Marketing
ŠVEDSKOJ 48 MILIJUNA EURA ZA POTPORU DISTRIBUCIJE TISKANIH NOVINA
ERASMUS PROJEKTIMA EUROPSKIH SVEUČILIŠTA PRORAČUN OD 272 MILIJUNA EURA
OBJAVLJUJEM NEKOLIKO KRAĆIH TEKSTOVA IZ DNEVNIH VIJESTI EUROPSKE KOMISIJE OD 30. STUDENOG 2021..
Europska Komisija objavila je da novi Erasmus + poziv za podnošenje prijedloga za potporu daljnjoj implementaciji inicijative “Europska sveučilišta” s ukupnim proračunom od 272 milijuna eura, će trajati do 22. ožujka 2022. godine, Margaritis Schinas, potpredsjednik za europski stil života, rekao je: „Zahvaljujući inovativnim i raznolikim modelima dugoročne integrirane suradnje , europska sveučilišta promiču zajedničke europske vrijednosti i ojačani europski identitet te pomažu visokoškolskim ustanovama da postignu značajan skok u pogledu kvalitete, učinka, atraktivnosti i međunarodne konkurentnosti.
Ovaj poziv je važan korak u podršci visokom obrazovanju za održivu, otpornu i uspješnu budućnost. "Mariya Gabriel, povjerenica odgovorna za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade je izjavila" Danas više pomažemo europskim sveučilištima da ojačaju svoja partnerstva između visokoškolskih ustanova ili da stvore nova, udruživanjem svojih snaga. Jaka europska sveučilišta korisna su na mnogo načina: opremaju svoje studente, osoblje i istraživače vještinama koje su im potrebne da zadovolje današnje društvene potrebe. Jaka europska sveučilišta također su neophodna za razvoj snažnog osjećaja pripadnosti Europi, za poticanje regionalnog razvoja i stvaranje konkurentnije , te iprivlačnije Europe na svjetskoj pozornici. »Europska sveučilišta podržavaju sustavnu, strukturnu i održivu suradnju između različitih visokoškolskih ustanova diljem Europe, pokrivajući sve njihove misije: obrazovanje, istraživanje, inovacije i usluge društvu. Nadovezujući se na uspjeh pilot poziva pokrenutih 2019. i 2020., uz podršku Obzora 2020 za njihovu istraživačku dimenziju, poziv za 2022. ima za cilj olakšati nastavak napora suradnje visokoškolskih ustanova koje su već uključene u partnerstva napredna na institucionalnoj razini, kao što su oni odabrani u okviru poziva Europskih sveučilišta Erasmus + 2019. Nudit će mogućnost stvaranja potpuno novih saveza. Visokoškolske ustanove također imaju priliku pridružiti se postojećim savezima. Za ovaj novi poziv za 2022., zemlje Bolonjskog procesa koje nisu povezane s programom Erasmus + pozvane su da se pridruže savezima kao pridruženi partneri.
EUROPSKA INDUSTRIJA POKREĆE PROJEKTE VODIKA VELIKIH RAZMJERA
Europska alijansa za čisti vodik objavila je niz projekata koje europska industrija poduzima za širenje europskog vodikovog gospodarstva. Sa više od 750 projekata, naftovod je svjedočanstvo veličine i dinamike europske industrije vodika. Projekti se kreću od proizvodnje čistog vodika do njegove uporabe u industriji, mobilnosti, energetici i zgradama. Nalaze se na sva četiri kraja Europe. Cilj plana projekta je pružiti pregled vodikovih projekata, promicati nastanak europske industrije vodika omogućavajući umrežavanje i povezivanje, profilirati projekte i dati im vidljivost, uključujući potencijalne investitore.
Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je: „Čisti vodik igra ključnu ulogu u zelenoj tranziciji naše europske industrije. Naš recept za podršku širokoj primjeni tehnologija čistog vodika do 2030. godine sastoji se od ulaganja, podržavajućeg regulatornog okvira i poticanja partnerstva između industrije, vlada i civilnog društva. Kroz Europski savez za čisti vodik razvili smo niz inovativnih, održivih investicijskih projekata duž lanca vrijednosti vodika, koje danas objavljujemo. Planirano je da više od 600 projekata počne s radom do 2025. Uvjeren sam da će nam ove revolucionarne inovacije pomoći da ispunimo naše ciljeve klimatskih promjena, ojačamo našu industrijsku otpornost i tehnološko vodstvo te tako pridonijeti otvaranju radnih mjesta.”
Europski savez za čisti vodik osnovala je Europska Komisija u srpnju 2020., kao potporu Strategiji EU-a za vodik, s ciljem poticanja uvođenja proizvodnje i korištenja čistog vodika u Europi. Jedan od njegovih glavnih zadataka je razvoj investicijskog programa i niza investicijskih projekata predstavljenih danas tijekom Foruma o vodiku. Savez je također objavio izvješće u kojem se identificiraju prepreke za primjenu čistog vodika i moguće mjere ublažavanja. Savez ima preko 1500 članova. Plan projekta Saveza temelji se na zbirci projekata članica Europskog saveza za čisti vodik koje je Komisija naknadno ocijenila prema nizu dobro definiranih kriterija, uključujući smanjenje emisije stakleničkih plinova, minimalnu veličinu i zrelost projekta. Cjevovod se može pretraživati prema vrsti projekta, lokaciji, tvrtki i datumu početka.
Više informacija o Savez:
https://ec.europa.eu/growth/industry/strategy/industrial-alliances/european-clean-hydrogen-alliance_en
AUTOMATSKI UPISI U MIROVINSKE SUSTAVE
Komisija je danas objavila novu studiju koja istražuje učinak takozvanih “mehanizama automatskog upisa” u mirovinske sustave u brojnim zemljama EU-a i zemalja izvan EU-a. “Mehanizmi automatskog upisa” automatski potpisuju pojedince na mirovinski plan, a istovremeno im daju priliku da se isključe. Ovi programi raspoređuju mirovinsku štednju u mirovinske fondove koji ulažu u europska i svjetska tržišta kapitala kako bi generirali dugoročne povrate. To pridonosi adekvatnijim mirovinskim prihodima za građane EU-a
Koristeći nalaze iz studija slučaja, intervjua i stručnih sastanaka, studija identificira popis najboljih praksi za uspješno uvođenje shema automatskog upisa. Studija je nastavak Akcijskog plana CMU-a za 2020., koji ima za cilj ponuditi veći pristup tržištima kapitala i mogućnosti ulaganja za europske štediše, pridonoseći u međuvremenu važnim društvenim ciljevima, kao što je adekvatnost mirovina.
Konkretno, očekuje se da će studija informirati o trenutnim raspravama o mirovinskim reformama u brojnim državama članicama, s ciljem pružanja potpore ljudima u njihovoj mirovini, kao što je također navedeno u Akcijskom planu CMU-a.
Mairead McGuinness, povjerenica za financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala, rekla je: “Mirovine su glavni izvor prihoda za više od 25% stanovništva EU-a u mirovini. Moramo osigurati da mirovine našim umirovljenim građanima pružaju dostojanstven i primjeren životni standard. Tržišta kapitala mogu doprinijeti povećanju mirovinske štednje u kratkom roku, a adekvatnosti dugoročno. Ova studija nudi nove uvide u učinkovitost i najbolje prakse u shemama automatskog upisa. Nadam se da će rezultati ove studije poslužiti tekućim raspravama o mirovinskim reformama u brojnim državama članicama EU-a.”
KOMISIJA ODOBRILA POLJSKOJ PRODULJENJE PROGRAMA POTPORE ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA
Europska komisija odobrila je, prema pravilima EU-a o državnim potporama, produljenje postojećeg programa za potporu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Poljskoj. Mjera je prvotno odobrena 2017. (SA.43697), s proračunom od približno 9,4 milijarde eura (40 milijardi PLN), a trebala je isteći 30. lipnja 2021. Komisija je 17. prosinca 2020. (SA.59015) odobrila produljenje trajanja za šest mjeseci, do kraja 2021. Komisija je sada odobrila produljenje programa za razdoblje 2022.-2027. Potpora se dodjeljuje u obliku varijabilne premije povrh tržišne cijene, izračunate kao razlika između cijene ponude i veleprodajne cijene električne energije. Komisija je mjeru procijenila u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, posebice Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energetiku iz 2014. godine. Komisija je utvrdila da je potpora nužna za daljnji razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i za pomoć Poljskoj da ispuni svoje ekološke ciljeve, postavljene na europskoj i nacionalnoj razini. Poljska se obvezala provesti naknadnu evaluaciju kako bi se ocijenile značajke i provedba produljene sheme. Komisija je zaključila da produljena mjera ostaje u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, budući da će nastaviti doprinositi povećanju udjela obnovljive energije u Poljskoj i smanjenju emisije stakleničkih plinova, u skladu s ciljevima Europskog zelenog dogovora, i bez nepotrebnog narušavanja konkurencije na jedinstvenom tržištu. Više informacija bit će dostupno pod brojevima predmeta SA.64713 u registru državnih potpora na web stranici Komisije o tržišnom natjecanju.
ŠVEDSKOJ 48 MILIJUNA EURA ZA POTPORU DISTRIBUCIJE TISKANIH NOVINA
Europska komisija odobrila je, prema pravilima EU-a o državnim potporama, švedski program podrške tiskanim novinama. Potpora će biti u obliku bespovratnih sredstava za kompenzaciju izdavačkim tvrtkama za povećane troškove distribucije novina koje se distribuiraju poštom i za poticanje da pronađu alternativne sustave dnevne distribucije. Počevši od 2021. godine, obične poštanske isporuke u Švedskoj promijenile su se sa svakog dana na svaki drugi dan. Stoga novine imaju dodatne troškove za održavanje dnevne distribucije. Shema, s procijenjenim proračunom od 48 milijuna eura, trajat će do 31. prosinca 2025. Komisija je procijenila shemu prema članku 107. stavku 3. točki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji omogućava državama potpora za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili područja. Komisija je utvrdila da će program olakšati razvoj medijskog sektora i doprinijeti promicanju medijskog pluralizma i uređivačke neovisnosti, koji su ključni za funkcioniranje demokratskog društva. Komisija je zaključila da pozitivni učinci mjere nadmašuju sve moguće negativne učinke u smislu narušavanja tržišnog natjecanja. Na temelju toga Komisija je odobrila shemu prema pravilima EU-a o državnim potporama. Nepovjerljiva verzija odluke bit će dostupna pod brojem predmeta SA.63685 u registru državnih potpora na web stranici Komisije o tržišnom natjecanju nakon što se riješe sva pitanja povjerljivosti.
Post je objavljen 30.11.2021. u 13:35 sati.