Marketing
EUROPSKA KOMISIJA RAZMOTRILA NAPREDAK U ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA I TURSKE
PRISTUP ZASNOVAN NA ZASLUGAMA
Europska komisija je 19. listopada usvojila svoj Paket proširenja za 2021., pružajući detaljnu ocjenu stanja i napretka koji su Zapadni Balkan i Turska ostvarili na njihovom putu prema Europskoj uniji, s posebnim naglaskom na provedbu temeljnih reformi, kao i na jasne smjernice o prioritetima reformi.
Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, potpredsjednik Europske komisije, Josep Borrell, rekao je “S današnjim izvješćem dajemo detaljnu ocjenu napretka postignutog na zapadnom Balkanu i Turskoj, te gdje još treba raditi . Moramo održati vjerodostojan proces proširenja. Ovo je dvosmjerna ulica: Nova metodologija je pristup zasnovan na zaslugama. Jači fokus stavlja na temeljne reforme, kao što su vladavina prava, temeljne slobode, gospodarstvo i funkcioniranje demokratskih institucija. Naši partneri im se trebaju obratiti, u interesu svojih građana i napredovati na putu prema EU. I trebaju ostaviti po strani svoje razlike. Što se tiče EU-a, moramo ispuniti svoje obveze. EU nije potpun bez Zapadnog Balkana. Vrijeme je da se okupimo i ujedinimo u izgradnji jače Europe – rekao je podpredsjednik Borel ”
Predstavljajući ovogodišnji paket koji se sastoji od Priopćenja o politici proširenja EU -a i godišnjih izvješća, povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi rekao je: „Politika proširenja je geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i gospodarski rast na našem europskom kontinentu. To je proces zasnovan na zaslugama, kojem pružamo činjeničnu i poštenu procjenu, kao i jasnu mapu puta za ubrzanje i produbljivanje reformi s našim partnerima. To je u skladu s našom revidiranom metodologijom proširenja, povećavajući vjerodostojnost procesa. Uz Zapadni Balkan i Tursku stojimo uz značajnu financijsku potporu kroz novi Instrument pretpristupne pomoći (IPA III). IPA III je također glavni izvor financiranja gotovo 30 milijardi eura ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan, čiji je cilj potaknuti gospodarski razvoj regije i približavanje EU, kao i dugoročni oporavak nakon pandemije. ”
Zapadni Balkan
Nedavni posjet predsjednice Komisije Ursule von der Leyen regiji i summit EU-a i Zapadnog Balkana održan 6. listopada 2021. na Brdu kod Kranju u Sloveniji poslao je važan signal da je budućnost Zapadnog Balkana u Europskoj uniji. Jasna i strateška opredijeljenost EU-a za ovu regiju odrazila se u nizu ključnih akcija koje donose opipljive koristi građanima Zapadnog Balkana, od kontinuirane podrške odgovoru na COVID-19 do značajnog obećanja o financiranju u okviru Ekonomskog i investicijskog plana potaknuti dugoročni gospodarski rast regije i krenuti prema zelenijim, digitalnijim i inovativnijim gospodarstvima.
CRNA GORA
Crna Gora i Srbija prihvatile su primjenu revidirane metodologije. Prve političke međuvladine konferencije s Crnom Gorom i Srbijom održane su u lipnju 2021. godine i pružile su političko usmjerenje njihovom procesu pristupanja.
Za Crnu Goru je, prema procjeni Komisije, trenutno osigurana opća ravnoteža između napretka prema poglavljima o vladavini prava i napretka u pristupnim pregovorima kroz poglavlja. Prioritet za daljnji sveukupni napredak u pregovorima ostaje ispunjavanje privremenih mjerila za vladavinu prava postavljenih u poglavljima 23 i 24. Da bi postigle ovu prekretnicu, vlasti trebaju u praksi pokazati svoju predanost crnogorskom programu reformi EU. Crna Gora mora dodatno pojačati napore u rješavanju otvorenih pitanja, uključujući u kritičnim područjima slobode izražavanja i slobode medija i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, bez preokretanja ranijih postignuća u reformi pravosuđa.
Karta zemalja Zapadng Balkana za koje predsjednica EK Fon der Leyen kaže da pripadaju Europskoj uniji
SRBIJA
Za Srbiju je, prema ocjeni Komisije, trenutno osigurana opća ravnoteža između napretka u poglavljima o vladavini prava i normalizacije odnosa s Kosovom, s jedne strane, i napretka u pristupnim pregovorima kroz poglavlja, s druge strane. Srbija mora nastaviti i ubrzati i produbiti reforme o neovisnosti pravosuđa, borbi protiv korupcije, slobodi medija, domaćem rješavanju ratnih zločina i borbi protiv organiziranog kriminala. Konkretno, srpske vlasti trebale bi dovršiti proces ustavne reforme u oblasti pravosuđa do kraja ove godine. Napredak Srbije u oblasti vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom bitan je i odredit će ukupni tempo pristupnih pregovora. Srbija također treba poboljšati svoje usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Nedavno povećanje pozitivan je inicijativni korak u tom pogledu. Komisija pozdravlja činjenicu da je Srbija ispunila mjerila za otvaranje klastera 3 i i 4. Komisija podržava ambiciju Srbije da što prije otvori nove pristupne klastere, na temelju kontinuiranog napretka reformi.
ALBANIJA I SJEVERNA MAKEDONIJA
Albanija i Sjeverna Makedonija nastavljaju ispunjavati uvjete za otvaranje pristupnih pregovora, a obje su zemlje uznapredovale na reformskom putu EU. Kašnjenja u službenom pokretanju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom negativno utječu na vjerodostojnost EU. Neriješena bilateralna pitanja između Bugarske i Sjeverne Makedonije moraju se riješiti kao prioritet. Ključno je da države članice EU-a završe rasprave o pregovaračkim okvirima bez daljnjeg odgađanja te da se prve međuvladine konferencije s obje zemlje održe što je prije moguće, a prije kraja ove godine.
BOSNA I HERCEGOVINA
U Bosni i Hercegovini strateški cilj EU integracija nije pretočen u konkretnu akciju. Političko okruženje ostalo je polarizirano, budući da su politički čelnici i dalje sudjelovali u retorici koja izaziva podjele i nekonstruktivnim političkim sporovima, koji su ometali ukupni napredak u pogledu 14 ključnih prioriteta. Blokada državnih institucija i pozivi na povlačenje reformi izazivaju duboku zabrinutost i mogu se prevladati samo političkim dijalogom. Izrazito smanjenje stope usklađenosti Bosne i Hercegovine s vanjskom i sigurnosnom politikom EU negativan je signal. Ipak, učinjeni su neki značajni koraci, uključujući održavanje općinskih izbora u Mostaru nakon 12 godina. BiH mora riješiti 14 ključnih prioriteta, uključujući izborne i ustavne reforme, te će morati izvršiti kritičnu masu reformi prije nego što Komisija može preporučiti dodjeljivanje statusa kandidata zemlji.
KOSOVO
Na Kosovu su prijevremeni parlamentarni izbori u veljači 2021. rezultirali formiranjem nove vlade koja uživa jasnu parlamentarnu većinu. Potpuna i učinkovita provedba reformskog akcijskog plana u narednom razdoblju bit će ključna. Komisija ostaje pri svojoj ocjeni iz srpnja 2018. da je Kosovo ispunilo sva mjerila za liberalizaciju viznog režima, ali prijedlog je još uvijek na čekanju u Vijeću i treba ga tretirati po hitnom postupku.
Sveobuhvatni pravno obvezujući sporazum o normalizaciji sa Srbijom hitan je i ključan kako bi Kosovo i Srbija mogli napredovati na svojim odnosima prema EU. Beograd i Priština moraju se konstruktivno uključiti u proces dijaloga, uz pomoć visokog predstavnika Borrella i specijalnog predstavnika EU Lajčaka.
Svih šest partnera s Zapadnog Balkana obvezalo se uspostaviti zajedničko regionalno tržište, nadovezujući se na pravila i standarde EU -a, te bi se trebali usredotočiti na prevladavanje poteškoća s kojima se susreću kako bi građanima i poduzećima u regiji približili mogućnosti ove inicijative te povećali koristi od ulaganja prema Ekonomskom i investicijskom planu.
TURSKA
Turska je ključni partner Europske unije u bitnim područjima od zajedničkog interesa, poput migracija, borbe protiv terorizma, gospodarstva, trgovine, energetike i prometa.
Dijalog i suradnja s Turskom povećali su se 2021. Europsko vijeće u više je navrata izjavilo da EU ima strateški interes za stabilno i sigurno okruženje na istočnom Mediteranu te za razvoj suradničkog i obostrano korisnog odnosa s Turskom. Pozdravlja se deeskalacija u istočnom Mediteranu, koju je potrebno održati. Na temelju Zajedničkog priopćenja iz ožujka 2021. o stanju odnosa EU-a i Turske, EU je spremna postupno, razmjerno i reverzibilno surađivati s Turskom radi jačanja suradnje u brojnim područjima od zajedničkog interesa, pod uvjetom da trenutna deeskalacija je održana i Turska se konstruktivno angažira i podliježe utvrđenim uvjetima. U slučaju ponovnih jednostranih akcija ili provokacija koje krše međunarodno pravo, EU će upotrijebiti sve instrumente i mogućnosti koje ima na raspolaganju kako bi obranila svoje interese i interese svojih država članica. Očekuje se da će Turska aktivno podržavati pregovore o poštenom, sveobuhvatnom i održivom rješenju ciparskog pitanja u okviru UN -a.
Čelnici EU-a potvrdili su da dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima ostaje sastavni dio odnosa EU-a i Turske. Turska nije vjerodostojno riješila ozbiljnu zabrinutost EU zbog nastavka pogoršanja vladavine prava, temeljnih prava i neovisnosti pravosuđa. Turska mora prioritetno preokrenuti ovaj negativni trend rješavanjem problema slabljenja učinkovite kontrole i ravnoteže u političkom sustavu. Izjava EU-a i Turske iz ožujka 2016. nastavila je davati rezultate, a Turska je nastavila igrati ključnu ulogu u rješavanju pitanja migracija duž istočnog Sredozemlja i ugošćavanju najvećeg broja izbjeglica na svijetu. EU pozdravlja ratifikaciju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama od strane Turske i raduje se suradnji s Turskom na provedbi Europskog zelenog dogovora.
Sada je na Vijeću da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o koracima koji slijede.
Trenutni plan proširenja obuhvaća partnere Zapadnog Balkana i Turske.
Pristupni pregovori s Turskom otvoreni su 2005. godine, s Crnom Gorom 2012., Srbijom 2014. godine. U ožujku 2020. godine države članice jednoglasno su odlučile otvoriti pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Za Bosnu i Hercegovinu prijava za pridruživanje EU podnesena u veljači 2016. kao i za Kosovo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu u travnju 2016. za potencijalne kandidate.
PROCES PRISTUPANJA EUROPSKOJ UNIJI
Proces pristupanja EU i dalje se temelji na utvrđenim kriterijima, poštenim i strogim uvjetovanjem i načelu vlastitih zasluga. Pristupanje EU zahtijeva provedbu složenih reformi kako bi se preuzele obveze članstva i iskoristile brojne mogućnosti. Da bi proces napredovao, kandidati za pristup moraju, prioritetno, postići istinske i održive rezultate o ključnim pitanjima: vladavini prava, reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, sigurnosti, temeljnim pravima, funkcioniranju demokratskih država institucijama i reformi javne uprave, kao i o gospodarskom razvoju i konkurentnosti.
Važan je i daljnji napredak u pomirenju, dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji.
Izvještavanje u ovogodišnjem paketu proširenja također dodatno provodi prijedloge revidirane pristupne metodologije, navedene u Komunikaciji Europske komisije „Unaprjeđenje procesa pristupanja – vjerodostojna perspektiva EU za zapadni Balkan“, koju su države članice podržale u ožujku 2020.
Revidirana pristupna metodologija stavlja još jači fokus na temeljne reforme u vladavini prava, gospodarstvu i funkcioniranju demokratskih institucija, slobodu izražavanja, slobodu medija i pluralizam, kao i javnu upravu. Oni su i dalje ključni za pripremu zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za ispunjavanje uvjeta za članstvo. Sposobnost i politička volja zemalja u procesu proširenja da se usredotoče na te reforme i poguraju ih naprijed su ključni za njihovu integraciju u EU.
Pregovaračka poglavlja grupirana su u šest tematskih skupina, što omogućuje širi tematski angažman s partnerima. Veći doprinos paketu zatraženi su od država članica, koje su konzultirane tijekom procesa i dale su doprinos i stručnost, uključujući i preko svojih veleposlanstava na terenu. Izvješća za 2021. također uključuju ocjene javne političke predanosti vlasti strateškom cilju pristupanja EU.
Novi Instrument pretpristupne pomoći/IPA III, usvojen 15. rujna s proračunom od preko 14 milijardi eura, solidno je ulaganje u budućnost regije proširenja i omogućit će EU -u da osigura potrebna sredstva za potporu provedbi ključnih političkih, institucionalnih, društvenih i ekonomskih reformi u skladu sa standardima EU -a i postupnim usklađivanjem s njezinim pravilima i politikama.
Post je objavljen 21.10.2021. u 20:54 sati.