AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 30.11.2021.
ŠVEDSKOJ 48 MILIJUNA EURA ZA POTPORU DISTRIBUCIJE TISKANIH NOVINA
ERASMUS PROJEKTIMA EUROPSKIH SVEUČILIŠTA PRORAČUN OD 272 MILIJUNA EURA
OBJAVLJUJEM NEKOLIKO KRAĆIH TEKSTOVA IZ DNEVNIH VIJESTI EUROPSKE KOMISIJE OD 30. STUDENOG 2021..
Europska Komisija objavila je da novi Erasmus + poziv za podnošenje prijedloga za potporu daljnjoj implementaciji inicijative “Europska sveučilišta” s ukupnim proračunom od 272 milijuna eura, će trajati do 22. ožujka 2022. godine, Margaritis Schinas, potpredsjednik za europski stil života, rekao je: „Zahvaljujući inovativnim i raznolikim modelima dugoročne integrirane suradnje , europska sveučilišta promiču zajedničke europske vrijednosti i ojačani europski identitet te pomažu visokoškolskim ustanovama da postignu značajan skok u pogledu kvalitete, učinka, atraktivnosti i međunarodne konkurentnosti.
Ovaj poziv je važan korak u podršci visokom obrazovanju za održivu, otpornu i uspješnu budućnost. "Mariya Gabriel, povjerenica odgovorna za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade je izjavila" Danas više pomažemo europskim sveučilištima da ojačaju svoja partnerstva između visokoškolskih ustanova ili da stvore nova, udruživanjem svojih snaga. Jaka europska sveučilišta korisna su na mnogo načina: opremaju svoje studente, osoblje i istraživače vještinama koje su im potrebne da zadovolje današnje društvene potrebe. Jaka europska sveučilišta također su neophodna za razvoj snažnog osjećaja pripadnosti Europi, za poticanje regionalnog razvoja i stvaranje konkurentnije , te iprivlačnije Europe na svjetskoj pozornici. »Europska sveučilišta podržavaju sustavnu, strukturnu i održivu suradnju između različitih visokoškolskih ustanova diljem Europe, pokrivajući sve njihove misije: obrazovanje, istraživanje, inovacije i usluge društvu. Nadovezujući se na uspjeh pilot poziva pokrenutih 2019. i 2020., uz podršku Obzora 2020 za njihovu istraživačku dimenziju, poziv za 2022. ima za cilj olakšati nastavak napora suradnje visokoškolskih ustanova koje su već uključene u partnerstva napredna na institucionalnoj razini, kao što su oni odabrani u okviru poziva Europskih sveučilišta Erasmus + 2019. Nudit će mogućnost stvaranja potpuno novih saveza. Visokoškolske ustanove također imaju priliku pridružiti se postojećim savezima. Za ovaj novi poziv za 2022., zemlje Bolonjskog procesa koje nisu povezane s programom Erasmus + pozvane su da se pridruže savezima kao pridruženi partneri.
EUROPSKA INDUSTRIJA POKREĆE PROJEKTE VODIKA VELIKIH RAZMJERA
Europska alijansa za čisti vodik objavila je niz projekata koje europska industrija poduzima za širenje europskog vodikovog gospodarstva. Sa više od 750 projekata, naftovod je svjedočanstvo veličine i dinamike europske industrije vodika. Projekti se kreću od proizvodnje čistog vodika do njegove uporabe u industriji, mobilnosti, energetici i zgradama. Nalaze se na sva četiri kraja Europe. Cilj plana projekta je pružiti pregled vodikovih projekata, promicati nastanak europske industrije vodika omogućavajući umrežavanje i povezivanje, profilirati projekte i dati im vidljivost, uključujući potencijalne investitore.
Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je: „Čisti vodik igra ključnu ulogu u zelenoj tranziciji naše europske industrije. Naš recept za podršku širokoj primjeni tehnologija čistog vodika do 2030. godine sastoji se od ulaganja, podržavajućeg regulatornog okvira i poticanja partnerstva između industrije, vlada i civilnog društva. Kroz Europski savez za čisti vodik razvili smo niz inovativnih, održivih investicijskih projekata duž lanca vrijednosti vodika, koje danas objavljujemo. Planirano je da više od 600 projekata počne s radom do 2025. Uvjeren sam da će nam ove revolucionarne inovacije pomoći da ispunimo naše ciljeve klimatskih promjena, ojačamo našu industrijsku otpornost i tehnološko vodstvo te tako pridonijeti otvaranju radnih mjesta.”
Europski savez za čisti vodik osnovala je Europska Komisija u srpnju 2020., kao potporu Strategiji EU-a za vodik, s ciljem poticanja uvođenja proizvodnje i korištenja čistog vodika u Europi. Jedan od njegovih glavnih zadataka je razvoj investicijskog programa i niza investicijskih projekata predstavljenih danas tijekom Foruma o vodiku. Savez je također objavio izvješće u kojem se identificiraju prepreke za primjenu čistog vodika i moguće mjere ublažavanja. Savez ima preko 1500 članova. Plan projekta Saveza temelji se na zbirci projekata članica Europskog saveza za čisti vodik koje je Komisija naknadno ocijenila prema nizu dobro definiranih kriterija, uključujući smanjenje emisije stakleničkih plinova, minimalnu veličinu i zrelost projekta. Cjevovod se može pretraživati prema vrsti projekta, lokaciji, tvrtki i datumu početka.
Više informacija o Savez:
https://ec.europa.eu/growth/industry/strategy/industrial-alliances/european-clean-hydrogen-alliance_en
AUTOMATSKI UPISI U MIROVINSKE SUSTAVE
Komisija je danas objavila novu studiju koja istražuje učinak takozvanih “mehanizama automatskog upisa” u mirovinske sustave u brojnim zemljama EU-a i zemalja izvan EU-a. “Mehanizmi automatskog upisa” automatski potpisuju pojedince na mirovinski plan, a istovremeno im daju priliku da se isključe. Ovi programi raspoređuju mirovinsku štednju u mirovinske fondove koji ulažu u europska i svjetska tržišta kapitala kako bi generirali dugoročne povrate. To pridonosi adekvatnijim mirovinskim prihodima za građane EU-a
Koristeći nalaze iz studija slučaja, intervjua i stručnih sastanaka, studija identificira popis najboljih praksi za uspješno uvođenje shema automatskog upisa. Studija je nastavak Akcijskog plana CMU-a za 2020., koji ima za cilj ponuditi veći pristup tržištima kapitala i mogućnosti ulaganja za europske štediše, pridonoseći u međuvremenu važnim društvenim ciljevima, kao što je adekvatnost mirovina.
Konkretno, očekuje se da će studija informirati o trenutnim raspravama o mirovinskim reformama u brojnim državama članicama, s ciljem pružanja potpore ljudima u njihovoj mirovini, kao što je također navedeno u Akcijskom planu CMU-a.
Mairead McGuinness, povjerenica za financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala, rekla je: “Mirovine su glavni izvor prihoda za više od 25% stanovništva EU-a u mirovini. Moramo osigurati da mirovine našim umirovljenim građanima pružaju dostojanstven i primjeren životni standard. Tržišta kapitala mogu doprinijeti povećanju mirovinske štednje u kratkom roku, a adekvatnosti dugoročno. Ova studija nudi nove uvide u učinkovitost i najbolje prakse u shemama automatskog upisa. Nadam se da će rezultati ove studije poslužiti tekućim raspravama o mirovinskim reformama u brojnim državama članicama EU-a.”
KOMISIJA ODOBRILA POLJSKOJ PRODULJENJE PROGRAMA POTPORE ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA
Europska komisija odobrila je, prema pravilima EU-a o državnim potporama, produljenje postojećeg programa za potporu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Poljskoj. Mjera je prvotno odobrena 2017. (SA.43697), s proračunom od približno 9,4 milijarde eura (40 milijardi PLN), a trebala je isteći 30. lipnja 2021. Komisija je 17. prosinca 2020. (SA.59015) odobrila produljenje trajanja za šest mjeseci, do kraja 2021. Komisija je sada odobrila produljenje programa za razdoblje 2022.-2027. Potpora se dodjeljuje u obliku varijabilne premije povrh tržišne cijene, izračunate kao razlika između cijene ponude i veleprodajne cijene električne energije. Komisija je mjeru procijenila u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, posebice Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energetiku iz 2014. godine. Komisija je utvrdila da je potpora nužna za daljnji razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i za pomoć Poljskoj da ispuni svoje ekološke ciljeve, postavljene na europskoj i nacionalnoj razini. Poljska se obvezala provesti naknadnu evaluaciju kako bi se ocijenile značajke i provedba produljene sheme. Komisija je zaključila da produljena mjera ostaje u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, budući da će nastaviti doprinositi povećanju udjela obnovljive energije u Poljskoj i smanjenju emisije stakleničkih plinova, u skladu s ciljevima Europskog zelenog dogovora, i bez nepotrebnog narušavanja konkurencije na jedinstvenom tržištu. Više informacija bit će dostupno pod brojevima predmeta SA.64713 u registru državnih potpora na web stranici Komisije o tržišnom natjecanju.
ŠVEDSKOJ 48 MILIJUNA EURA ZA POTPORU DISTRIBUCIJE TISKANIH NOVINA
Europska komisija odobrila je, prema pravilima EU-a o državnim potporama, švedski program podrške tiskanim novinama. Potpora će biti u obliku bespovratnih sredstava za kompenzaciju izdavačkim tvrtkama za povećane troškove distribucije novina koje se distribuiraju poštom i za poticanje da pronađu alternativne sustave dnevne distribucije. Počevši od 2021. godine, obične poštanske isporuke u Švedskoj promijenile su se sa svakog dana na svaki drugi dan. Stoga novine imaju dodatne troškove za održavanje dnevne distribucije. Shema, s procijenjenim proračunom od 48 milijuna eura, trajat će do 31. prosinca 2025. Komisija je procijenila shemu prema članku 107. stavku 3. točki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji omogućava državama potpora za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili područja. Komisija je utvrdila da će program olakšati razvoj medijskog sektora i doprinijeti promicanju medijskog pluralizma i uređivačke neovisnosti, koji su ključni za funkcioniranje demokratskog društva. Komisija je zaključila da pozitivni učinci mjere nadmašuju sve moguće negativne učinke u smislu narušavanja tržišnog natjecanja. Na temelju toga Komisija je odobrila shemu prema pravilima EU-a o državnim potporama. Nepovjerljiva verzija odluke bit će dostupna pod brojem predmeta SA.63685 u registru državnih potpora na web stranici Komisije o tržišnom natjecanju nakon što se riješe sva pitanja povjerljivosti.
ponedjeljak, 15.11.2021.
KRAJ.
KRAJ ! KRAJ !
KRAJ!
Više neću pisati blog. Na blogu su 2 784 objave informacija. Ipak je to impozantan broj kroz dugo, dugo vrijeme.
Hvala i doviđenja.
Margareta Zouhar Zec, slobodna novinarka
Mobitel : 091 50 96 336
utorak, 09.11.2021.
PRIPREMNI SASTANAK ZA VIJEĆE ZA OBRANU I VIJEĆA NACIONALNE SIGURNOSTI
SASTANAK OTKRIO PROBLEME STARE I 20 GODINA
„Što HDZ-ov predsjednik parlamenta, dakle zakonodavne vlasti, radi na sastanku izvršne vlasti sa zapovjednicima Hrvatske vojske? Andrej Plenković kaže kako je to pripremni sastanak za sutrašnje Vijeće za obranu. A zašto na pripremni sastanak nije pozvan i predsjednik saborskog Odbora za obranu Franko Vidović, koji je također član Vijeća za obranu?“ postavljeno je u priopćenju poslanom iz Ureda predsjednika RH
U priopćenju iz ureda predsjednika RH se dalje navodi „Kad je već Jandrokovića pozvao, Plenković je onda mogao pozvati i sve članove Predsjedništva HDZ-a na razgovor s generalima pa da slika bude jasna i potpuna. Jer, bili su na sastanku i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i glasnogovornik Vlade Marko Milić… Andrej Plenković je danas u Vladi zapravo organizirao HDZ-ov stranački sastanak s vojnim vrhom i otišao najdalje do sada u nedopustivoj politizaciji Hrvatske vojske. Ili je Andrej Plenković danas organizirao paralelno stranačko, HDZ-ovo Vijeće za obranu? Istaknimo ključnu razliku: Predsjednik Republike na sastanke s vojnim zapovjednicima poziva isključivo svog savjetnika za obranu i nacionalnu sigurnost dr. sc. Dragana Lozančića. Predsjednik Republike sastat će se danas popodne s načelnikom Glavnog stožera OSRH i vojnim zapovjednicima. Na sastanku će biti, kao i uvijek, još samo savjetnik dr. sc. Lozančić“- piše u priopćenju iz predsjednika republike RH Zorana Milanovića.
Nakon sastanka koji je trajao tri sata u Vladi, a na kome su bili, načelnik Glavnog stožera Robert Hranj, njegov zamjenik Siniša Jurković, zapovjednici kopnene vojske, zrakoplovstva i mornarice, ravnatelj VSOA-e Ivica Kinder, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković te potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Ministar Banožić je na konferenciji za novinare nakon sastanka rekao da je tema bila materijalno stanje Hrvatske vojske odnosno gdje smo danas, što se planiralo, što se realiziralo i kako ćemo dalje. Razgovaralo se o tome da pojedini materijalni resursi istječu, a zaključili smo da to nisu problemi koji su nastali jučer niti danas, već problemi koji se vuku dugi niz godina. Razgovaralo se i o Dugoročnom planu razvoja (DPR) Oružanih snaga u kojem je, kako je rekao, uočio slabosti prvog dana kad je preuzeo resor obrane, a očituju se u popisu projekata koje treba, a nisu bili realizirani, jer DPR nije sadržavao terminski plan izvršenja, jasnog nositelja i jasan izvor financiranja tih projekata. Svi su zapovjednici na sastanku, rekao je, izrazili zadovoljstvo zbog "bitne promjene situacije u Hrvatskoj vojsci u odnosu na posljednjih pet godina", posebno kad je riječ o materijalnim pravima vojnika, kao i kod ulaganja u vojne objekte, a u kontekstu vraćanje vojske u pojedine gradove. Zadovoljstvo je izraženo i zbog odluke o nabavci višenamjenskog borbenog aviona, razgovaralo se i o projektima koji se tiču kopnene vojske i protuzračne obrane te "razvoja brigade, kao specifičnog NATO cilja koji Hrvatska treba ispuniti do 2027. godine.“Nastavit će se s ulaganjem u kopnenu vojsku i mornaricu,“ istaknuo je Banožić te najavio da će uskoro na sjednici Vlade biti projekt koji je započet još 2014. godine, a odnosi se na završetak obalnih ophodnih brodova.Najavio da će se sastanci na ovoj razini ubuduće održavati najmanje jednom godišnje te će biti prilika da se premijera upozna s realizacijom DPR-a koji će ubuduće, najavio je, imati jasne prioritete, izvore financiranja i jasne nositelje "kako se ne bi dogodilo, kao prijašnji godina, da neki projekti ostanu nerealizirani odnosno da ih se na vremenskoj crti pomiče za kasnije".Rekao je i da su neki od nerealiziranih projekata stari i 20 godina, a to je sustavi protuzračne obrane, raketni sustav.
Na sastanku u utorak 9. listopada, Vijeća za obranu očekujem konstruktivan razgovor
Na današnjem sastanku nije se razgovaralo o načinu na koji Ured predsjednika koristi materijalne resurse Oružanih snaga, rekao je Banožić te pretpostavlja da će se o tome razgovarati na sutrašnjim sastancima.
Što se tiče umirovljenja zapovjednika Počasno-zaštitne bojne Elvisa Burčula, ministar Banožić je danas ponovio da neće povući svoju odluku.
"Ako od mene očekujete da ću potpisati odluku o postavljanju zapovjednika koja nije zakonita, odmah kažem – ne. Ako ćete očekivati da šutim o korištenju materijalnih resursa do kojeg dolazi na nezakonit način odmah ću reći - ne. Ako se radi o nepoštivanju Zakona o obrani u bilo kojem obliku,
odmah ću reći - ne. Dakle, pitanje je što se traži", poručio je.
Ponovio je i da je predsjednik Republike htio da Burčul ostane zapovjednik do kraja godine kako bi se potom na to zapovjedno mjesto postavilo osobu koja, u ovim trenutku, za to nema uvjete.
A Jandroković je, kako je rekao ministarv, kroz današnji sastanak pripremljen za sutrašnji sastanak Vijeća za obranu.
ponedjeljak, 08.11.2021.
VLAKOM U TOPLICE !
U DARUVARSKE I STUBIČKE TOPLICE TE TERME JEZERČICA
S 40 POSTO POPUSTA
Temeljem ugovorne suradnje HŽ Putnički prijevoz putnicima posjetiteljima Daruvarskih Toplica u Daruvaru, putnicima posjetiteljima Termi Stubaki u sklopu hotela Matija Gubec, te putnicima posjetiteljima Termi Jezerčica u Donjoj Stubici odobrava 40 % popusta u 2. razredu redovnih vlakova na povratne karte.
Popust se za put u te turističke destinacije može koristiti već sada, jer popust je počeo 1. listopada i traje do 30. svibnja 2022. godine. Prilikom kupnje prijevoznih karata potrebno je naglasiti svrhu putovanja, a povratnu kartu na poleđini ovjeriti pečatom organizatora na recepciji hotela. Popust se ostvaruje na udaljenostima većim od 25 km.
Daruvarske toplice su smještene u višestoljetnom parku Julija Jankovića u Daruvaru uz izvore ljekovite tople vode i nalazišta ljekovitog mineralnog blata. Danas su ove toplice moderno opremljen centar za medicinsku rehabilitaciju, odmor i rekreaciju te prevenciju u očuvanju zdravlja.
Smještajni objekt „ Termal „raspolaže jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama te apartmanima. U Termalu se nude raznovrsni sadržaji za sport i rekreaciju, među kojima su sportska dvorana, fitness dvorane, wellness SPA sadržaje i fitness studio. U vrijeme izvan ljeta Termal ima zatvorene bazene s toplom termalnom vodom.
U sklopu Daruvarskih toplica nalazi se i smještajni objekt „ Arcadia“, a odmah do njega je ekskluzivni restoran „Terasa „ s plesnim podijem i vrtnom terasom.
Termalna voda Stubičkih Toplica s tempraturom od 46-63 stupnjeva celzijusa na izvoru omogućili su razvoj lječilišnog i wellness turizma koji pogoduje liječenju raznih povreda, upala mišića, reumatizma, a sve to u sklopu hotela Matija Gubec
Terme Jezerčica nalaze se u srcu Hrvatskog zagorja, u Donjoj Stubici , na izvoru prirodne ljekovite termalne vode. Udaljene svega četrdesetak kilometara od Zagreba, predstavljaju zanimljivu destinaciju za odlazak u prirodu, aktivan odmor i opuštanje u wellnessu. Hotel uz smještaj ima unutarnji i vanjski vodeni park s bazenima, SPA zonu i suvremeno opremljen wellness centar za opuštanje tijela.(mzz)
ISTRAŽIVANjE MINISTARSTVA TURIZMA – KOJE TREBA BITI ZAPAŽENO !
„SVAKA DESETA MLADA OSOBA RADI U TURIZMU, UGOSTITELJSTVU ILI SE OBRAZUJE ZA TA ZANIMANJA“
Na stručnoj konferenciji „Mladi u turizmu – obrazovanje i zapošljavanje kroz Europski socijalni fond“ koja je održana 29. listopada ministrica turizma i sporta predstavila je na panel raspravi istraživanje koje je provelo Ministarstvo turizma i sporta na temu radne snage u turizmu. Cilj je tog istraživanja bio doći do podataka o interesu mladih osoba u Hrvatskoj za karijeru u turizmu, njihovu motivaciju, kompetencije i njihovu spremnost na dodatno usavršavanje.
Prema spomenutom istraživanju svaka deseta mlada osoba u Hrvatskoj danas trenutno radi u turizmu ili ugostiteljstvu ili se obrazuje za ta zanimanja.
Dvije trećine mladih ima neko iskustvo sezonskog rada u turizmu, a više od polovice onih koji imaju neko iskustvo je radilo sezonski u turizmu dvije ili više turističkih sezona.
Također, više od polovice je izrazilo zadovoljstvo, odnosno pozitivno mišljenje o radu u turizmu i ugostiteljstvu. Za većinu ispitanika, njih 72 posto, glavna motivacija za rad u turizmu je zarada, za 28 posto njih učenje, a za 27 posto stjecanje iskustva.
„Više od trećine ispitanika ima neutralnu percepciju rada u turizmu, a to je prilika i to moramo mijenjati u suradnji sa samim sektorom.
Također, više od 60 posto zainteresiranih za rad sljedeće sezone želi se dodatno educirati. Ojačani ovim uvidima, nastavljamo s pojačanim aktivnostima usmjerenima na mlade u turizmu. Nastavit ćemo provoditi program stipendiranja u suradnji s tvrtkama, odnosno hotelima, kampovima, turističkim agencijama te županijskim obrtničkim komorama.
Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurali smo dodatna sredstva kojima želimo jačati ljudske kapacitete za otporan i održiv turizam. Vlada Republike Hrvatske sustavno radi na rješavanju problema radne snage u turizmu i ugostiteljstvu s kojim se suočava i većina europskih država.
Iako veliki broj mladih ima iskustvo sezonskog rada, tek svaki deseti na to gleda kao potencijalnu dugoročnu karijeru, stoga je naš zadatak stvoriti sve potrebne preduvjete – od jačanja institucionalnog okvira do povećanja atraktivnosti zanimanja u turizmu “, rekla je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Polazeći od premise da je izvrsnoj destinaciji polazište u edukaciji, Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces uspostave centara kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Republici Hrvatskoj u cilju jačanja kompetencija i kvaliteta ljudskih potencijala i konkurentnosti.
Ministrica turizma rekla je da Ministarstvo turizma i sporta provodi i Program poticanja obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu i turizmu – STIPENDIJE“ s ciljem motiviranja mladih za ugostiteljsko-turistička zanimanja. Podizanjem životnog standarda mladih za vrijeme školovanja, osiguranjem kvalitetne stručne prakse, a u konačnici i sigurnim zapošljavanjem, ovako zamišljen Program namijenjen mladima dugoročno će na tržište rada dovesti prijeko potrebne, obrazovane radnike. S ciljem odgovora na neke od izazova tržišta radne snage u turizmu, navedene aktivnosti planirane su kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti u okviru kojeg je Ministarstvo osiguralo dodatna sredstva kojima želi jačati ljudske kapacitete za otporan i održiv turizam, a u planu je i povećanje sredstava za program stipendija
subota, 06.11.2021.
NAČELNIK NACIONALNE GARDE SAD-a KOD PREDSJEDNKA RH MILANOVIĆA
OBOSTRANO USPJEŠNA SURADNJA
Nakon što je u svojstvu vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjelovao na obilježavanju 31. godišnjice ustrojavanja 1. gardijske brigade „Tigrovi“ i 14. obljetnice 1. mehanizirane bojne „Tigrovi“, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je u popodnevnim satima u uredu Predsjednika RH 5. studenog, načelnika Saveznog ureda Nacionalne garde Sjedinjenih Američkih Država generala zbora Daniela Hokansona.
Sastank je protekao u razgovoru o dosadašnjoj suradnji Oružanih snaga RH i Nacionalne garde savezne države Minnesote, koja je obostrano ocijenjena kao vrlo uspješna. U razgovoru je iskazana i potpora daljnjem jačanju i razvoju postojećeg partnerstva.
Predsjednik RH na čelu stola u razgovoru s generalom Hokansonom u prisustvu službenih ličnosti s obje strane.
Uz generala zbora Daniela Hokansona na sastanku u Uredu predsjednika RH bili su privremeni otpravnik poslova u Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj Mark Fleming, vojni izaslanik u Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj brigadir Matt Denny, član radne skupine za aktivnosti s vodećim dužnosnicima Saveznog ureda Nacionalne garde Sjedinjenih Američkih Država dr. John Finney i drugi tajnik u Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj Cameron Millard.
Uz predsjednika Milanovića bili su načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske admiral Robert Hranj, savjetnik Predsjednika Republike za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić, savjetnik Predsjednika Republike za vanjsku i europsku politiku veleposlanik Neven Pelicarić i direktor Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-bojnik Ivica Olujić.
Informacije su to iz ureda predsjednika RH Milanovića.
četvrtak, 04.11.2021.
EUROPSKA KOMISIJA NA UN konferenciji COP26 NAJAVILA MLIJARDU EURA ZA ZAŠTITU SVJETSKIH ŠUMA
1,6 MILIJARDI LJUDI OVISI O ŠUMAMA
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila je 2. listopada milijardu eura za očuvanje šuma na 26. UN-ovoj konferenciji stranaka o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu To je doprinos Europske unije Globalnom financijskom obećanju za šume. Ovaj 5-godišnji paket potpore iz proračuna EU-a pomoći će partnerskim zemljama da zaštite, obnove i održivo gospodare šumama diljem svijeta te ispune Pariški sporazum.
Podsjećam: Pariški sporazum o klimatskim promjenama prvi je opći pravno obvezujući globalni klimatski sporazum. Potpisan je 22. travnja 2016., a Europska unija ratificirala ga je 5. listopada 2016. Cilj je Pariškog sporazuma da se globalno zagrijavanje zadrži znatno ispod porasta temperature od 2 °C u odnosu na predindustrijske razine te da svjetska zajednica ustraje u nastojanjima da se zagrijavanje ograniči na 1,5 °C. (mzz)
Ursula von der Leyen
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je
: “Šume su zelena pluća zemlje. Moramo ih zaštititi i obnoviti. Sa zadovoljstvom najavljujem da obećavamo milijardu eura za zaštitu svjetskih šuma. To je jasan znak predanosti EU-a da predvodi globalne promjene kako bi zaštitio naš planet, u skladu s našim zelenim dogovorom EU-a.”
Povjerenica za međunarodna partnerstva Jutta Urpilainen dodala je:
"Doprinos EU-a obećan danas za održivo upravljanje, obnovu i zaštitu šuma podržat će održivi rast i radna mjesta, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu, kao i očuvanje biološke raznolikosti u našim partnerskim zemljama. Europska unija radit će u partnerstvu s vladama, civilnim društvom, autohtonim narodima i privatnim akterima, u multilateralnom pristupu, kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja i stavili ljudi i planet na prvo mjesto. Poseban fokus na bazenu Konga pravovremena je poruka o važnosti ovo jedinstveno područje i njegov ekosustav.”
Ovo obećanje je doprinos Europske komisije obećanju globalnih šuma koje je međunarodna zajednica dala na COP26. Kao nastavak, EU će surađivati s partnerskim zemljama na očuvanju, obnovi i osiguranju održivog upravljanja šumama na sveobuhvatan i integriran način. Unutar danas obećanih milijardu eura, 250 milijuna eura ići će u bazen Konga, pokrivajući osam zemalja (Kamerun, Srednjoafričku Republiku, Demokratsku Republiku Kongo, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Gabon, Burundi i Ruandu) za zaštitu druge najveća svjetska regija tropskih kišnih šuma, a istovremeno poboljšanja života za to stanovništvo.
OD RANIH 90-ih EU PODUPIRE OČUVANJE ŠUMA
Više od 1,6 milijardi ljudi diljem svijeta ovisi o šumama za hranu, lijekove i sredstva za život. Šume čuvaju tlo i podržavaju 80% svjetske biološke raznolikosti, s najvećim šumskim bazenima izvan teritorija EU-a.
Budući da proizvode kisik i pročišćavaju zrak, šume su također ključne za ublažavanje klimatskih promjena jer apsorbiraju do 30% emisija stakleničkih plinova. Jednako su važni za prilagodbu klimi. Emisije stakleničkih plinova povezane s krčenjem šuma drugi su najveći uzrok klimatskih promjena. Između 1990. i 2016. godine svijet je gubio šumski pokrivač brzinom koja je ekvivalentna oko 800 nogometnih igrališta na sat.
Od ranih 1990-ih, EU podupire očuvanje šuma, posebno u središnjoj Africi, kroz vodeći program EU-a ECOFAC (Očuvanje biološke raznolikosti i osjetljivih ekosustava u središnjoj Africi). Ova stalna potpora pomogla je u očuvanju oko 16 milijuna ha vlažnih šuma u bazenu Konga, uz promicanje održivog razvoja i sredstava za život lokalnog stanovništva.
Današnje obećanje Europske komisije financira se instrumentom NDICI-Global Europe.
Europska investicijska banka (EIB) institucija je Europske unije u vlasništvu država članica EU-a za dugoročno kreditiranje. Omogućava dugoročno financiranje sigurnih ulaganja, što doprinosi ostvarenju ciljeva politika EU-a u Europi i izvan nje. Djeluje u oko 160 zemalja i najveći je svjetski multilateralni zajmodavac za projekte klimatske politike.
Grupa EIB-a nedavno je donijela plan za klimatsku banku kako bi ostvarila svoj ambiciozni program za potporu djelovanju u području klime i ulaganja u održivost okoliša do 2030. u vrijednosti od 1 bilijun eura te za usmjeravanje više od 50 % EIB-ovih financijskih sredstava za djelovanje u području klime i održivost okoliša do 2025. Osim toga, u okviru tog plana od početka 2021. sve nove djelatnosti Grupe EIB-a bit će usklađene s ciljevima i načelima Pariškog sporazuma.
REACET -EU, DIO NextGenerationEU
ŠPANJOLSKOJ 923 MILIJUNA EURA ZA
OPORAVAK, DIGITALNU I ZELENU TRANZICIJU
REACT-EU (Recovery Assistance for Cohesion and the Territories of Europe) je Pomoć za oporavak kohezije i teritorija Europe ) bit će jedan od najvećih programa u okviru novog instrumenta Next Generation EU
Ta dodatna sredstva trebala bi se koristiti za projekte koji potiču kapacitete za sanaciju krize u kontekstu pandemije koronavirusa, kao i ulaganja u operacije koje pridonose pripremi zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva.
REACT-EU: Europska Komisija odobrila je, prema informacijama dostupnim novinarima, 29. listopada 2021., 923 milijuna eura dodatnih sredstava za oporavak u Španjolskoj
Komisija je dodijelila 923 milijuna eura za oporavak i digitalnu i zelenu tranziciju Španjolske u okviru Recovery Assistance for Cohesion and the Territories of Europe REACT-EU koji će se provoditi kroz operativne programe Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Europskog socijalnog fonda (ESF).
Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira rekla je: „Kohezijska politika bila je na čelu borbe protiv gospodarskih, društvenih i teritorijalnih posljedica pandemije koronavirusa i sada igra ključnu ulogu u procesu gospodarskog oporavka. Sretna sam što će ti dodatni resursi ojačati zdravstveni sektor i pružiti Španjolskoj značajnu potporu za zeleni, digitalni i kohezivni oporavak. ”
fotka, naknadno
Povjerenik za radna mjesta i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je: “Europi je potreban oporavak koji je socijalno pošten. Europski socijalni fond ulaže u ljude, a ova dodatna sredstva podržat će one kojima je to najpotrebnije: mlade i starije osobe, one koji su ostali bez posla i osobe s invaliditetom. Europska solidarnost i ulaganja pomoći će u postavljanju temelja za pravedan oporavak bogat posao.”
Multiregionalni operativni program za ERDF bit će ojačan s dodatnim sredstvima od 890 milijuna eura za potporu nabavi više od 34 milijuna doza cjepiva protiv COVID-19, organizaciju procesa cijepljenja u Španjolskoj i ulaganja u proizvode i usluge za zdravstveni sektor. Sredstva će također podržati ulaganja koja doprinose prelasku na zeleno gospodarstvo.
U Aragónu će operativni program ESF-a dobiti dodatnih 25,5 milijuna eura za potporu nezaposlenima, starijim osobama i osobama s invaliditetom. Nezaposleni mladi ljudi i oni koji su dugotrajno nezaposleni dobit će prilagođenu podršku kroz usmjeravanje i obuku za poboljšanje svojih vještina ili učenje novih. Vlasti će se usredotočiti na obuku u sektorima u nastajanju o onima koji su posebno pogođeni krizom. Sredstva će također osnažiti zaštitu ranjivih skupina, primjerice potporom skrbi i socijalne zaštite starijih osoba, osiguravanjem dodatnih tumača znakovnog jezika kako bi osobe s oštećenjem sluha lakše pristupile uslugama, te prilagođenim projektima socijalnog prijevoza.
U Murciji će operativni program ESF-a dobiti dodatnih 7,3 milijuna eura za financiranje zapošljavanja dodatnog obrazovnog osoblja tijekom pandemije i za uspostavu potrebnih zdravstvenih i sigurnosnih mjera koje će omogućiti izravnu nastavu manjim skupinama u školama.
srijeda, 03.11.2021.
OTVOREN NATJEČAJ ZA ZAKUP DRŽAVNOG POSLOVNOG PROSTORA
PONUĐEN ZAKUP NA DESET GODINA
Prema informacijama iz Ministarstva prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine, tvrtka za upravljanje državnom imovinom Državne nekretnine d.o.o., objavila je 28. listopada 2021. natječaj za zakup 30 poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske; u šest kontinentalnih i četiri primorska grada. Poslovni prostori mogu se pogledati u terminima navedenim uz fotografiju nekretnine na linku
https://www.hr-nekretnine.hr/natjecaji/natjecaj-za-zakup-poslovnih-prostora-4-21/
To je načelno druge sedmice u mjesecu studenom. Pravne osobe zainteresirane za zakup svoje ponude mogu dostaviti do 26. studenoga do 12 sati.
Na natječaju za zakup 4/21, osim glavnoga grada Zagreba, gdje je ponuđeno 18 poslovnih prostora, u zakup se daju poslovni prostori u Varaždinu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Karlovcu, Splitu, Rijeci, Puli te na otoku Cresu. Nekretnine su pozicionirane na frekventnim lokacijama u središtima gradova i površinom su od 10-ak do 400-tinjak četvornih metara. Većim dijelom riječ je o uličnim prostorima, dva se nalaze u mirnijem okruženju gradskih prolaza, dva su dvorišna, a jedan je podrumski s prozorima na razini tla koji omogućuju prirodno svjetlo.
Najveći poslovni prostor od 418 m2 obuhvaća prostore od podruma do potkrovlja i početna mu je cijena zakupa 50 kn/m2. Smješten je u katnici unutar povijesne jezgre grada Vukovara, u ulici dr. Franje Tuđmana koja je središnja os gradskog centra i pripada nizu najvrjednijih i najstarijih kuća s baroknim lukovima, karakterističnim motivom vukovarskih veduta.
Poslovni prostori oglašeni u Zagrebu nalaze se od nulte do treće zone, a 10 ih je u drugoj gradskoj zoni, gdje izdvajamo dva prostora od 40-ak m2 s početnom mjesečnom zakupninom od 62 kn/m2, jedan na uglu Bauerove i Laginjine, a drugi u Petrinjskoj ulici na broju 45.
Poslovni prostori zagrebačke nulte zone na sljedećim su atraktivnim lokacijama: Trg bana Josipa Jelačića 15 (dvorišni prostor od 28 m2 s početnom cijenom 54 kn/m2), Tkalčićeva 50 (prostor od 105 m2 u uličnoj zgradi početne cijene 75 kn/m2) i Prolaz sestara Baković (početna zakupnina za 11 m2 iznosi 108 kn/m2). Na lokaciji kvalitetnoj za poslovanje nalaze se i tri prostora koji se daju u zakup u prvoj zoni, u Vlaškoj 24 to su prostrani ulični prostor od 95 m2 i mali dvorišni od 37 m2 te prostor od 20-ak m2 u Dežmanovom prolazu.
Pravo na sudjelovanje na natječaju imaju pravne osobe, udruge i fizičke osobe s registriranim obrtom ili samostalnom profesionalnom djelatnošću, a pravo na sklapanje ugovora ostvaruje najpovoljniji ponuditelj koji je ispunio uvjete natječaja i ponudio najviši iznos zakupnine. Poslovni prostori u zakup se daju u viđenom stanju na vrijeme od 10 godina, a zakupnici su prvi mjesec oslobođeni plaćanja zakupnine.
Ponude se dostavljaju poštom na adresu: DRŽAVNE NEKRETNINE d.o.o., Planinska 1, Zagreb ili osobno u pisarnicu Društva do 26. studenoga do 12 sati. Javno otvaranje ponuda održat će se 26. 11. u 13:30 sati u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ulica Republike Austrije 14, Zagreb.
utorak, 02.11.2021.
DO 5. STUDENOG RAKIJE, LIKERI I ĐIN – ZA OCJENJIVANJE KVALITETE
KAKVA JE KVALITETA RAKIJA I LIKERA U REGIJI?
OBJAVLJUJEM POZIV, GOSPODARSKOG LISTA, KOJI JE godine 2017. obilježio 175 godina svoga izlaženja i postojanja ZA SUDJELOVANJE proizvođača rakija, likera i đinova, na međunarodnom ocjenjivanju kvalitete, trećem po redu.
OBJAVLJUJEM OBAVIJEST, U SADRŽAJU KAKO SU JE KOLEGE NOVINARI U Gospodarskom listu kreirali.
Gospodarski list u suradnji s Agronomskim i Prehrambeno – biotehnološkim fakultetom u Zagrebu organizira 3. Međunarodno ocjenjivanje rakija i likera.
Idealna je ovo prigoda da se dodatno popularizira i promovira kultura rakije, istaknu najbolji proizvođači koji će biti nagrađeni za uspjeh i kvalitetu rakija, likera i ginova. Stoga nam je zadovoljstvo pozvati Vas na 3. Međunarodno ocjenjivanje rakija i likera.
Prošle godine, unatoč specifičnoj epidemiološkoj situaciji, ocijenjeno je više od stotinu rakija, likera i ginova pristiglih iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Crne gore. Čak 10 velikih zlata i 8 zlata dokaz su kvalitetne proizvodnje rakija, likera i ginova u ovoj regiji.
Za sudjelovanje je potrebno ispuniti PRIJAVU te dostaviti dvije boce rakije/likera/gina, po mogućnosti staklene (dvije boce zapremnine 1 litre računaju se kao 1 uzorak).
Uzorke je potrebno dostaviti do 05. 11. 2021. godine na adresu Gospodarskog lista (Ulica Majstora Radonje 12, Srednjaci, 10000 Zagreb, 5. kat).
Na svakom uzorku je potrebno napisati:
1.uzorak za Međunarodno ocjenjivanje rakija i likera;
2.kategoriju jakog alkoholnog pića;
3.alkoholnu jakost i godinu proizvodnje;
4.ime i prezime proizvođača (ili naziv poduzeća) te vašu adresu.
Participacija za domaće natjecatelje iznosi 150 kuna po uzorku, odnosno 20 eura po uzorku za strane natjecatelje.
Participaciju treba uplatiti na IBAN račun: HR1223600001101284610
U opisu plaćanja navedite vaše ime i prezime i/ili naziv firme.
• Uzorke je potrebno dostaviti do 05.11. 2021 na adresu Gospodarskog lista (Ulica Majstora Radonje 12, Srednjaci, 10000 Zagreb, 5. kat)
• U komisiji ocjenjivača bit će i "doktor za rakije" sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, prof. dr. Ninoslav Nikičević, dok će predsjednik ocjenjivačke komisije biti doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj s Agronomskog fakulteta u Zagrebu
• Nekoliko dana nakon ocjenjivanja, koje je na rasporedu 10. i 11.11. 2021., javno će biti objavljeni samo rezultati najuspješnijih (šampioni, velike zlatne i zlatne medalje). Ostali će svoje rezultate dobiti na mail adresu navedenu u prijavi
• Dodjela priznanja nagrađenima bit će 27.11. 2021. na CroAgro 2021. - međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije na Zagrebačkom velesajmu!
• Trenutno je prijavljeno preko 100 rakija, likera i ginova iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Makedonije
• Svi koji se prijave do 02.11.2021. bit će navedeni i u novoj knjizi o proizvodnji jakih alkoholnih pića "Voćne rakije, likeri i travarice" autora doc. dr. sc. Marina Mihaljevića Žulja
Za ostale informacije meil: marin@gospodarski-list.hr
PRVORAZREDNA LAŽ PONAVLJANA KAO VIJEST TRI DANA
KVALITETA ZRAKA U ZAGREBU MEĐU TRI NAJZAGAĐENIJA U SVIJETU?
Otvorite informaciju na linku i provjeravajte kvalitetu zraka u Zagrebu u kontekstu 95 svjetskih gradova.
https://www.iqair.com/world-air-quality-ranking
Kako je moguće da s medijskih informativnih platformi Hrvatske radio televizije u posljednja tri dana, od 30.10. do 1.11. više puta spikeri čitaju, a time i šire vijest - koja nije točna – o tome kako Zagreb ima tako lošu kvalitetu zraka, da je među, dva, tri, najzagađenija grada, pazite sad ovo, ne u regiji, ne u zapadnoj Europi, ne među mediteranskim gradovima, već na svijetu. Svakome tko, kako se u slengu kaže „ima tri čiste „ bilo je jasno da ta vijest nije istinita i da se slušateljima čita lažna vijest.
Jer kako se taj nečisti zrak koncentrirao baš u Zagrebu, koji nema industrije. Političke odluke su Hrvatski glavni grad odavno oslobodile od velikih zagađivača zraka, a ono malo industrije što je ostalo ne može načiniti štetu u zagađivanju zraka koja bi se tako visoko rangirala – da Zagreb ima zrak i zagrepčani takav udišu, koji je po kvaliteti najzagađenii u svijetu.
Koji je urednik mogao nasjesti na tako bizarnu neistinu i dozvoliti da se ta vijest čita nekoliko dana? Zar uredniku, ako je vijest donio novinar, ili je vijest u redakciju stigla meilom, nije proradila sijalica u glavi da samo na laptopu, makar privatno, za sebe u nekoliko minuta, pa makar i kroz nekoliko sati, provjeri istinitost te vijesti?
Ili je možda u toj redakciji urednik mlađahna osoba bez potrebnog novinarskog iskustva, kome se može podvaliti bilo što, bilo kakva vijest? Posebno u vrijeme, kakvo je bilo pred blagdane posjeta grobova pokojnih, kad ima na društveno političkoj sceni malo događaja pa je „glad“ odnosno potreba za novim informacijama izraženija.
Ali katastrofa te vijesti i medijske kuće je u tome – što se ta neistinita VIJEST, ponavljana TRI DANA kao da je istinita.
Margareta Zouhar Zec
IQAir je švicarska tehnološka tvrtka za kvalitetu zraka. U njenom opisu piše da je specijalizirana za zaštitu od onečišćenja u zraku.
Danas 2. listopada, 8:6 sati sati ujutro, am i pm nisu posebno naglašeni , Zagreb koji je u Srednjoj Europi je po kvaliteti i zagađenju zraka rangiran kao 19. na ljestvici .
U 6,13 minuta, kada sam otvorila stranicu IQAir, Zagreb je bio 26 po redosljedu.
ponedjeljak, 01.11.2021.
ZAVRŠIO SASTANAK G20 U RIMU
SPORAZUM SAD – EU O TRGOVINI ALUMINIJEM I ČELIKOM
Na skupu tradicionalno sudjeluju i ministri gospodarstva i financija. Rad na sastanku G20 provodi se na razini državnika, u okviru ministarskih sastanaka, radnih skupina, ali i angažiranih skupina tijekom cijele godine. Unutar procesa G20, važno mjesto imaju financije i financijska kretanja što uključuje sastanke koji se održavaju između ministara financija i gospodarstva, guvernera središnjih banaka, zamjenika ministara i pregovarača koje su odredila dotična ministarstva gospodarstva.
TRANSATLANSKI TRGOVINSKI TOK ALUMINIJA I ČELIKA
Na sastanku G20 ove godine Sjedinjene Države i Europska unija su poduzele korake za, kako se kaže u priopćenju iz Bruxellesa, za ponovnu uspostavu povijesnih transatlantskih trgovinskih tokova čelikom i aluminijem. Kao prvi korak, Sjedinjene Države i EU stvorit će tehničku radnu skupinu zaduženu za razvoj zajedničke metodologije i razmjenu relevantnih podataka za procjenu ugrađenih emisija čelika i aluminija kojima se trguje. Radi se o trgovinskoj politici za suočavanje s prijetnjama klimatskih promjena i poremećaja globalnog tržišta
U izjavi izvršni potpredsjednik Komisije EU i povjerenik za trgovinu EU Valdis Dombrovskis o globalnom dogovoru o održivom čeliku i aluminiju kaže „U rujnu smo pokrenuli Vijeće za trgovinu i tehnologiju EU-SAD, forum za blisku suradnju na zajedničkim pravilima i standardima za 21. stoljeće. Današnja odluka SAD-a o carinama na čelik i aluminij ublažit će važan trgovinski iritant koji je ometao trgovinske odnose EU-a i SAD-a. To znači da izvoznici čelika i aluminija iz EU-a mogu ponovno slati svoje proizvode bez nepotrebnih prepreka američkim kupcima, a transatlantska trgovina može se vratiti na pretcarinske razine. Kao odgovor, obustavit ćemo mjere rebalansa EU-a, uvedene nakon nametanja američkih carina iz odjeljka 232. SAD je najavio da više neće primjenjivati carine iz odjeljka 232 na određenu količinu EU-a za izvoz čelika i aluminija, prema "carinskim kvotama" TRQ, koje bi stupile na snagu od 1. prosinca 2021.
Naš je stav od samog početka bio da Europa nije problem u širem pitanju globalnog prevelikog kapaciteta čelika - s kojim se zajednički trebamo pozabaviti. To moramo učiniti u skladu s pravilima međunarodne trgovine i našim ambicijama da ozelenimo gospodarstvo “ rekao je povjerenik za trgovinu EU Valdis Dombrovskis.
Dombrovski je rekao da i SAD i EU kao i ostali trebaju se obvezati olakšati trgovinu čelikom i aluminijem koji zadovoljava standarde, u pogledu niskog intenziteta ugljika. Ovaj sporazum nije ekskluzivan za EU i SAD jer će EU i SAD potaknuti druga gospodarstva istomišljenika na sudjelovanje. "Osim toga, trebali bi se konzultirati o državnim ulaganjima u dekarbonizaciju i suzdržati se od netržišnih praksi koje doprinose proizvodnji čelika i aluminija s visokim intenzitetom ugljika".
A kako će se u Sporazum vratiti tržišno orijentirani uvjeti u trgovini čelikom? Na način da svaki sudionik promiče trgovinu čelikom i aluminijem prihvatljivim za ugljik. Svaki sudionik pobrinut će se da domaća politika potiče “zelenu proizvodnju čelika i aluminija”.
EU namjerava obustaviti svoje mjere rebalansa protiv SAD-a koje su uvedene u lipnju 2018. kao odgovor na tarife američkog odjeljka 232 na čelik, aluminij i derivate. Također će obustaviti povećanje mjera rebalansa postavljenih za 1. prosinca. A mjere rebalansa bile su te da su carine koje su se primjenjivale prema EU od lipnja 2018. utjecale na 6,4 milijarde eura europskog izvoza čelika i aluminija, a daljnje carine koje se primjenjuju od veljače 2020. utjecale su na oko 40 milijuna eura izvoza određenih derivata čelika i aluminija u EU. Odgovor EU a je bio taj što je u lipnju 2018. uveo mjere rebalansa američkog izvoza u EU, u vrijednosti od 2,8 milijardi eura.
( m. zouhar zec)
| < | studeni, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | |||||
Prosinac 2024 (33)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter