AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 28.10.2021.

KORONA VIRUS VISOKO PODIGAO GLAVU!

U RH 4.571 ZARAŽENA OSOBA 27.LISTOPADA

U srijedu 27. listopada u Hrvatskoj je zabilježen 4.571 novi slučaj zaraze korona virusom. Taj je dan bio i 611 dan od početka zaraze. A samo za sedam dana broj zaraženih porastao je za tisuću. Kako je to moguće? Ministar zdravstva prof. dr. Vili Beroš pogledao je statistiku te rekao da je to drugi najveći broj novozaraženih od početka epidemije. Naime na isti datum 2020. godine u Hrvatskoj je bilo 1. 413 zaraženih, što je tri puta manji broj. U bolnicama je radi zaraze 1.207 osoba, na respiratoru njih 153. Preminulih je 9. 116 osoba. Liječnici ističu da je u bolnicama na liječenju od korone 90 posto osoba koje nisu do sada cijepljene ni jednom dozom cijepiva. Prošle godine nije bilo cjepiva protiv korone i među zdravorazumskom populacijom vladala je tiha panika, s pitanjem koje lebdi u zraku: kako ostati nezaražen, među ljudima, u životnoj i radnoj sredini, gdje se svakog trenutka ne zna da li je tko zaražen. No onda je potkraj godine 2020. Hrvatska dobila cjepivo i sporo, ali ipak, ipak korak po korak Hrvatska je stigla do broja od 1. 781.470 građana cijepljenih s dvije doze cjepiva protiv korone.

KRIZA NOVOG VALA ZARAZE

No virus korone nije nestao, već se kao niotkud probudio i ozbiljno napada one koji se nisu cijepili. I ovo što sada traje je pandemija do sada necijepljenih stanovnika Hrvatske. A ti se građani nisu cijepili iz različitih vlastitih uvjerenja. Ali zadivljujuće je – kako je sada virus upravo počeo tražiti necijepljene. Kako je to moguće? I kada je usred ljeta bila rukometna utakmica u Zadru, kojoj su prisustvovali gledatelji, a za što nije bilo dozvole Nacionalnog stožera protiv korone, za dva tjedna bilo je tek stotinjak zaraženih, što se tada pripisivalo okupljanju gledatelja, ali nije bilo par stotina zaraženih, što bi bilo realnije očekivati. Zašto je u tom trenutku virus korone tako malo osoba zarazio?
A sada je začuđujuće kako se zaraza širi nevjerojatnom progresijom. Kako je to moguće? Četiri i pol tisuće zaraženih??? Ljudski um koji ima realiteta mora zaključiti da virus odnekud svaki dan stiže. Jer nema toliko ni sportskih utakmica ni koncerata ni pop glazbe ni ozbiljne glazbe, ni kulturnih čitanja poezije ni izložbi slika,ni kino predstava, na koje bi ljudi odlazili i okupljali se masovo, bez ikakve zaštite i tako se zarazili. Nema golemog broja takvih događanja ni po gradovima županija ni u Zagrebu, koji je gotovo milijunski grad. A brojevi zaraženih rastu.

POVEĆANJE BROJA ZARAŽENIH UČENIKA

Statistike zaraženih od 27. listopada govore da je svaka druga osoba koja je došla na testiranje bila zaražena, a na nivou Hrvatske, bila je to svaka treća osoba. Kolosalno loše. I u tom broju od 4571 osobe je 800 učenika osnovnih i srednjih škola, što su zaraženi samo u 24 sata. Ministar zdravstva dr. Fuchs kaže da je u tjedan dana broj zaraženih učenika povećan za 100 posto. Zbog toga će se nastava nekoliko dana održavati on- line. Zaraza učenika je zabrinjavajuća. Što je to u novom soju virusa koji sada rapidno napada populaciju od osam do dvadeset godina? Sastav virusa se mijenja, bez znanstvenih pra vila ,ili ipak po znanstvenim pravilima, kako bi bilo poznato koje cjepivo treba ponuditi da bi se zaraza mogla kontrolirati!

Visoki brojevi zaraženih unijeli su zabrinutost za svoje zdravlje među dio necijepljenih tako da je 27. listopada cijepljenju pristupilo 9 640 osoba koji su primili prvu dozu cijepiva protiv korone. U Zagrebu se povećava broj mjesta na kojima se građani mogu cijepiti.
Nekoliko sam puta napisala da virus korone pada s neba i ta me misao ne napušta. Ovi jesenji dani su sunčani i topli. Nebo je puno bijelih debelih oblaka. Ispod tih oblaka maska na licu potrebna je i odraslima i djeci, i cijepljenima, a posebno ne cijepljenima.

Europski klub, EU je jaka onoliko koliko je jedinstvena! Jedinstvo je važnije, nego demokracija. Misli globalno, djeluj pojedinačno s mišlju na sebe, kada se radi o koroni.
Margareta Zouhar Zec

FLEKSIBILNOST PRI NAJMU VOZILA ZA PRIJEVOZ TERETA

U ZAKONODAVSTVO 14 MJESECI NAKON DIREKTIVE

srijeda, 27.10.2021.

PARKIRANJE BICIKLA IMA SVOJ PRAVILNIK!

NA PODRUČJU GRADA 222 LOKACIJE ZA PARKIRANJE BICKLA


Žalila sam se nedavno uredu gradonačelnika Grada Zagreba da usred Grada i oko Trga bana Jelačića nema dovoljno mjesta na kojima se može parkirati bicikl.
Tamo kamo ja idem, naprimejr u staru Vlašku, vežem bicikl za jednu cijev od oluka koja se pored zgrade spušta na pločnik .Zatim Trg bana Jelačića, tamo je sve krcato biciklima na mjestima predviđenim za vezanje bicikla. A da idem parkirati bicikl 100 ili 200 metara dalje od mjesta na koje idem, to mi je neprihvatljivo.
I već za tri, četiri dana primam odgovor od gospođe Darinka Jug, bacc. oec. iz gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša. To što mi je gospođa napisala u odgovoru nisam znala. Ovaj odgovor može biti zanimljiv i za mnoge druge kojima je bicikl prijevozno sredstvo.

Objavljujem odgovor:

utorak, 26.10.2021.

KROJAČI POVRŠNIH IZVJEŠTAJA

PREŠUĆENE GLAVE INFORMACIJE

Čita li itko dnevne informacije, točnije izvještaje, koje se objavljuje na internet stranicama Vlade RH , u rubrici Vijesti? Čita li itko informacije koje se objavljuju na internet stranicama Ministarstava Vlade RH, u rubrici Vijesti? I osjeća li se uvijek dovoljno dobro informiran?
Oni koji točno znaju što žele znati ostaju razočarani, jer su glavne informacije zaobiđene ili prešućene. Glavna informacije su imena ministara i nosioca vlasti s državne razine, a ostale osobe, imena, subjekti, predstavnici lokalne zajednice u izvještajima su rijetko navedena. Kako je moguće tako raditi novinarski posao izvještavanja? Još su samo imena župana za krojače površnih izvještaja, uz imena ministara i predsjednika Vlade ta koja nešto za njih znače. Ostali nosioci vlasti u zajednici su nepostojeći i zanemareni. Ostali protagonisti događanja su, često puta je tako izvještaj napisan i prenesen u Vijesti ministarstva, nevažni, smatraju takvi pisci izvještaja. No događa se u posljednjih godinu dana da se novac iz Europske unije dodjeljuje u zaista visokim iznosima, ali pisci informacije u ministarstvima, posebno u ministartvu poljoprivrede, ne pišu ni vlasnika tvrtke ni ime tvrtke koja taj novac prima. Zašto to ostaje ne napisano? Ime tvrtke koja je dobila novac na nekom natječaju nije tajna, ali zašto to nije transparentno objavljeno? Kako je moguće da poslodavac takvog novinara, pisca izvještaja, ne nalazi za potrebno uputiti da piše, kako novinarska struka nalaže.

Konkretno ja želim znati tko je u Klisu 22. listopada 2021. dobio 6,5 milijuna kuna? Tko i koje tvrtke?

Iz onog što je kao izvještaj napisano i na stranici Vlade RH i na stranici Ministarstva poljoprivrede RH to se ne može saznati . Nije jasno ni to da li je ministrica poljoprivrede sudjelovala na panel raspravi o maslinarstvu ili vinarstvu ?
Kojim riječima površne izviještavače ili novinare, zamoliti da pišu kako to profesija zahtijeva? Jer samo oni su pisci s događaja. Oni formiraju informaciju. Preko njihovog pisanja događaj postaje značajan ili beznačajan, ili bili su nazočni mnogi, ili točno poimenično navedeni, ili samo ministri koji su tamo bili samo radi svoje dužnosti.
Bez ljudi koji su nosioci vlasti, ali i osoba različitih drugih funkcija nema događaja.
Margareta Zouhar Zec


Objavljujem dva izvještaja s istog događaja:

TEKST SA stranice Ministarstva poljoprivrede /Vijesti
• objavljeno 23.10.2021.
Naslov:Ministrica Vučković u Klisu uručila nove ugovore vrijedne 6,5 mln kn te sudjelovala u panelu na temu maslinarstva

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je u Klisu, u petak 22. listopada 2021., u nazočnosti župana Splitsko-dalmatinske županije Blaženka Bobana i direktora tvrtke Stella Mediteranea d.o.o. Andrije Polića uručila šest novih ugovora ukupne vrijednosti potpore od 6,5 milijuna kuna. Nakon dodjele ugovora ministrica Vučković je u panel raspravi Moderno maslinarstvo i klimatske promjene sudjelovala predstavljanjem stanja i aktivnosti u sektoru sudionicima događanja.

Četiri od šest uručenih ugovora odnose se na Program ruralnog razvoja odobrene potpore od 3,4 milijuna kuna, dok se dva odnose na korisnike Vinske omotnice odobrene u vrijednosti od 3,1 milijun kuna. Ulaganja su odnose na razvoj ruralnog turizma, obnovu sela, nepoljoprivredne i poljoprivredne djelatnosti te opremanja vinarija, a njihova investicijska vrijednost je 11,8 milijuna kuna.

Nakon dodjele ugovora ministrica je održala prezentaciju na temu stanja u sektoru maslinarstva i maslinovog ulja te poduzetih i planiranih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede u cilju razvoja sektora. Na panelu su sudjelovali brojni predstavnici institucija koje usko surađuju s maslinarima, kao i stručnih službi, tvrtki, znanstvenika i u konačnici maslinara. Glavne teme panela ponajviše su se odnosile na mnoge uspjehe hrvatskih maslinara van granica Republike Hrvatske, rastu broja uljara i maslinika, kao i kako povećati broj maslina i proizvodnju maslinova ulja te o važnosti budućih projekata navodnjavanja, s ciljem sprječavanja suša.

„Ministarstvo poljoprivrede je u svrhu ublažavanja koronakrize provelo mjere privatnog skladištenja maslinovog ulja tijekom zime 2019. i proljeća 2020. te Mjeru 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“ iz Programa ruralnog razvoja s ukupnim iznosom potpore od 360 milijuna kuna. Također, u ovoj je županiji do sada iz Programa ruralnog razvoja za sektor maslinarstva ugovorena potpora vrijedna više od 70 milijuna kuna te isplaćeno gotovo 57 milijuna kuna. Dodatno, kroz nacionalne potpore je sektoru isplaćeno gotovo 70 milijuna kuna. Prepoznajemo višestruku važnost ovog sektora, kvaliteta hrvatskih maslinovih ulja je poznata i prepoznata u cijelom svijetu“, istaknula je tom prilikom ministrica Vučković te dodala kako je današnji panel prigoda za osvrt na ono što je učinjeno, ali i da kroz dijalog ustanovimo kojim smjerom zajedno trebamo nastaviti za dobrobit hrvatskog maslinarstva.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2020. godini masline se uzgajaju na površini od 20.282 hektara, a prema podacima Agencije za plaćanja prema površini najznačajnija proizvodnja maslina je u upravo u Splitsko-dalmatinskoj županiji i to na 3 722 hektara. Dosad je iz Program ruralnog razvoja za područje Splitsko-dalmatinske županije ugovorena potpora u iznosu većem od 736 milijuna kuna, pri čemu je već isplaćeno više od 516 milijuna kuna.

• Objavljeno: 22.10.2021. stranica Vlade RH / Vijesti
Naslov: Ministrica Vučković dodijelila ugovore iz Vinske omotnice i Programa ruralnog razvoja

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u petak je na Klisu dodijelila ugovore iz Vinske omotnice i Programa ruralnog razvoja vrijedne više od šest i pol milijuna kuna.
Objasnila je da se radi o odlukama o financiranju šest projekata od kojih se četiri financiraju iz Programa ruralnog razvoja, a dva iz Vinske omotnice, odnosno Nacionalnog programa pomoći sektoru vina. Najveći dio projekata se odnosi na ulaganja u vinarije, a drugi dio na restrukturiranje i konverziju vinograda. Dio se odnosi i na ulaganja u fizičku imovinu kao i na korištenje mjera koje se odnose na širi koncept ruralnog razvoja. U sklopu toga je i obnova, odnosno rekonstrukcija jednog trga u Lećevici.

"Vrijednost danas potpisane potpore je ukupno 6,5 milijuna kuna, a vrijednost projekata 11,8 milijuna kuna. Projekti su različite veličine, dva projekta iz Vinske omotnice su zajedno vrijedna, što se tiče naše potpore, 3,1 milijun kuna, no njihova ukupna vrijednost je viša. Što se tiče programa ruralnog razvoja preostala četiri projekta su zajedno vrijedni 3,4 milijuna kuna", objasnila je ministrica Vučković.
67 zlatnih i 20 srebrnih medalja maslinarima

"Ove godine su naši maslinari na najprestižnijim natjecanjima osvojili 67 zlatnih i 20 srebrnih medalja što nas je svrstalo na četvrto mjesto među zemljama koje su se natjecale, ali ako uzmemo u obzir broj nagrada i poslanih uzoraka ili količinu koja se proizvodi onda znate gdje smo - na prvom mjestu", kazala je Vučković.

Župan Blaženko Boban je rekao da se od danas potpisanih šest ugovora, njih četiri odnose na područje Splitsko-dalmatinske županije, a među njima je općina Lećevica, te poduzetnik iz Maovica odnosno Vrlike. To su ljudi, nastavio je Boban, koji su mladi i dali su zaista veliki obol poljoprivredi, a to je bitno zato što Splitsko-dalmatinska županija zaostaje u pomlađivanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što je jedan od krucijalnih problema u budućem kandidiranju iz novog operativnog programa, drži Boban.

Nakon uručenja ugovora o potpori održana je panel rasprava na temu Moderno maslinarstvo i klimatske promjene.

Izvor: Hina/Vlada

subota, 23.10.2021.

7. SAJAM ZIMNICE I AUTOHTONIH PROIZVODA HRVATSKOG SELA

DODIJELJENO 37 ZLATNIH, 27 SREBRNIH,
32 BRONČANE DIPLOME i 11 PRIZNANJA

Po kišnom vremenu u petak 22. listopada otvoren je na Europskom trgu, kojeg je dio i Cesarčeva ulica, što znaći u centru Zagreba, trodnevni 7. SAJAM ZIMNICE I AUTOHTONIH poljoprivrednih i prehrambenih PROIZVODA. Na prostoru Europskog trga sa štandovima na kojima su najkvalitetniji proizvodi s hrvatskog sela smjestilo se 60 proizvođača iz cijele Hrvatske.
Zadovoljstvo je uočiti prvi u nizu proizvoda pri ulasku u Cesarčevu ulicu koji na ambalaži ima europski znak kvalitete, zaštićenu oznaku izvornosti. Taj znak kvalitete je na Varaždinskom zelju, vlasnika OPG-a Jurice Cafuka iz Vidovca, iz Varaždinske županije. Taj je OPG već u četiri generacije čuvar sorte Varaždinskog zelja koje se na OPG-u kiseli, pakira i vakumira. Prozvodu s takvom oznakom kvalitete otvorena su sva europska i svjetska tržišta.

Štand pun informacija na kome su nakon dužeg vremena ponovo bili prospektni materijali o oznakama kvalitete Europske unije.
S lijeva: Renata Škrnjug,Mirela Matičević i Višnja Krapljan, gospođe koje rade u Savjetodavnoj službi, veoma važnoj za poljoprivredne proizvođače.

petak, 22.10.2021.

NEPREDVIDIVI PREDSJEDNIK MILANOVIĆ

RIJEČI MIJENJAJU DOJMOVE, ZAKON NALAŽE PONAŠANJE

Predsjednik Republike Zoran Milanović svojom javnom retorikom zauzeo se za brigadira Elvisa Burčula na način da bi djelatnik, mišljenja je predsjednik, trebao ostati na dužnosti zapovjednika Počasno–zaštitne bojne do kraja ove godine, ne da ide u mirovinu, koja mu je prema slovu zakona nastupila 15. listopada 2021. Ali predsjednik Milanović tvrdi da je ministar obrane pred njegovim osobama od povjerenja, rekao da „ tog čovjeka više ne želi vidjeti“ . Radi tako izrečenih riječi predsjednik Milanović kao da je dobio dojam da spomenutog brigadira, ministar Banožić što prije želi ukloniti iz svog vidokruga i poslati ga zato u mirovinu, iz nekih njemu nepoznatih razloga. Izraz da "tog čovjeka više ne želi vidjeti" je predsjednik doživio tako snažno, kao da se radi o nekoj ozbiljnoj netpeljivosti .
No govoriti o ljudima uvijek s poštovanjem i kada rade i kada odlaze u mirovinu uz držanje Ustava i zakona i izričite odredbe članaka, potrebno je držati se i prihologije o komuniciranju, ali tko mari za to.
I ministar obrane RH će vjerojatno iz ovog događaja marginalne važnosti, u kome je sve po zakonu, osim neprimjereno sročenog njegovog izržavanja na račun bivšeg djelatnika, nešto naučiti. Ministar Banožić je doktor znanosti, ali i za njega, očito, važi ona kineska " učiti, učiti i samo učiti".
Premijer Plenković događaj je komentirao rekavši da je meteorološki južina, koju rekao je on, dubrovčani smatraju nepovoljnom u djelovanju na svaku važnu ljudsku odluku, te da nikakve važne odluke ne treba donositi u vrijeme južine.
Margareta Zouhar Zec


Ministarstvo obrane Republike Hrvatske izdalo je Priopćenje 20. listopada u vezi s umirovljenjem Elvisa Burčula. Prenosim to priopćenje u kome se kaže slijedeće :

"MORH naglašava da umirovljenje nije u nadležnosti načelnika GS OSRH niti je za takvo postupanje potreban njegov prijedlog, već je navedeno umirovljenje ovlast ministra obrane propisana zakonom.
Brigadiru Elvisu Burčulu isteklo je imenovanje na dužnost zapovjednika Počasno–zaštitne bojne 15. listopada 2021.
U skladu s Ustavom i Zakonom o obrani imenovanje zapovjednika na navedenu dužnost provodi se na način da Predsjednik Republike Hrvatske imenuje djelatnu vojnu osobu na prijedlog načelnika Glavnog stožera OSRH i uz suglasnost ministra obrane.
U skladu sa svojim zakonskim ovlastima i potrebama službe koja je u ovlasti ministra obrane, a sukladno planovima osoblja, ministar obrane donio je odluku o prestanku djelatne vojne službe za brigadira Elvisa Burčula s ostvarivanjem prava na starosnu mirovinu, a sukladno Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
Ministarstvo obrane naglašava da navedeno umirovljenje nije u nadležnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske niti je za takvo postupanje potreban prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, već je navedeno umirovljenje ovlast ministra obrane propisana zakonom.

Zakonom o obrani jasno je propisana nadležnost personalnog upravljanja i vođenja kadrovske politike koja je u nadležnosti Ministarstva obrane.
Vezano uz netočne navode kako Vlada Republike Hrvatske pokušava samovoljno postavljati kadrove u postrojbi čiji je prvenstveni zadatak zaštita, osiguranje i pružanje potpore Predsjedniku RH kao Vrhovnom zapovjedniku OSRH, ne vodeći pri tome računa o potrebama službe oštro demantiramo i navodimo kako su nadležnosti državnih tijela u području obrane točno propisane Zakonom o obrani. Ponavljamo kako zapovjednika takve postrojbe imenuje Predsjednik RH na prijedlog načelnika Glavnog stožera OSRH i uz suglasnost ministra obrane.
Vezano uz navode o zaštititi sustava upravljanja i zapovijedanja u OSRH, Ministarstvo obrane ističe da u skladu sa zakonom ono kao tijelo državne uprave ima planske, koordinacijske i nadzorne funkcije u obrani te osigurava uvjete za funkcioniranje i djelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Ministar obrane svoju dužnost kao čelnik državnog tijela obnaša u skladu s Ustavom i zakonom u interesu Oružanih snaga RH kako bi one funkcionirale i provodile svoje misije i zadaće.
Također naglašavamo kako je u potpunosti netočna konstatacija o nasrtaju dnevne politike na OSRH i zloupotrebu zakonskih ovlaštenja na štetu pripadnika OSRH, posebice časnika HV-a koji su i hrvatski branitelji.
Naime, ova Vlada i Ministarstvo obrane itekako vode brigu o Hrvatskoj vojsci u podizanju standarda njezinih pripadnika i o njihovom svakodnevnom životu i radu. Također ova Vlada skrbi o hrvatskim braniteljima i očuvanju vrijednosti iz Domovinskog rata što je vidljivo iz niza mjera i zakonskih rješenja u posljednjih pet godina".

četvrtak, 21.10.2021.

EUROPSKA KOMISIJA RAZMOTRILA NAPREDAK U ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA I TURSKE

PRISTUP ZASNOVAN NA ZASLUGAMA

Europska komisija je 19. listopada usvojila svoj Paket proširenja za 2021., pružajući detaljnu ocjenu stanja i napretka koji su Zapadni Balkan i Turska ostvarili na njihovom putu prema Europskoj uniji, s posebnim naglaskom na provedbu temeljnih reformi, kao i na jasne smjernice o prioritetima reformi.
Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, potpredsjednik Europske komisije, Josep Borrell, rekao je “S današnjim izvješćem dajemo detaljnu ocjenu napretka postignutog na zapadnom Balkanu i Turskoj, te gdje još treba raditi . Moramo održati vjerodostojan proces proširenja. Ovo je dvosmjerna ulica: Nova metodologija je pristup zasnovan na zaslugama. Jači fokus stavlja na temeljne reforme, kao što su vladavina prava, temeljne slobode, gospodarstvo i funkcioniranje demokratskih institucija. Naši partneri im se trebaju obratiti, u interesu svojih građana i napredovati na putu prema EU. I trebaju ostaviti po strani svoje razlike. Što se tiče EU-a, moramo ispuniti svoje obveze. EU nije potpun bez Zapadnog Balkana. Vrijeme je da se okupimo i ujedinimo u izgradnji jače Europe – rekao je podpredsjednik Borel ”

Predstavljajući ovogodišnji paket koji se sastoji od Priopćenja o politici proširenja EU -a i godišnjih izvješća, povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi rekao je: „Politika proširenja je geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i gospodarski rast na našem europskom kontinentu. To je proces zasnovan na zaslugama, kojem pružamo činjeničnu i poštenu procjenu, kao i jasnu mapu puta za ubrzanje i produbljivanje reformi s našim partnerima. To je u skladu s našom revidiranom metodologijom proširenja, povećavajući vjerodostojnost procesa. Uz Zapadni Balkan i Tursku stojimo uz značajnu financijsku potporu kroz novi Instrument pretpristupne pomoći (IPA III). IPA III je također glavni izvor financiranja gotovo 30 milijardi eura ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan, čiji je cilj potaknuti gospodarski razvoj regije i približavanje EU, kao i dugoročni oporavak nakon pandemije. ”

Zapadni Balkan
Nedavni posjet predsjednice Komisije Ursule von der Leyen regiji i summit EU-a i Zapadnog Balkana održan 6. listopada 2021. na Brdu kod Kranju u Sloveniji poslao je važan signal da je budućnost Zapadnog Balkana u Europskoj uniji. Jasna i strateška opredijeljenost EU-a za ovu regiju odrazila se u nizu ključnih akcija koje donose opipljive koristi građanima Zapadnog Balkana, od kontinuirane podrške odgovoru na COVID-19 do značajnog obećanja o financiranju u okviru Ekonomskog i investicijskog plana potaknuti dugoročni gospodarski rast regije i krenuti prema zelenijim, digitalnijim i inovativnijim gospodarstvima.

CRNA GORA
Crna Gora i Srbija prihvatile su primjenu revidirane metodologije. Prve političke međuvladine konferencije s Crnom Gorom i Srbijom održane su u lipnju 2021. godine i pružile su političko usmjerenje njihovom procesu pristupanja.
Za Crnu Goru je, prema procjeni Komisije, trenutno osigurana opća ravnoteža između napretka prema poglavljima o vladavini prava i napretka u pristupnim pregovorima kroz poglavlja. Prioritet za daljnji sveukupni napredak u pregovorima ostaje ispunjavanje privremenih mjerila za vladavinu prava postavljenih u poglavljima 23 i 24. Da bi postigle ovu prekretnicu, vlasti trebaju u praksi pokazati svoju predanost crnogorskom programu reformi EU. Crna Gora mora dodatno pojačati napore u rješavanju otvorenih pitanja, uključujući u kritičnim područjima slobode izražavanja i slobode medija i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, bez preokretanja ranijih postignuća u reformi pravosuđa.

Karta zemalja Zapadng Balkana za koje predsjednica EK Fon der Leyen kaže da pripadaju Europskoj uniji

SRBIJA
Za Srbiju je, prema ocjeni Komisije, trenutno osigurana opća ravnoteža između napretka u poglavljima o vladavini prava i normalizacije odnosa s Kosovom, s jedne strane, i napretka u pristupnim pregovorima kroz poglavlja, s druge strane. Srbija mora nastaviti i ubrzati i produbiti reforme o neovisnosti pravosuđa, borbi protiv korupcije, slobodi medija, domaćem rješavanju ratnih zločina i borbi protiv organiziranog kriminala. Konkretno, srpske vlasti trebale bi dovršiti proces ustavne reforme u oblasti pravosuđa do kraja ove godine. Napredak Srbije u oblasti vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom bitan je i odredit će ukupni tempo pristupnih pregovora. Srbija također treba poboljšati svoje usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Nedavno povećanje pozitivan je inicijativni korak u tom pogledu. Komisija pozdravlja činjenicu da je Srbija ispunila mjerila za otvaranje klastera 3 i i 4. Komisija podržava ambiciju Srbije da što prije otvori nove pristupne klastere, na temelju kontinuiranog napretka reformi.

ALBANIJA I SJEVERNA MAKEDONIJA
Albanija i Sjeverna Makedonija nastavljaju ispunjavati uvjete za otvaranje pristupnih pregovora, a obje su zemlje uznapredovale na reformskom putu EU. Kašnjenja u službenom pokretanju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom negativno utječu na vjerodostojnost EU. Neriješena bilateralna pitanja između Bugarske i Sjeverne Makedonije moraju se riješiti kao prioritet. Ključno je da države članice EU-a završe rasprave o pregovaračkim okvirima bez daljnjeg odgađanja te da se prve međuvladine konferencije s obje zemlje održe što je prije moguće, a prije kraja ove godine.

BOSNA I HERCEGOVINA
U Bosni i Hercegovini strateški cilj EU integracija nije pretočen u konkretnu akciju. Političko okruženje ostalo je polarizirano, budući da su politički čelnici i dalje sudjelovali u retorici koja izaziva podjele i nekonstruktivnim političkim sporovima, koji su ometali ukupni napredak u pogledu 14 ključnih prioriteta. Blokada državnih institucija i pozivi na povlačenje reformi izazivaju duboku zabrinutost i mogu se prevladati samo političkim dijalogom. Izrazito smanjenje stope usklađenosti Bosne i Hercegovine s vanjskom i sigurnosnom politikom EU negativan je signal. Ipak, učinjeni su neki značajni koraci, uključujući održavanje općinskih izbora u Mostaru nakon 12 godina. BiH mora riješiti 14 ključnih prioriteta, uključujući izborne i ustavne reforme, te će morati izvršiti kritičnu masu reformi prije nego što Komisija može preporučiti dodjeljivanje statusa kandidata zemlji.

KOSOVO
Na Kosovu su prijevremeni parlamentarni izbori u veljači 2021. rezultirali formiranjem nove vlade koja uživa jasnu parlamentarnu većinu. Potpuna i učinkovita provedba reformskog akcijskog plana u narednom razdoblju bit će ključna. Komisija ostaje pri svojoj ocjeni iz srpnja 2018. da je Kosovo ispunilo sva mjerila za liberalizaciju viznog režima, ali prijedlog je još uvijek na čekanju u Vijeću i treba ga tretirati po hitnom postupku.
Sveobuhvatni pravno obvezujući sporazum o normalizaciji sa Srbijom hitan je i ključan kako bi Kosovo i Srbija mogli napredovati na svojim odnosima prema EU. Beograd i Priština moraju se konstruktivno uključiti u proces dijaloga, uz pomoć visokog predstavnika Borrella i specijalnog predstavnika EU Lajčaka.

Svih šest partnera s Zapadnog Balkana obvezalo se uspostaviti zajedničko regionalno tržište, nadovezujući se na pravila i standarde EU -a, te bi se trebali usredotočiti na prevladavanje poteškoća s kojima se susreću kako bi građanima i poduzećima u regiji približili mogućnosti ove inicijative te povećali koristi od ulaganja prema Ekonomskom i investicijskom planu.

TURSKA
Turska je ključni partner Europske unije u bitnim područjima od zajedničkog interesa, poput migracija, borbe protiv terorizma, gospodarstva, trgovine, energetike i prometa.
Dijalog i suradnja s Turskom povećali su se 2021. Europsko vijeće u više je navrata izjavilo da EU ima strateški interes za stabilno i sigurno okruženje na istočnom Mediteranu te za razvoj suradničkog i obostrano korisnog odnosa s Turskom. Pozdravlja se deeskalacija u istočnom Mediteranu, koju je potrebno održati. Na temelju Zajedničkog priopćenja iz ožujka 2021. o stanju odnosa EU-a i Turske, EU je spremna postupno, razmjerno i reverzibilno surađivati s Turskom radi jačanja suradnje u brojnim područjima od zajedničkog interesa, pod uvjetom da trenutna deeskalacija je održana i Turska se konstruktivno angažira i podliježe utvrđenim uvjetima. U slučaju ponovnih jednostranih akcija ili provokacija koje krše međunarodno pravo, EU će upotrijebiti sve instrumente i mogućnosti koje ima na raspolaganju kako bi obranila svoje interese i interese svojih država članica. Očekuje se da će Turska aktivno podržavati pregovore o poštenom, sveobuhvatnom i održivom rješenju ciparskog pitanja u okviru UN -a.

Čelnici EU-a potvrdili su da dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima ostaje sastavni dio odnosa EU-a i Turske. Turska nije vjerodostojno riješila ozbiljnu zabrinutost EU zbog nastavka pogoršanja vladavine prava, temeljnih prava i neovisnosti pravosuđa. Turska mora prioritetno preokrenuti ovaj negativni trend rješavanjem problema slabljenja učinkovite kontrole i ravnoteže u političkom sustavu. Izjava EU-a i Turske iz ožujka 2016. nastavila je davati rezultate, a Turska je nastavila igrati ključnu ulogu u rješavanju pitanja migracija duž istočnog Sredozemlja i ugošćavanju najvećeg broja izbjeglica na svijetu. EU pozdravlja ratifikaciju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama od strane Turske i raduje se suradnji s Turskom na provedbi Europskog zelenog dogovora.
Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o koracima koji slijede.
Trenutni plan proširenja obuhvaća partnere Zapadnog Balkana i Turske.

Pristupni pregovori s Turskom otvoreni su 2005. godine, s Crnom Gorom 2012., Srbijom 2014. godine. U ožujku 2020. godine države članice jednoglasno su odlučile otvoriti pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Za Bosnu i Hercegovinu prijava za pridruživanje EU podnesena u veljači 2016. kao i za Kosovo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu u travnju 2016. za potencijalne kandidate.

GLAVNE PORUKE S TROJNOG DRUŠTVENOG SUMMITA

PRILAGODITI KARIJERE I PRONAĆI NOVA RADNA MJESTA NA TRŽIŠTU RADA

ODSTREL DOMAĆIH ŽIVOTINJA KOJE LUTAJU – PROPISALO MINISTARSTVO?

RIJEŠENJA O „NUŽNOM ODSTRELU“ U NOVALJI I OPUZENU !

Prema priopćenju Udruge Prijatelji životinja, Udruga je zgrožena rješenjima Ministarstva poljoprivrede, na temelju nalaza Državnog inspektorata, o odstrelu domaćih životinja koje lutaju bez nadzora, zbog čega je zatražila reviziju tih rješenja: „Zabrinuti smo zato što se čini da postaje ustaljena praksa države da ‘zbrinjava’ odlutale zanemarene i zlostavljane životinje pucanjem po njima umjesto da im pronađe novi dom i sankcionira neodgovorne skrbnike. Životinje ne smiju plaćati životom ljudske pogreške i sramotno je što se u 21. stoljeću na prostoru Europske unije propisuje odstrel domaćih životinja. Slike okrvavljenih konja, koza i ostalih životinja brutalno ubijenih vatrenim oružjem nije nešto po čemu bi se Hrvatska trebala prepoznavati i pamtiti.”

utorak, 19.10.2021.

EUFOR RAZMINIRA BIH

VIJEĆE EU POZDRAVLJA NASTAVAK OPERACIJE ALTHEA U BOSNI I HERCEGOVINI

NAPORI U OSTVARIVANJE NAPRETKA BiH U PRIBLIŽAVANJU EU

nedjelja, 17.10.2021.

PROMOCIJA ZNAKA - DOKAZANA KVALITETA HRVATSKA

SEOSKI PROIZVOĐAČI NA DRUGOM DANU KONFERENCIJE

Drugi dana konferencije 2. Dani poljoprivredr, ribarstva i šumarstva koji je nastavljen u subotu 16. listopada u hotelu Scheraton u Zagrebu, na konferenciju je došao i premijer RH Andrej Plenković u društvu ministara hrvatske Vlade Gorana Grlića Radmana ministra vanjskih i europskih poslova, dvaju podpredsjednika Vlade Miloševića i dr. Zdravka Marića, resorne ministrice Marije Vučković i predsjednice Odbora za poljoprivredu u hrvatskom Saboru Marijane Petir.
U hodniku hotela Scheraton ispred konferencijske dvorane bila je nesvakidašnja seoska svita. Bilo je tu od samoga početka konferencije, koja je započela u 10 sati, tridesetak pozvanih poljoprivrednih proizvođaća koji su se rasporedili sa štandovima na kojima su bili njihovi domaći poljoprivredni proizvodi, med, čajevi, domaća alkoholna pića i likeri, domaće voće i povrće, , zimnica, kiselo zelj, krumpir, grah, domaći sokovi, pršut čvarci i domaća mast, tek spravljena zimnica...

U Hrvatskoj već 250 godina traje organizirano gospodarenje šumama, koje nije promijenjeno, a 97 posto šuma su prirodnog porijekla.Za razliku od Europe koja ima 50 –etak % prirodnih šuma. Ostalo su šume koje zadovoljavaju samo osnovni efekt šumarstva, a ne zadovoljavaju ove ostale uvjete. Tu je mala publikacija autora Darka Posarića „Da bi hrast mogao rast“

Kolač od šumskih borovnica

PROMOCIJA LOGA DOKAZANA KVALITETA Hrvatska

Na konferenciji je dr. Zdravko Barač predstavio nacionalni sustav označavanja domaćih proizvoda „Dokazana kvaliteta, Hrvatska“ Osim toga u ime promocije Ministarstvo poljoprivrede je svakom sudioniku konkerencije poklonilo vrećicu sa spomenutim logom, u kojoj je osim olovke u obliku ribe, bio i tajmer za kuhinju u obliku jajeta, te drvenu dasku za rezanje u kućanskoj pripremi hrane u obliku - malog debelog praseta.

subota, 16.10.2021.

KONFERENCIJA 2.DANI POLJOPRIVREDE

DRVNA INDUSTRIJA JE INDUSTRIJA RAZVOJA

Prvoga dana konferencije 2. Dani poljoprivrede ribarstva i šumarstva koja je održana u Zagrebu 15. listopada u hotelu Scheraton, predstavljeno je više tema kroz koje su pozvani sudionici- poljoprivrednici dobili informacije o aktualnostima u poljoprivredi. Aaplikaciju eSavjetnik predstavio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek. Aplikacija je za poljoprivrednike veoma funkcionalan alat i nudi više informacija kao što je pronalazak najbližeg savjetnika, zaštita bilja, prijava na edukaciju od vlastitog interesa, kao i hidrometeorološke informacije.
Temu „ Hrana i poljoprivreda – novosti o izmjenama u zakonodavnom okviru„ predstavio je Tugomir Majdak, državni tajnik koji je rekao da sve što je Vlada u prošlom i tekućem mandatu u smjernicama definirala kroz strateški plan će na planu poljoprivrede biti i provedeno. Osvrnuo se na Zakon o sjemenu i sadnom materijalu te rekao da je ovaj zakon definirao ono što je okupiralo posebnu pažnju, a to je sjeme s poljoprivrednih gospodarstava. To je uređeno i prihvaćeno i u zemljama EU, a to je sjeme popularno nazvano tavanuša. Uvedena je obveza dorade za biljne vrste iz skupine uljarica i žitarica, te kao je rekao državni tajnik sjeme djedova i baka nije ugroženo, već je omogućeno čuvanje tih autohtonih sorti sjemena.
Osvrnuo se na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, Zakon o izmjeni dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja, Zakon o pesticidima, te na temeljne zakone, Izmjeni i dopuni Zakona o poljoprivredi, koji je tako postao novi od svibnja 2021., te na izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu čiji je prijedlog za izmjenu Vladi došao na stol potkraj rujna 2021. Stav je ministarstva poljoprivrede da se sve raspoloživo zemljište treba staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje, a to sada nije tako . Od 545 jedinica lokalne samouprave njih 156 nije objavilo natječaj za davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Zakon bi trebao omogućiti efikasniju provedbu postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu.“ Sada imamo i zalihu zemljišta jer prema podacima zavoda za statistiku je 1,5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, dok prema podacima ARKOD-a zemljišta je 1,1 milijun hektara“, rekao je državni tajnik Tugomir Majdak.
Zdenko Bogović predsjednik Hrvaatskog saveza udrug privatnih šumovlasnika
Podsjetio je da Hrvatska ima 47 % teritorija pod šumom, rekao je da je to održivi eko sustav koji ima tri sastavnice 1. društvenu funkciju, 2.ekološku funkciju i 3. ekonomsku funkciju.“ Čak 97% šume su prirodno bliske, i u Europi nema boljih šuma. Samo 3 % šume su mono kulture .Pošumljavanje je rađeno sa pionirskim vrstama i to su mono kulture. Iz sustava hrvatskih šuma koje ima tradiciju gospodarenja 250 godina drvo je veoma kvalitetno. Hrvatska je puna starih šuma
koje imaju kvalitetno drvo. U Natura sustavu je 37% najvrjednijeg šumskog područja. U sustavu šumskog područja obitava 98 % očuvanih ptica.“Dali smo si za pošumiti tri milijuna stabala u 10 godina, što će biti osam tisuća hektara“ rekao je između ostalog gospodin Bogović. Naveo je i da je Strategija o šumama na nivou EU, rađena i objavljena u srpnju 2021. tek nakon biološke strategije, što smatra on nije dobar poredak. Rekao je da je implementacija zakonodavna s EU završena, ali da je Hrvatska imala i ima dobre modele gospodarenja šumama, koji se sada, prema njegovu viđenju žele "utopiti "- rekao je gospodin Bogović.

četvrtak, 14.10.2021.

VIJEĆE MINISTARA POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA ODRŽANO U LUXEMBURGU

STRATEGIJA EU ZA ŠUME DO 2030.
.

Na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva zemalja članica Europske unije, održanom 11. i 12. listopada 2021. u Luxsemburgu, Hrvatsku je predstavljao državni tajnik Tugomir Majdak te ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać, te članovi Stalnog predstavništva RH pri EU. Na dnevnom redu bile su brojne i raznovrsne teme i to ; revizije tržišnih standarda EU, nove Strategije EU za šume, procesa usvajanja ZPP strateških planova, doprinosa poljoprivrede i šumarstva ispunjavanju klimatskih ciljeva EU za 2030. (Paket „Spremni za 55%“) te pregovori o ribolovnim mogućnostima za 2022. godinu u Baltičkom moru. Pored navedenoga, pažnju ministara ovom prilikom posebno su zaokupili trenutni problemi u sektoru, posebice stočarstvu, prvenstveno uzrokovani poremećajima u odnosima ponude i potražnje zbog COVID 19 pandemije, iznimno visokih cijena stočne hrane te nedavnog poskupljenja svih energenata. U tom kontekstu, Hrvatska je delegacija od Europske komisije zatražila produljenje privremenog okvira za državne potpore do kraja 2022. godine, kao i povećanje iznosa pojedinačnih potpora, informacije su iz Ministarstva poljoprivrede.

ZATRAŽILI PRODULJENJE ROKA ZA MJERE DRŽAVNIH POTPORA DO KRAJA 2022.
Slijedom bilateralnog sastanka dvaju ministara poljoprivrede, održanog tijekom najveće svjetske izložbe lova i prirode „One With Nature“ 25. rujna u Budimpešti, Hrvatska je zajedno s Mađarskom pokrenula inicijativu za produljenje privremenog okvira za mjere državnih potpora, zbog trenutnih znatnih tržišnih poremećaja u poljoprivredi. U svom zahtjevu ministri su zatražili produljenje ovih mjera do 31. prosinca 2022. godine uz proporcionalno povećanje iznosa pomoći u poljoprivredi i ribarstvu, što bi pružilo dodatnu sigurnost najugroženijim predstavnicima u sektoru. Prijedlog je podržalo 15 država članica, uključujući one najveće (Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Poljska ..), a povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski izvijestio je Vijeće da je o zahtjevu obavijestio nadležnu kolegicu, izvršnu potpredsjednicu EK Margrethe Vestager. Konačna odluka očekuje se u narednih mjesec dana.

U istom kontekstu, Hrvatska je podržala i inicijativu Belgije o potrebi pokretanja izvanrednih tržišnih mjera ZPP-a zbog problema u svinjogojstvu. Unatoč činjenici da je Vijeće gotovo jednoglasno zatražilo aktivaciju ovih mjera od strane EK, povjerenik je odbio prijedlog, smatrajući primjerenijima mjere restrukturiranja u sklopu Programa ruralnog razvoja, kao i okvir za državne potpore. Naglasio je ipak pritom da je EK svjesna kumulativnih problema koji su pogodili ovaj sektor te će nastaviti detaljno pratiti stanje i po potrebi adekvatno reagirati.

U okviru rasprave o procesu usvajanja ZPP strateških planova, države su redom kritizirale EK zbog inzistiranja na uvrštavanju ciljeva iz Strategije bioraznolikosti te Od polja do stola, koji nisu dijelom zakonski usvojenih obveza. Državni tajnik Majdak pritom je istaknuo: „Mi ne osporavamo niti jedan element postignutog dogovora, no obveza koju ima EK da procijeni doprinos i usklađenost strateških planova s ciljevima Zelenog plana ne smije se preliti na administracije država članica, a ni u kom slučaju ne smije utjecati na proces odobravanja i usvajanja tih planova.“

STRATEGIJA EU ZA ŠUME DO 2030.
Drugi dan sastanka bio je usmjeren na teme vezane uz Zeleni plan EU. Hrvatska je pozdravila objavu nove Strategije EU za šume do 2030. godine te istaknula važnost specifičnosti šumskih ekosustava i dugogodišnju tradiciju gospodarenja šumama, kakva postoji u RH. Pritom je izrazila rezervu zbog uvođenja novih pojmova poput „starih šuma“ prije nego se usvoji zajednička definicija, kao i zbog nepoznanica o provedbi Strategije i raspodjeli tereta između država članica.

Rasprava o paketu „Spremni za 55%“ vođena je na temelju dokumenta slovenskog predsjedništva, kojim se tražilo mišljenje o glavnim izazovima i prilikama za poljoprivredni i šumarski sektor u kontekstu doprinosa postizanju cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. Hrvatska je istaknula osnovnu potrebu osiguranja pravednosti u raspodjeli obaveza između država članica i između sektora, pri čemu treba uzeti u obzir specifičnosti pojedinih država i njihovih sektora.
.

srijeda, 13.10.2021.

POSKUPLJENJE GORIVA PODIŽE CIJENE ŽIVOTNIH TROŠKOVA

VLADA PRATI STANJE, ALI ZA SADA BEZ INTERVENCIJA

Nakon što je 12. listopada odjeknula vijest da je cijena goriva u Hrvatskoj na razini koja se može nazvati povjesnom, održana je 13. listopada sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća na temu rasta cijena goriva i troškova života
To konkretno znači da je prosječan spremnik dizelskog goriva od 50 litara skuplji za 19,5 kuna, spremnik benzina 13 kuna, dok je prosječni spremnik autoplina skuplji za 11,5 kuna.

Na sjednici je, među ostalim, zaključeno kako rast cijena ugrožava prvenstveno najsiromašnije građane te kako država ima mehanizme za ublažiti negativni učinak poskupljenja. Jedna od kratkoročnih mjera,je i podizanje minimalne plaće, o čemu je u Vladi već bilo riječi. rekao je ministar rada, mirovinskog sustava , obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.
Među ostalim kompenzacijskim mjera o kojima je bilo riječi jest i dizanje doplatka za rast cijene energenata, te porezna intervencija Vlade.
Na sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća sudjelovala je i izvršna tajnica Saveza Samostalnog Sindikata Hrvatske za socijalni dijalog i javne politike Ana Milićević Pezelj koja je podsjetila na posljedice rasta cijena na sektor javnog linijskog prijevoza putnika koji je posebno ugrožen.

Među zaključcima sjednice istaknuto je kako Vlada RH prati stanje s cijenom goriva, no zasad neće intervenirati u trošarine i PDV.
Visoki rast cijena goriva opravdava se rastom cijena nafte na svjetskim tržištima, kao i visokim tečajem dolara, jer se naftom na svjetskim tržištima trguje dolarom, a ne eurom Na svjetskom tržištu nafta je poskupjela pete sedmice zaredom ukupno oko 4 posto. Prii tome je na londonskom tržištu cijena barela dosegnula oko 83 dolara,što je najviše u posljednje tri godine.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija dr. Zdravko Marić rekao je odgovarajući na pitanje novinra, da trošarine koje imaju značajan udio u cijeni goriva nisu nedodirljive, kao vid ublažavanja cijenovnog udara na potrošače. "Ništa nije nedodirljivo, sve je predmet rasprava. Ako smatramo da ćemo tako polučiti neke efekte, na to smo spremni.”, rekao je ministar financija Marić. Ali pojasnio je i predviđanje da se ovoga trenutka nezna koliko će još cijena nafte rasti te da se u trošarine ne može intervenirati tek tako.
mzz

IZMJENA AARHUŠKE UREDBE

PRAVO GRAĐANA NA PREISPITIVANJE UPRAVNIH AKATA U TEMI OKOLIŠA

Vijeće je 6. listopada donijelo stajalište u prvom čitanju o izmjeni Aarhuške uredbe o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Uredbom se utvrđuje način na koji EU i njegove države članice provode međunarodnu Aarhušku konvenciju. Stajalište Vijeća doneseno je nakon privremenog dogovora postignutog s Europskim parlamentom u srpnju 2021. te je završni korak u postupku donošenja
"Vijeće je danas dalo zeleno svjetlo za donošenje izmjene Aarhuške uredbe. Tim se pozitivnom korakom dodatno potvrđuje predanost EU-a potpunoj usklađenosti s Aarhuškom konvencijom. Izmjenom će se ojačati pravo građana i građanki da zatraže preispitivanje upravnih akata te tako poboljšati njihov pristup informacijama i pravosuđu i njihovo sudjelovanje u postupcima odlučivanja" -izjavio je Andrej Vizjak, slovenski ministar okoliša i prostornog planiranja.

Andrej Vizjak, slovenski ministar okoliša i prostornog planiranja.

UREDBA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Uredbe 5. listopada 2021., (EZ) br. 1367/2006 o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama,
sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice pogledati na linku:

https://data.consilium.europa.eu/doc/document/PE-63-2021-INIT/hr/pdf

Cilj izmjene je osigurati potpunu usklađenost EU-a s Aarhuškom konvencijom u vezi s pravom građana da zatraže preispitivanje nezakonodavnih upravnih akata koje su donijele institucija ili tijelo EU-a ako ti akti imaju pravne i vanjske učinke i sadržavaju odredbe koje mogu biti u suprotnosti s pravom zaštite okoliša.

Vijeće i Europski parlament složili su se da:
• procesnu legitimaciju treba proširiti izvan nevladinih organizacija i na taj način drugim građanima i građankama omogućiti da pod određenim uvjetima zatraže interno preispitivanje upravnih akata. Građani moraju dokazati da su zbog navodnog kršenja prava zaštite okoliša povrijeđena njihova prava i da su izravno pogođeni takvom povredom u odnosu na širu javnost ili moraju dokazati dostatan javni interes i činjenicu da zahtjev podržava najmanje 4000 građana i građanki koji borave ili imaju poslovni nastan u najmanje pet država članica, pri čemu u svakoj od tih država članica boravi ili ima poslovni nastan najmanje 250 građana i građanki. U oba slučaja građane i građanke zastupa nevladina organizacija ili odvjetnik
• u područje primjene upravnih akata treba uključiti odredbe upravnih akata kojima se zahtijevaju provedbene mjere na nacionalnoj razini ili na razini Unije
• iz uredbe ne treba izbrisati izuzeće upravnih akata koji se odnose na državnu potporu (pitanje usklađenosti obuhvaćeno novijim predmetom Odbora za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom)
• treba obvezati institucije i tijela EU-a da objave zahtjeve za preispitivanje i odluke o njima.

Osnovne Informacije
EU je Aarhušku konvenciju proveo Uredbom (EZ) br. 1367/2006. Tom se uredbom pojedincima i nevladinim organizacijama omogućuje pokretanje postupaka pred europskim sudovima protiv odluka institucija i tijela EU-a.
U daljnjem postupanju nakon pritužbe nevladine organizacije iz 2008. u kojoj se navodi da EU nije poštovao Aarhušku konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, Odbor za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom zaključio je, u predmetu C-32 iz 2017., da EU nije poštovao članak 9. stavke 3. i 4. Konvencije koji se odnose na pristup javnosti pravosuđu.
Slijedom toga Vijeće je 2018. donijelo odluku kojom se od Komisije zahtijeva da dostavi studiju o opcijama Unije za postupanje u vezi s nalazima Odbora za praćenje usklađenosti i, ako je to potrebno s obzirom na rezultate studije, prijedlog izmjene Aarhuške uredbe.
Europska komisija donijela je 14. listopada 2020. zakonodavni prijedlog o izmjeni Aarhuške uredbe br. 1367/2006 kako bi se omogućio bolji javni nadzor nad aktima EU-a koji utječu na okoliš. Predloženim izmjenama nastoji se olakšati podnošenje zahtjeva institucijama EU-a za preispitivanje takvih akata kako bi se osigurala bolja zaštita okoliša.
Vijeće je 17. prosinca 2020. postiglo dogovor o općem pristupu u vezi s prijedlogom, kojim se predsjedništvu Vijeća omogućuje da započne pregovore u okviru trijaloga s Europskim parlamentom.
Vijeće je 12. srpnja 2021. postiglo privremeni dogovor s Europskim parlamentom o tom prijedlogu. Europski parlament donio je svoje stajalište u prvom čitanju 5. listopada.
Sljedeći koraci
Tekst će biti objavljen u Službenom listu Europske unije te će stupiti na snagu dvadesetog dana od dana objave.

13.10.2021. u 00:33 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 12.10.2021.

SKLADIŠNI KAPACITETI ZA KRUMPIR U MEĐIMURJU

U OPĆINI BELICA SKLADIŠTE KRUMPIRA OTVORIO DRŽAVNI TAJNIK TUŠEK

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek je u nazočnosti hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Sunčane Glavak 8. listopada 2021. godine, u Međimurskoj županiji posjetio poljoprivredno gospodarstvo ovogodišnje pobjednice 21. Izbora za najuzorniju seosku ženu Mateje Vranović, obišao gradilište najvećeg skladišta krumpira u Hrvatskoj tvrtke Agrobela te službeno otvorio skladište krumpira tvrtke Belpak - projekt sufinanciran iz Programa ruralnog razvoja u vrijednosti odobrene potpore veće od 4,2 milijuna kuna.

Novootvoreno skladište krumpira u Općini Belica državni tajnik Tušek okarakterizirao je kao pravi primjer modernizacije i jačanja skladišno-distributivne mreže uz istovremenu demonstraciju načina rada Vlade Republike Hrvatske: „Nakon zabrane klorprofama i nezavidne situacije u kojoj su se našli domaći proizvođači krumpira pronašli smo brzo, dugoročno održivo i razvojno rješenje, nastalo u suradnji sa samim proizvođačima. Fokusirano smo usmjerili sredstva u cilju rješavanja gorućeg sektorskog problema i kreirali natječaj za izgradnju skladišta krumpira. Samo na području Međimurske županije odobreno je 20 zahtjeva za potporu za ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir u vrijednosti od 68,4 milijuna kuna, pri čemu ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi gotovo 103 milijuna kuna.“

Naime, nakon što je Europska komisija ukinula korištenje klorprofama kao zaštite od klijanja krumpira u skladištu, stvorila se žurna potreba za brzim ulaganjima u izgradnju novih, tehnički naprednijih i bitno skupljih nepropusnih skladišta. Iz tog je razloga, u dijalogu s proizvođačima krumpira, Ministarstvo poljoprivrede putem Natječaja tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ iz Programa ruralnog razvoja stavilo na raspolaganje 115 milijuna kuna, sredstva kojima je osiguran nastavak proizvodnje, ali i podizanje konkurentnosti domaćih proizvođača. Natječaj potiče i udruživanje proizvođača, proizvođači krumpira su prepoznali brojne pogodnosti udruživanja i odlučili zajedničkim snagama izgraditi potrebna skladišta, pri čemu su nastale tri proizvođačke organizacije u sektoru proizvodnje krumpira.

Prema navodima proizvođača, u 2020. godini postignuta je samodostatnost za potrebe domaćeg tržišta, a urod je bio vrlo visoke kvalitete. U prvih šest mjeseci 2021. godine u odnosu na isto razdoblje 2020. godine uvoz krumpira je količinski smanjen za više od 21 posto i vrijednosno smanjen za gotovo 16 posto. Također, izvoz krumpira je u prvih šest mjeseca količinski značajno povećan (za više od 11 tisuća tona), dok vrijednosno povećanje u odnosu na isto razdoblje 2020. godine iznosi čak 103 posto.

12.10.2021. u 23:50 • 0 Komentara • Print • # • ^

SAJAM HoReCa ADRIA U OPATIJI

70 IZLAGAČA I 250 VODEĆIH BRENDOVA


Sajam opreme za hotele, ugostiteljstvo i kuće za odmor HoReCa Adria biti će otvoren od četvrtka 14. listopada do subote 16. listopada u opatijskoj sportskoj dvorani »Marino Cvetković«. Biti će tamo više od 70 izlagača i više od 250 vodećih brendova opreme za turističke objekte, jer Sajam je posvećen opremanju turističkih objekata, koji okuplja vodeće dobavljače i partnere za turistički sektor.

VILLA MANALI, KVARNER

Kroz tri dana održavanja sajma svi hotelijeri, restorateri i ugostitelji, vlasnici apartmana, vila i kuća za odmor, imat će jedinstvenu priliku na jednome mjestu pronaći sve potrebno za opremanje svojih objekata te uživo razgledati novitete koji stižu od vodećih europskih i svjetskih brendova. Sajam HoReCa Adria je prilika za susret uživo ljudi koji se bave turizmom, s njihovim dobavljačima i poslovnim partnerima, s Kvarnera, Istre ali i drugih dijelova. Hrvatske s njihovim dobavljačima i poslovnim partnerima.

Sajam je u četvrtak 14. listopada i petak 15. listopada otvoren od 10 do 18 sati, a u subotu 16. listopada od 10 do 16 sati.
Ulaz na sajam je besplatan uz registraciju za poslovni posjet te omogućen svima uz predočenje COVID potvrde ili negativnog rezultata brzog antigenskog testa koji se može besplatno napraviti na licu mjesta, najavili su organizatori iz HoReCa Adrie.
Sajam je organiziran uz pokroviteljstvo i uz podršku Grada Opatije, Hrvatske gospodarske komore i Turističke zajednice grada Opatije.

12.10.2021. u 12:46 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 11.10.2021.

ZAPOVJEDNI LANAC JE KLJUČ ZA PREMLAĆIVANJE MIGRANATA

RADNO PRAVILO - ISTINA

Nakon što je 6. listopada u Hrvatskoj i u nekoliko europskih zemalja emitiran dokumentarni film zajedničkog istraživanja televizije RTL Hrvatska, Lighthouse Reportsa iz Nizozemske, švicarskog SRF Rundschaua, ARD-a Studija Beč, ARD Monitora, francuskog Liberationa, nizozemskog Pointera, Novosti i Der Spiegela, u okviru kojeg su istraživački novinari Kluas van Dijken i Lamia Šabić, snimili kamerom iz šume u mjesecu lipnju 2021. nasilno okrutno i neljudsko postupanje sa migrantima, nedaleko mjesta Šturlić na bosansko hercegovačkoj strani, pri čemu policajci u odjeći interventne policije tuku migrante koji nailaze, pri čemu se čuju bolni urlici migranata, već narednoga dana 7. listopada povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove, u čijoj su ingerenciji poslova i migracije i migranti Ylva Johansson susrela se s hrvatskim ministrom unutarnjih poslova dr. Davorom Božinovićem.

Povjerenica za migracije i unutarnju politiku Europske komisije Ylva Johansson

Ministar za koga je teško reći koliko je uopće upućen u sve poslove koji su u nadležnosti unutarnjih poslova, jer je već godinu i pol aktivno angažiran na mjestu predsjednika Nacionalnog Stožera za koronu, koji nakon što se cijepilo više od 50 posto hrvatskog stanovništva, a ekonomskog zatvaranja gospodarstva nema, više i nema tako autoritativnu ulogu da bi na njegovu čelu trebao biti ministar unutarnjih poslova, dao je povjerenici Johansson odgovor s kojim je ona bila veoma zadovoljna. Gospođa Johansson je Božinovićevu izjavu pred novinarima nazvala „točno pravim odgovorom“ pojasnivši da je“ hrvatska Vlada obećala hitnu istragu i neovisni mehanizam praćenja, uspostavljen zajedno s Europskom komisijom kako bi se osigurala temeljna prava“. Rekla je da je Božinović šokiran i da on vjeruje da se Hrvatska ponaša kako treba s jasnim stavom da zaštita granica uvijek treba biti u skladu s vladavinom prava. Johansson je rekao da se vanjske granice EU moraju zaštititi, ali da se pritom mora očuvati vladavina prava i temeljna prava Što bi uslijedilo ako bi se pokazalo istinitim da je Hrvatska novac dobiven iz EU fondova iskoristila za smještaj osoblja koje sudjeluje u prisilnom protjerivanju migranata, na to pitanje glasnogovornik EK Adalbert Jahnz je odgovorio da ako se dokaže da je novac upotrijebljen za ilegalne aktivnosti, plaćanja se mogu obustaviti, izreći kazne ili zatražiti povrat isplaćenog novca.

TKO BI SE, BEZ NAREDBE, USUDIO NA RADNOM MJESTU TUĆI
MIGRANTE I ZA TO OČEKIVATI PLAĆU?
Tko od rukovodećih osoba treba odgovarati za nasilje nad migrantima, važno je pitanje? Jer ovako jasne snimke okrutnog čina ne smiju niti mogu ostati bez ikakvih posljedica. To Hrvatskoj do sada nije bilo u interesu jer na brojne natpise o tome nitko iz Vkade ni policije nije reagira, ali je novinarski dokumentarni film učinio da je istina o događanju na vanjskoj granici Hrvatske s BiH, postao interes Europske unije. Ako su trojica policajaca koji su bili izvršioci nasilnog ponašanja već sankcionirani na način da su otpušteni s posla u policiji, kako je to već komunicirana informacija za javnost to ne smije biti kraj.Policajci i moraju govoriti u istrazi, moraju reći kako se moglo dogoditi da dođu na ideju da tuku migrante? Jesu li baš to troje policajaca u tolikoj mjeri agresivne osobe, da su dolazili na granicu i tukli one koji su željeli prijeći RH granicu? I za taj čin su znali da će dobiti plaću? Kako je to moguće? Tko bi se usudio tuči palicom na radnom mjestu i za to očekivati da će biti plaćen kroz osobni dohodak?Interventni policajci na teren ne odlaze bez određenog cilja, a za cilj rada policajcima mora netko dati naredbu.Tko je davao takve naredbe? U policiji je poznato kako ide zapovjedni lanac i tko bi trebao biti odgovoran? Zato bi se prilično jednostavno trebalo u policiji doći do odgovora – tko je naređivao premlaćivanje i neljudsko postupanje sa migrantima koji su dolazili do Hrvatske granice sa željom da uđu u Hrvatsku.

Fotografija snimljena s RTL Tv-a prilikom emitiranja dokumentarnog filama o postupanju s migrantima
u okviru autorske emisije POTRAGA. Snimila mzz

Onaj tko je uopćeno ili detaljno davao naredbe o postupanju na granici BiH i Hrvatske kada su u pitanju migranti taj mora imati ime u policiji? Detalji ovog događaja moraju izaći na vidjelo, jer je Hrvatska pravna država. Osim toga ta pravna država, Hrvatska, želi ući u Schengen, što je putovanje bez graničnih kontrola između država članica EU i ovakav događaj nikako nije stimulativnog karaktera . Schengen podrazumijeva zajedničku politiku viza za građane izvan Europske unije koji dolaze na kraće razdoblje, te omogućava zajedničku borbu protiv kriminala kroz policijsku i pravosudnu suradnju.
Ali ovaj događaj s premlaćivanjem migranata je loša reklama za Hrvatsku koju turisti karakteriziraju kao lijepu zemlju s ljubaznim ljudima, a još lošija propagandna poruka za političko vodstvo RH.

RADNO PRAVILO - ISTINA
Važna je činjenica da su ovaj događaj dokumentirali i za javnost pripremili pokrenuli novinari, kojima je radno pravilo - istina . Radi učestalih informacija o incidentima hrvatske policije prema migrantima novinari su dokumentarni film o nasilju napravili snimajući s dronom, te snimanjem iz šume, u vrijeme najbujnije vegetacije, koja je pružila dobar zaklon.
Još u proljeće 2019. anonimno pismo uputio je granični policajac pučkoj pravobraniteljici u Hrvatskoj Lori Vidović o događajima na granici, u kojem kaže da je temeljem zapovjedi policijskim službenicima naloženo da sve izbjeglice i migrante vraćaju na područje BiH, i to bez papira i bez procesuiranja. Lora Vidović je o tome govorila u Saboru, no bez ikakvog uspjeha.Nije bila dovoljan autoritet ni za koga u Hrvatskoj Vladi da se temeljem pisma pokrene istraga.
Na tu informaciju su reagirali iz Centra za mirovne studije koji godinama pomažu migrantima i izbjeglicama te nadziru rad vlasti. Bez uspjeha. Izjave za javnost iz Vlade da se ne događa ništa na granici i da su komunicirane informacije izmišljoitina – bile su tada jače. Ali novinari su svojom istragom dokazali da migranti ne lažu.
Dakle uzrok, to što ni Hrvatska ni Europska unija nemaju održivu politiku postupanja prema migrantima, rezultira šokantnom i izvan svih okvira neciviliziranim posljedicama. Uzrok je doveo do posljedice - premlačivanja i odvraćanja od granice. Odgovornost mora biti javna, kao što je događaj postao javan, zahvaljujući interesu novinara, a ne Vlade da utvrdi istinu i zaustavi kaznena djela.

OSTAVKA RADI UGLEDA POLICIJE
Ostavka ili smjena je u ovako delikatnom slučaju moralni čin koji bi u ovom događaju trebao podnijeti ministar Božinović, prije svega, ovog trenutka, radi ugleda policije. Ova je pogreška preteška za sustav policije, da bi ministar ostao u stolici, i da ne bi bio siguran u svoju odgovornost. Istraga bi dalje trebala pokazati tko će iz policije morati otići temeljem zapovjedanja. Osim toga mnogo puta su novinari i javnost mogli čuti da dr.Božinović upotrebljava riječ neznam u svojim odgovorima na pitanja upućena na djelokrug policije. To je neprikladno za ministra policije, ali ga ne oslobađa ni od kakve odgovornosti. Mlačenje ljudi na granici sa policijskom palicom, nije ni u primisli dozvoljeno nasilje u zemlji koja je u Europskoj uniji.I moralna satisfakcija za takav čin treba biti važna i zvučna – a to je smjena aktualnog ministra . Taj je gospodin ostavku trebao dati već po povratku iz Bruxellesa nakon razgovora s povjerenicom Johansson.
Margareta Zouhar Zec

11.10.2021. u 12:44 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 08.10.2021.

PERADARIMA 20 MILIJUNA KUNA OD EUROPSKE KOMISIJE

KONFERENCIJA 2. DANA POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I ŠUMARSTVA

Europska komisija odobrila je 7. 10. 2021. program pomoći vrijedan 20 milijuna kuna za potporu poduzećima koja posluju u sektoru peradarstva u koronakrizi, nakon što je utvrdila da hrvatski program zadovoljava sve kriterije Privremenog okvira te da je potreban, primjeren i prikladan za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu države članice.

Potpora u cilju ublažavanja manjka likvidnosti s kojim se suočavaju klaonice peradi i proizvođači jaja te u cilju ublažavanja dijela gubitaka pretrpljenih zbog pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera koje su uvedene kako bi se ograničilo širenje virusa dodjeljivat će se u obliku izravnih bespovratnih sredstava.
Program će biti otvoren poduzećima svih veličina koja djeluju u Hrvatskoj kao registrirane klaonice peradi ili primarni proizvođači jaja. Potpora za gubitke zbog prisilnog smrzavanja mesa peradi i pada prodaje svježeg mesa peradi će se dodijeliti prihvatljivim korisnicima prema broju zaklanih kljunova evidentiranih u sustavu VETIS u periodu od 1.4.-31.12.2020. godine, a potpora za gubitke zbog poteškoća u plasmanu jaja A klase dodijelit će se prihvatljivim korisnicima prema količini proizvedenih jaja evidentiranih u sustavu VETIS u istom periodu.

Maksimalan iznos potpore iznosi 1,8 milijuna eura po klaonici te 225 tisuća eura po poduzeću koje se bavi uzgojem kokoši nesilica, a dodijelit će se najkasnije do 31. prosinca 2021.


2. Dani poljoprivrede, 15. i 16. listopada u Zagrebu

Ministarstvo poljoprivrede održat će 2. Dane poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u hotelu Sheraton u Zagrebu 15. i 16. listopada 2021. godine. Konferenciji će nazočiti predstavnici tijela državne, lokalne i regionalne uprave te akademske i znanstvene zajednice, relevantni stručnjaci i analitičari, poljoprivrednici te civilno društvo. U sklopu programa će biti izloženi domaći poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, uručene odluke i ugovori iz mjera Programa ruralnog razvoja i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo te održane brojne edukativno-informativne prezentacije, kao i panel rasprava na temu perspektive poljoprivrede u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici.

Prvog dana konferencije predviđena je prezentacija online platforme za informiranje i savjetovanje poljoprivrednika pod nazivom eSavjetnik, a bit će predstavljene i izmjene zakonodavnog okvira važnog za povećanu proizvodnju kvalitetne i zdrave hrane, izazovi pred hrvatskim šumarstvom u svijetlu nove EU šumarske strategije, strateški značaj drvne industrije Republike Hrvatske, Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede do 2030. te analiza potencijala pašnjačkih površina i prijedlog mjera za razvoj pašnjačkog stočarstva na području krških pašnjaka.

U sklopu konferencije bit će uručene odluke i ugovori o potpori za projekte sufinancirane iz Programa ruralnog razvoja i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo te će se održati međuresorna rasprava koja će sagledati perspektivu poljoprivrede u kontekstu nove ZPP obilježene klimatskim promjenama. U okviru konferencije održat će se prezentacije na teme Nacionalnog sustava označavanja domaćih proizvoda „Dokazana kvaliteta - Hrvatska“, strateških smjernica za suočavanje s izazovima u poljoprivredi u narednih 10 godina te stanja ribljih resursa u Jadranu i provedbe EU fondova u ribarstvu.

08.10.2021. u 07:56 • 0 Komentara • Print • # • ^

PRAVO EUROPSKE UNIJE ISPRED JE NACIONALNOG PRAVA!

Europska komisija ponovno potvrđuje primat prava EU
European Commission reaffirms the primacy of EU law

Statement
Današnje ( 7.10.2021.) usmeno izlaganje presude poljskog Ustavnog suda izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi s primatom prava EU -a i ovlastima Suda pravde Europske unije.

Komisija podržava i ponovno potvrđuje temeljna načela pravnog poretka Unije, naime da:

-Pravo EU -a ima primat nad nacionalnim pravom, uključujući ustavne odredbe;
-Sve presude Europskog suda pravde obvezujuće su za sve vlasti država članica, uključujući nacionalne sudove.

Detaljno ćemo analizirati presudu poljskog Ustavnog suda i odlučit ćemo o sljedećim koracima. Komisija neće oklijevati iskoristiti svoje ovlasti iz Ugovora za zaštitu jedinstvene primjene i integriteta prava Unije.

Europska unija je vrijednosna i pravna zajednica koja se mora pridržavati u svim državama članicama. Prava Europljana prema Ugovorima moraju se štititi, bez obzira na to gdje žive u Europskoj uniji.

Europska komisija ima zadaću čuvati pravilno funkcioniranje pravnog poretka Unije i to će nastaviti osiguravati.



Connecting Europe Express prešao 26 zemalja i 33 granice

Danas je Connecting Europe Expresse stigao na zadnju postaju Pariz, svoje konačno odredište, nakon što je putovao 36 dana po Europi, od zapada prema istoku, od sjevera do juga, pa čak i među susjedima izvan Francuske. Ovaj je vlak promotivno prometovao povodom Europske godine željeznice 2021. godine. Cilj vožnje Connecting Europe Express bio je podizanje svijesti javnosti o prednostima željeznice i izazovima s kojima se tek treba suočiti.
Vlak je napravio više od 120 zaustavljanja, prešao je 26 zemalja i 33 granice, putujući na putu kroz tri različita kolosijeka. Povjerenica za promet Adina Valean rekla je: „Connecting Europe Express bio je pokretni laboratorij koji je u stvarnom vremenu otkrio mnoga postignuća postignuta unutar našeg jedinstvenog europskog željezničkog područja i naše mreže TEN-T, čiji je cilj omogućiti nesmetano kretanje u našoj Uniji. Želim izraziti iskrenu zahvalnost svima onima koji su nam pomogli da povežemo Europe Express iz ideje u stvarnost, na uzbudljivo putovanje, puno nezaboravnih susreta - umova i ljudi - i pravog prijevoznika zastave europske željeznice. Posljednji događaj u Parizu bio je prilika za predstavljanje prvih zaključaka izvučenih iz ovog jedinstvenog putovanja vlakom.



TRI ZNANSTVENIKA KOJE JE FINANCIRALA EU PRIMILI Nobelovu nagradu za 2021. godine

Benjamin List, znanstvenik kojeg više od deset godina financira Europsko istraživačko vijeće (ECR), dobio je Nobelovu nagradu za kemiju 2021. Dijeli nagradu s Davidom W.C. MacMillanom. Kraljevska švedska akademija znanosti nagradila je laureate za njihova revolucionarna istraživanja koja su rezultirala razvojem asimetričnih organokatalizatora: preciznih alata za izgradnju novih molekula. Ova su otkrića imala veliki utjecaj na farmaceutska istraživanja i pomogla su da kemija postane održivija. Sa sjedištem na Max-Planck-Institut für Kohlenforschung u Njemačkoj, rad profesora Liste u ovom području financiran je iz dva napredna bespovratna sredstva ERC-a u iznosu od 4,5 milijuna eura od 2011. do 2021. To je treća Nobelova nagrada za 2021. godinu znanstveniku kojeg financira EU.
Također, dva dana prije, Klaus Hasselmann, s Max-Planck-Instituta za meteorologiju u Njemačkoj i Giorgio Parisi, sa Sveučilišta u Rimu I, La Sapienzau u Italiji, dva su znanstvenika koji su koristli potpore EU-a posljednjih godina, su dobitnici Nobelove nagrade za fiziku 2021.
To je ujedno i deveta Nobelova nagrada dodijeljena stipendistima Europskog istraživačkog vijeća od pokretanja ovog tijela EU -a 2007.
Povjerenica EK za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel je rekla: „Još jedan sretan dan za europsku znanost! Nakon vijesti o nagradi za fiziku, drugi veliki um, Benjamin List, dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju. Europska Unija znanstvenika Lista podupire više od desetljeća kroz dva pojedinačna bespovratna sredstva Europskog istraživačkog vijeća. Čestitamo laureatima što su osvojili jedno od najvećih priznanja u svijetu znanosti.“


Summit EU -a o održivim ulaganjima: predsjednica Ursula von der Leyen poziva globalne partnere da postave globalne standarde i podrže održiva ulaganja

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen 7. listopada je održala uvodno obraćanje na summitu EU o održivim ulaganjima, prvom godišnjem događaju o održivim financijama čiji je domaćin Europska komisija. U svom govoru predsjednica je govorila o trenutnom porastu cijena energije: „U ovim tjednima svi vidimo koliko je ključno smanjiti našu ovisnost o fosilnim gorivima poput plina, nafte i ugljena. Dakle, dugoročno gledano, europski zeleni dogovor i obnovljivi izvori energije rješenje su za rastuće cijene električne energije. Svaki euro potrošen na obnovljive izvore energije pomaže našem planetu. I jednako pomaže potrošačima. Ali to je i ulaganje u otpornost naših gospodarstava. Stoga moramo ubrzati rad na Europskom zelenom dogovoru kako bismo postali energetski neovisniji. ” Predsjednica von der Leyen identificirala je dva ključna izazova koja je potrebno riješiti kako bismo potaknuli globalna održiva ulaganja: Prvo, kako privući više kapitala prema održivim ulaganjima. Drugo, kako privući više zemalja i podići globalne ambicije“. Govor joj je također bio povod da se prisjeti predanosti i vodstva Europe: „Europa može voditi svojim primjerom. Europa je postala dom održivih ulaganja. Europsko tržište zelenih obveznica danas vrijedi oko jedan bilijun eura. Izgradili smo najveće tržište ugljika na svijetu, sa svojim sustavom trgovanja emisijama. A kasnije ovog mjeseca ojačat ćemo naše vodstvo, kada ćemo početi izdavati zelene obveznice u vrijednosti 250 milijardi eura, u sklopu NextGenerationEU. Na ovo vodstvo smo ponosni i nastavit ćemo se konsolidirati. ” Konačno, očekujući nadolazeću Konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, predsjednica je rekla: „COP26 u Glasgowu bit će trenutak istine za globalnu zajednicu. Ambicije moraju biti potkrijepljene konkretnim planovima. Europa će se nastaviti angažirati s najvišom razinom ambicija. ”

08.10.2021. u 07:39 • 0 Komentara • Print • # • ^

PLAVA KARTA ZA PRIVLAČENJE VISOKO KVALIFICIRANIH RADNIKA

VISOKOKVALIFICIRANI IZ TREĆIH ZEMALJA MOĆI ĆE ŽIVJETI I RADITI U EU !

Vijeće je 7. listopada usvojilo direktivu kojom se utvrđuju uvjeti ulaska i boravka za visokokvalificirane državljane izvan EU koji dolaze živjeti i raditi u EU (direktiva o plavoj karti). Ovaj sustav prijema na razini cijele EU ima za cilj privući i zadržati visokokvalificirane radnike, osobito u sektorima koji se suočavaju s nedostatkom vještina.
"To će potaknuti naš gospodarski rast i maksimalno iskoristiti našu zelenu i digitalnu transformaciju koja nam je potrebna da bismo mogli privući najbolje talente. Plava karta učvrstit će položaj EU-a kao vrhunske globalne destinacije za visokokvalificirane radnike, s fleksibilnošću, mobilnošću i mogućnostima ponovnog okupljanja obitelji " - izjava je Aleša Hojsa ministra unutarnjih poslova Slovenije.

Aleš Hojs ministar unutarnjih poslova Slovenije

Nova pravila, koja će zamijeniti postojeća, dodatno usklađuju uvjete ulaska i boravka visokokvalificiranih radnika i povećavaju privlačnost plave karte EU. Konkretno, oni uspostavljaju sveobuhvatnije kriterije za prijem, olakšavaju mobilnost unutar EU-a i ponovno okupljanje obitelji, pojednostavljuju postupke za priznate poslodavce, omogućuju vrlo visoku razinu pristupa tržištu rada i proširuju opseg na članove obitelji državljana EU-a koji nisu iz EU-a i korisnici međunarodne zaštite.

Države članice EU-a paralelno sa shemom plave karte EU-a moći će održavati nacionalne programe namijenjene visokokvalificiranim radnicima. No, nova pravila uvest će niz odredbi kako bi se osigurali jednaki uvjeti tako da nositelji plave karte EU -a i njihove obitelji ne budu u nepovoljnom položaju u odnosu na nositelje nacionalnih dozvola.

Usvojeni tekst stupit će na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu. Zemlje članice tada će imati dvije godine da donesu potrebne zakone za usklađivanje s ovom direktivom.


DIREKTIVA EVROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA 2009/50/EZ, o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja za visokokvalificirano zapošljavanja biti će ukinuta

https://data.consilium.europa.eu/doc/document/PE-40-2021-INIT/hr/pdf

08.10.2021. u 06:32 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 07.10.2021.

ZAŠTO U EUROPI NEMA PRAVDEDNOSTI ZA MIGRANTE ?

PRED HRVATSKOM GRANICOM MIGRANTI SU PRETUĆENI,
OZLIJEĐENI I OSTAJU BEZ IDENTITETA?
ZAŠTO?

Ono na što su inozemne humanitarne udruge u posljednjih nekoliko godina upozoravale hrvatsku javnst, a mediji prenosili, napokon je kulminiralo. Više inozemnih novinarskih kuća nekolko mjeseci je radilo na istoj temi- a tema je bila:. da li je istina ili su izmišljotine migranata, da ih hrvatska policija, kada dođu do hrvatske granice, fizički zlostavlija,premlaćuje te im uzima mobitele, osobne stvari i dokumente koji imaju sa sobom, oduzete im stvari spaljuju, a njih vraćaju na lokaciju s koje su došli. I novinarsko istraživane potvrdilo je da su višegodišnje informacije o proživljavanjima migranata na hrvatskoj granici - istina i stvarnost.
Čak što više istraživački novinar Klaas van Dijken je mišljenja da Europska komisija također zna što se događa sa migrantima pred granicom Europske unije, točnije pred Hrvatskom, samo što je EU podigla zid od šutnje. Da je van Dijken na izvoru istine potpuno je jasno, jer povjerenici Johansson Bosna je predaleko da bi imala informaciju o tome da migraanti koji su u Bosni, žive u katastrofalnim uvjetima, da su šume i polja njihova jedina perspektiva. Ali oni nisu zbog takve perspektive napustili vlastitu zemlju! Europska unija u posljednjih godinu dana novac dijeli s nevjerojatnom lakoćom, a s druge strane njen odnos prema migrantima koji je živi sektor, je bez smislenog riješenja- bez osnovnih uvjeta za život i prijetnja je životima milijuna migranata. Zemlje Europske unije su njima prepreka i tamna jama koju im postaje nemoguće preskočiti i nemoguće zaobiči.

Fotka snimljena s RTL TV-a prilikom prikazivanja dokumentarca 6. 10. 2021. o postupanju s migrantima koje je kazneno djelo, a koji su napravili novinari iz nekoliko europskih
redakcija. Fotka mzz
Europska komisija koja naglašava, solidarnost, pravednost i ljudska prava i gospodarsku integraciju članica i budućih članica, nikada nije osudila visoku žilet žicu kojom je Mađarska ogradila dio svog teritorija u bojazni od dolaska ljudi migrana iz nekatoličkih zemalja. I na sjeveru Francuske policija maltretira i protjeruje migrante!. Zar su ljudi krivi što su se našli u neprilici da budu migranti?
Najteža je u toj istuaciji činjenica, da ljudi migranti imaju pravo zatražiti azil. Ali da bi ga mogli zatražiti moraju doći na granicu . A to da dođu do granice odakle bi mogli stići dalje od poljskog šatora, blatnjavog puta, šume, livade, gdje bi netko zapisao njihove ime, čuo pet rečenica o njihovu krajnjem cilju i razlogu migracije, mora ih netko saslušati i evidentirati ih, a to im u civiliziranoj Europi nije dozvoljeno ni omogućeno. Kako je to moguće? Premijer države RH, ministar policije, Europska komisija - svi koji svakoga trenutka podsječaju na zakone, prava, vladavinu zakona i sve prema zakonu, krše Zakon prema migranima koji nemaju ni stana, ni kuće, ni posla, ni odvjetrnika, koji su na tuđem teritoriju - i čiji životi su - pokazalo se do sada u rukama onih surovih naredbi političkih močnika. A kada migrantima uzmu dokumente i spale ih, a film nastao novinarskim istraživanuem potvrđuje da tako postupaju ljudi obučeni o uniforme interventne policije, koji pred hrvatskom granicom tuku migrante - uzeli su im identitet i oni više ne mogu dokazati tko su. To je surova stvarnost ! Zašto se upravo tako postupa s migrantima koji dolaze pred hrvatsku granicu?Tko je ljudima u odjeći interventnih policajaca s fantom maskama na licu i palicama i pištoljima hrvatske izrade dao naredbu da tuku migrante?.

KAKVA JE MIGRANTSKA POLITIKA EUROPSKE KOMISIJE?

KAKVU POLITIKU ima EU za migrante koji su u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Turskoj točnije na Zapadnom Balkanu? Samo dan ranije na konferenciji EU-ZAPADNI BALKAN u
dokumentu naslovljenom imenom Izjava koja ima 29 točaka , migranti se u dvije rečenice spominuu u 22. točki riječima " Iskazujemo pohvalu našim partnerima zbog njihivih trajnih napora i konstruktivne suradnje u području migracija, što je proizvelo jasne rezultate.Upravljanje migracijama zajednički je izazov s kojim se EU i Zapadni balkan moraju suočiti u bliskom partnerstvu"
Migranti su ljudi koji imaju svoje planove i svoje živote. Novac koji EU isporučuje Turskoj, Bosni i Srbiji da bi skrbila o migrantima nije riješenje za žive ljude, čija je kulturna sredina na drugim meridijanima zemaljske kugle. O migrantima se najpristojnije brinu u Srbiji, a najlošije u Bosni. Zašto je tako i to bi trebao biti predmet ozbiljne istrage, ne samo novinarske, već i institucija EU.

Zar povjerenica za migracije Europske Komisije Johansson ima stav da će migranti koji su napustili svoje domove u Siriji,Iraku, Afganistanu, Iranu, ostati zauvijek pred vratima EU, trateći svoj život po hladnim kampovima koji nemaju nikakave higijenske uvjete, gdje nema ni tople vode ni struje, gdje im je zdravlje u opasnosti, a djeca koja su sa njima rastu bez obrazovanja i u prljavštini i bolesti od neishranjenosti? Hrvatski biskup Uzinić je objavio javnosti danas 7.10., nakon viđenog dokumentarnog filma na RTL televiziji u POTRAGI koji su napravili novinari - rečenicu u kojoj je rekao "Sramim se što sam čovjek" .Samo to. Zar to nije dovoljno za sve koji upravljaju političkim sustavom države Hrvatske. Mate Uzinić je nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije.
Europska komisija kroz dosadašnja postupanja, pokazala je da nezna riješiti problem migranata, koji je kompleksan. Hoće li to znati za mjesec, dva tri? Svak iproblem ima riješenje, pa tako i ovaj sa migrantima. Ovaj se problem može usporediti s osobom koja kaže": mogu se liječiti tabletama, ali ja se želim liječiti sa lijekovima iz prirode" . Političke glave koje gube osječaj za čovjeka za pravo i dostojanstvo ćovjeka, osim ovog dokumentarca s kojim je RTL televizija uzdrmala Hrvatsku i nadležne osobe u Europskoj komisiji sve one koji imaju moralnog osjećaja - o tome što je dozvoljeno činiti, a što nije , trebali bi pogledati još jedan dokumentarni film imena KADA SAMO MI BILI ONI.
Margareta Zouhar Zec

07.10.2021. u 14:21 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 05.10.2021.

UOČI SUMMITA EU – ZAPADNI BALKAN, na Brdu kod Kranja u SLOVENIJI

EU NUDI ODGOVORNOST ZA IZGRADNJU ZAJEDNIČKE BUDUĆNOSTI

Uoči summita, „ Europska Unija -Zapadni Balkan“ koji će se održati 6. listopada u Sloveniji koja trenutno predsjeda Vijećem Europske unije, na Brdu kod Kranja, a koji će okupiti čelnike država članica Europske unije predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pozvao je čelnike EU –a 5. listopada na neformalnu večeru. Tom će se prilikom razgovarati, predviđeno je, o međunarodnoj političkoj sceni što uključuje događaje u Afganistanu, odnose EU s Republikom Kinom te o partnerstvu AUKUS. Sigurnosno partnerstvo AUKUS stvoreno je između Australije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država, što je objavljeno 15. rujna 2021. AUKUS je formiran kako bi se suprotstavio utjecaju Kine u regiji Indo-Pacifika.

Rezidencija na Brdu kod Kranja u Sloveniji

Domaćin Sumita biti će predsjednik Vlade Republike Slovenije Janez Janša. Samitom će predsjedati predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji će predstavljati EU zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. Na sumitu će biti i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell, povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi, predstavnici Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Svjetska banka, a pozvani su i predstavnici vijeća za regionalnu suradnju u da se pridruže plenarnoj sjednici.
Sammit traži odgovore na potvrdu Zapadnog Balkana za vlastitu europsku perspektivu. To je od obostranog strateškog interesa i ostaje zajednički strateški izbor.
Na marginama sastanka Samit EU-Zapadni Balkan okupit će čelnike šest država zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Republike Hrvatske,Sjeverne Makedonije i Kosova
Razgovori na Summitu usredotočiti će se na razvoj suradnje za poticanje društveno-ekonomskog oporavka regije, u kontekstu pandemije Covid-19, uključujući isporuku cjepiva. Čelnici će razgovarati o provedbi ekonomskg i investicijski plana i Zelene agende za Zapadni Balkan . Treba jasno naglasiti da proces proširenja nije na dnevnom redu summita 6. listopada na Brdu kod Kranja u Sloveniji .
No činjenica je da Summit će imati za cilj dodatno produbiti suradnju na politička i sigurnosna pitanja od zajedničkog interesa i razgovore o tome kako ojačati regionalnu suradnju.
Očekuje se da će čelnici EU usvojiti deklaraciju s kojom su i partneri Zapadnog Balkana pozvani da se usklade.

ZAPADNOM BALKANU DO SADA 3,3 MILIJARDE EURA !

Zapadni Balkan bio je najveći svjetski korisnik pomoći Europske unije vezane za COVID-19, uključujući i cjepiva. EU je zajedno sa svojim državama članicama stala uz
Zapadni Balkan tijekom pandemije, sa zdravstvenom i društveno-ekonomskom potporom u ukupnom iznosu od 3,3 milijarde eura za regiju do sada. Do rujna 2021. Zapadni Balkan primio je 2,9 milijuna cjepiva odobrenog od strane EU -a i njezinih država članica. Blisko i učinkovito partnerstvo između EU i Zapadni Balkan neophodni su za rješavanje društvenog i ekonomskog oporavka.
Očekuje se da će čelnici EU usvojiti deklaraciju s kojom su i partneri Zapadnog Balkana pozvani da se usklade. EU i Zapadni Balkan dijele odgovornost za izgradnju zajedničke budućnosti temeljene na održivosti, prosperiteti i demokraciji. EU je sada i ostati će partner broj jedan u regiji u uvjetima trgovine, pomoći, ulaganjima i u povezivanju. Potpora EU -a i dalje će biti prisutna do napretka u vladavini prava i društveno ekonomskim reformama.
M. Zouhar Zec

05.10.2021. u 12:57 • 0 Komentara • Print • # • ^

REFORMA SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

GODINE 2022. - 361,9 milijuna kuna U REFORMU,
2023. GODINE – 669,9 milijuna kuna


Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović u ponedjeljak, 4. listopada 2021. predstavio je novinarima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu reformu sustava socijalne skrbi.

Cjelovita reforma sustava socijalne skrbi, predstavlja paket od sedam zakona i tri nacionalna plana, a kojima je zajednički cilj transparentni, učinkoviti i pravedniji sustav socijalne skrbi, usmjeren na korisnike.

Ministar Aladrović prilikom predstavljanja Reforme sustava socijalne skrbi

Paket uključuje novi Zakon o socijalnoj skrbi, novi Zakon o udomiteljstvu, pet zakona za regulirane profesije te tri nacionalna plana za razdoblje 2021.-2027. - Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga te Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.
„Vrijeme je da uspostavimo kvalitetniji i profesionalniji sustav za naše korisnike, građane svih profila i same stručnjake koji su na terenu“, naglasio je ministar Josip Aladrović.

Ovaj reformski paket, koji se intenzivno pripremao u sklopu Akcijskog plana unaprjeđenja sustava socijalne skrbi, rezultat je suradnje Ministarstva s članovima Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika, sastavljenog od predstavnika civilnih udruga, stručnih komora te ljudi iz sustava, koji su svatko iz svoje perspektive ukazali na nužne promjene. Akcijski plan izglasan je bez ijednog glasa protiv, što ukazuje na visoku razinu konsenzusa ključnih dionika. S današnjim danom na javno savjetovanje šalje se prvi paket reformi.
Sredstva su osigurana iz proračuna i europskih fondova – na godišnjoj razini ta će ulaganja iznositi prosječno 8,2 milijarde kuna.


Donošenjem novog Zakona o socijalnoj skrbi, osigurat će se transparentan, otvoren i standardizirani sustav pružanja usluga socijalne skrbi u službi svih korisnika.

U sklopu Zakona o socijalnoj skrbi, godine 2022.godine uloženo će biti ukupno 361,9 milijuna kuna. Godine 2023. godine uloženo će biti dvostruko više – 669,9 milijuna kuna. Sredstva su usmjerena prvenstveno na smanjenje rizika od siromaštva, kroz povećanje osnovice za izračun Zajamčene minimalne naknade i usklađivanje s potrebama najosjetljivijih skupina - djece, starijih, osobe s invaliditetom, promjenom ekvivalentne ljestvice.

Kroz implementaciju zakona osigurat će se kvalitetnije i dostupnije usluge, kao i uvođenje nove usluge poput socijalnog mentorstva, sveobuhvatne procjene i planiranja, prethodne stručne procjene, psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilnog ponašanja u obitelji.

Jedna od najbitnijih promjena je jedinstvena metodologija za izračun cijene usluga, koja će omogućiti standardizaciju usluga i poboljšati njihovu kvalitetu na dobrobit korisnika sustava.

OD POČETKA 2023. HRVATSKI ZAVOD ZA SOCIJALNI RAD

Osnovan će biti Hrvatski zavod za socijalni rad, koji će s radom započeti 1. siječnja 2023. Zavod će objediniti sadašnje centre za socijalnu skrb i omogućiti standardizaciju postupanja, stručni nadzor, jačanje i unaprjeđenje stručnog rada radnika te obavljanje stručno analitičkih, pravnih, ekonomskih i drugih poslova u jedinstvenoj stručnoj službi, što će rasteretiti stručne radnike.

Osnovan će biti e Obiteljski centar kao samostalna ustanova, koja će raditi na prevenciji, tretmanima i razvojnim aktivnostima za djecu, mlade i obitelji.

Zakonom o socijalnoj skrbi, a u cilju transparentnosti osniva se i Povjerenstvo za odlučivanje o pritužbama građana - neovisno tijelo koje ima za cilj bolju zaštitu korisnika sustava. Osnovana će biti i Akademija za trajno usavršavanje stručnjaka sustava i ravnatelja.

Javne ovlasti centara za socijalnu skrb se smanjuju - dio poslova i javnih ovlasti koji nisu u najužoj vezi sa sustavom socijalne skrbi prelaze u druge sustave, a u planu je daljnje smanjivanje u narednom razdoblju kada se za to stvore organizacijski preduvjeti.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, djeci koja nemaju adekvatnu roditeljsku skrb omogućit će se bolja briga i skrb kroz sustav, a odnosi se to prvenstveno na skrb kroz udomiteljske obitelji koje po brizi i skrbi najviše nalikuju obiteljskom domu.

Na godišnjoj razini, uložit će se ukupno dodatnih 86,3 milijuna kuna za povećanje naknada za udomitelje i opskrbnine, a uvjete za specijalizirane udomitelje biti će relaksirane.

Opskrbnine za djecu nisu značajno podizane od 2007. godine, a sada će se povećati ovisno o dobi djeteta od 20 % do 42 % i iznosit će 2.525 do 2.850 kuna.

Za odrasle osobe opskrbnine se povećavaju do 25 %. Ukupna dodatna godišnja sredstva koja čine opskrbnine korisnika, iznose 42.16 milijuna kuna.

Naknada za rad tradicionalnog udomitelja povećat će se oko 60 posto, dok će se naknade za udomitelje koji obavljaju udomiteljstvo kao zanimanje povećati s 15 do 60 posto i iznosit će između 4.500 i 7.000 kuna za specijalizirane udomitelje za djecu te 4.000 kuna za standardne udomitelje. Ukupna dodatna godišnja sredstva koja osiguravamo za naknade udomiteljima iznose 44.14 milijuna kuna.

Ovim Zakonom fleksibilizirat će se uvjeti za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu pa će udomiteljstvo biti mogućnost i za osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem ili preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijem ili stručnim studijem.

PET ZAKONA ZA REGULIRANJE PROFESIJE

U javno savjetovanje idu i pet zakona kojima se reguliraju profesije u području socijalne skrbi: Izmjene i dopune Zakona o djelatnosti socijalnog rada; Izmjene i dopune Zakona o psihološkoj djelatnosti, Izmjene i dopune Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Zakon o djelatnosti psihoterapije.

Njima će se osigurati olakšice za članove komora, prvenstveno kroz ujednačavanje članarina i njihovo ograničavanje na način da će komore za svako podizanje cijena članarina trebati suglasnost Ministarstva. Za sve regulirane profesije pojednostavljuje se pristup profesiji i sprječava uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad.


TRI NACIONALNA PLANA ZA RAZDOBLJE 2021.-2027.

Uz sedam zakona u proceduru ulaze i tri nacionalna plana, a to su : Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti će, Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga, Nacionalnim planom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom koji predstavljaju strateške dokumente za razdoblje 2021.-2027. godine. U sklopu tih Nacionalnih planova biti će uloženo ukupno 51,3 milijardi kuna u razvoj socijalnih usluga, borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom.
Izvor: resorno ministarstvo

05.10.2021. u 12:29 • 0 Komentara • Print • # • ^

ponedjeljak, 04.10.2021.

NOVINARI SU ČUVARI DEMOKRACIJE

EUROPSKA KOMISIJA ŠTITI NOVINARE I BRANITELJE PRAVA

Europska Komisija je 4. listopada pokrenula javno savjetovanje o djelovanju EU -a protiv zloupotreba sudskih sporova usmjerenih na novinare i branitelje prava Strategic Lawsuits against Public Participation -SLAPP (Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti -SLAPP). Savjetovanje će se pretočiti u nadolazeću inicijativu protiv SLAPP -a, koju će predstaviti Komisija, kako je najavljeno u Akcijskom planu Europske demokracije.
Inicijativa ima za cilj zaštititi novinare i branitelje ljudskih prava u strateškim tužbama protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP). Riječ je o tužbama koje se vode protiv ljudi koji žele spriječilo njihovo informiranje javnosti i izvještavanje o pitanjima od javnog interesa.
Potpredsjednica Vera Jourova rekla je: “Daphne Caruana Galizia je u vrijeme svog ubojstva imala 47 tužbi za zloupotrebu poznatih kao SLAPP. Novinari i branitelji prava trebali bi biti čuvari naših demokracija, a ne pravno uznemiravani zbog držanja pod kontrolom onih na vlasti. Javno savjetovanje pomoći će nam da shvatimo što trebamo učiniti kako bismo ih zaštitili. ”
Povjerenik za pravosuđe Didier Reynders dodao je: „SLAPP je prijetnja demokratskim vrijednostima i temeljnim pravima. SLAPP -ovi zlouporabljavaju pravne i pravosudne sustave radi cenzure, zastrašivanja i šutnje novinara i branitelja prava. Inicijativa Komisije riješit će ovu prijetnju i pomoći u osiguravanju ispravnog funkcioniranja kontrole i ravnoteže zdrave demokracije. ” Inicijativa protiv SLAPP-a dio je Akcijskog plana Europske demokracije, u kojem se navodi da se takve prakse sve više koriste u mnogim državama članicama, u okruženju u kojem raste neprijateljska aktivnost prema novinarima. Pozivaju se građani, novinari, države članice, nevladine udruge, civilno društvo, suci, pravni stručnjaci da iznesu svoje mišljenje.
Javno savjetovanje dostupno je ovdje i bit će otvoreno do 10. siječnja 2022.


https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/13192-EU-action-against-abusive-litigation-SLAPP-targeting-journalists-and-rights-defenders

About this initiative
The initiative aims to protect journalists and human rights defenders in strategic lawsuits against public participation (SLAPP). These are lawsuits lodged against such people to prevent them from informing the public and reporting on matters of public interest.
O ovoj inicijativi
Inicijativa ima za cilj zaštititi novinare i branitelje ljudskih prava u strateškim tužbama protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP). Riječ je o tužbama koje se vode protiv takvih ljudi kako bi se spriječilo njihovo informiranje javnosti i izvještavanje o pitanjima od javnog interesa.

Nedavno je Komisija usvojila Preporuku o sigurnosti novinara te će nastaviti raditi na zaštiti slobode medija i pluralizma svojim radom na novom europskom Zakonu o slobodi medija, kako je najavila predsjednica Ursula von der Leyen u govoru o stanju EU 2021. godine.

04.10.2021. u 16:41 • 0 Komentara • Print • # • ^

PANDORA PAPERS

TAJNA BOGATSTVA SVJETSKIH ČELNIKA VIŠE NISU TAJNA

Oko 600 novinara u 117 zemalja u svom novinarskim istraživačkim poslovima nazvanim Pandora Papers došli su do informacija koje će bez sumnje mijenjati i promijeniti u dobroj mjeri imena osoba koji su politički dužnosnici na svjetskoj političkoj sceni. Istraživački novinari su otkrili da svjetski državnici iz visoke politike imaju bogatstvo koje ne piše u imovinskim karticama već je skriveno od javnosti i naroda kome su pretpostavljeni.
Bogatstvo su stekli izbjegavanjem plaćanja poreza i pranjem novca. Novinari su došli do tih kompromitirajućih podataka preko dokumenata, fotografija, elektroničke pošte i tabela. Novinarska istraga temelji se oko 11.9 milijuna dokumenata iz 14 tvrtki za financijske usluge, gdje je otkriveno, kako prve informacije govore, više od dvadeset tisuća offshore-tvrtki.

Tekstove iz Pandora Papers događaja objavili su poznati novinski mediji BBC i Guardian, koji su vodili istragu u Velikoj Britaniji, te Washington Post, ali i mnogi mediji diljem svijeta. Informacije koje su bile tajne, javnost će saznati zahvaljujući globalnoj novinarskoj suradnji, predvođenoj Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara, International Consortium of Investigative Journalists (ICIJ) .



Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) neovisna je međunarodna mreža sa više od 200 istraživačkih novinara i 100 medijskih organizacija u preko 70 zemalja sa sjedištem u Washingtonu, Centar za javni integritet pokrenut je 1997. godine, a ICIJ je izdvojen u potpuno neovisnu organizaciju koja se bavi pitanjima kao što su prekogranični kriminal, korupcija i odgovornost vlasti, itd. ICIJ je otkrio krijumčarenje i utaju poreza od strane multinacionalnih duhanskih tvrtki od strane sindikata organiziranog kriminala, istraživali su privatne vojne kartele, azbestne tvrtke, lobiste za klimatske promjene, ratne ugovore u Iraku i Afganistanu itd.

04.10.2021. u 05:54 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 03.10.2021.

FONDOVI EU I NOVE PRILIKE - KONFERNCIJA U OPATIJI

POSAO S CILJEM DA SUSTAV BUDE BRŽI, BOLJI I PRAVEDNIJI

Konferenciju "Dani regionalnoga razvoja i EU fondova - Nove prilike 2021- 2027" organiziralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s ministricom Natašom Tramišak na čelu , u Opatiji 30. rujna. Konferencija je održana dva dana nakon što je Europska komisija Hrvatskoj uplatila 13 posto sredstava, odnosno 818 milijuna kuna, iz programa Next Generation EU, u čijem je središtu Nacionalni instrument za oporavak i otpornost koji je osmišljen za potporu ulaganjima i reformama u Hrvatskoj.

Ministrica Nataša Tramišak

Konferenciju je otvorio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. U svom govoru rekao je da EU počiva na demokraciji, zaštiti ljudskih prava, vladavini prava, tržišnom gospodarstvu i na kršćanskom načelu solidarnosti, da je odnos uplaćenih novčanih sredstava u proračun EU i novčanih sredstava koje smo dobili iz EU - oko 50 milijardia kuna u plusu za Hrvatsku. Naveo je primjer covid-krize kad su države-članice EU stale zajedno , uložile u zaštitnu opremu, mjere, kontrolu, istraživanja koja su omogućila cjepivo i postupno vraćanje normalnom životu. Rekao je da su zemlje tranzicije, srednje i istočne Europe živjele u sustavima koji nisu bili demokratski te da im je glavna odrednica kako uhvatiti korak s onima koji su se razvijali u demokratskom okruženju i stekli viši stupanj razvoja. Plenković je procijenio da će Hrvatska taj korak uhvatiti oko 2030.
Podsjetio je da pandemija covida 2020. stoji 35 milijardi kuna, a štete od dva razorna potresa 129 milijardi kuna, naglasivši da je za razvoj Hrvatskoj u novom razdoblju iz EU osigurano 25 milijardi eura.
Konferenciji su prisustvovali podpredsjednik Vlade i ministar financija dr. Zdravko Marić, ministar graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ministar školstva i visokog obrazovanja dr. Radovan Fuchs, Josip Aladrović ministar rada,mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, dr.Tomislav Ćorić ministar gospodarstva i održivog razvoja i ministrica kulture i medija dr. NIna Obuljen Koržinek.


Ministrice Ministarstva fondova uropske unije i regionalnog razvoja Nataše Tramišak u Opatiji je održala je govor koji objavljujem, prenoseći ga sa internet stranice resornog ministarstva:
"Dani regionalnog razvoja i fondova EU – Nove prilike ove godine održavaju se u duhu povijesno važnih prilika za Hrvatsku i snažne potpore koju imamo kao država članica Europske unije.
Iza nas je izuzetno uspješna godina u kontekstu korištenja dostupnih fondova. Zbog vas ovdje prisutnih, u mjesecima koje su obilježili izazovni trenutci za čitav svijet, Hrvatska je na ovom polju ostvarivala rekorde u korištenju bespovratnih sredstava, kao i pregovorima za novo razdoblje.
Svima prisutnima: od načelnika, gradonačelnika, župana, vaših službi, agencija, konzultanata, do kolega ministara iz Vlade Republike Hrvatske na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, od srca čestitam.
Osvrnula bih se kratko na staru financijsku perspektivu od 2014-2020. koja je na zalazu. Po prvi put smo se suočili s programiranjem, uspostavljali smo sustav provedbe, ponekad griješili i u hodu ispravljali greške. Prolazili smo to zajedno, nerijetko mijenjajući uloge i perspektive, ali svi smo se učili projektnom razmišljanju, poštivanju rokova, obilnom administrativnom poslu u kojem greške i propusti imaju i konkretne financijske posljedice. Izgradili smo sustav i temeljem iskustva definirali prostor za napredak.
Već smo odradili jako puno posla s ciljem da u novoj financijskoj perspektivi sustav bude bolji, brži i pravedniji. Godine 2020. i 2021. su u cijeloj Europskoj uniji bile godine strateškog planiranja. Tako smo i mi prikupljali podatke, planirali, programirali i izradili niz akata - od Nacionalne razvojne strategije, operativnih programa kohezijske politike do planova za industrijsku tranziciju regija. Time smo stvorili potpuno novi okvir regionalnoga razvoja i korištenja fondova EU. Mi koji smo unutra znamo što znači biti zatrpan papirima i studijama, koju to težinu i važnost nosi, posebice jer se težina i važnost tog dijela posla ne vide odmah, no uz malo strpljenja i predanog rada vrlo brzo stižu rezultati.

Dok je tisuće sati odlazilo na koordinacije i izradu navedenih dokumenata, istovremeno smo uhvatili korak s najboljima - ubrzali smo ugovaranje, isplatu i ovjeru sredstava kako bismo do kraja stare perspektive imali maksimalnu iskorištenost.

Nismo čekali ni s novim prilikama, već smo i ove godine koristeći nova sredstva iz instrumenta Nove Generacije EU odmah isprogramirali i raspisali prvi poziv za male i srednje poduzetnike za zelenu i digitalnu tranziciju proizvođačkog sektora u iznosu od 1.140.000,00 kuna, za koji je iskazan velik interes poduzetnika i sredstva će s utrošiti do 2023. godine.

NIJE VRIJEME ZA PODVLAČENJE CRTE

Nije vrijeme za podvlačenje crte jer nam tek slijedi najplodnije razdoblje, no i u ovom trenutku je financijski rezultat našeg članstva u EU više od 44 milijarde kuna plusa a obzirom na uplaćeni predujam za Nacionalni plan za oporavak i otpornost zaokružili smo 50 milijardi kuna plusa za državni proračun. Vrijeme je da se ovih dana prisjetite svakog pojedinog projekta u kojem ste sudjelovali neovisno bio on velik kao izgradnja Pelješkog mosta, energetska obnova škole, doma za starije, obnova kulturne baštine ili izgradnja poslovne infrastrukture…

Naučili smo da EU fondovi ne funkcioniraju kao lista želja. Postoje stroga pravila, smjernice i ograničenja, ali i prilike koje ne smijemo propustiti.

Ponavljam, sve o čemu govorim je rezultat svih vas koji ste godinama dio ovog sustava. Poslušati mišljenje svakog od vas je dužnost mene i mojih kolega, a upravo zbog prenošenja informacija smo i danas ovdje.
Pred nama je razdoblje u kojem je Vlada Republike Hrvatske u suradnji s Europskom komisijom osigurala nikad više bespovratnih sredstava. Dokaz je to snage i međunarodnog utjecaja kakav Hrvatska nije imala u svojoj novijoj povijesti. Na ovoj konferenciji detaljno će biti predstavljene Nove prilike, a o kakvim prilikama se radi dovoljno govori činjenica o ukupno 25 milijardi eura dostupnih sredstava.

Kroz novi sedmogodišnji financijski okvir Hrvatskoj je na raspolaganju 13,4 milijarde eura, od čega 8,89 milijardi eura za Kohezijsku politiku koja uključuje ulaganja u jačanje konkurentnosti privatnog sektora, digitalizaciju, energetsku učinkovitost i klimatske prilagodbe, izgradnju i obnovu prometne infrastrukture, ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, kulturnu baštinu...

Često se zaboravlja naslovna uloga ovog ministarstva, a to je da je u imenu ministarstva i regionalni razvoj. Jedna od grešaka napravljenih još tamo na samom početku 2013. i 2014. godine upravo se odnosila na nepravednu kartu potpora. Ispravili smo to podjelom hrvatske na četiri statističke NUTS2 regije - Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku Zahvaljujući novoj karti regionalnih potpora omogućili smo poduzetnicima više stope sufinanciranja u svim regijama u odnosu na prije, onima manje razvijenima ali i najrazvijenijoj regiji Grad Zagreb.

SVIM REGIJAMA JEDNAKA PRILIKA ZA RAZVOJ

Vodeći se politikom ravnomjernog regionalnog razvoja napustili smo koncept odabira pojedinih nerazvijenih područja koje je pratilo staru perspektivu. Svim regijama omogućit ćemo jednaku priliku za korištenje fondova. Zajedno s vama želimo definirati ključne prioritete za razvoj u svakom dijelu Hrvatske. Nešto ćemo financirati iz nacionalnog proračuna, nešto iz EU fondova ili drugih vanjskih izvora, no ključ je da zajedno definiramo specifične probleme na lokalnoj i regionalnoj razini te područja i projekte koji će nakon ulaganja donijeti najveći rezultat u rastu kvalitete života. Već smo kreirali Integrirani teritorijalni program kao novi instrument kojim će se 10 milijardi kuna rasporediti na malo i srednje poduzetništvo po planovima industrijskih tranzicija regija, kao i za sva potpomognuta i slabije razvijena područja, brdsko planinska područja i otoke, a dodatno 5 milijardi kuna samo za gradove sjedišta županija s okolnim područjem.

Regije ćemo razvijati intenzivnijim povezivanjem urbanih i ruralnih područja te podrškom procesu industrijske tranzicije, dakle više sredstava realnom sektoru. Proširit ćemo ITU mehanizam s dosadašnjih 8 na ukupno 22 grada, iskoristiti ulogu velikih i srednjih gradova kao pokretača razvoja, ali i značajnije intervenirati u potpomognuta područja i naše otoke. Spuštamo se dakle s nacionalne na regionalnu i lokalnu razinu i tako bolje osluškujemo vas koji najbolje znate što vam je potrebno za razvoj i rast.

Krenuli smo pojednostavljivati procedure, smanjivati administrativno opterećenje za krajnje korisnike, posebice poduzetnike te je s tim ciljem ovog mjeseca potpisan i ugovor s Financijskom agencijom o pružanju podrške sustavu e-fondovi.

Prethodno razdoblje donijelo je izdašna ulaganja diljem Republike Hrvatske. Uz velike strateške projekte, značajna su ulaganja u gotovo u svakoj lokalnoj sredini, čineći razlike za lokalno stanovništvo.
Niste međusobno konkurencija, nego partneri. Slušajmo jedni druge, budimo si podrška i oslonac u razdoblju koje slijedi jer je to jedini način da ostvarimo zajednički cilj da u narednih 9 godina biramo još kvalitetnije i održivije projekte koji će gospodarski, socijalno i društveno podignuti vaše lokalne zajednice i cijelu zemlju." ( kraj govora)

03.10.2021. u 08:42 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 01.10.2021.

DIJALOG ZA UNAPREĐENJE ZAKONODAVNOG OKVIRA SOCIJALNE SKRBI

STANDARDIZACIJA I UJEDNAČAVANJE POSTUPANJA SOCIJALNE POLITIKE I OBITELJI

U Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, održan je 24. rujna sastanak ravnatelja Centara za socijalnu skrb.
Sastankom su predsjedale državna tajnica Marija Pletikosa, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Marija Barilić i ravnateljica Zavoda za socijalni rad Tatjana Katkić Stanić.
Državna tajnica Ministarstva Pletikosa upoznala je prisutne s ciljevima i prioritetima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike s posebnim naglaskom na: osnaživanje i unapređenje sustava socijalne skrbi kroz unapređenje zakonodavnog okvira i poboljšanje infrastrukturnih uvjeta rada, jačanje kapaciteta stručnih radnika i povećanje kvalitete stručnog rada u područjima zaštite djece i nasilja u obitelji i osiguravanje dostupnosti kvalitetnih usluga i primjerenih naknada.
Ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Marija Barilić upoznala je sudionike s aktivnostima i poslovima Uprave za obitelj i socijalnu politiku, te pojasnila buduću reorganizaciju centara za socijalnu skrb i osnivanja novih ustanova sukladno izrađenom Nacrtu prijedloga zakona o socijalnoj skrbi, te ciljeve donošenja izmjena i dopuna Zakona o udomiteljstvu.
Ravnateljica Zavoda za socijalni rad Tatjana Katkić Stanić prezentirala je sudionicima način suradnje Zavoda za socijalni rad u jačanju stručnog rada, standardizacije i ujednačavanja postupanja, razvoja i unapređenja socijalnih usluga, te čin rukovođenja promjenama u sustavu socijalne skrbi.
Ravnateljima centara za socijalnu skrb predstavljene su mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta uz analizu podataka i postupanja kao i iskustva i zaključci s on-line radionica na temu unapređenja stručnog rada u području zaštite djece, mladih i obitelji u riziku kao i razvoj usluga za djecu, mlade i obitelj u riziku.
Ravnatelji centara za socijalnu skrb upoznati su novim zakonskim rješenjima te izmjenama i dopunama postojećih zakona u području reguliranih profesija u sustavu socijalne skrbi.
Informacije su to s Internet stranice resornog ministarstva


MINISTARSTVO JE PET GODINA UKLJUČENO U POMOĆ DJECI
KOJA SU U RIZIKU SIROMAŠTVA !

Uoči početka mjeseca rujna i školske godine koja je počela 6. rujna ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović uručio je 31. kolovoza 28 ugovora u vrijednosti većoj od 22,5 milijuna kuna predstavnicima gradova i županija kojima će se sigurati školska prehrana za djecu koja su u riziku od siromaštva.
Ugovore sufinancira Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) u sklopu Poziva "Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva za školsku godinu 2021.-2022.", a njime se pruža potpora postojećim nacionalnim programima subvencioniranja prehrane.
Ističući da će se sa više od 22,5 milijuna kuna sredstava osigurati podjela obroka u 318 osnovnih škola na području Hrvatske, ministar Aladrović je rekao da će tako 22 445 školaraca svakoga školskog dana dobiti topli obrok.

"Bio bih najsretniji da nam ovi ugovori nisu potrebni, da u Hrvatskoj nema djece koja su u riziku od najgorih oblika siromaštva, no dok god je tako mi ćemo učiniti sve da udovoljimo postojećim potrebama", rekao je ministar Josip Aladrović.
Podsjetio je kako je Ministarstvo u kojem je on ministar u zadnjih pet godina uključeno u osiguravanje prehrane za djecu u riziku od siromaštva, tijekom kojih je sredstvima iz FEAD programa osigurano ukupno 120 milijuna kuna za više od 30.000 djece.
Ministar Josip Aladrović je naglasio da ulaganje u djecu iz najranjivijih skupina potiče ostvarivanje prava sve djece i održivi razvoj društva, lišen velikih socijalnih razlika i podjela. "To je ulaganje u bolje sutra i bolju budućnost cijele Hrvatske", poručio je.

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić rekao je da se takvim financiranjem osigurava veći obuhvat školske djece kojima je dostupan besplatan školski obrok, što je posebno važno za manje razvijene jedinice lokalne i regionalne samouprave. Izvor: Resorno ministarstvo

01.10.2021. u 09:53 • 0 Komentara • Print • # • ^

PREDSJEDNICA EUROPSKE KOMISIJE OTVORILA MOST SVILAJ NA RIJECI SAVI

URSULA FON DER LEYEN:

" LIDERI REGIJE U FOKUSU MORAJU IMATI INTERES GRAĐANA"

Uoči sastanka na vrhu EU i Zapadnog Balkana koji će se 6. listopada održati u Sloveniji, zemlji predsjedateljici Vijećem Europske unije, na kome će biti prisuti i Ursula fon der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen boravila je na Zapadnom Balkanu od 28. do 30. rujna 2021. Posjetila je tom prilikom te zemlje koje nisu članice EU i imaju različite statuse s obzirom na pristupanje Europskoj uniji, a to su Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Srbija te Bosna i Hercegovina.
U okviru tog posjeta, predsjednica Europske komisije otvorila je koridor mosta Svilaj, na rijeci Savikod Slavonskog broda, most kojoi spaja Europsku uniju i Zapadni Balkan. Most je otvorila
u prisustvu premijera RH Andreja Plenkovića i Zorana Tegeltije predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Predsjednica Europske komisije Ursula fon der Leyen (fotka: m.zouhar zec)


Predsjednica Europske komisije Ursula fon der Leyen tom je prilikom rekla da je Europska unija u taj projekat uložila 25 milijuna eura, ali od ulaganja novca je važnija simbolika. Bit mosta je povezivanje ljudi, narode, zemalje, kulture." Bosna i Hercegovina i cijeli zapadni Balkan pripadaju u Europsku uniju" - rekla je .

Premijer RH Plenković je rekao da od Svilaja do Bijače predstoji još izgraditi nešto više od 200 kilometara tog ovog cestovnog koridora.Iduće godine će biti završen i dio od Osijeka do Mađarske granice i na taj način kada se kompletira ovaj koridor imati ćemo punu dimenziju, vrijednost i ulogu ovoga mosta kod Svilaja. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija istakao je da je most je povezivanje ljudi ekonomija, trgovina i kultura.
"Regija mora izgraditi onaj najvažniji most, a to je most povjerenja." Uspostavljanje mosta povjerenja dug je prema žrtvama sukoba iz prošlosti, ali i prema budućim generacijama. Lideri regije, u svom fokusu moraju imati interes građana. Za ostvarivanje napretka u pregovorima i statusu kandidata potrebni su i iskoraci u ustavnim i izbornim reformama, a Europska komisija spremna je sa zemljama regije zajedno prolaziti kroz svaki taj korak kao prijatelj i partner.“
"Trebate nam kako bismo vam pomogli i to kroz poštivanje onoga što je dogovoreno, kroz osiguravanje jednakosti svih građana u Bosni i Hercegovini i njihove ravnopravnosti. To je apsolutno ključno za vašu europsku budućnost", poručila je.
Osvrnula i na situaciju između Srbije i Kosova, istaknuvši zadovoljstvo što je nakon napetosti posljednjih dana postignut sporazum kojim će se deeskalirati tenzije na sjeveru Kosova. m.zouhar zec

MOST SVILAJ na koridoru 5C, autoceste E-73, sjever Europe povezuje s Jadranom

Most Svilaj preko rijeke Save sastavni je dio međunarodnog pan-europskog cestovnog koridora 5C- Budimpešta-Beli Manastir-Osijek-Sarajevo-Ploče. Koridor 5C dio je europske mreže autocesta s oznakom E-73 koja sjever Europe povezuje s Jadranom i predstavlja okosnicu cestovne prometne infrastrukture u istočnom dijelu Hrvatske. Most preko rijeke Save ujedno je i kontaktna točka auto-cestovne mreže Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Dužina mosta iznosi 660 m, a ukupna širina mosta iznosi 29 m. Za svaki smjer predviđene su po tri vozne trake širine 3,50 m, bez zaustavne trake sa zaštitnim prometnim pojasevima od 0,5 m sa obje strane, te betonska monolitna pješačka staza širine 0,75 m
Zajednička izgradnja mosta realizirana je temeljem Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica autoceste na koridoru 5C. Sukladno Sporazumu svaka država financira 50% ugovorene vrijednosti radova.
Financiranje hrvatskog dijela mosta osigurano je putem CEF fonda (57,97%) te kredita EIB-a.
Vrijednost ugovorenih radova za izgradnju mosta iznosi 22.308.022,34 EUR bez PDV-a.
Izvođač radova izgradnje mosta je Poslovna udruga koju čine Viadukt d.d. Zagreb i Hering d.d. Široki Brijeg, a planirani rok završetka radova izgradnje je dvije godine.
Radovi na izgradnji mosta započeli su u rujnu 2016. godine, planirani rok završetka radova je dvije godine.
Izgradnjom mosta preko rijeke Save kod Svilaja u prometu će biti 59 km autoceste A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj u punom profilu s graničnim prijelazom.
Izvor. Hrvatske autoceste

01.10.2021. u 07:58 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.