujući nacionalne sudove.
Detaljno ćemo analizirati presudu poljskog Ustavnog suda i odlučit ćemo o sljedećim koracima. Komisija neće oklijevati iskoristiti svoje ovlasti iz Ugovora za zaštitu jedinstvene primjene i integriteta prava Unije.
Europska unija je vrijednosna i pravna zajednica koja se mora pridržavati u svim državama članicama. Prava Europljana prema Ugovorima moraju se štititi, bez obzira na to gdje žive u Europskoj uniji.
Europska komisija ima zadaću čuvati pravilno funkcioniranje pravnog poretka Unije i to će nastaviti osiguravati.
Connecting Europe Express prešao 26 zemalja i 33 granice
Danas je Connecting Europe Expresse stigao na zadnju postaju Pariz, svoje konačno odredište, nakon što je putovao 36 dana po Europi, od zapada prema istoku, od sjevera do juga, pa čak i među susjedima izvan Francuske. Ovaj je vlak promotivno prometovao povodom Europske godine željeznice 2021. godine. Cilj vožnje Connecting Europe Express bio je podizanje svijesti javnosti o prednostima željeznice i izazovima s kojima se tek treba suočiti.
Vlak je napravio više od 120 zaustavljanja, prešao je 26 zemalja i 33 granice, putujući na putu kroz tri različita kolosijeka. Povjerenica za promet Adina Valean rekla je: „Connecting Europe Express bio je pokretni laboratorij koji je u stvarnom vremenu otkrio mnoga postignuća postignuta unutar našeg jedinstvenog europskog željezničkog područja i naše mreže TEN-T, čiji je cilj omogućiti nesmetano kretanje u našoj Uniji. Želim izraziti iskrenu zahvalnost svima onima koji su nam pomogli da povežemo Europe Express iz ideje u stvarnost, na uzbudljivo putovanje, puno nezaboravnih susreta - umova i ljudi - i pravog prijevoznika zastave europske željeznice. Posljednji događaj u Parizu bio je prilika za predstavljanje prvih zaključaka izvučenih iz ovog jedinstvenog putovanja vlakom.
TRI ZNANSTVENIKA KOJE JE FINANCIRALA EU PRIMILI Nobelovu nagradu za 2021. godine
Benjamin List, znanstvenik kojeg više od deset godina financira Europsko istraživačko vijeće (ECR), dobio je Nobelovu nagradu za kemiju 2021. Dijeli nagradu s Davidom W.C. MacMillanom. Kraljevska švedska akademija znanosti nagradila je laureate za njihova revolucionarna istraživanja koja su rezultirala razvojem asimetričnih organokatalizatora: preciznih alata za izgradnju novih molekula. Ova su otkrića imala veliki utjecaj na farmaceutska istraživanja i pomogla su da kemija postane održivija. Sa sjedištem na Max-Planck-Institut für Kohlenforschung u Njemačkoj, rad profesora Liste u ovom području financiran je iz dva napredna bespovratna sredstva ERC-a u iznosu od 4,5 milijuna eura od 2011. do 2021. To je treća Nobelova nagrada za 2021. godinu znanstveniku kojeg financira EU.
Također, dva dana prije, Klaus Hasselmann, s Max-Planck-Instituta za meteorologiju u Njemačkoj i Giorgio Parisi, sa Sveučilišta u Rimu I, La Sapienzau u Italiji, dva su znanstvenika koji su koristli potpore EU-a posljednjih godina, su dobitnici Nobelove nagrade za fiziku 2021.
To je ujedno i deveta Nobelova nagrada dodijeljena stipendistima Europskog istraživačkog vijeća od pokretanja ovog tijela EU -a 2007.
Povjerenica EK za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel je rekla: „Još jedan sretan dan za europsku znanost! Nakon vijesti o nagradi za fiziku, drugi veliki um, Benjamin List, dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju. Europska Unija znanstvenika Lista podupire više od desetljeća kroz dva pojedinačna bespovratna sredstva Europskog istraživačkog vijeća. Čestitamo laureatima što su osvojili jedno od najvećih priznanja u svijetu znanosti.“
Summit EU -a o održivim ulaganjima: predsjednica Ursula von der Leyen poziva globalne partnere da postave globalne standarde i podrže održiva ulaganja
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen 7. listopada je održala uvodno obraćanje na summitu EU o održivim ulaganjima, prvom godišnjem događaju o održivim financijama čiji je domaćin Europska komisija. U svom govoru predsjednica je govorila o trenutnom porastu cijena energije: „U ovim tjednima svi vidimo koliko je ključno smanjiti našu ovisnost o fosilnim gorivima poput plina, nafte i ugljena. Dakle, dugoročno gledano, europski zeleni dogovor i obnovljivi izvori energije rješenje su za rastuće cijene električne energije. Svaki euro potrošen na obnovljive izvore energije pomaže našem planetu. I jednako pomaže potrošačima. Ali to je i ulaganje u otpornost naših gospodarstava. Stoga moramo ubrzati rad na Europskom zelenom dogovoru kako bismo postali energetski neovisniji. ” Predsjednica von der Leyen identificirala je dva ključna izazova koja je potrebno riješiti kako bismo potaknuli globalna održiva ulaganja: Prvo, kako privući više kapitala prema održivim ulaganjima. Drugo, kako privući više zemalja i podići globalne ambicije“. Govor joj je također bio povod da se prisjeti predanosti i vodstva Europe: „Europa može voditi svojim primjerom. Europa je postala dom održivih ulaganja. Europsko tržište zelenih obveznica danas vrijedi oko jedan bilijun eura. Izgradili smo najveće tržište ugljika na svijetu, sa svojim sustavom trgovanja emisijama. A kasnije ovog mjeseca ojačat ćemo naše vodstvo, kada ćemo početi izdavati zelene obveznice u vrijednosti 250 milijardi eura, u sklopu NextGenerationEU. Na ovo vodstvo smo ponosni i nastavit ćemo se konsolidirati. ” Konačno, očekujući nadolazeću Konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, predsjednica je rekla: „COP26 u Glasgowu bit će trenutak istine za globalnu zajednicu. Ambicije moraju biti potkrijepljene konkretnim planovima. Europa će se nastaviti angažirati s najvišom razinom ambicija. ”
VISOKOKVALIFICIRANI IZ TREĆIH ZEMALJA MOĆI ĆE ŽIVJETI I RADITI U EU !
PRED HRVATSKOM GRANICOM MIGRANTI SU PRETUĆENI,
OZLIJEĐENI I OSTAJU BEZ IDENTITETA?
ZAŠTO?
Ono na što su inozemne humanitarne udruge u posljednjih nekoliko godina upozoravale hrvatsku javnst, a mediji prenosili, napokon je kulminiralo. Više inozemnih novinarskih kuća nekolko mjeseci je radilo na istoj temi- a tema je bila:. da li je istina ili su izmišljotine migranata, da ih hrvatska policija, kada dođu do hrvatske granice, fizički zlostavlija,premlaćuje te im uzima mobitele, osobne stvari i dokumente koji imaju sa sobom, oduzete im stvari spaljuju, a njih vraćaju na lokaciju s koje su došli. I novinarsko istraživane potvrdilo je da su višegodišnje informacije o proživljavanjima migranata na hrvatskoj granici - istina i stvarnost.
Čak što više istraživački novinar Klaas van Dijken je mišljenja da Europska komisija također zna što se događa sa migrantima pred granicom Europske unije, točnije pred Hrvatskom, samo što je EU podigla zid od šutnje. Da je van Dijken na izvoru istine potpuno je jasno, jer povjerenici Johansson Bosna je predaleko da bi imala informaciju o tome da migraanti koji su u Bosni, žive u katastrofalnim uvjetima, da su šume i polja njihova jedina perspektiva. Ali oni nisu zbog takve perspektive napustili vlastitu zemlju! Europska unija u posljednjih godinu dana novac dijeli s nevjerojatnom lakoćom, a s druge strane njen odnos prema migrantima koji je živi sektor, je bez smislenog riješenja- bez osnovnih uvjeta za život i prijetnja je životima milijuna migranata. Zemlje Europske unije su njima prepreka i tamna jama koju im postaje nemoguće preskočiti i nemoguće zaobiči.
Fotka snimljena s RTL TV-a prilikom prikazivanja dokumentarca 6. 10. 2021. o postupanju s migrantima koje je kazneno djelo, a koji su napravili novinari iz nekoliko europskih
redakcija. Fotka mzz
Europska komisija koja naglašava, solidarnost, pravednost i ljudska prava i gospodarsku integraciju članica i budućih članica, nikada nije osudila visoku žilet žicu kojom je Mađarska ogradila dio svog teritorija u bojazni od dolaska ljudi migrana iz nekatoličkih zemalja. I na sjeveru Francuske policija maltretira i protjeruje migrante!. Zar su ljudi krivi što su se našli u neprilici da budu migranti?
Najteža je u toj istuaciji činjenica, da ljudi migranti imaju pravo zatražiti azil. Ali da bi ga mogli zatražiti moraju doći na granicu . A to da dođu do granice odakle bi mogli stići dalje od poljskog šatora, blatnjavog puta, šume, livade, gdje bi netko zapisao njihove ime, čuo pet rečenica o njihovu krajnjem cilju i razlogu migracije, mora ih netko saslušati i evidentirati ih, a to im u civiliziranoj Europi nije dozvoljeno ni omogućeno. Kako je to moguće? Premijer države RH, ministar policije, Europska komisija - svi koji svakoga trenutka podsječaju na zakone, prava, vladavinu zakona i sve prema zakonu, krše Zakon prema migranima koji nemaju ni stana, ni kuće, ni posla, ni odvjetrnika, koji su na tuđem teritoriju - i čiji životi su - pokazalo se do sada u rukama onih surovih naredbi političkih močnika. A kada migrantima uzmu dokumente i spale ih, a film nastao novinarskim istraživanuem potvrđuje da tako postupaju ljudi obučeni o uniforme interventne policije, koji pred hrvatskom granicom tuku migrante - uzeli su im identitet i oni više ne mogu dokazati tko su. To je surova stvarnost ! Zašto se upravo tako postupa s migrantima koji dolaze pred hrvatsku granicu?Tko je ljudima u odjeći interventnih policajaca s fantom maskama na licu i palicama i pištoljima hrvatske izrade dao naredbu da tuku migrante?.
KAKVA JE MIGRANTSKA POLITIKA EUROPSKE KOMISIJE?
KAKVU POLITIKU ima EU za migrante koji su u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Turskoj točnije na Zapadnom Balkanu? Samo dan ranije na konferenciji EU-ZAPADNI BALKAN u
dokumentu naslovljenom imenom Izjava koja ima 29 točaka , migranti se u dvije rečenice spominuu u 22. točki riječima " Iskazujemo pohvalu našim partnerima zbog njihivih trajnih napora i konstruktivne suradnje u području migracija, što je proizvelo jasne rezultate.Upravljanje migracijama zajednički je izazov s kojim se EU i Zapadni balkan moraju suočiti u bliskom partnerstvu"
Migranti su ljudi koji imaju svoje planove i svoje živote. Novac koji EU isporučuje Turskoj, Bosni i Srbiji da bi skrbila o migrantima nije riješenje za žive ljude, čija je kulturna sredina na drugim meridijanima zemaljske kugle. O migrantima se najpristojnije brinu u Srbiji, a najlošije u Bosni. Zašto je tako i to bi trebao biti predmet ozbiljne istrage, ne samo novinarske, već i institucija EU.
Zar povjerenica za migracije Europske Komisije Johansson ima stav da će migranti koji su napustili svoje domove u Siriji,Iraku, Afganistanu, Iranu, ostati zauvijek pred vratima EU, trateći svoj život po hladnim kampovima koji nemaju nikakave higijenske uvjete, gdje nema ni tople vode ni struje, gdje im je zdravlje u opasnosti, a djeca koja su sa njima rastu bez obrazovanja i u prljavštini i bolesti od neishranjenosti? Hrvatski biskup Uzinić je objavio javnosti danas 7.10., nakon viđenog dokumentarnog filma na RTL televiziji u POTRAGI koji su napravili novinari - rečenicu u kojoj je rekao "Sramim se što sam čovjek" .Samo to. Zar to nije dovoljno za sve koji upravljaju političkim sustavom države Hrvatske. Mate Uzinić je nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije.
Europska komisija kroz dosadašnja postupanja, pokazala je da nezna riješiti problem migranata, koji je kompleksan. Hoće li to znati za mjesec, dva tri? Svak iproblem ima riješenje, pa tako i ovaj sa migrantima. Ovaj se problem može usporediti s osobom koja kaže": mogu se liječiti tabletama, ali ja se želim liječiti sa lijekovima iz prirode" . Političke glave koje gube osječaj za čovjeka za pravo i dostojanstvo ćovjeka, osim ovog dokumentarca s kojim je RTL televizija uzdrmala Hrvatsku i nadležne osobe u Europskoj komisiji sve one koji imaju moralnog osjećaja - o tome što je dozvoljeno činiti, a što nije , trebali bi pogledati još jedan dokumentarni film imena KADA SAMO MI BILI ONI.
Margareta Zouhar Zec
EU NUDI ODGOVORNOST ZA IZGRADNJU ZAJEDNIČKE BUDUĆNOSTI
GODINE 2022. - 361,9 milijuna kuna U REFORMU,
2023. GODINE – 669,9 milijuna kuna
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović u ponedjeljak, 4. listopada 2021. predstavio je novinarima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu reformu sustava socijalne skrbi.
Cjelovita reforma sustava socijalne skrbi, predstavlja paket od sedam zakona i tri nacionalna plana, a kojima je zajednički cilj transparentni, učinkoviti i pravedniji sustav socijalne skrbi, usmjeren na korisnike.
EUROPSKA KOMISIJA ŠTITI NOVINARE I BRANITELJE PRAVA
TAJNA BOGATSTVA SVJETSKIH ČELNIKA VIŠE NISU TAJNA
Oko 600 novinara u 117 zemalja u svom novinarskim istraživačkim poslovima nazvanim Pandora Papers došli su do informacija koje će bez sumnje mijenjati i promijeniti u dobroj mjeri imena osoba koji su politički dužnosnici na svjetskoj političkoj sceni. Istraživački novinari su otkrili da svjetski državnici iz visoke politike imaju bogatstvo koje ne piše u imovinskim karticama već je skriveno od javnosti i naroda kome su pretpostavljeni.
Bogatstvo su stekli izbjegavanjem plaćanja poreza i pranjem novca. Novinari su došli do tih kompromitirajućih podataka preko dokumenata, fotografija, elektroničke pošte i tabela. Novinarska istraga temelji se oko 11.9 milijuna dokumenata iz 14 tvrtki za financijske usluge, gdje je otkriveno, kako prve informacije govore, više od dvadeset tisuća offshore-tvrtki.
Tekstove iz Pandora Papers događaja objavili su poznati novinski mediji BBC i Guardian, koji su vodili istragu u Velikoj Britaniji, te Washington Post, ali i mnogi mediji diljem svijeta. Informacije koje su bile tajne, javnost će saznati zahvaljujući globalnoj novinarskoj suradnji, predvođenoj Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara, International Consortium of Investigative Journalists (ICIJ) .
Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) neovisna je međunarodna mreža sa više od 200 istraživačkih novinara i 100 medijskih organizacija u preko 70 zemalja sa sjedištem u Washingtonu, Centar za javni integritet pokrenut je 1997. godine, a ICIJ je izdvojen u potpuno neovisnu organizaciju koja se bavi pitanjima kao što su prekogranični kriminal, korupcija i odgovornost vlasti, itd. ICIJ je otkrio krijumčarenje i utaju poreza od strane multinacionalnih duhanskih tvrtki od strane sindikata organiziranog kriminala, istraživali su privatne vojne kartele, azbestne tvrtke, lobiste za klimatske promjene, ratne ugovore u Iraku i Afganistanu itd.
POSAO S CILJEM DA SUSTAV BUDE BRŽI, BOLJI I PRAVEDNIJI
Konferenciju "Dani regionalnoga razvoja i EU fondova - Nove prilike 2021- 2027" organiziralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s ministricom Natašom Tramišak na čelu , u Opatiji 30. rujna. Konferencija je održana dva dana nakon što je Europska komisija Hrvatskoj uplatila 13 posto sredstava, odnosno 818 milijuna kuna, iz programa Next Generation EU, u čijem je središtu Nacionalni instrument za oporavak i otpornost koji je osmišljen za potporu ulaganjima i reformama u Hrvatskoj.
Ministrica Nataša Tramišak
Konferenciju je otvorio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. U svom govoru rekao je da EU počiva na demokraciji, zaštiti ljudskih prava, vladavini prava, tržišnom gospodarstvu i na kršćanskom načelu solidarnosti, da je odnos uplaćenih novčanih sredstava u proračun EU i novčanih sredstava koje smo dobili iz EU - oko 50 milijardia kuna u plusu za Hrvatsku. Naveo je primjer covid-krize kad su države-članice EU stale zajedno , uložile u zaštitnu opremu, mjere, kontrolu, istraživanja koja su omogućila cjepivo i postupno vraćanje normalnom životu. Rekao je da su zemlje tranzicije, srednje i istočne Europe živjele u sustavima koji nisu bili demokratski te da im je glavna odrednica kako uhvatiti korak s onima koji su se razvijali u demokratskom okruženju i stekli viši stupanj razvoja. Plenković je procijenio da će Hrvatska taj korak uhvatiti oko 2030.
Podsjetio je da pandemija covida 2020. stoji 35 milijardi kuna, a štete od dva razorna potresa 129 milijardi kuna, naglasivši da je za razvoj Hrvatskoj u novom razdoblju iz EU osigurano 25 milijardi eura.
Konferenciji su prisustvovali podpredsjednik Vlade i ministar financija dr. Zdravko Marić, ministar graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ministar školstva i visokog obrazovanja dr. Radovan Fuchs, Josip Aladrović ministar rada,mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, dr.Tomislav Ćorić ministar gospodarstva i održivog razvoja i ministrica kulture i medija dr. NIna Obuljen Koržinek.
Ministrice Ministarstva fondova uropske unije i regionalnog razvoja Nataše Tramišak u Opatiji je održala je govor koji objavljujem, prenoseći ga sa internet stranice resornog ministarstva:
"Dani regionalnog razvoja i fondova EU – Nove prilike ove godine održavaju se u duhu povijesno važnih prilika za Hrvatsku i snažne potpore koju imamo kao država članica Europske unije.
Iza nas je izuzetno uspješna godina u kontekstu korištenja dostupnih fondova. Zbog vas ovdje prisutnih, u mjesecima koje su obilježili izazovni trenutci za čitav svijet, Hrvatska je na ovom polju ostvarivala rekorde u korištenju bespovratnih sredstava, kao i pregovorima za novo razdoblje.
Svima prisutnima: od načelnika, gradonačelnika, župana, vaših službi, agencija, konzultanata, do kolega ministara iz Vlade Republike Hrvatske na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, od srca čestitam.
Osvrnula bih se kratko na staru financijsku perspektivu od 2014-2020. koja je na zalazu. Po prvi put smo se suočili s programiranjem, uspostavljali smo sustav provedbe, ponekad griješili i u hodu ispravljali greške. Prolazili smo to zajedno, nerijetko mijenjajući uloge i perspektive, ali svi smo se učili projektnom razmišljanju, poštivanju rokova, obilnom administrativnom poslu u kojem greške i propusti imaju i konkretne financijske posljedice. Izgradili smo sustav i temeljem iskustva definirali prostor za napredak.
Već smo odradili jako puno posla s ciljem da u novoj financijskoj perspektivi sustav bude bolji, brži i pravedniji. Godine 2020. i 2021. su u cijeloj Europskoj uniji bile godine strateškog planiranja. Tako smo i mi prikupljali podatke, planirali, programirali i izradili niz akata - od Nacionalne razvojne strategije, operativnih programa kohezijske politike do planova za industrijsku tranziciju regija. Time smo stvorili potpuno novi okvir regionalnoga razvoja i korištenja fondova EU. Mi koji smo unutra znamo što znači biti zatrpan papirima i studijama, koju to težinu i važnost nosi, posebice jer se težina i važnost tog dijela posla ne vide odmah, no uz malo strpljenja i predanog rada vrlo brzo stižu rezultati.
Dok je tisuće sati odlazilo na koordinacije i izradu navedenih dokumenata, istovremeno smo uhvatili korak s najboljima - ubrzali smo ugovaranje, isplatu i ovjeru sredstava kako bismo do kraja stare perspektive imali maksimalnu iskorištenost.
Nismo čekali ni s novim prilikama, već smo i ove godine koristeći nova sredstva iz instrumenta Nove Generacije EU odmah isprogramirali i raspisali prvi poziv za male i srednje poduzetnike za zelenu i digitalnu tranziciju proizvođačkog sektora u iznosu od 1.140.000,00 kuna, za koji je iskazan velik interes poduzetnika i sredstva će s utrošiti do 2023. godine.
Nije vrijeme za podvlačenje crte jer nam tek slijedi najplodnije razdoblje, no i u ovom trenutku je financijski rezultat našeg članstva u EU više od 44 milijarde kuna plusa a obzirom na uplaćeni predujam za Nacionalni plan za oporavak i otpornost zaokružili smo 50 milijardi kuna plusa za državni proračun. Vrijeme je da se ovih dana prisjetite svakog pojedinog projekta u kojem ste sudjelovali neovisno bio on velik kao izgradnja Pelješkog mosta, energetska obnova škole, doma za starije, obnova kulturne baštine ili izgradnja poslovne infrastrukture…
Naučili smo da EU fondovi ne funkcioniraju kao lista želja. Postoje stroga pravila, smjernice i ograničenja, ali i prilike koje ne smijemo propustiti.
Ponavljam, sve o čemu govorim je rezultat svih vas koji ste godinama dio ovog sustava. Poslušati mišljenje svakog od vas je dužnost mene i mojih kolega, a upravo zbog prenošenja informacija smo i danas ovdje.
Pred nama je razdoblje u kojem je Vlada Republike Hrvatske u suradnji s Europskom komisijom osigurala nikad više bespovratnih sredstava. Dokaz je to snage i međunarodnog utjecaja kakav Hrvatska nije imala u svojoj novijoj povijesti. Na ovoj konferenciji detaljno će biti predstavljene Nove prilike, a o kakvim prilikama se radi dovoljno govori činjenica o ukupno 25 milijardi eura dostupnih sredstava.
Kroz novi sedmogodišnji financijski okvir Hrvatskoj je na raspolaganju 13,4 milijarde eura, od čega 8,89 milijardi eura za Kohezijsku politiku koja uključuje ulaganja u jačanje konkurentnosti privatnog sektora, digitalizaciju, energetsku učinkovitost i klimatske prilagodbe, izgradnju i obnovu prometne infrastrukture, ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, kulturnu baštinu...
Često se zaboravlja naslovna uloga ovog ministarstva, a to je da je u imenu ministarstva i regionalni razvoj. Jedna od grešaka napravljenih još tamo na samom početku 2013. i 2014. godine upravo se odnosila na nepravednu kartu potpora. Ispravili smo to podjelom hrvatske na četiri statističke NUTS2 regije - Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku Zahvaljujući novoj karti regionalnih potpora omogućili smo poduzetnicima više stope sufinanciranja u svim regijama u odnosu na prije, onima manje razvijenima ali i najrazvijenijoj regiji Grad Zagreb.
Vodeći se politikom ravnomjernog regionalnog razvoja napustili smo koncept odabira pojedinih nerazvijenih područja koje je pratilo staru perspektivu. Svim regijama omogućit ćemo jednaku priliku za korištenje fondova. Zajedno s vama želimo definirati ključne prioritete za razvoj u svakom dijelu Hrvatske. Nešto ćemo financirati iz nacionalnog proračuna, nešto iz EU fondova ili drugih vanjskih izvora, no ključ je da zajedno definiramo specifične probleme na lokalnoj i regionalnoj razini te područja i projekte koji će nakon ulaganja donijeti najveći rezultat u rastu kvalitete života. Već smo kreirali Integrirani teritorijalni program kao novi instrument kojim će se 10 milijardi kuna rasporediti na malo i srednje poduzetništvo po planovima industrijskih tranzicija regija, kao i za sva potpomognuta i slabije razvijena područja, brdsko planinska područja i otoke, a dodatno 5 milijardi kuna samo za gradove sjedišta županija s okolnim područjem.
Regije ćemo razvijati intenzivnijim povezivanjem urbanih i ruralnih područja te podrškom procesu industrijske tranzicije, dakle više sredstava realnom sektoru. Proširit ćemo ITU mehanizam s dosadašnjih 8 na ukupno 22 grada, iskoristiti ulogu velikih i srednjih gradova kao pokretača razvoja, ali i značajnije intervenirati u potpomognuta područja i naše otoke. Spuštamo se dakle s nacionalne na regionalnu i lokalnu razinu i tako bolje osluškujemo vas koji najbolje znate što vam je potrebno za razvoj i rast.
Krenuli smo pojednostavljivati procedure, smanjivati administrativno opterećenje za krajnje korisnike, posebice poduzetnike te je s tim ciljem ovog mjeseca potpisan i ugovor s Financijskom agencijom o pružanju podrške sustavu e-fondovi.
Prethodno razdoblje donijelo je izdašna ulaganja diljem Republike Hrvatske. Uz velike strateške projekte, značajna su ulaganja u gotovo u svakoj lokalnoj sredini, čineći razlike za lokalno stanovništvo.
Niste međusobno konkurencija, nego partneri. Slušajmo jedni druge, budimo si podrška i oslonac u razdoblju koje slijedi jer je to jedini način da ostvarimo zajednički cilj da u narednih 9 godina biramo još kvalitetnije i održivije projekte koji će gospodarski, socijalno i društveno podignuti vaše lokalne zajednice i cijelu zemlju." ( kraj govora)
STANDARDIZACIJA I UJEDNAČAVANJE POSTUPANJA SOCIJALNE POLITIKE I OBITELJI
U Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, održan je 24. rujna sastanak ravnatelja Centara za socijalnu skrb.
Sastankom su predsjedale državna tajnica Marija Pletikosa, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Marija Barilić i ravnateljica Zavoda za socijalni rad Tatjana Katkić Stanić.
Državna tajnica Ministarstva Pletikosa upoznala je prisutne s ciljevima i prioritetima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike s posebnim naglaskom na: osnaživanje i unapređenje sustava socijalne skrbi kroz unapređenje zakonodavnog okvira i poboljšanje infrastrukturnih uvjeta rada, jačanje kapaciteta stručnih radnika i povećanje kvalitete stručnog rada u područjima zaštite djece i nasilja u obitelji i osiguravanje dostupnosti kvalitetnih usluga i primjerenih naknada.
Ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Marija Barilić upoznala je sudionike s aktivnostima i poslovima Uprave za obitelj i socijalnu politiku, te pojasnila buduću reorganizaciju centara za socijalnu skrb i osnivanja novih ustanova sukladno izrađenom Nacrtu prijedloga zakona o socijalnoj skrbi, te ciljeve donošenja izmjena i dopuna Zakona o udomiteljstvu.
Ravnateljica Zavoda za socijalni rad Tatjana Katkić Stanić prezentirala je sudionicima način suradnje Zavoda za socijalni rad u jačanju stručnog rada, standardizacije i ujednačavanja postupanja, razvoja i unapređenja socijalnih usluga, te čin rukovođenja promjenama u sustavu socijalne skrbi.
Ravnateljima centara za socijalnu skrb predstavljene su mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta uz analizu podataka i postupanja kao i iskustva i zaključci s on-line radionica na temu unapređenja stručnog rada u području zaštite djece, mladih i obitelji u riziku kao i razvoj usluga za djecu, mlade i obitelj u riziku.
Ravnatelji centara za socijalnu skrb upoznati su novim zakonskim rješenjima te izmjenama i dopunama postojećih zakona u području reguliranih profesija u sustavu socijalne skrbi.
Informacije su to s Internet stranice resornog ministarstva
MINISTARSTVO JE PET GODINA UKLJUČENO U POMOĆ DJECI
KOJA SU U RIZIKU SIROMAŠTVA !
Uoči početka mjeseca rujna i školske godine koja je počela 6. rujna ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović uručio je 31. kolovoza 28 ugovora u vrijednosti većoj od 22,5 milijuna kuna predstavnicima gradova i županija kojima će se sigurati školska prehrana za djecu koja su u riziku od siromaštva.
Ugovore sufinancira Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) u sklopu Poziva "Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva za školsku godinu 2021.-2022.", a njime se pruža potpora postojećim nacionalnim programima subvencioniranja prehrane.
Ističući da će se sa više od 22,5 milijuna kuna sredstava osigurati podjela obroka u 318 osnovnih škola na području Hrvatske, ministar Aladrović je rekao da će tako 22 445 školaraca svakoga školskog dana dobiti topli obrok.
"Bio bih najsretniji da nam ovi ugovori nisu potrebni, da u Hrvatskoj nema djece koja su u riziku od najgorih oblika siromaštva, no dok god je tako mi ćemo učiniti sve da udovoljimo postojećim potrebama", rekao je ministar Josip Aladrović.
Podsjetio je kako je Ministarstvo u kojem je on ministar u zadnjih pet godina uključeno u osiguravanje prehrane za djecu u riziku od siromaštva, tijekom kojih je sredstvima iz FEAD programa osigurano ukupno 120 milijuna kuna za više od 30.000 djece.
Ministar Josip Aladrović je naglasio da ulaganje u djecu iz najranjivijih skupina potiče ostvarivanje prava sve djece i održivi razvoj društva, lišen velikih socijalnih razlika i podjela. "To je ulaganje u bolje sutra i bolju budućnost cijele Hrvatske", poručio je.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić rekao je da se takvim financiranjem osigurava veći obuhvat školske djece kojima je dostupan besplatan školski obrok, što je posebno važno za manje razvijene jedinice lokalne i regionalne samouprave. Izvor: Resorno ministarstvo
URSULA FON DER LEYEN:
" LIDERI REGIJE U FOKUSU MORAJU IMATI INTERES GRAĐANA"
Uoči sastanka na vrhu EU i Zapadnog Balkana koji će se 6. listopada održati u Sloveniji, zemlji predsjedateljici Vijećem Europske unije, na kome će biti prisuti i Ursula fon der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen boravila je na Zapadnom Balkanu od 28. do 30. rujna 2021. Posjetila je tom prilikom te zemlje koje nisu članice EU i imaju različite statuse s obzirom na pristupanje Europskoj uniji, a to su Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Srbija te Bosna i Hercegovina.
U okviru tog posjeta, predsjednica Europske komisije otvorila je koridor mosta Svilaj, na rijeci Savikod Slavonskog broda, most kojoi spaja Europsku uniju i Zapadni Balkan. Most je otvorila
u prisustvu premijera RH Andreja Plenkovića i Zorana Tegeltije predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
< | listopad, 2021 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter